Professional Documents
Culture Documents
finansijskih izveštaja
1
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
2
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
3
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
... Informacija mora da zadovolji i neke druge kriterijume, kao što su:
- Verodostojno prikazivanje ili pravilnost prezentacije
- Suština je važnija od forme
- Neutralnost – nema neodumica i dilema
- Obazrivost ili opreznost, kao vrhovno računovodstveno načelo ili
princip, i
- Potpunost informacije
4) Uporedivost informacija – se obezbeđuje primenom
računovodstvenog principa doslednosti (konzistentnosti) u primeni
računovodstvene politike
4
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
5
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
6
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
Nezavisna revizija – glavna “rampa” za obimno krivotvorenje F.I-ja
Odgovornost za realnost F.I-ja je primarno na menadžmentu klijenta
Odgovornost revizora je da o prezentiranim F.I-ima izraze nezavisno
ekspertsko mišljenje
To mišljenje se uvek izražava u odnosu na to da li su ti F.I-ji
prezentiranu skladu sa tzv. “definisanim okvirom za finansijsko
izveštavanje” (MRS, GAAP, Zakon o računovodstvu, ili nešto drugo.
Izveštaj revizora tangira: (1) klijenta; (2) revizore, i, (3) korisnike F.I-
ja
7
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
8
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
9
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
10
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
11
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
12
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
13
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
14
(C) Koeficijent obrta osnovnih sredstava
(KOOS), koji se dobija po formuli:
15
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
16
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
17
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
18
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
19
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
20
Osnovi racio analize - Ciljevi i metode analize
finansijskih izveštaja
21
III FINANSIJSKA ANALIZA
5. Pojam i vrste rizika i dejstvo leverage-a (poluge)
22
III FINANSIJSKA ANALIZA
1. Poslovni, finansijski i kombinovani leverage (poluga)
Poslovni leverage (leveridž) odražava, u suštrini, efekte privređivanja sa fiksnim
troškovima poslovanja. Dok su varijabilni troškovi uslovljeni, manje ili više,
direktno ostvarenim obimom poslovne aktivnosti, učešće fiksnih troškova varira u
obrnutoj srazmeri sa promenama obima poslovanja. Naime, što su veći obim i
prihodi od prodaje, opterećenost fiksnih troškova je manjai utoliko je veći
poslovni dobitak, i obrnuto.
Finansijski leverage odražava, u suštini, efekte privređivanja sa nivoom fiksnih
finansijskih rashoda (koji izaziva korišćenje tuđeg kapitala) i predstavlja
neizvesnost u pogledu ostvarivanja budućeg neto dobitka, kao prinosa na
sopstbvena sredstva, u odnosu na moguće oscilacije poslovnog dobitka.
Preciznije, pri visokom stepenu poslovnog rizika nije mnogo mudro ići
istovremeno na visok stepen finansijskog rizika, odnsosno kod velikog faktora
poslovnog leverage-a nije baš preporučljivo igrati na veliki faktor finansijskog
leverage-a. Sa stanovišta strukture kapitala (finansijske strukture) to doslovno
znači sledeće: firme koje imaju veći faktor poslovnog leverage-a treba da teže za
srazmerno većim učešćem sopstvenih izvora u finansijskoj strukturi, i obrnuto.
23
III FINANSIJSKA ANALIZA
Kombinovani leverage. Kada se dejstvo oba leverage-a kumulira, dobija se
složen ili kombinovani leverage, koji neizvesnost u pogledu budućeg neto
dobitka i stope prinose na sopstvena sredstva meri u direktnoj
međuzavisnosti, sa mogućim oscilacijama u obimu poslovne aktivnosti,
odnosno promenama u obimu i prihodima od prodaje.
Kombinovani faktor leverage-a se utvrđuje množenjem fkatora poslovnog
leverage-a (količnik marginalnog i poslovnog dobitka) i finansijskog
leverage-a - kao količnika poslovnog i neto dobitka.
Kao zaključak, može se reći da se problem finansijskog upravljanja u suštini
vraća na večitu dilemu: kako zahteve za maksimiranjem rentabilnosti
uskladiti sa nužnošću održavanja zdrave solventnosti odnosno likvidnosti.
24
III FINANSIJSKA ANALIZA
6. Modeli za predviđanje bankrotstva
Za potrebe predviđanja bankrotstva postoje dva poznata modela:
(1) Z-Score model, i (2) Zeta model.
Z-Score model ima sledeći oblik:
Z = 1,4x1 + 1,2x2 + 3,3x3 + 0,6x4 + 1,0x5
Gde je: x1 = Obrtna sredstva/Ukupna aktiva
x2 = Neraspoređena dobit/Ukupna aktiva
x3 = Dobit pre kamate i poreza/Ukupna aktiva
x4 = Tržišna vrednost akcija/Ukupne obaveze
x5 = Realizacija/Ukupna aktiva
25
III FINANSIJSKA ANALIZA
Prednost Z-Score modela je u tome što “amortizuje” obavljene
manipulacije pojedinih pozicija u F.I-ima. Značenje pojedinih
pokazatelja se može interpretirati na sledeći način:
26
III FINANSIJSKA ANALIZA
27
III. FINANSIJSKA ANALIZA
28