1.

Raspored tereta na brodu,njegove karakteristike

i specifičnosti

1.1. S obzirom na poprečnu stabilnost broda:

Poprečna stabilnost se javlja kod ljuljanja broda tj.kod naginjanja broda oko
uzdužne ose.Ona je važna za sigurnost broda, a mjeri se pomoću metacentarske
visine(MG).1
Polozaj težista sistema broda po visini utiče na stabilnost broda.Npr.težiste po
visini kod trgovačkog broda zavisi od rasporeda tereta po visini, zato teži tereti
moraju biti smjesteni niže.Raspored tereta je od velikog značaja za dalji tok
plovidbe što se postiže stručnim slaganjem tereta u medjubalublju ako je ostatak
nižeg tereta već složen na dnu skladišta.
Previše tereta na dnu ili pri dnu skladišta moze prouzrokovati opterećenje
brodske konstrukcije sa posledicom pucanja i cijepanja sto dovodi do potonuća
broda.Teorijske podjele tereta imaju značaj u trenutku kada teret dospijeva u

1
Metacentarska visina je udaljenost izmedju težista sistema broda I metacentara.

3
Krcanje i slaganje tereta Marijana Saveljić 77/08

brodska skladišta pa se smatra presudnim faktorom sigurne plovidbe.

Slika broj 1.
1.2. S obzirom na uzdužnu stabilnost broda:
Uzdužna stabilnost se javlja kada se brod naginje u uzdužnom
smjeru tj.naginjanje broda oko poprečne ose.
Pomorci posebno vode računa o uzdužnoj stabilnosti broda pri obavljanju radnji
skladištenja tereta na brodu.Razloga su dva:
a) trim broda2
b) tehničke prirode i odnosi se na maksimalne vrijednosti opterećenja
brodske konstrukcije.
Da bi se teret raspodijelio podjednako na prednja i zadnja skladišta pomorci se
služe tablicama promjene trima.3

2
Trim broda je razlika gaza na pramcu (prednjem dijelu) i na krmi (zadnjem dijelu broda).
3
Tablice promjene trima su tabelarni podaci koji se pri kraju radnji krcanja konsultuju u slucaju da je potrebno novo
uskladjenje vrijednosti trima.

4
Krcanje i slaganje tereta Marijana Saveljić 77/08

Slika broj 2.

1.3. S obzirom na tehničku izdržljivost broda (čvrstina)

Brod kao plovni objekat je pod konstantnim opterećenjem pomoraca sa
ciljem prevoza što većeg tereta u jednom vremenskom periodu.
U ostvarenju tog cilja mogu pomoći samo čvrsta i izdržljiva brodska konstrukcija,
pa potom i način krcanja.Do deformisanja trupa broda moze doći usled razlika
sila uzgona i sila težine u pojedinim presjecima broda.Ako je brod na sredini širok
opterećenje je veće na sredini trupa nego na krajevima gdje je obim broda uzak i
zaoštren.Zato postoje negodovanja ovog načina skladištenja jer postojanje
tankova (rezervoara) goriva doprinosi dodatnom opterećenju.
Sa druge strane ako skladišta opteretimo pramčano i krmno, a na sredini broda
su ispražnjena skladišta goriva dolazi do situacije u kojoj prednji i zadnji dio
broda imaju tendenciju poniranja prema dolje.

5
Krcanje i slaganje tereta Marijana Saveljić 77/08

Rezultat je zakrivljeni trup tj.deformacija koju pomorci nazivaju,,hogging’’.4

Nasuprot prethodnom slučaju javlja se i brod čija je sredina opterećena gorivom,
a skladišta na krajevima prazna.Ovaj vid deformacije trupa broda prema dolje
naziva se ,,sagging’’.

Slika
broj 3.
Na
osnovu

izloženog dolazimo do zaključka da nije od značaja samo cilj brodara da izvrši

prevoz robe, putnika do odredjenog mjesta vec način, kvalitet i sistem prevoza
robe.Opterćenje broda, nestručna raspodjela, deformacije u konstrukciji,
cijepanje broda ima za posledicu potonuće plovila.Dovodi se u opasnost zivot i
zdravlje posade i osoba na brodu, a sve zbog neadekvatnog skladištenja.Samim
tim dolazi do oštećenja pravnih ineteresa naručioca, brodara, krcatelja i drugih
lica koji učestvuju u plovidbenom poslu.
Pored najotpornijih brodova treba uzeti u obzir da nedostatak samo jedne od
karika u lancu plovidbe dovodi do gubitka stabilnosti broda.
U cilju izbjegavanja prethodno rečenog javlja se par praktičnih teorija:

a) masa tereta u skladištima ne smije biti veća od maksimalno dozvoljenih

kapaciteta skladišta.

b) tokom krcanja i skladištenja tereta trebalo bi složiti sto je više moguće uz

pregradu skladišta, bliže sredini broda.Time se izbjegava gomilanje mase tereta
na krajevima broda, a olakšava centralni dio.

4
Ivo Buljan,Krcanje i slaganje tereta, Zagreb 1982 str.8

6
Krcanje i slaganje tereta Marijana Saveljić 77/08

c) terete poput (rude, željeza) treba skladištiti u medjubalublju da se postigne

povoljniji faktor poprečne stabilnosti.

d) postavljanje drvenih uspravnih greda i podupirača dovode do dobre pripreme

palube za krcanje tereta.Postavljanje tereta u uzdužnom smjeru doprinosi
smanjenju ostećenja broda i tereta.

1.4. Raspored tereta u poprečnom smjeru broda

Krcati teret u poprečnom smjeru znači na obije strane broda što
je ravnomjernije moguce.Kad teret nije dobro složen u poprečnom smjeru, pri
ljuljanju i valjanju doći ce do oštećenja skladišta pa i samog broda.Ono što
olakšava ostećenja jesu tereti koji se lakše pomjeraju poput: uglja, žitarica,
granitne kocke, fosfata i sl.Uzburkano more usled plovidbe i talasi lako doprinose
ostećenju broda.Razlog više kada su predmeti prevoza npr.čelične cijevi ili
metalni predmeti koji se moraju osigurati od pomicanja radi zaštite bočne
strukture broda.

1.5. S obzirom na brzinu krcanja i iskrcavanja

U žargonu se medju pomorcima koristi izraz ,,ruka’’ za ona mjesta na
brodu na kom se nalazi veći broj radnika koji obavljaju poslove krcanja i
iskrcavanja tereta.Posao na skladištu je lakši postojanjem većeg broja ruku kao i
onda kada bi sve ruke radile za čitavo vrijeme ukrcavanja i iskrcavanja.Sve zavisi
od količine tereta kao predmeta ukrcavanja.

1.6. Separiranje i označavanje tereta5

Jos jedan od načina rasporeda tereta.Definiše se kao stručno
odvajanje i označavanje tereta koje olakšava iskrcavanje kad brod prevozi teret u

5
Ivo Buljan,Krcanje i slaganje tereta,Zagreb 1982., str.12

7
Krcanje i slaganje tereta Marijana Saveljić 77/08

više luka.Zato se veći koleti namijenjeni jednoj luci označavaju bojom kada se
spušte u skladišta.Ove oznake luke se zovu (port marks).
Teret na brodu mora biti brižljivo podijeljen jer može doći do greške
pomoraca.Npr. ako je iskcano manje tereta nastao je ,,short landing’’ , a ako je
iskrcano više tereta nastao je ,,over carrige’’.

1.7. Pojmovi faktora slaganja tereta i izgubljenog prostora

Faktor slaganja tereta je broj koji pokazuje koliko prostora
(kapaciteta) zauzima tona dobro složenog tereta koji je pakovan za pomorski
prevoz, izražen u kubnim metrima ( m³ ).Njegovi bitni elementi su: specifičnosti
tereta, ambalaža i zaštitni materijal potreban pri slaganju tereta na brodu.
Nasuprot faktoru slaganja je izgubljeni prostor (broken stowage)
koji se javlja kao nemogucnost 100% (stoprocentnog) iskorišćavanja broda.Na
sve to utiču nepravilan oblik skladišta, ljestve, cjevovodi, pa i teret
neprilagodjenog oblika, ambalaže.Zato mozemo govoriti o krcanju robe kod koje
je izgubljeni prostor neznatan.Npr. žitarice kod kojih ,,izgubljeni’’ prostor pri
krcanju iznosi 2%.Ako su u pitanju papir i žica onda je izgubljeni prostor veći od
25%.Teret u vrećama iznosi 7-10%.Najmanji procenat ,,gubitka’’ prostora javlja
se kod robe koja nije upakovana u ambalažu, ali je pažljivo složena i iznosi 1-
2%.6

1.8. Instituti: vozarinska tona i kotiranje vozarine, pojam korisne

nosivosti u pomorskom pravu

Vozarinska tona služi za naplaćivanje vozarine po jedinici prostora. 7

6
Ivo Buljan op.cit.,.str.16
7
Vozarinska tona je nekada iznosila 40 kubnih stopa a danas 1,133 m³.

8
Krcanje i slaganje tereta Marijana Saveljić 77/08

Na osnovu vozarinske tone nastala je podjela na teške i lake terete.Teški tereti

poput limova, ruda i šipki zauzimaju manje od 1,133 m³ prostora po jednoj toni pa
se javlja neiskorišćen prostor unutar skladišta.
Laki tereti zauzimaju više prostora od 1,133 m³ po 1(T) , a skladišta su ,,puna’’.
Još jedna povoljnost za ugovorene strane jeste plaćanje vozarine po stopi mase
tereta.Praktikuje se kod prevoza teških tereta.Na brodu se nalazi veća količina
tereta pod uslovom da se smanji pogonsko gorivo u usputnim lukama.

Ne smijemo zaboraviti jos 2 pojma: korisne nosivosti i ukupne

nosivosti koje prate brod.Pod korisnom nosivošću podrazumijevamo brojčanu
vrijednost mase tereta u tonama pod kojom brod uranja u more do odredjene
teretne linije.8 Ukupna nosivost se sastoji od korisne i posredne nosivosti.Prvi
pojam predstavlja masu komercijalnog tereta, dok drugi predstavlja masu
brodskih zaliha, posade.

Suština korisne nosivosti ogleda se u činjenici da se samo za nju može

naplatiti vozarina, koja je je jedan od ciljeva pomorskog prava.Kad smo kod
ciljeva korisna nosivost se može postići kada su zalihe na brodu manje kao npr.
masa goriva, slatka voda, hrana.Način računanja korisne nosivosti polazi od
jednodnevne potrošnje brodskih zaliha u toku 24 časa plovidbe.Ono na šta
pojedinac ne može uticati jesu nepredvidjeni dogadjaji poput (nevremena,
spasavanja ljudi) zbog čega putovanja broda do odredišta traju duže nego što je
predvidjeno.

2.Specificnosti, klasifikacija i podjela tereta

2.1.Klasifikacija tereta

8
Teretne linije su grafičke oznake koje su vidne na plovilu i sluze kao potvrda da je teret ukrcan na brod.

9
Krcanje i slaganje tereta Marijana Saveljić 77/08

Teret koji se prevozi brodom klasifikujemo u 2 grupe:

a) suvi (čvrsti)
b) tečni teret
Tereti koji pripadaju jednoj od ove dvije glavne grupe dijele se u posebne
podgrupe.Prvu grupu čini istovrstan (homogen) teret koji prevozi brod bez obzira
kojoj grupi teret pripada.
Drugu grupu čini raznovrstan ili (heterogen) teret.U praksi je poznat i pojam
opasnog tereta zbog svojih karakteristika pa je regulisan poseban način
rukovanja takvim teretom u skladu sa odredbama VII glave Konvencije za zaštitiu
ljudskih života na moru.

2.2.Pojam i podjela čvrstog (suvog) tereta

Čvrsti tereti su oni koji zbog obima i karakteristika krcaju u
skladišta, medjupalubni prostor i na gornju palubu.Poznato je da i tekući teret ako
je pakovan u posebnu posudu postaje čvrsti.Ono što ih razlikuje je to da čvrsti
tereti ne poprimaju oblik posude u kojima se nalaze.Polazeći od karakteristika
suvog tereta on se dalje dijeli na:
a) opšti (generalni) teret
b) rasuti teret
c) teški teret
d) rashladjeni tereti

a)Pod opštim (generalnim teretom) podrazumijevamo:

teret u vrećama, bačvama ,sanducima, kutijama, automobili, poljoprivredni
proizvodi, gradjevinski materijal.Za njihov prevoz koriste se tramperi i linijski
brodovi.

b) Rasuti tereti su oni u rasutom stanju (manjeg ili većeg)

obima, u obliku zrna, komada, sitnih djelova.Npr. ugalj, žitarice, so, sećer,
pijesak, šljunak...

10
Krcanje i slaganje tereta Marijana Saveljić 77/08

Kada se rasuti teret pakuje u vreće ili posude onda nije više rasuti već opšti
teret.Ovaj način se pokazao veoma praktičnim jer je finansijski veoma isplativ,
transportuju se velike količine terata u posebnim brodovima za takve terete.

c) Teški tereti kao sto i sam naziv kaže imaju veliku bruto
težinu i zahtijevaju više prostora za skladištenje u bilo kom dijelu broda.Tu
spadaju: željeznicki vagon, djelovi mostova, proizvodi namijenjeni vojnoj
industriji: tenkovi, oružja.

d) Rashladjeni tereti spadaju u onu grupu koja zahtijeva

posebne uslove u toku prevoza brodom.To znači postojanje i održavanje
temperatura tokom plovidbe.Zato razlikujemo 2 vrste rashladjenih tereta.Prvu
vrstu čine tereti u zaledjenom, smrznutom stanju, a drugu vrstu tereti koje treba
hladiti kako bi zadržao ispravno stanje.

2.3.Pojam i podjela tečnog tereta

U pomorskom transportu poznat je prevoz tereta u tečnom
agregatnom stanju koji se usled reakcije može promijeniti u čvrsto i obratno.Zbog
opasnih sastojaka zahtijevaju posebno skladištenje, čuvanje i rukovanje.Kao
takvi su nafta i njeni darivati, prirodni gasovi (propan, butan) koji se transportuju
uz poštovanje zakona fizike i hemije.

2.4. Pojam i podjela opasnih tereta

Pod opasnim teretom podrazumijevaju se materije koje za vrijeme

krcanja, prevoza i iskrcavanja sa broda predstavljaju opasnost za brod i ljude na
brodu kao i za objekte i ljude u blizini koji su u kontaktu sa brodom.Kao npr.
eksplozivi, zarazne ili radioaktivne stvari.

11
Krcanje i slaganje tereta Marijana Saveljić 77/08

3. Plan tereta (sastavljanje)

Plan tereta je grafički prikaz koji nam pokazuje raspored tereta po

skladištima i kojoj luci je namijenjen pojedinačni teret.
Cilj koji se ostvaruje planom tereta je:
a) racionalno korisćenje brodskog prostora s obzirom na vrstu, masu i obim
tereta.
b) tako složen teret da se može u luke iskrcati brzo, sigurno, a da se ne ošteti ili
smanji rizik od ostećenja.
c) da se na osnovu plana moze obaviti proračun trima i ostalih podataka bitnih za
stabilnost i sigurnost broda.
d) osiguranje sigurne plovidbe broda.
e) da teret bude pravilno složen radi izbjegavanja ostećenja na istom.
Poznato je da je cilj pomorskog transporta da se roba preveze do
njenog primaoca.To je lako ostvarivo ako se povede računa o stabilnosti broda,
brzini ukrcavanja i iskrcavanja tereta, iskorisćenosti skladišnih kapaciteta.
Treba paziti i na to da jedan teret ne ostećuje drugi zbog ispuštanja mirisa čemu
doprinosi kvalitetno planiranje.Svaki brod prije ulaska u luku ukrcavanja dobija
pismeno obavještenje o količini i vrsti tereta predvidjenoj za ukrcavanje.To se
naziva preliminarni plan tereta.Podatka o tome kako i kojom brzinom treba krcati
i slagati teret.Dešavaju se i odstupanja od plana pojavom novog tereta ili
zamjene jedne vrste tereta drugom.
Zapovjednik broda nakon ukrcavanja izradjuje završni (konačni) plan
tereta.U planu treba da se vidi gdje se nalazi teret za svaku luku, naziv tereta i
broj komada.Primjerak plana šalje se brodarskom preduzeću .Neophodno je da
agent u luci odredišta dobije plan tereta prije dolaska broda da bi organizovao
rad na iskcavanju i predaji tereta .Stoga se plan tereta sastavlja u nekoliko
primjeraka.

12
Krcanje i slaganje tereta Marijana Saveljić 77/08

Plan tereta je veoma značajan kad za predmet prevoza imamo naftu i

darivate.Tankovi na tankerima se nikad ne smiju puniti do vrha ( to je visina
praznog prostora) u tankovima ili ,,ullage“ referentna vrijednost za izračunavanje
volumena tečnog tereta u kubnim metrima ili balerima (BBLS) 9 uz pomoć
tvz.tablica kalibracije.10
Pošto se vozarina za transport nafte naplaćuje po tonama mase, jer
zapremina sirove nafte varira usled temperaturnih razlika koje utiču na gustoću
nafte.

4.Prostorije za smještaj tereta na brodu i priprema

4.1.Brodska skladišta i medjupalublje

Prilikom pripremanja broda za krcanje neophodno je voditi računa da
roba bude ukrcana na propisan način i u odredjene prostorije.Kao takve
poznajemo brodska skladišta, prostor od dvodna 11 do jedne od paluba u visinu, a
u širinu sve do bokova broda.Kroz brodsko skladište najčesće prolaze cijevi za
gašenje požara, za pranje skladišta i sl. pa pri ukrcavanju i iskrcavanju treba
voditi računa o njima da se ne oštete.
Medjupalubni prostor je dio unutrašnjosti broda koji se prostire izmedju
glavne i gornje palube.Unutrašnjost broda je bogata raznim sistemima
(protivpožarni, sistem telekomunikacija).Zato je efikasno rukovanje od velike
važnosti.

9
Barel je jedinica za zapreminu.
10
Ivo Buljan, Krcanje i slaganje tereta, Zagreb 1982., str.40
11
Ivo Buljan,op.cit.,str.42 Dvodno je dio broda koji gornjom stranom predstavlja dno skladišnog prostora , a donjim
dijelom najnižu tacku na brodu tj.dno.

13
Krcanje i slaganje tereta Marijana Saveljić 77/08

4.2. Priprema prostora za teret

Brod zbog svoje konstrukcije i veličine zahtijeva da skladišta budu
numerisana radi lakšeg, bržeg i preciznijeg rukovanja teretom.Pored toga
skladišta prije ukrcavanja pošiljke moraju biti čista, suva, provjetrena kako ne bi
uništila novi teret, predvidjen za uskladištenje.
Odgovornost brodara je da se teret preveze u onom stanju
kakvom mu je predat.Zato po ukrcaju tereta zatvaraju se vrata i pokriva teret.
Obavezan je zaštiti cijevi, pregledati i promijeniti ono sto je zastarjelo.Uzaludno je
pravilno slaganje tereta u skladišta ako ono poprimi drugačiji miris, izgled ili
boju.Najveci ,,neprijatelj“ u brodskim skladištima jeste kondenzacija vodene pare
ili vlaga koja se odstranjuje ventilacionim sistemima ili pomoću cerada i drugih
materijala koji onemogućavaju kontakt robe sa vlagom (vodom).

5.Odgovornost brodara i skladištara

5.1. Kod ukrcavanja i iskrcavanja tereta

Zapovjednik broda je odgovoran za pravilno rukovanje teretom
pri krcanju, slaganju, prevozu i iskrcavanju tereta.
Prilikom ukrcavanja oficir prve palube daje savjete slagaču , krcatelju o pravilnom
slaganju tereta.Njegova dužnost je da istovremeno zaštiti brodski prostor kao i da
sačuva teret u onom stanju kakvom mu je predat na prevoz.Zato su
posjedovanje alata, dobri savjeti učesnicima prevoza, pravilno rukovanje robom
od velike važnosti.U tome mu pomaže dobro sačinjen plan tereta.
Odgovornost u pomorskom transportu imaju i skladištari.Svaki od
njih je odredjen za jedno skladište.Imaju ulogu nadzornika nad slagačima koji su
dužni da pravilno postave teret, da ga oblože i ekonomično iskoriste prostor.Bilo
koju promjenu ili štetu na brodu ili teretu skladištar je dužan obavijestiti oficira
palube, a on će o svim nepravilnostima upoznati zapovjednika broda.

14
Krcanje i slaganje tereta Marijana Saveljić 77/08

Lanac odgovornosti učesnika prevoza ne završava ukrcajem

robe vec traje sve do momenta završetka plovidbe.To su radnje provjetravanja
ambalaže, da li ima ostećenja, mana ili kradje na teretu.Već danas mozemo reći
da je broj ovakvih slučajeva znatno smanjen jer su tehnika i modernizacija
doprinjeli tome.Kao dokaz imamo integralni transport koji se definiše kao
savremeni način pakovanja i prevoza robe pomorskim, vazdušnim i kopnenim
putevima.Tome doprinosi primjena paleta i kontejnera.Palete smanjuju količinu
ostećenja i gubitka robe.Jedina mana je što dovodi do gubitka korisnog
skladišnog prostora od 10-15%.Sa druge strane povećava sigurnost transporta
što je i cilj zapovjednika broda.
Drugo sredstvo koje doprinosi modernom prevozu transporta jesu
kontejneri.Imaju slične prednosti kao i palete.Različitih su veličina, a mogu biti
drveni, metalni i plastični.Loši su za rukovanje i prekrcavanje na drugo mjesto,
lako se pune i prazne, kradja je svedena na minimum.Nedostataka ima a
ogledaju se u tome sto su skupi, smanjuju korisni skladišni prostor i zahtijeva
veliki broj radnika koji rukuju njime.

Slika broj 4.

15
Krcanje i slaganje tereta Marijana Saveljić 77/08

5.2. Nad teretom kad brod plovi

Odgovornost brodara nad teretom ne prestaje tokom čitavog
prevoza.Zato je tokom plovidbe nadzor neophodan.Svjedoci smo kako loše utiču
meterološke promjene, različite klimatske zone, vlažnost vazduha na teret.
To su faktori van ljudske moći koje čovjek teško može kontrolisati, ali može ih
svesti na najmanju moguću mjeru.I to provjetravanjem, suzbijanjem vlage u
skladišnim prostorima.Prirodnim provjetravanjem dovodimo zrak u brodsko
skladište.Postoje razmaci izmedju pregrada za dopunski provod zraka.Kod
vještackog provjetravanja imamo kanale za dovod i odvod zraka.Za
obezbjedjenje oba sistema potrebna su velika finansijska ulaganja, ali je cilj koji
se njima postiže vrijedan toga.

6.Završno razmatranje

Kao i u drugim djelatnostima i u pomorskom pravu

nedostatak jednog od instrumenata neće dovesti do ostvarenja planiranog
cilja.Zato kažemo da krcanje i slaganje tereta moraju biti u skladu sa tim planom.
To se postiže stručnim osobljem, nadzorom, kvalitetnim načinom rada,
odgovornošću i ozbiljnošću prema poslu, finansijskim sredstvima, a ostalo su
nepredvidljivi dogadjaji koje more i plovidba nose.
Sve ove radnje kontrolisane pravnim odredbama imaju za rezultat uspješnu
plovidbu, što je i cilj moreplovaca.Sve ostalo su opasnosti koje nosi nemilosrdno
more na koje pojedinac ne može uticati.

16