Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
240Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Gorski vijenac(istorijska osnova,fabula,likovi,jezik...)

Gorski vijenac(istorijska osnova,fabula,likovi,jezik...)

Ratings:

5.0

(4)
|Views: 16,906 |Likes:
Published by Magdalena Sosevic

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: Magdalena Sosevic on Nov 21, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/15/2013

pdf

text

original

 
Njegoš:"Gorski vijenac"
Književni rod:epska dramaKnjiževna vrsta:ep, drama, tragedijaTema:Istraga poturica u Crnoj GoriIdeja (poruka):Osnovna ideja Njegoševog dela jeste shvatanje da jeborba za slobodu i nezavisnost najveća čovekova dužnost. Ova ideja seprovlači kroz čitavo delo, njom su prožete mnoge ličnosti. Za takvu borbuodlučio se i vladika Danilo:Al tirjanstvu stati nogom za vrat,dovesti ga k poznaniju prava,to je ljudska dužnost najsvetija.Mesto i vreme radnje:Crna Gora početkom 18-og veka.Istorijska osnova:
OsnovuGorskog vijencačini "istraga poturica", istorijski događaj koji se odigrao uCrnoj Gori početkom 18. veka. Shvativši da su poturice (Crnogorci koji su u strahu odTuraka prešli u islam) najveća opasnost za slobodu i opstanak zemlje, vladika Danilo jeorganizovao njihovu istragu. U ovom lokalnom, ali važnom događaju Njegoš je videoprekretnicu u oslobodilačkoj borbi koju je Crna Gora vodila više od jednog stoleća. Aliviše nego samom temom,Gorski vijenac, opštim duhom, koji živi u njegovim likovima iscenama, odražava istorijsko razdoblje iz koga je uzet predmet dela. Crnogorci suodređivali svoje međusobne odnose imajući uvek u vidu interes zajednice. Najboljimeđu njima vodili su ih u ratove i okupljali se u veća da presuđuju sporove. Kolektivanživot razvio je u njima mnoge vrline: junaštvo, drugarstvo, čuvanje date reči, želju za junačkim delima. Takav duh vremena i života odražavaGorski vijenacu potpunosti.
Fabula:
Gorski vijenac je pisan u obliku drame. Njegoš se, međutim, nije držao važećih šablonakoji vladaju u dramskoj književnosti. U delu nema činova, nego je cela radnjakoncentrisana oko tri istorijska trenutka. To su dve skupštine i sama istraga.Prva, trojičindanska skupština održava se na Lovćenu.Crnogorski glavari su se okupilida razgovaraju o "domaćem zlu" i u "gluho doba noći", dok svi spavaju, vladika Danilo"sam sobom" govori kako je paklena turska sila pokorila skoro pola Evrope, pregazilaSrbiju, Bosnu i Albaniju, sejući za sobom pustoš i smrt. Ostala je nepokorena samoCrna Gora. Ne mogavši da je vojnički savladaju, Turci su mitom, obećanjima i pretnjamauspeli da jedan deo Crnogoraca prevedu u islam i da na taj način pripreme njenoosvajanje. Svestan da se našao pred istorijskim zadatkom odbrane slobode, kada samalo snage treba braniti zemlju od moćne turske imperije, vladika Danilo se podajegorkim i mračnim mislima. Vuk Mićunović vraća samopouzdanje mladom vladikiveličajući snagu omladine i viteški duh svog naroda. Pa ipak, ova skupština, na kojoj jetrebalo doneti odluku o ustanku na poturice, razilazi se bez rezultata.Druga skupštinase održava naCetinjuu jesen iste godine."Glavari se makli na stranu, a narod kolo vodi"i peva pesmu u kojoj veliča junake u borbi za slobodu, a proklinjeizdajnike i malodušnike. Kolo, na kraju, otvoreno prekoreva vladiku i glavare zbognjihove neodlučnosti:Što je ovo, evo neko dobate su naše gore umučale,ne razležu ratnijem kricima?Počinu ni rđa na oružje,ostade ni zemlja bez glavarah.Kolom koje je, kako kaže vojvoda Milija -"iz glave cijela naroda"Njegoš je pokazao da
 
su narodne mase osnovna snaga u borbi protiv tiranije. Neki glavari priznaju da suneodlučni, da"ne smeju ništa da započnu"i da zbog toga Crnogorci imaju pravo"dići na njih prokletu gomilu".tada stižu predstavnici ostalih plemena i donose nove dokaze dase sa poturicama više ne može živeti zajedno. Postepeno, jedan za drugim, glavari seizjašnjavaju za istragu, dok vladika Danilo i dalje ostaje neodlučan. Nastaje mučnoćutanje. Svi osećaju da je to sudbonosni trenutak, koji će ili doneti odluku za borbu iliprihvatiti stav posmatranja i čekanja. Tada se opet javlja kolo, koje slikovitom pesmom oIvan-begu kako je osveta"sveto piće", a smrt u oslobodilačkoj borbi dužnost i dugsvakog ratnika.Na taj način kolo daje podršku odlučnima, hrabri kolebljive i kritikujeizdajnike.Vladika Danilo je ostao sam, ali i tako usamljen on želi da sagleda svemogućnosti i da izmeri sve razloge i protivrazloge u vezi sa istragom. Svestan je daverske borbe uvek donose nesreću. I islam i hrišćanstvo učvrstili su svoju vlast nagrobovima nedužnih ljudi koji su stradali za interese jedne ili druge vere:Luna i krst, dva strašna simvola,njihovo je na grobnice carstvo.Vladika Danilo bi prešao preko verske mržnje i netrpeljivosti, ali on ne može da shvatiizdaju nacionalnih interesa:Ali hula na svešteni ćivotkoji ga je mlekom odranio,to mi prsa u tartar pretvara.I tada, obuzet zanosom, on se konačno obračunava sa sumnjom u sebi i odlučuje se zaistragu:Mlado žito, navijaj klasove,pređe roka došla ti je žnjetva!---------------------------------------Treba služit časti i imenu!Neka bude borba neprestana,neka bude što biti ne može;-------------------------------------Na groblju će iznići cvijećeza daleko neko pokoljenje!Ali vladika bi ipak želeo da se isturčena braća pozovu i da se još jednom pokuša rešitisukob bez prolivanja krvi. Glavari nisu zadovoljni ovim predlogom, ali pristaju. Tada seopet javlja kolo i pesmom o poturčenjaku Staniši Crnojeviću govori da izdajnici ne"razlikuju nikakav drugi jezik do jezika oružja"i da Crna Gora nije stekla slavurazgovorima sa neprijateljima nego borbom i pobedama.Dolaze turske poglavice i sedaju prema Crnogorcima. S jedne strane su Crnogorci,viteški svet, koji slobodan život ceni kao najviši ljudski ideal; s druge strane su poturice,svet izdajnika, tirana i ugnjetača. Počinje razgovor kroz kratke i britke reči prigovora ialuzija, ustvari jedna jedna teška i ljuta bitka rečima. U ime Crnogoraca vladika Danilogovori o ljubavi prema rodnoj grudi, o slobodi, slavi i zavičaju. Kazuje da je čovek slab ida može kadgod iz straha i da pogreši, kao što su i poturice učinile prelaskom u islam.Danilove reči vojvoda Batrić prevodi na jezik junaka: zemlja je mala i "otsvudstiješnjena", tako da dvojica u njoj ne mogu da vladaju. Zato on poziva poturice daprime"vjeru prađedovsku",a ako to ne učine:"U krv će nam vjere zaplivati, biće bolje koja ne potone".U ime svoga sveta govori Mustaj-kadija, koji ističe pravo jačega i sa zanosom govori osvojoj veri. Žestoku borbu prigovora, koja preti da se pretvori u pokolj, staloženijismiruju i stišavaju zavađene. Kada se sve utišalo, javlja se kolo koje pesmom o Vrtijeljciiskazuje svoje nerihvatanje pregovora sa poturicama. Tada stižu i kavazi iz Podgorice sapismom od Selima vezira, koji obilazi "carstvo" i koji, smatrajući da i Crna Gora pripadaturskoj imperiji, traži od vladike i glavara da mu dođu "na biljegu" i da se poklone, jer:" jaki zubi i tvrd orah slome..."
Kroz razloge koje su iznosile poturice i kroz misli iz vezirova pisma Njegoš je pokazao
 
feudalna shvatanja turskih eksploatatora, koji smatraju da su na sablji dobili pravo daporobljavaju i eksploatišu druge: Za njih je narod "stoka jedna grdna", a sirotinja je bezikakvog ljudskog dostojanstva.Vladika Danilo i glavari odgovaraju dostojanstveno: da je njihov narod, iako mali,borben i snažan i da vlast ne treba davati neljudima. Sukob je time doveden do vrhuncai više se nije imalo šta čekati.Istraga se opravdava još nekim pojedinostima. Iz Mletaka dolazi vojvoda Draško isvojom pričom o zapadnjačkoj civilizaciji, koja počiva na eksploataciji, još više ističemoralne vrednosti svoga naroda. posle turskih svatova koji prolaze kraj Cetinja, nailazisestra Batrićeva tužeći za bratom koga su Turci na veru namamili i ubili. Spremna je daprežali bratovljevu smrt, ali ne može glavarima da oprosti njihovu neodlučnost i zbogtoga se ubija pred njima.Narod potom dovodi neku babu koju je skadarski paša, čim je čuo za crnogorskedogovore, poslao da zavadi glavare i tako ih spreči u njihovom poduhvatu. Narod hoćeda je kamenuje, a glavari je s mukom spasavaju. Njegoš je postupnim razvijanjemsukoba između Crnogoraca i poturica, slikajući oba sveta, oružanu borbu obrazložio kaonužno i jedino rešenje. Na kraju dogovora javlja se slepi iguman Stefan da ovoj borbi daopšti smisao, da je objasni i opravda večitim zakonima koji vladaju u prirodi i društvu,da kaže da sve što živi na zemlji mora da se brani od napadača. Zatim se glavari zaklinjuda će svi kao jedan ustati na poturice i osloboditi zemlju tog strašnog domaćeg zla.Sam čin istrage u delu nije prikazan. Njegoš to nije učinio zato što je opravdanost inužnost istrage prikazao tako snažno i ubedljivo da smo je mi u sebi skoro doživeli. Uzavršnim scenama dela on prikazuje cetinjski manastir u noći uoči praznika. Dok seCrnom Gorom razležu puške, stari iguman i vladika sede kraj ognjišta. Iguman pričavladici o teškoćama u životu i time ga priprema za vesti koje obojica očekuju. Izjutrastižu osvetnici i glasnici s bojnog polja i pričaju o krvavom pokolju iz koga se rodilacrnogorska sloboda.Opet se javlja kolo koje slavi istragu i veliča pobedioce. U završnoj sceni pojavljuje se iVuk Mandušić koji dolazi iz neoslobođene nahije, mrk, izlomljenih toka i prebijenadžeferdara. Plače za slomljenim oružjem i priča vladici o borbama u kojima jeučestvovao. Danilo mu daje novi džeferdar i rečima:A u ruke Mandušića Vukabiće svaka puška ubojitakazuje da borba nije završena i da se treba spremati za nove podvige.
Likovi:
Vladika Daniloje duboko misaona i osećajna priroda. Suočen sa problemima od čijeg jerešavanja zavisila nacionalna sloboda, mora o svemu dobro da promisli pre nego štodonese odluku. Na samom početku vidimo ga kako "u gluho doba noći" razmišlja oteškom položaju balkanskih naroda. Dok turska sila drži u ropstvu njegovumnogobrojnu braću, on kao da ne vidi izlaz:A ja što ću, ali sa kime ću?Malo rukah, malena i snaga, jedna slamka među vihorove,sirak tužni bez nigđe nikoga!Njegova neodlučnost na prvoj skupštini i na početku druge - nije rezultat sumnje uopravdanost borbe, već bojazan da se istraga ne pretvori u bratoubilački rat. Vladika sene boji Turčina - "neka ga je ka na gori lista", ali se plaši "od zla domaćega". Plaši seako napadne poturice, što znači jednokrvnu braću, da će se borba pretvoriti u rat.Duboka čovečnost u njemu ogorčeno se buni protiv prolivanja krvi u ime vere. Ali utrenutku kad neumoljive činjenice nameću saznanje da su se ta jednokrvna braća"odrekla sebe" i postala izdajice, vladika dolazi do uverenja "da je borba protiv njih nesamo neminovna nego i opravdana":Udri za krst, za obraz junački,ko gođ paše svijetlo oružje,ko gođ čuje srce u prsima.

Activity (240)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Natalija Ilijin liked this
Savo Debeljak liked this
Marko Jovanovic liked this
Marko Nikolic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->