Petak. 29. travnja 1988.

SLu2BENI LIST SFRJ

328.

Broj 26 - Stranica 739

2

3

58,

Vatrogasni savez Jugoslavije

Nerobna placanja:

- sluzbcna putovanja

- kotizacije

6,875.000

5,130.000 1,745.000

Svega:

6,875.000

59.

Sluzba drustvenog knji· govodstva Jugoslavije Nerobna placanja:

- sluzbena putovanja

kotizacije

- specijalizacije

- ostala placanja

Robna placanja

128,582.000 11.135,589.000

16,424.000 20,001.000 17,290.000 74,867.000

Svega:

11.264,171.000

60. Narodna banka Jugoslavije

Nerobna placanja:

- sluzbena putovanja

kotizacije

- specijalizacije

- ostala placanja

Robna placanja

89,065.000 79,470.000 9,785.000 227,165.000

405,485.000 14.483,395.000

Svega:

14.888,880.000

327.

Na temelju ~lana 3. stava 2. Odluke 0 naknadama osobnih dohodaka i ostalih primanja delegata u Skupstini SFRJ ("Sluzbeni list SFRJ", br. 16177 i 62177), Administrativna komisija Skupstine SFRJ, na sjednicl 29. travnja 1988, donijela je

ODLUKU

o USKLADIV ANJU NAKNADE OSOBNOG DOHOTKA DELEGATA KOJI NAKNADU OSOBNOG DOHOTKA OS- 1V ARUJU U SKUPSTINI SFRJ

1. Naknada osobnog dohotka delegata koji naknadu osobnog dohotka u stalnome mjesecnom iznosu ostvaruju u Skupstini SFRJ uskladuje se za 22,8%.

2. Naknada osobnog dohotka iz tocke 1. ove od1uke uskladit ce se od 1. sije~nja 1988, a isplatiti na teret namjenskih sredstava Skupstine SHU.

3. Pravo na uskladivanjeiz tocke 1. ove odluke imaju i delegati i funkcionari koji ostvaruju osobni dohodak u Skup!tini SFRJ, po Zakonu 0 radu i pravima delegata u Skupstini Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije i funkcionara u Federaciji kojima je prestala funkcija ("Slu:lbeni list SFRJ". br. 17/67,34/77 i 55/84).

4. Ova od1uka stupa na snagu iduceg dana od dana objave u "Sluotbenom listu SFRJ".

Bf. 114-21188-013 Beograd, 29. travnja 1988.

AdmiDistrativna komisija Skup§tine SFRJ

Predsjednik Emio Dobardlic. v, r.

Na temelju clana 30. stava 1. Zakona 0 standardizaciji ( .. Slufben! list SFRJ", br. 38/77 i 11/80), u suglasnosti s predsjednikom Saveznog korniteta za energetiku i industriju, direktor Saveznog zavoda za standardizaciju propisuje

PRAVILNIK

o TEHNICKIM NORMATIVIMA ZA DJELOVANJA NOSIVIH GRADEVINSKIH KONSTRUKCIJA

I. OPCE ODREDBE

Clan 1.

Ovirn se pravilnikom propisuju tehnicki norrnativi kojima mora biti udovoljeno pri odredivanju velicina djelovanja na koja se moraju provjeriti svi nosivi dijelovi gradevinskih konstrukcija u pogledu sigurnosti, trajncsti i upotrebljivosti,

Clan 2.

Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se pri projektiranju, izgradnji i oddavanju svih gradevinskih konstrukcija, bez obzira na vrstu materijala od kojega su izgradene i bez obzira na to da Ii su privrernene, pomocne iii stalne te pri adaptaciji, rekonstrukciji i sanaciji postojecih gradevinskih konstrukcija i promjeni namjene koristenia nosivih dijelova tih konstrukcija.

Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na djelovanja nastala zbog potresa, pozara, eksplozija, prornjena temperature i povecanja obujma vade pri prelasku u led, a ni na peci, reaktore i druge gradevinske konstrukcije kod kojih se razvijaju izrazito visoke temperature.

Clan 3.

Pod pojrnom djelovanja, prema ovom pravilniku, razumijevaju se:

1) neposredna djelovanja (koncentrirani iii raspodijenjeni

tereti, sile), .

2) posredna djelovanja (sistemske i prisilne deformacije),

Clan 4.

Pri izboru velicina djelovanja mjerodavnih za provjeru nosivih gradevinskih konstrukcija moraju se analizirati sva moguca stanja u kojima se moze naci pojedini dio nosive konstrukcije iIi konstrukcija u cijelosti pri proizvodnji, prijenosu, montazi i ispitlvanju svih njezinih dijelova,

Clan 5.

U proraeun konstrukcija uzimaju se i pojedinacna djelovanja koja smanjujuukupni utjecaj na konstrukciju, same ako su ta djelovanja stalna.

Clan 6.

Ako Sf pri projektiranju iii pri izvodenju gradevinske konstrukcije ocijeni da u odredenom slucaju velicine djelovanja kojima je konstrukcija racunski provjerena ne odgovaraju stvarnorn stanju konstrukcije, tocne vrijednosti moraju se odrediti iz podataka dobivenih mjerenjern, a racunska provjera konstrukcije mora se ponoviti.

II. NACIN VREDNOVANJA DJELOVANJA

Clan 7.

U proracun konstrukcija unose se propisana djelovanja cije se vrijednosti mogu razlikovati od stvarnih iii reprezentativnih vrijednosti pojedinih djelovanja.

Stranica 740 - Broj 26

SLUZBENI LIST SFRJ

Petak, 29. travnja 1988.

Clan 8.

Djelovanja na nosive dijelove gradevinske konstrukcije u cijelosti moraju se kombinirati tako da ta kombinacija odrazava najnepovoljnije moguce stanje, a da pri tome djelovanja koja su slucajna ne ulaze u kombinaciju.

Odgovarajuce kornbinacije propisanih opterecenja i njihovih utjccaja odreduju se ovisno 0 materijalu od kojega je izradena konstrukcija, posebno za svaki dio konstrukcije i za gradevinu u cijelosti, i ovisno 0 stanju napona, stanju ugrozenih mjesta, nacinu gubljenja stabilnosti i dostizanju lorna odnosno 0 obliku i velicini deformacija,

Clan 9.

Pri provjeri gradevinske konstrukcije i njezinih nosivih dijelova na nekoliko razlicitih istovremenih djelovanja., pravilo superpozicije djelovanja primjenjuje se samo kad to odgovara ponasanju konstrukcije koja se provjerava i njezinome statickorn sistemu. U pravilu, to je dopusteno kad je stanje napona i deforrnacija u konstrukciji ispod granica dopustenih napona rnaterijala i dopustenih deformacija u redovnoj upotrebi kon-

strukcije, .

Ako se pri pojedinom optereceniu iii kombinaciji djelovanja (opterecenja) znatno mijenjaju osnovne proporcije i dimenzije statickog sistema, ta se pojava mora uzeti u proracun za provjeru, Kad stanje napona i deformacija premasuje granice dopustenih napona i deformacija, primjena pravila superpozicije djelovanja dopustena je samo ako se dokaze da su ta djelovanja stalna,

Clan 10.

Pri provjeri nosivih dijelova konstrukcije i konstrukcije kao cjeline primjenjuju se ogranicenja definirana pojmom granicna stanja,

Clan 11.

Djelovanja se klasificiraju ovisno 0 promjeni njihovih vrijednosti u vremenu odnosno prostoru i 0 nacinu ponasania konstrukcije na to djelovanje.

Prema promjeni u vremenu i prostoru, djelovanja mogu

biti:

1) stalna;

2) promjenljiva (dugotrajna i kratkotrajna - pokretna i nepokretna);

3) udesna (trenutna).

Prema naeinu ponasanja konstrukcije na djelovanja, djelovanja mogu biti:

1) staticka,

2) dinamicka,

Clan 12.

Stalna djelovanja (G) jesu djelovanja kod kojih je promjena vrijednosti u odnosu na srednju vrijednost, ovisno 0 vremenu, zanemarljivo mala. U tu skupinu djelovanja spadaju:

I) vlastita tezina konstrukcije (osim u iznimnim slucajevi-

rna kad je dio konstrukcije prisutan samo u toku gradnje); 2)teiina nenosivih elemenata konstrukcije ;

3) deformacije nastale kao posljedica nacina gradnje;

4) tlak tla;

5) utjecaji nastali od slijeganja 0510nca;

6) sile koje nastaju od prednaprezanja,

7) deforrnacije nastale zbog zavarivanja;

8) skupljanje i tecenje betona,

Promjenljiva djelovanja jesu djelovanja koja, u pravilu, ne traju sve vrijeme postojanja konstrukcije iii cije promjene vrijednosti u vrernenu znatno odstupaju od njihove srednje vri-

jednosti, U tu skupinu djelovanja spadaju: .

I} korisno opterecenje ;

2) vlastita tezina dijelova konstrukcije prisutnih same u

toku gradnje; .

3) sile izazvane promjenama temperature;

4) svi pokretni tereti i sporedna djelovanja izazvana nji-

. hovirn utjecajem ;

5) vjetar;

6) snijeg ;

7) led;

8) udari valova.

Za konstrukcije izvedene od odredenih materijala nuzno je utvrditi je Ii rijec 0 kratkotrajnim iIi dugotrajnim promjenljivim djelovanjima.

Clan 13.

Prema vrsti (znacajkama) djelovanja utvrduju se, u pravi-

lu, tri sku pine djelovanja:

I) osnovna;

2) dopunska ;

3) iznimna (izvanredna),

Prema kombinacijama u kojima se ta djelovanja javljaju,

utvrduju se tri karakteristicne skupine djelovanja: _

1) osnovna;

2) osnovna i dopunska;

3) osnovna i iznimna.

Pri izboru skupine kombinacija djelovanja moraju se uzeti u obzir sve mogucnosti koje u odredenom slucaju na nekom mjestu i dijelu nosive konstrukcije mogu postojati, ukljucujuc! i djeiovanja koja se javljaju kao posljedica postupaka izvodenja i posebnih stanja pri gradnji (nrp. konzerviranje konstrukcijepri duiem prekidu gradnje).

Clan 14.

Velicina, istovrernenost i ucestalost djelovanja, te njihova kombinacija, moraju se utvrditi prema danim uvjetima, a njihoy izbor dokazati proracunom,

Pri utvrdivanju kombinacija djelovanja rnogu se primijeniti koeficijenti uz pojedina djelovanja.

Clan 15.·

Za pojedine konstrukcijske dijelove, da hi se utvrdila odredena skupina djelovanja,mora se utvrditi da Ii svako pojedinacno djelovanje U odnosu na pojedini dio cim osnovno, dopunsko iii iznimno optereeenje odnosno koje su njihove mjero-

davne kombinacije. .

III. NORMATlVNA DJELOVANJA

Clan 16.

Vrijednost normativnog djelovanja jest ona vrijednost (djelovanja) za koju postoji vjerojatnost da nece biti prekoracena u nekome odgovarajueern vremenskom razdoblju u ovisnosti 0 vrsti i vijeku konstrukcije i njezinih nosivih elemenata te 0 trajanju pojave zbog koje nastaje djelovanje.

Normativna djelovanja (opterecenja) ponekad su dana s dvije vrijednosti (donja i gornja granica). U proracun se uvodi ona vrijednost koja daje nepovoljnije rezultate. U okviru navedenih granica izbor se rnoze uciniti i prema drugim kriterijima ako za to postoji pouzdan dokaz.

1. Stalna djelovanja

Clan 17.

Vrijednost stalnog djelovanja uvjetovana je geometrijskim oblikom i dimenzijarna dijelova konstrukcije te obujarnskom masom rnaterijala ad kojega su odredeni dijelovi konstrukcije izgradeni,

Petak, 29. Iravnja 1988.

SLu2BENI LIST SFRJ

Broj 26 - Stranica 741

Ako se u toku gradnje iii rekonstrukcije pojedini dijelovi konstrukcije dodaju iii uklone, stanje konstrukcije mora se provjeriti i s tim dijelovima odnosno bez njih.

Clan 18.

Velicine stalnog djelovanja utvrduju se u proracunu, ovisno 0 materijalu od kojega je konstrukcija izgradena,

Clan 19.

Ako se kontrolnim mjerenjem utvrde tolike razlikc izrnedu proracunskih i stvarnih velicina stalnog djelovanja da su granicne vrijednosti dopustenih napona premasene za vise od 3%, proracun se mora ponoviti.

Clan 20.

Ako stalno djelovanje nije izrazito koncentrirano, proracun se moze obaviti s ekvivalentnim jednako podijeljenim djelovanjem (opterecenjem),

Clan 2l. .

Ako se u proracunirna uzimaju vrijednosti (npr, kUI unutrasnjeg trenja), a u eksploataciji konstrukcije ocekuju se dinamieka djelovanja, u obzir se mora uzeti mogucnost smanjenja tih vrijednosti.

Clan 22.

U stalna djelovanja mora se uvrstiti tlak iii tezina vode ako je rijee 0 sasvim mirnoj vodi.

Utjecaji n a c i n a gradnje

Clan 23.

Pri provjeri nosivih konstrukcija moraju se ispitivati sva stania kroz koja konstrukcija prolazi pri gradnji, a mora se ustanoviti velicina vlastitih napona i deformacija koje ulaze u konacno stanje dovrsene grade vine.

Prikaz postupka izvodenja i odgovarajuci proracun konstrukcija mora se uraditi detaljno u svakom slucaju kad takvi postupci utjecu na konacno stanje, a ako takvih utjecaja nema, to se mora navesti u proracunu,

Clan 24.

Aka se u toku postupaka izvodenja konstrukcije pojave i djelovanja (opterecenja} veca od onih ~to su utvrdena propisirna 0 jugoslavenskim standardima za djelovanja (opterecenja), posebnim se proracunom moraju obuhvatiti i ta djelovanja ( opterecenja).

OJ e 1 0 v a nj e t 1 a kat 1 a Clan 25.

Djelovanje tlaka tla na gradevinske konstrukcije, a i ostaIi odnosi t1o-gradevina, uzimaju se u obzir prema propisima za projektiranje i izvodenje radova na temeljenju gradevinskih objekata.

Pasivni otpor tla uzima se u proraeun samo ako primjenom posebnih postupaka taj otpor stalno djeluje.

Clan 26.

Ako se ne primjenjuju posebni postupci gradnje, djelovanja (opterecenja) od tla uvode se u proracun same kao nepovoljna djelovanja.

2. Promjenljiva djelovanja

Po k ret n 0 k 0 r is n 0 dj e 1 0 v a nj e

Clan 27.

Ovisno 0 karakteru objekta, u proracunirna konstrukcija pokretna korisna djelovanja mogu se smatrati mirnim. Kad je potrebno, velicine pokretnoga korisnog djelovanja uvecavaju se dinarnickim faktorom odnosno konstrukcija se provjerava prema nacelima dinamicke analize,

U proracunima, pokretnim se djelovanjima moraju srnatrati i svi tereti koji se javljaju naglo iii ucestalo,

Clan 28.

Za koncentrirane terete dopusteno je racunati s prosirenjem povrsine opterecenja kroz nasipne slojeve, konstrukcije podova isl., pod kutorn od 45°. Rasprostiranje djelovanja (opterecenja) mcze se racunati do polovice dijela konstrukcije koji se provjerava.

S rasprostiranjem iz stava 1. ovog elana ne smije se racunati kad je to za konstrukciju povoljno (npr. kroz slojeve koji u eksploataciji mogu biti istroseni iii uklonjeni).

Clan 29.

Bez obzira na ostala djelovanja zbog kojih se javljaju sile horizontalnog smjera, zbog osiguranja uzduzne i poprecne povezanosti nosive konstrukcije, u proracun se mora uvesti provjera konstrukcije na odredene horizontalne sile (npr, vucne site i keene sile vozila u pokretu i irnpulsi kretanja vece grupe ljudi na tribinama).

U proracunima skela za izgradnju objekata i slicnih nosivih konstrukcija mora se racunati s horizontalnom silom cija vrijednost, ako se ne obavlja toenija analiza, iznosi 2% od ukupnoga vertikalnog tereta.

Clan 30.

Dijelovi gradevina u kojima se nalaze predmeti na koje djeluje vjetar moraju se proraeunati na djelovanje mirne horizontalne sile jednake 2% ukupne tezine tog predmeta s djelovanjem u I"Jegovu tezistu,

Proracun iz stava 1. ovog clana ne treba einiti kad sc konstrukcija proracunava na utjecaje od potresa,

Clan 31.

U garazama i sllenim gradevinama u kojima se krecu vozila velikih masa U odnosu na masu konstrukcijskog elementa , koji se proracunava mora se obaviti provjera i na djelovanje (opterecenje) od centrifugalne sile,

Te m per a t urn apr 0 m je n a

Clan 32.

Buduci da temperaturne promjene (utjeca] kllrnatskih promjena) ovise 0 vrsti materijala, statickom sistemu, zasicenosti i strukturi konstrukcije, podaci 0 ovom djelovanju utvrdujuse propisima za konstrukcije ad pojedinih vrsta materijala.

Clan 33.

Djelovanje temperatumih promjena, koje rnoze biti ujednaceno i neujednaceno u odnosu na promatrani dio konstrukeije, manifestira se pojavom napona u konstrukciji kad je sprijecena promjena njezina volumena izazvana promjenorn temperature.

Dovoljno je, u pravilu, istrafiti stanje pri ekstremnim uvjetima, a utjecaj temperaturnih promjena uvesti u proracun kao dopunsko opterecenjc.

Stranica .742 - Broj 26

SLUZBENI LIST SFRJ

Petak, 29. travnja 1988.

Clan 34.

Pclazno stanje za provjeru djelovanja temperaturne prornjene u pravilu je temperatura u trenutku zatvaranja konstrukcije, tj. u trenutku kad je onernogucena nesmetana dilatacija konstrukcije. Pri tom se pocetna temperatura za proraeun odrcduje iz ocekivane prosjecne dnevne temperature zraka u trenutku zatvarania kcnstrukcije. Ako pri konkretnorn izvodenju konstrukcije taj podatak znatno odstupa od stvarne vrijednosti, proracun se mora ponoviti.

Za konstrukcije osobito osjetljive na temperaturne prornjene u proracun se moraju uvesti: lzlozenost konstrukcije suncu, boja vanjskih povrsina konstrukcije i naponi koji su nastali u konstrukciji prije konacnog zatvaranja konstrukcije.

Vjetar

Clan 35.

Konstrukcija se na djelovanje vjetra provjerava mirnom

silorn koja djeluje okornito na promatranu povrsinu.

Velicina sile vjetra odreduje se prerna formuli:

P, = Po, . k, . k2 . kJ, gdje je:

P, - vclicina sile vjetra ;

po. - osnovna vrijcdnost djelovanja vjetra ;

k, - aerodinamicki koeficijent koji ovisi 0 obliku i krutosti konstrukcije ;

k, - koeficijent kojirn se u proracun uvodc prornjene utjecaja vjetra ovisno 0 visini konstrukcije iznad tla;

k, - popravni koeficijent kojim se u proracun uvode uvjeti, kao sto su:

- zaklonjenost promatrane zgrade nekim drugim objektom, prirodnom preprekom i dr.,

- mogucnost pojave vrtloga i otklonienih smjerova vjetra uvjetovanih konfiguracijom okolnog terena,

- podatak zahvaca li vjetar istovremeno u punoj snazi cijelu gradevinu ili samo neki njezin dio.

Velicine koeficijenata k, k2 i k, odreduju se prema propisu za opterecenje nosivih konstrukcija vjetrom.

Clan 36.

Konstrukcija se mora ispitati i na djelovanje vjetra odozdo na konstrukciju te na djelovanje vjetra paralelno s prornatranom povrsinorn, Izrazi za odredivanje takvog utjecaja isti su kao u clemu 35. ovog pravilnika, uz primjenu odgovarajucih parametara ku,l'

Djelovanje vjetra iskosa na gradevinsku konstrukciju rastavlja se na kornponente u dva karakteristicna smjera, naj~este medusobno okomita, pa se tako unosi u proracun.

Clan 37.

Ako je za gradevinsku konstrukciju nepovoljnije, u proracun se uvode utjecaji vjetra na raznim mjestima konstrukcije, tako da budu razliciti,

Clan 38.

Za konstrukcije za koje je vjetar dominantno djelovanje (opterecenje) (npr, dalekovodi, visoki dimnjaci, antenski stupOY!, dizalice i izrazito visoke zgrade velike vitkosti) utjecaj (djelcvan]e) vjetra odreduje se iz rezultata istrazivanja, lokalnih meteorcloskih podataka i statistickom obradom podataka,

Clan 39.

Osnovna vrijednost djelovanja vjetra POY uzima se ovisno o predjelu u kojem ce se nalaziti gradevina odnosno zoni jakosti vjetra.

Clan 40.

Pri odredivanju velicine povrsina koje su izlofene djelovanju vjetra, sve pune povrsine racunaju se bez ikakvih odbitaka,

Ako su povrsine perforirane, odbijanje povrsine supljina dopusta se sarno ako je iza njih prazan prostor i ako je strujanje zraka kroz te supljine moguce bez stvaranja vrtloga.

Mrezaste povrsine racunaju se ovisno 0 gustoci mreze, s tim da faktor umanjenja ne moze biti veci do 0,75.

Povrsine koje su pri djelovanju vjetra pokretne, npr. za proracun konstrukcija koje nose zastave, raeunaju se ovisno 0 fleksibilnosti zastave, s tim da faktor umanjenja ne mo:!e biti veci od 0,75.

Clan 41.

Gradevinske konstruckije privremenog karaktera (npr. skele za izgradnju objekata) proracunevaju se za djelovanje vjetra na nacin utvrden u cl. od 35. do 40. ovog pravilnika,

Iznirnno od odredbe stava 1. ovog ~lana, proracun za smanjeno djelovanje dopusta se ako nije vjerojatno da ce se najjaci vjetar pojaviti dok postoji takva konstrukcija. U tom slucaju, koeficijent umanjenja ne rnoze biti veci od 0,5. U pro· racun takvih konstrukcija uvodi se i djelovanje vjetra na dodatne uredaje za montazu, dizalice i slicno,

Snijeg i led

Clan 42.

Nosive konstrukcije moraju se provjeriti i na mogucnost pojave snijega i leda te na njihove utjecaje. Buduci da je djelovanje snijega i leda promjenljivo, proracunom se rnoraju obuhvatiti stanja bez tih utjecaja i s ~jima.

Clan 43.

Optercenje snijegorn racuna se u proraeunima kao mirno jednoliko raspodijeljeno djelovanje (opterecenje) na prornatranoj povrsini, cija velieina koja se uzima u proracun ovisi 0 geografskim i meteoroloskim uvjetima. Osnovna proracunska vrijednost opterecenia snijegcm Po, uzima se kao da djeluje na horizontalnu povrsinu,

Clan 44.

Za gradevinske konstrukcije kod kojih se na temelju statistickih podataka rnuze ocekivati izrazito visoki snijezni pokrival: mora se odrediti vjerojatno raeunsko djelovanje (opterecenje) snijegorn.

-

Clan 45.

Proracunska vrijednost djelovanja (opterecenja) snijegorn odreduje se prema formuli:

gdje je:

P, - proracunska vrijednost djelovanja (optereeenia) snijegom ;

po. - osnovna vrijednost djelovanja (optercenja) snijegom; •

kl - koeficijent koji ovisi 0 nadrnorskoj visini i mogucnosti nagomilavanja snijega;

k2 - koeficijent koji ovisi 0 nagibu povdine izloiene utje· caju snijezne tdine {tereta}.

Ako postoji mogucnost klizanja snijega s neke viSe pOI vrsine na nizu, ral!una se s dodatnom teiinom na donjim po~

Petak, 29. travnja 1988.

SLUZBENI LIST SFRJ

Broj 26 - Stranica 743

vrsinama, Velieine koeficijenta k1 i k2 odreduju se prema propisu za djelovanje (opterecenje) kod zgrada.

Clan 46.

Ako je nagib povrsine prema horizontali veci od 600 iii je 600 i ako nerna snjegobrana iii nekih dugih prepreka klizanju snijega, provjera konstrukcije na djelovanje (opterecenje) snijegom moze se izostaviti,

Clan 47_

Za lake krovne konstrukcije kod kojih je djelovanje (opterecenje) snijegorn u ukupnom djelovanju (opterecenju) rnjerodavnom za proracun pretezno, vrijednosti iz clana 45. ovog pravilnika moraju se povecati:

I) kad je nagib krovne povrsine manji od 200 iii jednak

2) kad je vrijednost po. u odnosu na stalni teret znatna velicina,

Clan 48.

Kad se opravdano moze pretpostaviti da u vrijerne jakih snijeznih oborina pusu snazni vjetrovi, vrijednost djelovanja (opterecenja) snijegom iz clana 45. ovog pravilnika moze se, prema prilikama, smanjiti najvise za 40%. Vece smanjenje odnosi se na manje povrsine gradevina i nezasticene gradevine na otvorenom prostoru, dok za velike krovne povrsine slabo izlozene vjetru u gusto izgradenim rajonima smanjenje nije dopusteno,

Clan 49.

Ako je povrsina konstrukcije stalno toliko topia da se snijeg na njoj topi, s djelovanjem (optereceniern) snijega ne racuna se samo ako se grijanje ni u kojem slucaju ne moze prekinuti iii odvodnjavanje sprijeciti,

Clan 50.

Istovremeno djelovanje vjetra i snijega uzima se u proracun sarno ako postoji mogucnost nagomilavanja snijega zbog posebne konfiguracije krovne povrsine.

Clan 51.

Opterecenje naslagarna leda promatra se odvojeno od djelovanja (optcrecenja) snijegom bez obzira na to sto obje pojave ovise 0 istim ktimatskim uvjetima.

Skupljanje leda promatra se, u pravilu, na raznim povrsinama gradevine, s tim sto one moze nastati oa bilo kojoj i bilo kako nagnutoj izlozenoj povrsini,

Za svaku konstrukciju koja je iznimno osjetljiva na djelovanje (opterecenje) ledom moraju se uzeti u obzir ovi klimatski uvjeti za formiranje Ieda: temperatura zraka, relativna i apsolutna vlaznost zraka, smjer i jakost vjetrova te razudenost povrsine na kojoj se ocekuje skupljanje leda, svojstva materijala promatranih povrsina i 51.

IV. ZAVRSNE ODREDBE Clan 52.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Sluzbenom liSIU SFRJ".

Br. 07-03/5-3448/5 Beograd, 18. prosinca 1987.

Direktor Saveznog zavoda za standardizaciju Vuk.sin Dragojevic, v. r.

329.

Na temelju clana 30. st, 1,3,4. i 5. Zakona o standardizaciji (.,Sluzbeni list SFRJ", br. 38177 i 11/80), u suglasnosti s predsjednikom Saveznog komiteta za energetiku i industriju, saveznim sekretarom za narodnu obranu, predsjednikorn Saveznog komiteta za rad, zdravstvo i socijalnu zastitu i saveznim sekretarom za unutrasnje poslove, direktor Saveznog zavoda za standardizaciju propisuje

PRAVILNIK

o TEHNICKIM NORMATIVIMA PRI RUKOVANJU EKSPLOZIVNIM SREDSTVIMA I MINIRANJU U RUDARSTVU

I. orcs ODREDBE Clan 1.

Ovim se pravilnikom propisuju tehnicki normativi za rukovanje eksplozivnim sredstvima i miniranje u rudarstvu,

Clan 2.

Eksplozivnim sredstvima za rniniranje u rudarstvu, u smislu ovog pravilnika, smatraju se tvari koje su utvrdene propi sima 0 prometu eksplozivnih tvari.

Clan 3.

Za miniranje u rudarstvu upotrebljavaju se eksplozivna sredstva za koja su kvaliteta j nacin ispitivanja utvrdeni u odgovarajucirn propisima 0 jugoslavenskim standardima,

Clan 4.

Ovisno 0 specifienim rudarsko-geoloskim, pogonskim i klimatskim uvjetima organizacija udruzenog rada izraduje upute za rukovanje eksplozivnim sredstvima (primanje, prijevoz, skladistenje, cuvanje, izdavanje, upotreba i unistavanje),

Clan 5.

Ako se eksplozivna sredstva nadu pri utovaru i transportu iskopina iii u postrojenju za pripremu mineralnih sirovina, mora se postupiti prema uputi za rukovanje eksplozivnim sredstvima.

Clan 6.

Prijevoz, smjestaj u magazine i izdavanje eksplozivnih sredstava na povrsini obavljaju se prema propisima 0 prometu eksplozivnih tvari,

Clan 7.

Skladistenje, rukovanje, provjera ispravnosti j nacina upotrebe i unistavanje eksplozivnih sredstava obavljaju se prerna odgovarajucim propisima 0 jugoslavenskim standardima i prema uputama 0 rukovanju eksplozivnim sredstvima.

Clan 8.

o neeksplodiranim (zatajenim) minama vodi se posebna evidencija, a unistavaju se prerna uputi 0 rukovanju eksplozivnim sredstvima,

Clan 9.

Rukovati eksplozivnim sredstvima i minirati u rudarstvu mogu samo posebno strucno osposobljene osobe.

II. EKSPLOZrVNA SREDSTVA Clan 10.

Na radilistima S opasnom ugljenom prasinom i u blizoj okolici tih radilista smiju se upotrebljavati sarno eksplozivi sigurni protiv paljenja opasne ugljene prasine i ispitani prema odgovarajucim propisima 0 jugoslavenskim standardima.

Bliiom okolicom smatra se okolica do 10 m prema svjezoj zracnoj struji, a 30 m u smjeru izlazne zracne struje,