SEMINARSKI RAD

EKOLOŠKO EKONOMSKI POTENCIJAL PRIRODNIH

RESURSA NA PODRUČJU POSAVINE

SADRŽAJ

Uvod 3
1 Prirodni resursi na teritoriji Posavine 5
2. Sporazum o slivu rijeke Save 7
3. Činjenice o slivu rijeke Save 8
4 Nafta u Posavini 11
Zaključak 13
Literatura 14

UVOD

Prirodni resursi su supstance, koje se nalaze u prirodi, a koje se

smatraju vrijednim u njihovoj relativno nemodificiranoj prirodnoj formi. Za
proizvod se smatra prirodni resurs uz primarne aktivnosti prerade, poput
ekstrakcije i pročišćavanja. Zbog toga, rudarstvo, vađenje plina, ribarstvo i
šumarstvo se smatraju industrijama prirodnih resursa, dok agrikultura to nije.

2
Termin je prvi put, široj publici, objavio E.F. Schumacher u svojoj knjizi iz 70-
tih godina 20. vijeka, po imeni Small is Beautiful.

Prirodni resursi su, najčesšće, podijeljeni na obnovljive, stalne i

neobnovljive resurse. Obnovljivi resursi su većinom "živi resursi", kao što su
(riba, kafa i šume, i oni se mogu samostalno obnavljati, osim ak nisu
zloupotrebljeni, tj. prekomijerno eksploatisani. Prirodni resursi se obnavljaju,
te se mogu koristiti neograničeno samo ako se pravilo i planski eksploatišu.
Kada se obnovljivi resursi konzumiraju na takav način da to prelazi stopu
brzine obnajvanja, vremenom će rezerve tog resursa potpuno nestati. Stopa
moguće iskoristivosti se određuje po stopi obnove i po količini rezervi tog
određenog resursa. Neki od "neživih" obnovljivih resursa su zemljište i voda.

Stalni obnovljivi resursi su poput obnovljivih resursa, samo što ne

trebaju regeneraciju, kao obnovljivi resursi. Najbolji primjeri ove vrste resura
su vjetar, plime i solarno zračenje.

Resursi se, također, dijele na osnovu njihovog porijekla na biotičke i

abiotičke. Biotički resursi se dobijaju iz životinja i biljaka (živi svijet). Abiotički
resursi se dobijaju iz neživog svijeta, npr. iz zemlje, vode ili zraka. Minerali i
energetski resursi su, također, abiotički resursi, koji se dobijaju iz prirode.

I ekstrakcija osnovne sirovine, kao i rafiniranje u čistiju formu, koja je

direktno iskoristiva (npr., metali, rafinirana nafta), se smatraju za procese
obrade prirodnih resursa.

Prirodni resursi su prirodni kapital pretvoren u proizvodne jedinice koje

ulaze u proces infrastrukturnog kapitala. U ovo se ubraja zemljište, drvo,
nafta, minerali, kao i ostala dobra, koja se, manje-više, vade iz zemlje.

Prirodni resursi jedne zemlje često određuju njeno bogatstvo i status i

svjetskom ekonomskom sistemu, ali određuju i politički uticaj te zemlje.

Prošlih godina, crpljenje prirodnog kapitala, te pokušaj da se pređe na

održivi razvoj, su bili glavni fokus razvojnih agencija. Ovja problem je posebno
zastupljen u regionima sa prašumama, koji sadrže većinu zemljine

3
bioraznolikosti - nezamjenjivog genetičkog prirodnog kapitala. Očuvanje
prirodnih resursa je glavni fokus u prirodnom kapitalizmu, ekologizmu,
ekološkom pokretu i u stranke zelenih. Neki vide crpljenje resursa kao glavni
izbor nemira i sukoba u zemljama u razvoju.

Neki resursi su obnovljivi, ali im je potrebno mnogo vremena da se

obnove. Primjer su fosilna goriva, kojim trebaju milioni godina.

1. PRIRODNI RESURSI NA TERITORIJI POSAVINE

           Zemljište je temeljni prirodni resurs i svrstava se u neprocjenjivo

prirodno bogatstvo. Poljodjeljsko zemljište pripada ravničarskom
području južnog oboda panonske nizine, sa nagibom oko 7 %.

4
Dominiraju zemljišta sa najboljim pedološkim sastavom i veoma su
pogodna za poljodjelstvo, sa rasponom od I. do III. kategorije. Međutim
maksimalna iskoristivost zemljišta uvjetovana je provođenjem određenih
mjera kao što su:

 reguliranje vodnog režima održavanjem postojećih

kanala,
 izrada projekata navodnjavanja za visokokvalitetna
poljodjelska zemljišta I. i II. kategorije,
 smanjenje proizvodnje ratarskih kultura, a poticanje
intenzivnije povrtlarske proizvodnje i
 zaštita poljodjelskog zemljišta od pretvaranja u
druge namjene.

Šumski resursi Posavine svojom površinom i strukturom nemaju

veće značenje s ekonomskog gledišta, ali je njihova uloga višestruka, a
očituje se kao zaštitna, pejzažno-estetska i izletničko rekreativna, iako
drvna masa u uvjetima sve veće krize drvnih resursa nije zanemariva.
Na području su optimalne mogućnosti za razvoj plantažnog šumarstva a
ogledaju se u izrazito umjerenoj klimi sa 55 % padalina u vegetacijskom
razdoblju i vegetacijskim razdobljem od 180-200 dana. Na području
Posavine dominiraju šume vrbe i topole, hrasta lužnjaka, crne johe i
poljskog jasena, a podzemne i poplavne vode odlučujući su uvjet širenja
šumskih površina, prije svega brzorastućih topola i plantaža vrbovog
pruća za potrebe proizvodnje pletenih proizvoda.

Područje Posavine nema značajnih kapaciteta neobnovljivih

nositelja energije. Hidropotencijal rijeke Save je značajan ali njegova
eksploatacija je teško provodiva. Od obnovljivih nositelja energije može
se računati sa sljedećim energetskim izvorima:

Sunčevom energijom. Tijekom godine je veći broj vedrih i

sunčanih nego oblačnih dana što predstavlja ogromnu količinu sunčeve
energije i topline.

5
 Termalni izvori su pogodni za biljnu proizvodnju i banjski te
komercijalni turizam, a kapacitetom pružaju mogućnost iskorištavanja za
zimsko zagrijavanje zatvorenih proizvodnih površina .

U pogledu mineralnih resursa možemo konstatirati da je ovo

područje još uvijek neistraženo. Neka ranija geo-istraživanja ukazuju na
prisutnost nafte kao strateške energetske sirovine što bi moglo inicirati
idejno istraživačke projekte u tom smislu.

Vodni resursi su iznimno značajni za područje Posavine, a mogu

se koristiti za proizvodnju energije, za navodnjavanje u poljodjelstvu,
rekreativno-športskom i gospodarskom ribarstvu, plovidbi i eksploataciji
svježe pitke vode.

Vodni resursi prisutni su u obliku površinskih vodotoka akvatorija

rijeke Save i podzemnih voda. Prirodna izvorišta ne postoje. Veoma je
značajno termalno izvorište na lokalitetu Suho Polje. Radi se o
termalnom vrelu sumporne vode sa izlaznom temperaturom od 86 0C.
Postoje dvije bušotine dubine 1.250 metara, a pritisak na izlasku vode iz
bušotine je 4-5 bara.

Na području Posavine postoje dva arteška bunara iz kojih velika

većina mještana koristi vodu za piće. Njihova dubina iznosi 180-200
metara, kapacitetom za sada zadovoljavaju potrebe mještana ali je
veoma izražena potreba za sustavnim rješenjem problema pitke vode
kroz izgradnju gradskog vodovoda.

Materijalna i duhovna kultura bila je uvjetovana prirodnim

uvjetima ovoga prostora. Ravničarsko područje podložno poplavama
uvjetovalo je  održanje relativno malog broja ostataka materijalne
kulture. Do danas je sačuvano nekoliko lokaliteta tradicionalnih tipova
kuće posavske seoske arhitekture sa mnogim graditeljskim značajkama.

Potencijali Posavine su:

6
 hidro potencijali – rijeka Sava i izvorišta termalne
vode,
 poljoprivredno zemljište,

 zalihe šljunka i pijeska u rijeci Savi,

 potencijali u korparstvu i

 povijesno kulturna baština

2. SPORAZUM O SLIVU SAVE

7
 Kao država u slivu Save, Republika Srpska u okviru BiH je aktivni sudionik u
realizaciji Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save i Protokola o režimu plovidbe, koji
su potpisani u Kranjskoj Gori (3.12.2002.), a koji su dopunjeni u Ljubljani 2.04.2004.
Tim sporazumom i protokolom dogovoreno je:
 uspostavljanje međunarodnog režima plovidbe rijekom Savom;
 uspostavljanje održivog upravljanja vodama sliva;
 preduzimanje mjera za sprečavanje ili ograničavanje opasnosti i za
smanjivanje i uklanjanje štetnih posljedica, uključujući i posljedice
poplava, leda, suša i slučajeve ispuštanja u vodu opasnih materija;
stvaranje mehanizama za uspostavljenje djelotvorne multilateralne saradnje.
Formirana je Međunarodna komisija za sliv r. Save, sa zadatkom koordinacije
navedene aktivnosti. Repubika Srpska, kao državni entitet koji velikom dužinom
izlazi na desnu obalu Save, ima poseban interes da se realizuje upravljanje tim slivom,
posebno u domenu zaštite voda (uključujuci i sprečavanja havarijskih zagađenja
voda), zaštite od poplava, uređenja režima voda, uređenja korita za plovidbu.
Pri analizi raspoloživih voda na teritoriji RS vrlo su bitni slijedeći principi:
zbog načina razgraničenja entiteta BiH hidrološke analize raspoloživih
vodnih resursa ne mogu se obavljati po entitetima, već se vodni resursi i bilansi voda
moraju posmatrati po većim slivnim cjelinama;
za strateška planiranja poseban značaj imaju analize prostorne i
vremenske neravnomjernosti raspoloživih voda, kao i vodnih režima, posebno
režima velikih i malih voda;
mora se načiniti jasno metodološko razgraničavanje dva pojma:
voda prisutna na slivu i voda kao resurs.
U procjeni raspoloživih voda činila se često strateška greška zbog toga što su
vodni resursi (VR) pogrešno poistovjećivani sa vodom prisutnom u nekom području u
raznim oblicima (voda u vodotocima, jezerima, razni oblici podzemnih voda, itd).
Dok je prisutna voda (V) na nekom području isključivo geofizička kategorija, koja se
definiše trojkom V = L,Q,K, tj. matričkim strukturama koje definišu lokaciju (L),
količinu (Q) i kvalitet (K) vode, dotle je pojam vodni resurs socijalna, ekonomska i
ekološka kategorija, jer pored pomenuta tri atributa mora da posjeduje i četvrti,
izuzetno važan - postojanje uslova za zahvatanje, korišćenje i zaštitu vode.

8
 Uslovi za korišćenje vode su vektorska veličina, koju čini više komponenti, od
kojih zavisi ostvarljivost rješenja korišćenja voda. Najvažniji uslovi su: geotehnički
uslovi,hidrograđevinski uslovi, ekonomski uslovi, uslovi interakcija sa socijalnim i
urbanim okruženjem i sa okruženjem kulturno - istorijskih nepokretnih dobara, uslovi
ekološke zaštite, uslovi koji proističu iz međudržavnih obaveza.
Pojedini navedeni uslovi definišu se kvantitativnim ili kvalitativnim ocjenama,
koje iskazuju ostvarljivost korišćenja voda na nekom području, neostvarljivost
korišćenja, ili ostvarljivost samo pod izvjesnim ograničenjima. Ukoliko samo jedan
od navedinih parametara dobije ocjenu koja iskazuje neostvarljivost projekta
korišćenja voda, čitav projekat postaje neostvarljiv, jer se ne može realizovati
odgovarajući vodoprivredni sistem (VS). U tom slučaju se voda koja postoji na tom
području ("postojeća voda") ne može smatrati vodnim resursom, te se sa tom vodom
ne može računati za korišćenje u budućnosti. To jako umanjuje količinu vode koja se
može kvalifikovati kao vodni resurs, što i jeste uzrok brojnih nesporazuma, jer mnogi,
umjesto vodnih resursa, računaju sa svim vodama prisutnim na slivu, od kojih se
veliki dio ne može iskoristiti zbog nepostojanja nekog od naprijed navedenih uslova.
Uslovi za korišćenje vode mijenjaju se tokom vremena, te se vodni resurs
mora tretirati kao dinamička kategorija. Zato, dok se prisutna voda definiše kao
stohastički proces za koji se u određenim intervalima vremena opravdano može
pretpostaviti da je stacionaran i ergodički proces, vodni resursi u različitim
ekonomskim, socijalnim, istorijskim situacijama su različiti. Generalno, postoji
tendencija smanjivanja vode kao resursa tokom vremena, zbog sve oštrijih ekoloških,
urbanih i socijalnih ograničenja.
Zbog toga je za izradu Okvirnog plana veoma bitno da se odmah otkloni taj

nesnesporazum, decidnim zaključkom: prisutna voda vodni resurs. Vode kao

resursa količinski ima znatno manje od prisutne vode na nekom području, što je
veoma bitno za izradu Planova upravljanja. Vode koje se mogu ocijeniti i
kvantifikovati kao vodni resurs na području RS višestruko su manje od vode prisutne
na slivu, zbog slijedećih razloga:
prostorna ivremenska neravnomjernost jako smanjuje opseg iskoristivosti
voda;
veome su sužene mogućnosti za realizaciju akumulacija, posebno onih sa
velikim relativnim zapreminama za godišnje regulisanje protoka,

9
  postoje ograničenja po svim elementima uslova korišćenja vode,
pri čemu se posebno zaoštravaju ekološka i socijalna
ograničenja (što se vidjelo na slučaju akumulacije "Buk Bijela" i
nekih drugih objekata koji su neophodni za korišćenje vode kao
resursa, čija se izgradnja sve češće sasvim neargumentovano
osporava).

3. ČINJENICE O SLIVU RIJEKE SAVE

Rijeka Sava je treća najduža pritoka rijeke Dunav, ali sa najvećim protokom.
Dužina rijeke Save od izvora smještenog u zapadnim slovenskim planinama do ušca u
Beogradu iznosi oko 944 km. Sliv, sa površinom od 97.713 km 2, obuhvata veliki dio
teritorija Slovenije, Hrvatske,Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i mali dio
teritorije Albanije (Tabela 1.). Sa prosjecnim proticajem od oko 1.564 m3/s, rijeka

10
Sava predstavlja najznacajniju pritoku Dunava, jer doprinosi sa gotovo 25% ukupnog
protoka Dunava. To znaci da održivi razvoj sliva rijeke Save ima znacajan utjecaj na
slivno podrucje rijeke Dunav.
Udio sliva po državi (%) Slovenija 11,734.8 biodiverziteta. U njenom slivu se
nalazi najveca cjelina aluvijalnih mocvara u slivu rijeke Dunav (Posavina – centralni
dio sliva rijeke Save) i velika ravnicarska šumska podrucja. Rijeka Sava je jedinstven
primjer rijeke sa još uvijek netaknutim plavnim podrucjima, koja ublažavaju poplave i
podržavaju biodiverzitet u istim.
U slivu rijeke Save se nalaze i cetiri Ramsar podrucja, tacnije Cerkniško
Jezero (SLO), Lonjsko Polje (HRV), Bardaca (BiH) i Obedska bara (SRB), koja u
sebi ukljucuju podrucja koja su od znacaja za biljni svijet i ptice, te zašticena podrucja
na nacionalnom nivou i Natura 2000 podrucja.
Što se tice plovnosti, rijeka Sava je danas plovna za velika plovila do
Slavonskog Broda (km 377) i za mala plovila do Siska (km 583).

4. NAFTA U POSAVINI

Novoutemeljena Komisija za koncesije Republike Srpske trebala bi ovih dana

odlučiti hoće li Rafineriji iz Srpskog/Bosanskog Broda dodijeliti desetogodišnju
koncesiju na eksploataciju nafte i plina. Ta bi odluka trebala omogućiti
početak traženja financijera i bušenja prvih bušotina, jer su dugotrajna
istraživanja pokazala da se na preko dva kilometra ispod površine Posavine
nalazi najmanje 20 milijuna tona nafte. Stručnjaci čak tvrde da je riječ o
znatno većoj količini, koja dosiže i 50 tona.
Prve bušotine bile bi locirane na području oko Šamca na prostoru od oko 300

11
četvornih kilometara, kažu u Rafineriji. ‘’Ta su istraživanja završena 1991.
godine, a sada treba odrediti lokacije bušotina i krenuti s eksploatacijom nafte
i plina’’, kaže Mika Šukurma iz Rafinerije Brod, koji je godinama radio na
istraživanju naftnih nalazišta. Šukurma tvrdi da se na lociranom području kriju
velike rezerve nafte i plina, otkrivene na dubini od 2.370 metara. Prema
njegovoj procjeni, godišnje bi se iz tih nalazišta moglo vaditi milijun tona nafte,
što bi Republici Srpskoj i investitorima moglo donijeti dobit od oko 300 milijuna
dolara.

ZAKLJUČAK
Prorodni resursi su opšte dobro i zajedničko bogatstvo. Njihovo
korišćenje, privredna primena i ekonomsko vrednovanje treba da budu planski
usmereni i namenski konstrolisani.
Bez obzira na vrstu, strukturu i pojedinačne količine, oni su osnov za
predstojeći privredni i ekonomski razvoj svake zemlje, tako i Srbije. Naravno,
postoji i deo prirodnih resursa koji mora ostati izvan ekonomskih i privrednih
tokova i koji treba da bude sačuvan za sadašnje i buduće generacije, a to
posebno važi za one resurse koji se teško obnavljaju i neobnovljive prirodne
resurse.
Pristup prirodnim resursima mora da obuhvati definisanje politike i
strategije njihovog održivog korišćenja, kao i definisanje zakonodavno-
pravnog okvira za njihovo efikasno sprovođenje.

12
 Prirodnim resursom obično nazivamo sve ono što potiče od Zemlje -
zemljište, biljke, životinje, vodu, drvo, naftu, metale i ostalo. Sve ih koristimo u
vrlo različite svrhe, kao što je:
• proizvodnja najraznovrsnijih proizvoda važnih za svakodnevni život,
• dobijanje električne energije,
• gajenje useva,
• vožnju automobila,
• građevinske radove...

 Sve što jedemo, koristimo ili kupujemo predstavlja ili prirodni resurs ili
je nastalo od njega. Prirodni resursi su svuda oko nas, a zbog sve većih i
rastućih potreba, mi ih vrlo brzo iskorištavamo. Mnogi prirodni resursi se
iscrpljuju brže nego što mogu biti zamenjeni novim.

Iz tog razloga mora se obratiti pažnja na tu činjenicu da će se neki od

njih u potpunosti iscrpeti ukoliko ne smanjimo potrošnju, što je ozbiljan
problem, zato što živi svet na Zemlji zavisi od ovih resursa.

LITERATURA

1. www.dadalos.org –Internacionalni UNESCO obrazovni

server
2. www.wikipedia.org

13