IZBOR MEHANIZACIJE

S obzirom da po svom obimu zemljani, betonski i armirano-betonski radovi

zauzimaju vodeću ulogu u izvođenju objekta, izbor odgovarajuće mehanizacije je
izvršen tako da se omogućuje brzo i efikasno izvođenje pojedinih faza- grupa radova.

ZEMLJANI RADOVI - iskop zemlje III kategorije za temeljne trake objekta sa

potrebnom razuporom, te odvozom zemlje na deponiju 5 km i razastiranjem u
slojevima od 25 cm sa odgovarajućim nabijanjem.
m3 447,63
IZBOR MEHANIZACIJE

- ROVOKOPAČ (14. oktobar BGH – 1000 C )

- KAMION-KIPER ( FAP 1921 BK )
- BULDOZER ( PR 732 B LIEBHERR)
- VALJAK ( BOMAG BW 172 PDH-2)

BETONSKI I AB RADOVI
(pozicije 3.2, 3.3, 3.4, 3.5,3.6 iz predmjera radova)
m3 cca 2 200,00

IZBOR MEHANIZACIJE

Fabrika betona ( ELBA EMC 38)

Auto-mixer ( PROGRES AM 6 S)
Betonska pumpa (TORKRET 015)
Pervibrator (UNIS-MLADOST BPM-1 UMO-06)

Praktični učinak (Up) i cijena koštanja sata rada (k h) svih mašina u sastavima

Rovokopač ( 14. OKTOBAR BGH-1000 C)

-masa ..............................................26070 kg
-snaga motora ............................................105 kW ili 143 KS
-zapremina dubinske kašike .......................0,8 m3
-zapremina utovarne kašike ........................1,25 m3
-motor – DIESEL četvorotaktni
-specifična potrošnja goriva.........................0,230 kg/kWh

Up = (q*t/Tc )*kr*kp*kv

q - učinak u jednom ciklusu (0,85 m3)

t – vremenski interval (3 600 s)
Tc-vrijeme trajanja jednog ciklusa
kr-koeficijent rastresitosti ( 0,8)
kp- koeficijent punjenja kašike = 0,3*Vkašike=1,10
kv- koeficijent iskorištenosti radnog vremena (0,83)

Tc = tspuš.kaš + tkop. + tpod.kaš. + tokr.ruke + tistr. + tvraćanjaprvobitni pol.

Tc = 1,5 s + 5 s + 2 s + 1,5 s + 2 s + 2 s = 14 sec.

Up =(0,85*3600/14)*0,8*1,10*0,83
Up = 159 m3/h

Cijena koštanja sata rada

-fixni troškovi: a = 14,3 % ; u = 7 godina

A= NV/u*PGBRS = 280 000/15 750 = 17,78 KM/h

I = (0,10-0,12)*NV/u*PGBRS = 2,0 KM/h
Vs = NV(u+1)/2u = 160 000
O = Vs *0,05/15 750 = 0,51 KM/h
K = Vs*k / u*PGBRS = 160 000*0,05 / 15 750 = 0,51 KM/h
J = cca 2,0 KM/h

-troškovi exploatacije:

TO = HV*p / 15 000 = 280 000*0,75 / 15 000 = 14 KM/h

TH = NVHD*1,1 /u = 1,5 KM/h
G = N*k*gs = 105 * 0,8 * 0,230 = 19,32 kg/h
E = G * CE = 19,32 * 1,50  29 KM / h
TM = 0,10 * E = 2,9 KM / h
TR = 10 KM/h

CK = ( A+I+O+K+J+TO+TH+E+TM+B)*(1+fu) ; fu = 0,32
CK  106 KM/h

2. KAMION-KIPER ( FAP 1921 BK )

- snaga motora .............................151 kW ( 205 KS)

- motor DIESEL 4-taktni
- tovarni sanduk .............................2,35*4,28*0,70 = cca 7,00 m3
- spec. Potrošnja goriva ................... 0,211 kg / kWh

prednja osovina zadnja osovina ukupno

sopstvena
masa vozila (kg) 4 600 3 900 8 500

korisna
nosivost 10 500

dozv. opter.
osovina i dozv. 6 500 13 000 19 000
ukupna masa

Up =(q*t/Tc)kv(0,80) [m3/h]

Tc = tutov + tvož. pun + tist. + tvož. praz + t manipulacije

Vkzemlje = nosivost / zapr. težina = 10 500 / 1750 = 6,0 m 3
tutov. = Vk / Upbagera = 6,0 / 159  2,4 min.
tist. = cca 1 min.
tvož.pun = l / vsr = 5 [km] / 50 [km/h] = 0,1 h = 6 min.
tvožprazan = 5 [km] / 65 [km/h] = 4,6 min.

Tc = 17 min

Up = 6,0*60/17 = 18 m3/h

DRUGI NAČIN PRORAČUNA *

-sopstvena težina P= 85 kN
-korisna nosivost Q=105 kN
-transport zemlje 5 km
=0,85 - koeficijent iskorištenosti snage pogonskog motora

fo=80 N/kN fo=80 N/kN fo=80N/kN fo=80N/kN

300 m 2 900 m 450 m 1 350 m
i=6% i=0% i = 4% i = 0 %

brzinski max. brzina vučna sila

stepen [km/h] [N]

I vI = 11 Ft = 42 822
II vII=19 Ft = 24 792
III vIII=31 Ft = 15 195
IV vIV=47 Ft = 10 022
V vv = 66 Ft = 7 137

tutov. = 3 min
tistov. = 1 min
Ne = 151 kW – efektivna snaga motora

Tc = tutov. + tvož.pun + tistov. + tmanevr. tmanevr. - zanemaruje se

tvož.pun =  ti =  li/vi

 OTP = (P+Q)*(fo+i)
P 85 85 85 85
P+Q 190 190 190 190
fo 80 80 80 80
i -6,0% 0,0 +4,0 % 0,0
 OTP 3 800 15 200 22 800 15 200
brzinski
stepen III IV II III___
max
brzina 31 km/h 47 km/h 19 km/h 31 km/h
stvarna
brzina 32,8 km/h 49,6 km/h 22,3 km/h 34,6km/h

vstv. = 3 675*Ne*t / Ft

t = li/vi
0,300*60/32,8 = 0,55 min
2,900*60/49,6 = 3,51 min
0,450*60/22,3 = 1,21 min
1,350*60/34/6 = 2,34 min

tvožpun = 0,55 + 3,51 + 1,21 + 2,34 = 7,61 min

P 85 85 85 85
fo 80 80 80 80
i +6,0% 0,0 -4,0 % 0,0
brzinski
stepen II IV III IV___
max
brzina 19 km/h 47 km/h 31 km/h 47 km/h
stvarna
brzina 24,5 km/h 55,7 km/h 36,8 km/h 56,0km/h

t = li/vi
0,300*60/24,6 = 0,73 min
2,900*60/55,7 = 3,12 min
0,450*60/36,8 = 0,73 min
1,350*60/56,0 = 1,45 min

tvožpraz. = 0,73 + 3,12 + 0,73 + 1,45 = 6,0 min

Tc = 3,0 +7,61 + 1,0 + 6,0 = 17,61 min
Cijena koštanja sata rada kipera

fixni troškovi

A = 98 000/10 000 = 9,80 KM/h

I = 0,11*98 000/10 000 = 1,08 KM/h

O = 56 000*0,05/10 000 = 0,28 KM/h = K

J = cca 1 KM/h

exploatacioni troškovi

TO = 98 000*0,75 / 15 000 = 5,0 KM/h

TH = cca 1,0 KM/h
G = 151*0,6*0,211  19 kg/h
E = G*CE = 19 * 1,5 = 28,5 KM/h
TM = 0,10*E = 2,85 KM/h
B = 5,0 KM/h
Ckh = (A+I+O+K+J+TO+TH+E+TM+B)*(1+fu); fu = 0,32
Ckh = 70,0 KM/h

3. BULDOZER ( PR 732 B LIEBHERR)

-PODACI O MAŠINI:

-masa .........................................17 600 kg

-snaga motora.......................................132 kW (180 KS)
-motor – DIESEL D 926 T-E ...............4-taktni
-spec. potrošnja goriva .........................0,230 kg/kWh
-širina gusjenica ................................... 610 mm
-visina noža .......................................... 1 300 mm
-širina noža ........................................... 3 400 mm
-brzina pri rastresanju ........................... v1=3,0 km/h
-brzina vraćanja (prazan) ...................... v2= 6,0 km/h
-vrijeme spuštanja noža ......................... ts=0,1 min
-vrijeme okretanja .................................. t okret.= 0,5 min
-zapremina zemljane prizme .................. q = 1,8 m 3
-slojevi zemlje ..................................d= 0,25 m
 = 30 m

ttransp.= 0,03*3 600/3 = 36 sec.

tpovr. = 0,03*3 600/6 = 18 sec.
Tc = ts + ttransp + 2*tokret. + tpovr. = 120 sec = 2 min

Up = (q*tc/Tc)*kv = (1,8*60/20)*0,80 = 43,2 m3/h

Cijena koštanja sata rada buldozera:

fiksni troškovi:
a=14,3 % ; u = 7 god.

A= 310 000/8 000 = 38,75 KM/h

I = 0,11*310 000/8 000 = 4,26 KM/h
Vs = 177 143
O = 1,12 KM/h
K = 1,12 KM/h
J = cca 2,0 KM/h

troškovi exploatacije:

TO = 310 000*0,75/15 000 = 15,5 KM/h

TH = NVHD*1,1/u = cca 1,0 KM/h
G = N*k*gs = 132*0,8*0,230 =24,29 kg/h
E = G*CE = 24,29 * 1,50 = 36 KM/h

TM = 0,10*E = 3,6 KM/h

B = 8,0 KM/h

Ckh = (fixni+exploat.)*(1+fu) = 140 ,0 KM/h

VALJAK ( BOMAG BW 172 PDH-2)

-masa ..........................................7 061 kg

-snaga motora ................................54 kW (74 KS)
-motor DIESEL 4-taktni
-specifična potrošnja goriva .................. 0,211 kg/kWh
-vučna sila motora .................................. 46 kN
-širina zbijanja [točka]............................. B=1,8 m
-prosj. Brzina kretanja pri valjanju ......... v=4,0 km/h
kv= 55min/1h = 0,917
- potrebna energija zbijanja..................... E=1 400 000Nm/m 3
- zemlja III kategorije u slojevima ..........d=0,25 m

Up= (B-a)*V*d*kv/m [m3/h]

a-širina preklapanja = 0,30 m

m-potreban broj prijelaza

m=E*(B-a)*h/Ft = 1 400 000*(1,8-0,30)*0,25/46 000 = 11,5  12

Up = 4 000*(1,8-0,30)*0,25*0,197 /12 = 114,62 m 3/h

Cijena koštanja sata rada:

fixni troškovi:
a=12,5 % ; u= 8 godina

A=92 000/11 250 = 8,18 KM/h

I = 0,11*92 000/11 250 = 0,90 KM/h
O=51 750*0,05/11 250 = 0,23 KM/h
K = 0,23 KM/h
J =cca 2,00 KM/h

troškovi exploatacije:

TO=92 000*0,75/11 250 = 4,60 KM/h

TH=NVHD*1,1/u = cca 1,50 KM/h
G=54*0,8*0,211 =9,11 kg/h
E=G*CE = 9,11*1,50 =14,00 KM/h
TM=0,10*E = 1,40 KM/h
B = 7,00 KM/h

Ckh = (A+I+O+K+J+TO+TH+E+TM+B)*(1+fu)
Ckh = 53,00KM/h
 PRAKTIČNI UČINCI I CIJENE KOŠTANJA SATA RADA ZA MAŠINE ZA
BETONSKE I A-B RADOVE

FABRIKA BETONA (ELBA EMC 38)

S obzirom na obim betonskih i AB radova (misli se na najvaznije pozicije i faze

radova), kao i tehnologiju ugradnje betona uzima se fabrika betona tipa ELBA EMC
38 sa Up= 35 m3/h.
***napomena:
Uzimajući u obzir rok predviđen za izgradnju našeg objekta, utvrđeno je da za
izvođenje kompletnih betonskih radova treba 3 mjeseca (76 radnih dana po 8 radnih
sati). Na osnovu ovih podataka slijedi da bi za jednu radnu smjenu od 8 sati trebalo
biti ugrađeno cca 32,00 m 3 betona dnevno ili 4,0 m 3/h, pa je odabrana fabrika betona
ovoga tipa, koja opslužuje i druga gradilišta.

*CIJENA KOŠTANJA SATA RADA

a) FIKSNI TROŠKOVI :

A = 350 000/ 11 250 = 31,11 KM/h a = 16,6 % = u = 6 godina

Vs =204 167
I = 0,11 *350 000/11 250 = 3,42 KM/h
O =204 176 * 0,05/11 250 = 0,91 KM/h
J = cca 2 KM/h

b) TROŠKOVI EKSPLOATACIJE :

TO =350 000 * 0,75/15 000 = 17,5 KM/h

TH = NVHD *1,1 / u = cca 2 KM/h
G = 64 kw *0,80kas = 51 kw
E = G * Ce = 51 kw * 0,10 KM / kwh = 5,10 KM/h
TM = 0,10 * E = 0,51KM/h
B = 7 KM/h
Ckh = (fiksni troškovi + troškovi eksploatacije)(1+ fu)  93 km/h
fu = 0,32

AUTOMIXER ( PROGRES AM6 S)

* ZAPREMINA PUNJENJA ..................................... 600 lit.

* GEOMETRIJSKA ZAPREMINA .......................... 10 150
* BROJ OBRTAJA DOBOŠA ............................ 0- 14 n / minuti
* REZERVAR ZA VODU ...................................... 650 lit
* MOTOR – DIZEL TORPEDO SNAGE ................ 52 KW (71 KS)
* MASA NADGRADNJE AUTOMIJEŠALICE ....... 3900 kg
* OSOVINSKA OPTEREĆENJA ............................. 60+2*100( KN )
* SPECIFIČNA POTROŠNJA GORIVA ................. 0,210 kg/ kwh
UP = (60*q/Tc)*kv*kr*kp [m3/h]

q - zapremina bubnja
kr – koeficijent rastresitosti (0,80)
kp – koeficijent punjenja (0,90)
kr – koeficijent iskorištenosti radnog vremena (0,85)

Tc = tutov. + tvož.pun + tistov. + tvož.praz. + tokret.

tutov = q/vutov. = 6[m3]/2,0[m3/min] = 3,0 min [vutov.-učinak punjenja bubnja]

tistov.=q/vistov.= 6[m3]/0,5[m3/min] = 12,0 min [vistov.-učinak pražnjenja bubnja]
tvožpun =L/vpun = 3000[m]/833,3[m/min] = 3,6 min
*uzeta vpun = 50 km/h = 833,3 m/min
tvož.praz = L/vpraz.=3000[m]/1166,67 [m/min] = 2,5 min
*uzeto vpraz.=70km/h = 1166,67 m/min

Tc = 3 + 3,6 + 2,5 + 12 + 0,5 = 21,6 min

Up = [60*6/21,6]*0,85*0,80*0,90 = 10,20 m3/h

Cijena koštanja sata rada automixera :

a) FIKSNI TROŠKOVI :

A = 100 000/ 11 250 = 8,90 KM/h a = 20,0 % = u = 5 godina

Vs = 60 000
I = 0,11 *100 000/11 250 = 0,98 KM/h
O =60 000*0,05/11 250 = 0,30 KM/h
J = cca 2 KM/h

b)TROŠKOVI EKSPLOATACIJE :

TO =100 000 * 0,75/15 000 = 5,0 KM/h

TH = NVHD *1,1 / u = cca 2 KM/h
G = 52*0,80*0,210 = 9,0 kg/h
E = G * Ce =9,0*1,5 KM/h
TM = 0,10 * E = 1,40 KM/h
B = 7 KM/h
Ckh = (fiksni troškovi + troškovi eksploatacije)(1+ fu)  55 KM/h
fu = 0,32
BETONSKA PUMPA (TORKRET 015)

-Koristeći tandem osovinu, točkove i kočioni uređaj sa dozvoljenom brzinom od 80,0

km/h, ova pumpa pruža idealne uslove za brzo i efikasno izvođenje betonskih i AB
radova / ugradnje betona /.
Ut = 40 m3/h
Podaci o mašini:
*dopremni cilindar ................................200 mm
*kapacitit lijevka za punjenje betona .......…..... 1000 lit.
*cestni transport ................................ do 80km/h
*pogonski motor DIESEL snage ........……….. 59 kW (80 KS)
*specifična potrošnja goriva ..................... 0,215 kg/kWh

Cijena koštanja sata rada betonske pumpe:

a) FIKSNI TROŠKOVI :

A = 290 000/ 10 000 = 29,0 km/h a = 16,5 % = u = 6 godina

Vs =169 667
I = 0,11*290 000/10 000 = 3,19 km/h
O =169 667*0,05/10 000 = 0,85 km/h = K
J = cca 2 km/h

b) TROŠKOVI EKSPLOATACIJE :

To =290 000*0,75/15 000 = 14,5 KM/h

Th = NVHD *1,1 / u = cca 1,5 KM/h
G = 59*0,8*0,215 = 10,0 kg/h
E = G * CE = 10*1,5 = 15 KM/h
TM = 0,10 * E = 1,5 KM/h
B = 10 KM/h
Ckh = (fiksni troškovi + troškovi eksploatacije)(1+ fu)  104 KM/h

PERVIBRATOR (UNIS-MLADOST BPM-1 UMO-06)

*tip UMO 06
*radna zapremina ............................ 59,6 cm2
*motor benzin snage .................. 2,0 kWh (2,8 KS)
*potrošnja goriva .................. 1,4 l/h
*zapremina rezervoara .................. 2,8 lit
*min. broj obrtaja .................. 1 400 o/min
*max. broj obrtaja .................. 5 800 o/min
*težina motora ................... 9,5 kg

Up = [60/Tc]*2R2*d*kv

R-radijus dejstva (m) , za naše uvjete R = 0,45 m

d-debljina sloja betona d= 0,30 m
kv-koef. Iskorištenja radnog vremena
 Tc = tizv. + tpremj. + tspuš. igle + tvibr.

Tc se kreće u granicama od 0,50 do 0,75 min.Usvojena vrijednost

Tc= 0,70 min

Up = [60/Tc]*2R2*d*kv = 8,80 m3/h

Cijena koštanja sata rada:

a) FIKSNI TROŠKOVI :

A = 2 000/2 500 = 0,80 KM/h a = 16,6 % = u = 6 godina

Vs =1167
I = 0,11*2 000/2 500 = 0,10 KM/h
O =1167*0,05/2 500 = 0,05 km/h = K
J = cca 0,3 km/h

b) TROŠKOVI EKSPLOATACIJE :

TO =2 000*0,75/15 000 = 0,10 KM/h

TH = NVHD *1,1 / u = cca 0,30 KM/h
G = 1,4 lit/h
E = G * CE = 1,4*1,7 = 2,5 KM/h
TM = 0,10 * E = 0,25 KM/h
B = 4 KM/h
Ckh = (fiksni troškovi + troškovi eksploatacije)(1+ fu)  11 KM/h
 II 3. OPTIMALNI SASTAV MAŠINA ZA NAJVAŽNIJE GRUPE,FAZE, POZICIJE
ZEMLJANIH RADOVA

ROVOKOPAČ (14. OKTOBAR BGH-1000C) ; Up = 159 m3/h

KIPER (FAP 1921 BK) ; Up = 18 m3/h
BULDOZER (PR 732 B LIEBHERR) ; Up = 43,2 m3/h
VALJAK (BOMAG BW 172 PDH-2); Up = 114,62 m3/h

1. ROVOKOPAČ KIPER BULDOZER VALJAK

br. mašina 1 kom 9 kom. 4 kom. 2 kom.

iskorištenost 100 % 98 % 92 % 72 %
cijena 106 KM/h 70 KM/h 140 KM/h 53 KM/h
 KM/h (106 + 630 + 140 + 106 ) = 1 402 KM/h
 KM/h /Up sast.
=1 402 /159=8,82 KM/m3 - jedinična cijena rada sastava mašina

-Ukupna cijena rada sastava mašina za izvođenje zemljanih radova:

447,64m3 * 8,82 KM/m3 = 3 948 KM

2. ROVOKOPAČ KIPER BULDOZER VALJAK

Up=85 m3/h Up=18 m3/h Up=43,2 m3/h Up=114,62 m3/h
br. mašina 1 kom 5 kom. 2 kom. 1 kom.
iskorištenost 100 % 94 % 98 % 75 %
cijena 106 KM/h 70 KM/h 140 KM/h 53 KM/h
 KM/h (106 + 350 + 280 + 53 ) = 789 KM/h
 KM/h /Upsast. =789/85= 9,28 KM/m3 - jedinična cijena rada sastava mašina

-Ukupna cijena rada sastava mašina za izvođenje zemljanih radova:

447,64m3 * 9,28 KM/m3 = 4 154 KM

-Ukupne potrebe pogonske energije za mašine za zemljane radove:

t = Q/Up = 447,64/159 = 2,81 h

-rovokopač 2,81[h] * 19,32 [kg/h] = 54,30 kg

-kiper 2,81[h] * 19,00 [kg/h] = 53,40 kg
-buldozer 2,81[h] * 24,29 [kg/h] = 68,25 kg
-valjak 2,81[h] * 9,11 [kg/h] = 25,60 kg

-Ukupne potrebe pogonske energije za izabrani sastav mašina za izvođenje

zemljanih radova iznose: E = 201,55 kg (diesel)
 II 3. OPTIMALNI SASTAV MAŠINA ZA NAJVAŽNIJE GRUPE,FAZE, POZICIJE
BETONSKIH I AB RADOVA

FABRIKA BETONA ( ELBA EMC 38 ) ; Up = 35,0 m3/h

AUTOMIXER ( PROGRES AM6 S) ; Up = 10,2 m3/h
BETONSKA PUMPA ( TORKRET 015) ; Up = 40,0 m3/h
PERVIBRATOR(UNIS-MLADOST BPM-1); Up = 8,80 m3/h

1. FAB. BETONA AUTOMIXER BET. PUMPA PERVIBRATOR

br. mašina 1 kom 4 kom. 1 kom. 4 kom.

iskorištenost 100 % 87 % 87 % 99 %
cijena 93 KM/h 55 KM/h 104 KM/h 11 KM/h
 KM/h (93 + 220 + 104 + 44 ) = 461 KM/h
 KM/h /Upsast. = 461/35 =13,17 KM/m3 - jedinična cijena rada sastava mašina

-Ukupna cijena rada sastava mašina za izvođenje zemljanih radova:

2 200m3 *13,17 KM/m3 = 28 976 KM

2. FAB. BETONA AUTOMIXER BET. PUMPA PERVIBRATOR

Up=50 m3/h Up=10,2m3/h Up=60 m3/h Up=8,80 m3/h
br. mašina 1 kom 5 kom. 1 kom. 6 kom.
iskorištenost 100 % 99 % 83 % 95 %
cijena 93 KM/h 55 KM/h 104 KM/h 11 KM/h
 KM/h (93 + 275 + 104 + 66 ) = 538 KM/h
 KM/h /Upsast. = 538/50 =10,76 KM/m3 - jedinična cijena rada sastava mašina

-Ukupna cijena rada sastava mašina za izvođenje zemljanih radova:

2 200m3 *10,76 KM/m3 = 23 672 KM

-Ukupne potrebe pogonske energije za mašine za betonske i AB radove:

t = Q/Up = 2 200/35 = 63 h

-fabrika betona 63,0[h] * 51 [kW/h] = 3 213 kW el. energija

-automixer 63,0[h] * 9,0 [kg/h] = 567,0 kg diesel
-betonska pumpa 63,0[h] *10,0 [kg/h] = 630,0 kg diesel
-pervibrator 63,0[h] * 1,4 [lit/h] = 88,20 lit benzin
-Ukupne potrebe pogonske energije za izabrani sastav mašina za izvođenje
betonskih i AB radova iznose: E = 1197,0 kg (diesel)
E = 3213,0 kW (el. Energija)
E = 88,2 lit (benzin)
TEHNOLOGIJA GRAĐENJA

1. Prema kriteriju minimalnog utroška resursa (materijala, energije, vremena rada),

predložene su i odabrane slijedeće varijante metoda izvođenja zemljanih, betonskih i
AB radova:

*ZEMLJANI RADOVI: gledano sa aspekta izvođenja najvažnijih pozicija i faza

zemljanih radova, može se generalno reći da se svi ovi radovi izvode mašinskim
putem. Iskopi za temeljne trake objekta kao i široki otkopi ispod objekta i skidanje
površinskog sloja humusa su primarne operacije kod izvođenja zemljanih radova.
Dalje slijedi transport iskopanog materijala (zemlja III kategorije) na deponiju na
udaljenosti od 5 km. Zatim se deponovani materijal mašinski planira i rastire u
slojevima cca 25 cm i nabija odgovarajućim vibro-valjcima. Treba napomenuti i
operacije /faze/ kao što su nasipanje i nabijanje zemlje i šljunka ispod podova i oko
temeljnih traka objekta, gdje je naknadno potrebno izvršiti nabijanje do potrebnog
modula stišljivosti, odgovarajućim mehanizovanim sretstvima-žabama.
Što se tiče iskopa u širokom obimu i iskopa temeljnih traka, posebno treba obratiti
pažnju na način razupiranja bočnih strana odgovarajućom razuporom za određenu
dubinu. To će se postići pomoću dasaka od 50 mm i odgovarajućim gredama i
klinovima, a kod skidanja razupirača i dasaka podrazumijeva se izbacivanje i
odnošenje (slaganje) upotrijebljene razupore. Svi ostali radovi manjeg obima vrše se
ručno odgovarajućim sretstvima i pomagalima, gledajući da je njihov obim što manji,
kako bi se odabrana mehanizovana sretstva iskoristila u potpunosti.
Dakle, naveden je opis izvođenja zemljanih radova, s tim da su naprijed dati podaci
o potrošnji energije, materijala i vremena rada za mehanizaciju, pa se na osnovu
toga može jasno vidjeti i izračunati ukupna cijena koštanja zemljanih radova i na
osnovu te cijene odabrati odgovarajuća varijanta prema traženom kriteriju.

*BETONSKI I AB RADOVI: osnovne operacije prilikom izvođenja betonskih i AB

radova su proizvodnja, transport, ugradnja i njega betona. To nam govori o slijedu
operacija pri izvođenju ovih radova.
Beton proizveden u fabrici betona se transportuje automixerima na gradilište, gdje se
putem betonskih pumpi vrši ugradnja i vibriranje pervibratorima. U sve AB elemente
se prije betoniranja postavlja armatura, koja je prije toga pripremljena za upotrebu
( isječena, uvezana i savijana po potrebi ). Transport automixerima se vrši sa
udaljenosti od 3 km.
Pri ugradnji betona u vertikalne elemente koji imaju termoizolacione slojeve potrebno
je vršiti povezivanje tih dijelova bakrenom žicom pričvršćenoj za oplatu na svakih 50
cm.
Vibracija betonskih elemenata se vrši pervibratorima, sve dotle dok se na površini ne
pojavi cementno mlijeko.
2. OPLATE I SKELE ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE

Oplata je privremena konstrukcije koja betonskoj konstrukciji daje obkik i površinski

oblik. U nju se izlijeva svježa betonska masa i obavlja proces očvršćivanja. To je
konstrukcija koja prihvata i prenosi opterećenje od svježeg betona na
podkonstrukciju. Dijelovi oplatnih sklopova mogu biti izrađeni od raznih materijala kao
npr. : -rezana drvena građa;
-šperploče;
-lesonit;
-čelični limovi i profili.
Osnovni dijelovi oplatnih slojeva su:
-oplatna ploha
-podkonstrukcija
-nosiva konstrukcija
-uređaji za povezivanje i regulaciju

-KLASIČNE OPLATE KROJENE NA LICU MJESTA su od drvene rezane građe

(daske 24 i 48 mm, letve 2,5/5 mm i 5/8 cm, gredice 10/10 i16/16 cm). Koriste se 7-
10 puta jer se brže suše i pucju. Ove oplate traže puno rada, te je potrebno 1-2 sata
za izvedbu 1 m2 oplate. U ovo vrijeme su uračunati izrada, montaža i skidanje nakon
upotrebe. Za povezivanje se koriste ekseri i paljena žica 3-6 mm, a regulacija oplata
se vrši pomoću drvenih klinova.

-GOTOVE PRENOSNE OPLATE su velikih površina, oko 2-10 m2 (plohe koje se

prenose). Utrošak rada za montažu i demontažu je 0,3-0,5 h/m 2. rad je jednostavan i
nije potrebna visoka stručnost radnika. Koriste se oko 200 puta. Neki se dijelovi
oštećuju pa se moraju mijenjati. Ove oplate se drže na zidovima 1-2 dana i onda
skidaju. Ako su to sklopovi od cca 3x10,0 m, oni mogu biti teški i do 25 kN, te se
koriste i dizalice.
-OPLATE HORIZONTALNIH KONSTRUKCIJA- to su tzv oplatni stolovi. Imaju skelu
(podupirače), neke nosače i na njima je primarna ploha. Za radne operacije
postavljanja, skidanja, izvlačenja sa prenosom i čiščenja, u prosjeku se utroši oko
0,3-0,5 h/m2. Stolovi se drže 7-10 dana, tj. Dok beton ne postigne čvrstoću (marku)
70 % od projektovane. Zbog sporijeg obrta računa se sa 50 obrta u istom obliku, a za
čelične dijelove do 150.

-PROSTORNE OPLATE u praksi se zovu još i *tunelske*. U jednom radnom zahvatu

se betoniraju i zidovi i ploče. Jednostavne su za montažu I demontažu. U normalnim
okolnostima se drže 3-5 dana. Ako se koriste na identičnim veličinama otvora,
moguće je postići broj obrtaja i do 150 bez značajnijih opravki i intervencija. Utrošak
rada na montaži I demontaži je 0,15 do 0,25 h/m 2. Nabavna cijena je veoma visoka
te je potrebno obezbijediti barem 70 obrta godišnje.

-OPLATE STUBOVA koriste se kao krojene na licu mijesta ili kao prenosne od
dvodjelnih kalupa ( pravougle, kružne, itd). Za posebne prilike poprečnih presjeka
rade se oplate složenih presjeka, kao i prijenosne oplate za stubove velikih
dimenzija.

-IZGUBLJENE OPLATE ostaju ugrađene u betonu. Rade se u vidu prefabrikovanih

elemenata (npr. Omnia ploče dimenzija 1,0 x 6,0 x 0,06 m). Utrošak rada na izradi
prefabrikovanih ploča je velik (1,8 do 2,6 h/m2).

-KRUŽNE OPLATE su oplate koje se pomijeraju kontinuirano pri radu. Koriste se

kod betoniranja visokih dimnjaka, siliosa, stubova kod mostova. Pomoću jarmova od
čeličnih rešetki oplatase podiže vertikalno brzinom od 5 do 20 cm/h. za početnu
postavku oplata I uređaja za klizanje utroši se oko 1,5 do 2,0 h/m 2. Radna dužina
oplate (visina) je 120 do 180 cm, a dužina omotača zavisi od elementa. Ukupan
utrošeni rad je 6-8 h/m2.

-TELESKOPSKE OPLATE se primjenjuju uglavnom u mostogradnji.

-PENJUĆA VERTIKALNA OPLATA se primjenjuje kod betoniranja elemenatavelikih

visina. Ankeri se postavljaju na nosivu konstrukciju ili se ostavljaju u betonu, a zatim
na te ankere se montira klizna radna platforma sa koje se obavlja betoniranje redom
sve do kraja betonskog elementa.
 Priprema i skidanje oplate

- Priprema oplate podrazumijeva spriječavanje prijanjanja betona za oplatnu

plohu. Zbog toga se opolatne plohe mažu prije betoniranja sa odgovarajućim
premazima, koji mogu biti suhi ili masni. Najčešće korišteni premazi su krečna voda
kod klasičnih oplata, rastvor gipsa, a kod savremenih oplata to su oplatna ulja
pomiješana sa određenom količinom razrjeđivača. Njihov utrošak je oko 200 do 300
g/m2 oplate.
- Na rok skidanja oplate utiču:
 kvalitet i količina cemanta
 temperatura okoline
 vrsta statičkog sistema i poprečni presjek
 predviđena marka betona
 raspon konstrukcije, itd.
Približno vrijeme skidanja oplate je:
 za zidove i stubove – kada beton dostigne 30% od projektovane MB
 za grede i ploče - kada beton dostigne 70% od projektovane MB

Odredbe prema ACI (Američki institut za beton)

VRIJEME SKIDANJA OPLATE

VRSTA KONSTRUKCIJE temper. veće od 15 C od 5-15 C
VERTIKALNE OPLATE ZIDOVA,STUBOVA I GREDA 12-24 h 48-72 h
HORIZ. OPLATE PLOČA, GREDA I "T" PRESJEKA 72-120 h 96-144 h
6,0 DO 9,0 M RAPONA min. 120 h min. 168 h
SLOŽENI PRESJECI VELIKIH RASPONA 504 h 672 h

Kod horizontalnih oplata vrši se podupiranje u ½ raspona za konstrukcije  6 m, a za

raspone između 6,0 i 9,0 m i u srednjoj trećini raspona, a u cilju mjera sigurnosti.
- Nakon upotrebe,oplatne plohe očistiti, oprati i premazati, a zatim odložiti i pripremiti
za slijedeću upotrebu.
Kod postavljanja oplata treba paziti na predviđene dimenzije projektom predviđene,
gdje se dozvoljava odstupanje od 5 mm. Također treba paziti na vertikalnost i
horizontalnost elemenata i međusobno rastojanje oplatnih ploha.

IZBOR OPLATNOG SISTEMA SA OPISOM

Oplata zidova:

-Za sve zidove je korištena šperovana glatka oplata od vodootporne šperploče

d = 20 mm (dvostrana).Šperploča (oplatna ploha) je dimenzija 150/300 cm.
Podkonstrukcija i nosiva konstrukcija su od rezane drvene građe dimenzija 8/8 cm
(podkonstrukcija) i 12/12 cm (nosiva konstrukcija). Povezivanje šperploče sa
podkonstrukcijom i nosivom konstrukcijom se vrši pomoću specijalnih zavrtnjeva za
drvo. Sredstva za regulaciju su tzv. metalne žabice , kroz koje je provučena armatura
6 mm i utezivanjem ovih žabica i armature uteže se i opušta oplatni sklop. Također
su između oplatnih ploha (unutar oplate) postavljeni distanceri za regulaciju širine
koja je uslovljena debljinom betonskog zida za koji je montiran ovaj oplatni sklop.
Distanceri su od plastičnih cijevi  30 mm koji ostaju ugrađeni u betonu.
Kod oslanjanja oplate na međuspratne konstrukcije, oplatni sklop se montira tako što
se ostavljaju ankeri koji omogućuju dobar način podupiranja nosive konstrukcije, a
time i stabilnost čitavog oplatnog sklopa. Prilikom betoniranja vanjskih fasadnih
zidova, unutrašnja strana oplate se oslanja na međuspratnu konstrukciju pomoću
odgovarajućih ankera, dok se također i vanjska strana ankeruje, s tim da su ankeri
postavljeni u međuspratnu konstrukciju i horizontalnim i vertikalnim serklažima.

Oplata za međuspratne konstrukcije:

Također su i međuspratne konstrukcije kao i zidovi, betonirani u šperovanoj glatkoj

oplati (jednostavnijoj) d = 20 mm. Primarna ploha je 20 mm i 150/300 cm. Spajanje
se također vrši spec. zavrtnjima za drvo jer bi exeri oštetili šperploču. Sa donje strane
oplatne plohe su raspoređene drvene gredice 10x10 cm (paralelno) na međusobnom
rastojanju 80 cm. Te drvene gredice prenose opterećenje svježeg betona i oplatnog
sklopa na podupirače visine 3,0 m, izrađene od metalnih cijevi 80 mm. Kao
sredstva za regulaciju služe drveni trougaoni (kosi) klinovi smješteni ispod
podupirača na podlogu. Oplatna ploha je premazana oplatan-uljem, kao i kod zidova.
Za debljinu ploče d = 16 cm, na 1 m 3 betona ide 6,25 m2 oplate. Klinovi međesobnim
pomijeranjem služe za regulaciju visine.

Oplata za horizontalne i vertikalne serklaže:

-U sklopu međuspratnih konstrukcija radi se istovremeno sa oplatom ploče. Radi se

od drvene građe-dasaka debljine d = 24 mm, a kao sredstva za spajanje služe exeri,
zavrtnjevi i žabice. Na pojedinim mjestima se ostavljaju ankeri od pocinčane žice u
oplati d=2 mmi to horizontalno i vertikalno za vezanje termikei rabic pletiva kod
zidova, ploča i serklaža koji se oblažu termoizolacijom.
 Opterećenje oplata

- Na oplatu djeluje više vrsta opterećenja:

* Qv – optrećenje od vlastite težine ili stalno optrećenje. Zavisi od materijala oplate i

statičkog sistema sklpova. Kod drevnnih oplata to opterećenje iznosi 2,0 kN/m 2, a
kod metalnih to opterećenje iznosi  3,0 kN/m2.

*Qr – radno pokretno optrećenje, nastaje od opterećenja radnika, inventara. Ovo

opterećenje iznosi  2,0 kN/m2.

*Qs – slučajno opterećenje – najčešće uzrok je udar vjetra, temperaturni pad, pritisak
vode u slučaju iznenadni bujica itd.

Uticaj vjetra na vertikalne plohe se računa kao :

W = W*F*C
W – opterećenje vjetra po m2 vertikalne površine.
C – koficjent koji zavisi od oblika i izloženosti konstante (C= 1,2 za
zaklonjene površine C= 1,6 za nezaklonjene površine).
W – zavisi od visine i izloženosti objekta na kome je oplata.
F – površina oplatne plohe izložena vjetru
Za položaj oplate do visine od 30 m uzima se intenzitet W = 1,5 kN/m 2
Za položaj oplate preko visine od 30 m uzima se intenzitet W = 1,7 kN/m 2

*Qb – opterećenje svježeg betona

Qb= b*h
b – zapreminska masa betona  25,0 kN/m3
h – visina sloja betona

Ukupno opterećenje horizontalne oplate iznosi:

S = Qbet. + ( Wy+Qr+Qv )*k

k – dinamički koeficijent sigurnosti (1,2 do 1,5)

PRIMJER: poz. II 8. betonski i AB radovi iz predmjera

Betoniranje AB ploče MB 30 u oplati d =25 cm. Na 1 m 3 betona ide 4,0 m2

oplate.

S=(25 kN/m3*0,25m)+(1,8+2,0+2,0 kN/m2)*1,3=6,25 + 7,54 =13,79 kN/m2

Ukupno opterećenje na cijelu površinu oplate:

120,08 m2 * 13,79 kN/m2 = 1655,90 kN =165,590 kg

PRIMJER: poz. III 4. betonski i AB radovi iz predmjera

Betoniranje AB ravne ploče MB 30 u šperovanoj glatkoj oplati d =16 cm.

Na 1 m3 betona ide 6,25 m2 oplate

S=(25 kN/m3*0,16m)+(1,8+2,0+2,0 kN/m2)*1,3= 4,0 + 7,54 =11,54 kN/m2

Ukupno opterećenje na cijelu površinu oplate:

121,50 m2 * 11,54 kN/m2 = 1402,11 kN =140,211 kg

Opterećenje vertikalnih oplata

Pritisak na vertikalne oplate tavisi od:

-temperature zraka okoline
-brzine ugradnje betona po visini oplate
-granulometrijskog sastava agregata
-vrste cementa
-konzistencije svježeg betona

DMR -TABELA OPTEREĆENJA OPLATA OD SVJEŽEG BETONA

T = +20 C

BRZINA ULIJEVANJA BETONA MJESTO POJAVE NAJVEĆEG PR. MAX OPTER. NA OPLATI Q
0,1 0,27 5,0
0,2 0,39 10,1
0,3 0,58 15,2
0,4 0,79 20,2
0,5 0,97 25,3
0,6 1,17 30,3
0,7 1,36 35,4
0,8 1,56 40,4
0,9 1,75 45,5
1,0 1,94 46,4
1,5 2,91 50,8
2 3,87 55,1
2,5 4,83 59,6
3 5,58 63,9

Tečni beton izaziva veće pritiske na oplatu. Aktivniji cement sa bržim vremenom
početka vezivanja izaziva manja opterećenja na oplatu. Također i betoni sa sitnijim
agregatom izazivaju povećana opterećenja u odnosu na krupne agregate.

Dimenzioniranje oplatnih sklopova prema zadanom ugibu

 - Kod oplatnih sklopova izloženih savijanju nastojimo izbjeći ili ublažiti
deformacije nastale od ugiba oplate. Postoje dva pristupa:

a.) proračunamo ugib koji će oplata doživjeti pod opterećenjem i oplatne

sklopove konstruišemo sa nadvišenjem.

b.) pretpostaviti ugib koji zadovoljava u pogledu izgleda betonske

konstrukcije i sve dijelove oplatne konstrukcije dimenzioniramo prema
zadanom ugibu.

Taktni postupak u radu sa prenosnim oplatama

- Je moguće primjeniti kod građevina sa višestruko simetričnim osnovama,

gdje se konstrukcije zidova i ploča ponavljaju u istim geometrijskim
oblicima na istoj osnovi. U prvom koraku podijelimo osnovu na simetrične
dijelove (etape). U svakoj etapi količine radova treba da su približno ili
potpuno iste, tj da je vrijeme rada na oplatama  vremenu rada na armaturi
 vremenu rada na betonu.
QO = Qa = Qb = to  ta  tb = T (TAKT)

Vrijeme jednog takta T je jedna radna smjena (8 sati).

Prednosti taktnog postupka su :
- skraćeno vrijeme izvođenja radova
- povećanje iskorištenosti oplata
- bolja iskorištenost radnog vremena, bez zastoja i gubitaka.

Izrada taktnog plana

1. predmjer radova = Qo (m2); Qa(kg); Qb (m3) po etapama

2. normativi (GNV) = Nvi Nvi Nvi
3. ukupno potrebno vrijeme za izvršenje (h) t = Q x Nvi
4. određivanje takta (h)

T =tu / broj radnika = To=Ta=Tb

- Kao primjer uzete su dvije etape (osnove po svom obliku simetrične i svi uvijeti za
primjenu takvog postupka su ispunjeni) sa osnove prizemlja lamele B

a b

ETAPA a ETAPA b
Oplata (m2) QO 64,6 64,9
ZIDNA ARMATURA Qa 272,0 273,25
BETON (m3) Qb 6,46 6,49

OPLATA(m2) Qo 17,25 17,56

ARMATURA PLOČA(kg) Qa 101,20 103,03
BETON (m3) Qb 2,76 2,81

- NORMATIVI :

- Za oplate zidova = (0,3 – 0,8 h/m2) usvojeno 0,5h/m2

- Za montažu armature = (0,009 – 0,05 h/kg) usvojeno 0,008 h/kg
- Za betoniranje zidova = (0,5 – 1,5 h/m3) usvojeno 0,8 h/m3

UKUPNO VRIJEME :

Zidovi : tau (h) t bu tu = Q x Nvi

Oplata: 32,3 32,5 TAKT T= 8 sati

Armatura : 2,18 2,19

Beton : 5,17 5,19

= 8h = 32,3/x = x = 4 radnika oplatara

= 8h = 2,18/x = x = 1 radnik armirač
= 8h = 5,17/x = x = 1 radnik betonirac

- Zbog nesimetrične osnove i različitih dispozicija pojedinih osnova taktni

postupak rada sa oplatama za neke veće etape neće biti primjenjen.

PRORAČUN CIJENE OPLATA

- Cijena oplata značajno utiče na cijenu betonskih konstrukcija. Nerijetko ta

cijena prelazi i cijenu koštanja betona za koji je ta oplatna konstrukcija
rađena. Danas postoji, više metoda za proračun cijene koštanja oplatnih
sklopova, od kojih su ove dvije metode najvažnije:

1. * proračun cijene korištenjem građevinskog normativa

2. * proračun cijene analitičkom metodom
Ovaj drugi postupak je mnogo tačniji i sigurniji put da se dođe do tačne cijene tj da se
za svaki pojedinačni slučaj i vrsta oplata ustanovi stvarno. Utrošeni materijal za
izradu oplatnih sklopova i predvidi stvarno mogući broj primjena na konstrukcijama

CS = J/U – Pr  ; CS – cijena oplatnog sklopa po jednoj primjeni.

J – cijena ugrađenog materijala i rada u izradi.
U – predviđeni broj primjena.
Pr – preostala vrijednost materijala nakon rasklopa.

CIJENA JEDNOKRATNIH TROŠKOVA MATERIJALA I RADA

CP = MP + Rt ; Cp – jednokratni troškovi svake primjene.

MP – troškovi potrošnog materijala kod svake primjene
( čišćenje, podmazivanje i potrošni materijal)
Rt – troškovi rada za svaku primjenu.

Konačna cijena je:

C = CS + CP

*NOSIVE OPLATNE SKELE ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE*

- Služe za kratkoročnu upotrebu prilikom izvođenja betonskih radova. Ove

skele moraju zadovoljiti odgovarajuće uvijete s aspekta nosivosti i
stabilnosti. Osnovni elementi skela su :

- ŠTAPOVI – kod klasičnih drvenih skela su od drvene građe od 15 –20

cm i l = 4 – 6 m
Kod metalnih skela to su metalne cijevi od 48 – 80 mm (lake skele) i od
80 – 200 mm i l = 4 – 6 kod teških mostovskih skela.

- ELEMENTI ZA POVEZIVANJE – Kod klasičnih skela u upotrebi su ekseri

zavrtnji, podvezice; A kod savremenih se koriste spojnice (ortogonalne i
obrtne).
- ELEMENTI ZA REGULACIJU – Klasične skele -
= drveni klinovi, zavrtnji, a kod modernih skela zavrtnji i navoji.
- PODLOŽNE PLOČE – to su metalni elementi koji služe da se skela fiksira
za podlogu.