PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA

Razred: 4ST

1. 0 POLAZNE OSNOVE ZA KONSTRUKCIJU ALATA I NAPRAVA

Izrađevina ili proizvod koji se u bilo kojem obliku upotrebljava u industriji ili
svakodnevnom životu, plod ideje ili zamisli, koju najprije treba staviti na papir, tj. izraziti
je u obliku crteža. Prvi izvršioci tih osnovnih poslova su konstruktori, jer na početku
svakog tehničkog zadatka stoji stvaralački rad konstruktora.

Konstruktor djeluje stvaralački, daje i ostvaruje ideje, te je tako jedan od začetnika

tehničkog stvaranja i napretka uopće.
Konstrukcija izrađevine ili bilo čega mora biti kvalitetna i mora zadovoljiti tehničkim,
ekonomskim i estetskim zahtjevima. Dobra ideja nema vrijednosti, ako je izražena lošom
konstrukcijom.
Zbog toga dobar konstruktor izrađevina ili alata i naprava mora posjedovati, po
mogućnosti, slijedeća svojstva ili odlike:
- prirođenu stvaralačku nadarenost
- brzo shvaćanje,
- samokritičnost,
- sposobnost kombiniranja,
- samoinicijativnost,
- dosljednost,
- točnost,
- osjećaj odgovornosti i
- povezanost sa svakidašnjim životom (promatrati okolinu, pratiti literaturu).

Glavni zadatak konstruktora sastoji se u konstruiranju novih konstrukcija spremnih

za proizvodnju, dopunjavanju i ispravljanju već postojećih konstrukcija, koje su iz bilo kojih
razloga nepotpune, kao i u rekonstruiranju.
U okviru konstrukcijskih zadataka konstruktor alata i naprava uglavnom izvodi slijedeće
radove:
- kritički ispituje izrađevinu, njen tehnološki postupak,
- konstruira alat za obradu izrađevine,
- konstruira napravu za stezanje izrađevine i alata,
- konstruira mjerila i mjerne instrumente,
- daje sve potrebne proračune za odgovarajuće konstrukcije,
- određuje materijal za sve dijelove,
- provjerava materijale, oblike i funkcioniranje,
- ispituje mogućnost izrade, montaže, ekonomičnosti,
- daje potpuno ispravne radioničke nacrte, eventualne priključne sheme, sve
potrebne upute itd.

1
 PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA
Razred: 4ST

1.1 ZADATAK I SVRHA NAPRAVA

Naprava je sredstvo za proizvodnju, koje se uporabljuje kod obradbe raznih

izradaka. Ona se može koristiti za samostalnu proizvodnju, ili u zajednici s nekim
radnim strojem. Njihovi troškovi i uloženi rad utječu, ne samo na tok proizvodnje, nego mogu
znatno utjecati na ukupne troškove proizvodnje.

Osnovni je zadatak naprave dovesti izradak u točno određeni položaj u napravi

(pozicionirati ga). a potom ga držati stegnutog u tom položaju za vrijeme dok se na izratku ne
izvrši promjena oblika predviđena u određenoj operaciji. Kod naprava za bušenje, osim
spomenutog, naprava ima i zadatak voditi rezni alat.

Temeljna svrha naprave je smanjiti vrijeme obradbe obrađivanog izratka, te na taj način:

- smanjiti cijenu koštanja proizvoda

- postići poboljšanje kvalitete obrađivanog izratka
- omogućiti priučenim radnicima obavljati poslove više kvalitete
- smanjiti fizičko naprezanje radnika
- postići najveće moguće iskorištenje alatnog stroja i
- postigne bezuvjetnu mogućnost izmjene izratka bez ikakvih naknadnih dorada.

Podjela naprava u širem smislu

Podjelu naprava u širem smislu možemo izvršiti na osnovu nekoliko različitih

gledišta. Sva gledišta su vezana uz proizvodne uvjete poduzeća u kojima će se one koristiti,
a možemo ih podijeliti na sljedeće načine:

1. Prema području upravljivosti

a) Specijalne naprave:
- naprave za obradbu jednog ili više izradaka bez montaže,
- naprave za obradbu jednog ili više izradaka ugradnjom elemenata male
automatizacije
- montažno - demontažne naprave
- specijalno montažno - demontažne naprave i
- univerzalno - montažne naprave.

b) Specijalizirane grupne naprave:

- naprave za grupnu obradbu i
- specijalizirane grupno montažne naprave.

c) Univerzalne naprave:
- univerzalne naprave za stezanje i
- fiksne univerzalne naprave za stezanje.

2
 PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA
Razred: 4ST

2. Prema vrsti sile stezanja

a) Naprave s ručnim stezanjem:
- pomoću klina
- pomoću vijka
- pomoću ekscentra
- pomoću logaritamske spirale
- pomoću arhimedove spirale
- pomoću elastične čahure i
- pomoću poluge.

b) Naprave s mehaničkim odnosno automatskim stezanjem:

- pomoću zraka (pneumatski) ili vakuumom
- pomoću ulja (hidraulički)
- pomoću plastmasa
- pomoću opruge
- pomoću gume
- magnetski
- elektro-mehanički i
- kombinacijom gore navedenih stezanja.

3. Prema vrsti obradbe

a) Naprave za obradbu odvajanjem čestica:
- naprave za bušenje
- naprave za glodanje
- naprave za tokarenje i
- naprave za brušenje i druge.

b) Naprave za sastavljanje i mjerenje:

- naprave za montažu
- naprave za zakivanje
- naprave za lijepljenje
- naprave za namatanje
- naprave za lemljenje
- naprave za zavarivanje
- naprave za mjerenje i druge naprave.

4. Naprave s gledišta raznih načina uporabe

- naprave s kružnom obradbom ili naprave s uzdužnom obradbom
- jednostezne ili višestezne naprave
- višenamjenske naprave i
- naprave s izmjeničnom ili s neprekidnom obradom.

5. Podjela naprava u užem smislu

Ovo se područje naprava, kao i područje podjele naprava u širem smislu, može
podijeliti na osnovi nekoliko različitih gledišta. Ipak, ovdje se koristi podjela u dvije osnovne
grupe, a to su opće stezne naprave i specijalne naprave. Obje spomenute grupe naprava,
uglavnom se uporabljuju za obradbu odvajanjem čestica, iako se njihova primjena može
pojavljivali i u drugim vrstama obradbi.

5.1. Opće stezne naprave

Ove se naprave uglavnom odnose na uobičajeni pribor kod alatnih strojeva i
to: stezne čahure. stezni trnovi, stezne čeljusti, strojni škripci, držala vodilica, dijelovi
za centriranje itd. Najčešće se uporabljuju kod obradbe odvajanjem čestica.

3
 PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA
Razred: 4ST

5.2. Specijalne naprave

To su stezne naprave koje su predviđene samo za određene izratke i za
točno određenu operaciju. Ove naprave dijele se prema vrsti obradbe na
naprave za:
- bušenje
- tokarenje
- glodanje
- blanjanje i dubljenje - brušenje
- obradbu provlačenjem
- sastavljanje
- toplinsku obradbu izratka - ispitivanje izratka
- obradbu bez odvajanja čestica i druge.

Podjela naprava i specijaliziranih uređaja:

4
 PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA
Razred: 4ST

1.2 BAZE I BAZIRANJE

Svi elementi strojeva, kao i niz drugih dijelova i uređaja, su geometrijska tijela,
jednostavnih ili složenih oblika, s više različitih površina i dimenzija.
Konstrukcija, sastavljanje i funkcija nekog strojnog dijela ovisi o međusobnom položaju
površina koje ga omeđuju. Za određivanje i učvršćivanje položaja predmeta prema drugom
predmetu ili napravi potrebno je utvrditi baze.

Bazama se nazivaju sve površine, crte i točke koje se nalaze na obratku, a imaju
zadaću odrediti položaj obratka prema drugim dimenzijama ili plohama predmeta, predmetima
s kojima ulazi u sklop ili napravama.
Najveći broj obradaka je ograničen prostim površinama - ravnim, valjkastim, kružnim,
prstenastim i konusnim, koje se mogu uzeti kao bazne površine, dok je manji broj obradaka
ograničen krivuljnim površinama.

Prema funkciji i važnosti u proizvodnji baze se mogu podijeliti na:

- konstrukcijske,
- tehnološke,
- kontrolne i montažne.

Konstrukcijske baze su površine, linije ili točke koje se u radionički crtež unose kao kote
(mjere) s dopuštenim odstupanjima, sustavom usporednog, lančanog ili
kombiniranog kotiranja.

Tehnološke baze su one površine, linije i točke na obratku pomoću kojih se točno utvrđuje položaj
obratka prema radnim organima stroja (alat, upredaj), s ciljem postizanja
što točnije obrade. Tehnološke baze mogu biti neobrađene, obrađene i
pomoćne.

Slika prikazuje tehnološke i kontrolne baze u dvije operacije.

Površina (1) je tehnološka i kontrolna baza, površine (2, 3, 4 i 5) su samo kontrolne baze, a
naročito baza (2).

U prvoj operaciji se obradak čelno poravna, izbuši rupa, uzdužno se potokari na određenu
mjeru, skine se brid s prednje strane i odreže se obradak na nešto veću dužinu.

U drugoj se operaciji stegne na istom ili drugom stroju, poravna se čelno površina na
određenu dužinu i skine brid.

5
 PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA
Razred: 4ST

- Neobrađene tehnološke baze su površine koje obično služe za stezanje

obratka pri prvoj operaciji.
- Obrađene tehnološke baze predstavljaju obrađene površine i služe za kvalitetnije
postavljanje obratka pri sljedećim operacijama.
- Pomoćna tehnološka baza je posebno obrađena površina koja služi za posebna

namještanja i stezanja te osigurava dodatnu točnost (središnji uvrt, za podupiranje šiljkom).

Kontrolne (mjerne) baze predstavljaju one površine od kojih se mjeri obradak. Zbog točnosti
obratka mjerne baze se moraju poklapati s tehnološkim.

O pravilnom izboru tehnoloških baza u najvećoj mjeri ovisi i racionalnost tehnološkog procesa
zbog toga što bazne površine služe za nalijeganje, pritezanje i vođenje.

Upravo se zbog toga pri izboru tehnoloških baza mora voditi računa o sljedećem:

1. Bazne površine moraju imati dovoljnu duljinu radi osiguranja stabilnosti obratka
tijekom procesa rezanja.
2. Bazne površine moraju omogućavati jednostavna i vremenski kratka stezanja i
skidanja obratka sa stroja.
3. U procesu rezanja obradak mora imati zadovoljavajuću krutost.
4. Neobrađene površine treba obrađivati takvim redoslijedom da se prvo dobiju
obrađene baze.
5. Koristiti istu bazu, ako je moguće, obzirom na oblik obratka, za što veći broj
operacija.

Na kraju, potrebno je uskladiti tehnološke mjerne baze s montažnim bazama, čime se

pogreške pri obradi i montaži svode na minimum. Baze na crteži ma prikazuju se
(označavaju) u obliku trokuta, od čega je polovica plohe zasjenjena. Ova oznaka može
označavati i bazu za upinjane ili početak mjerenja.

Primjeri izbora baza

6
PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA
Razred: 4ST

7
 PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA
Razred: 4ST

2.0 ALATI ZA STEZANJE

2.1 ELEMENTI STEZNIH NAPRAVA

Da bi se moglo ispravno konstruirati naprave neophodno je poznavati njihove osnovne
elemente. Ovi elementi su raznoliki i mnogobrojni.
Najnužniji su:
- za određivanje položaja, oslanjanje i prislanjanje
- za stezanje
- za dijeljenje i fiksiranje
- za vođenje alata
- za podešavanje i namještanje alata (mjerila)
- za centriranje naprave na stroju
- za sastavljanje naprave (kućišta, spojni elementi)

2.1.1 ELEMENTI ZA ODREĐIVANJE POLOŽAJA (oslonci i prislonci)

To su dijelovi naprave na koje se obradak oslanja pri čemu njegov položaj još nije u
potpunosti određen u prostoru. Oni mogu biti:
- podesivi
- nepodesivi (čvrsti)

Moraju biti zakaljeni na 55 – 58 HRc te nakon toga brušeni zbog čega ih treba izrađivati iz
legiranog čelika ili čelika za cementiranje.

a) Podesivi oslonci:

- podešavanje vijkom

- podešavanje ekscentričnom pločicom

8
 PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA
Razred: 4ST

b) Čvrsti oslonci

c) Pozicioni elementi

Ovim se elementima određuje položaj obratka u odnosu na površinu naprave na kojoj

leži. Najjednostavniji oslonci jesu oblika zatika ili svornjaka sa vrhom u obliku podrezanog
(krnjeg) stošca što olakšava pozicioniranje.

Kod manjih promjera vrh je skošen pod 30° (slika – a) dok je kod većih prvo skošenje
pod 30° a u nastavku konusa pod 8° (slika - b). Radi uštede u materijalu kod velikih promjera
oslonaca izrađuju se od dva dijela, kao svornjak i podložna pločica (slika – c).

2.1.2 ELEMENTI ZA STEZANJE

Stezanjem se postiže čvrsto spajanje obratka s napravom kako bi se spriječilo njegovo

pomicanje pod djelovanjem sila rezanja. Sila stezanja mora biti dovoljno velika, da stvori silu
trenja između premeta i naprave veću od sile rezanja.
Za stezanje se najviše koriste:
- vijci
- klinovi
- krivulje
- ekscentri.
VIJCI
Vijke i matice sa šesterokutnom
glavom nije preporučljivo ugrađivati u
naprave jer za stezanje i otpuštanje
treba koristiti slobodne ključeve što se
pokazalo nepraktično iz više razloga.
Umjesto toga praktičnije je koristiti vijke i
matice s ručicama.

9
 PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA
Razred: 4ST

KLIN
Manje se upotrebljava u svom osnovnom obliku, jer je
povoljan samo za manje sile stezanja i manji hod. Za stezanje
većim silama treba upotrijebiti čekić ili dodatni vijak što
komplicira konstrukciju.

KRIVULJA
Krivulja se kao i klin i ekscentar koristi samo za male dužine stezanja. Kut uspona
krivulje ne smije biti veći od 5°- 6°, da bi se pri radu postigla samokočnost.

EKSCENTAR
Ekscentar je praktičan zbog mogućnosti brzog
stezanja, ali i on ima kratki put stezanja. Konstrukcija i
izrada je skuplja nego kod klina, zbog čega se koristi
najčešće samo u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji.
Može biti:
- spiralni (konstrukcija prema
Arhimedovoj spirali)
- kružni (konstrukcija prema kružnici).

2.1.3 ELEMENTI ZA DIJELJENJE I FIKSIRANJE

Kod izrade više istovrsnih elemenata

na jednom radnom komadu potrebno je u fazi
izrade vršiti dijeljenje (npr. izrada ozubljenja
na zupčaniku ili lančaniku, izrada istovrsnih
utora na predmetu, i sl.)
Dijeljenje može biti:
- uzdužno (pomicanjem predmeta u ravnini) ili
- kružno(zakretanjem predmeta oko njegove
osi).

10
 PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA
Razred: 4ST

2.1.4 ELEMENTI ZA VOĐENJE ALATA

Ovakve elemente se najviše koristi kod naprava za bušenje gdje služe za vođenje
svrdala pri bušenju. Njihov zadatak je određivanje položaja alata prema obratku i davanje
krutosti svrdlima manjeg promjera.

Osnovne izvedbe vođica za bušenje:

a) bez vijenca
b) sa vijencem

a) b)

Manje vođice izrađuju se iz alatnog čelika, a veće iz čelika za cementiranje (kaljene i

brušene).
Vođice s vijencem se upotrebljavaju kad se želi postići veća duljina vođenja svrdla ili
kad je potrebna točna duljina i stalni položaj donjeg ruba (kad se želi spriječiti pomicanje
vođice i tijelu naprave).

Značajna je pomoć vođice pri bušenju na

zakrivljenim ili kosim površinama predmeta.

2.1.5 KUĆIŠTA NAPRAVA

Kućište služi za spajanje svih dijelova naprave. Često ima elemente za centriranje i
pričvršćivanje na alatni stroj, a ponekad i elemente za pozicioniranje obrađivanog predmeta.

Pri konstrukciji kućišta naprave javlja se niz zahtjeva:

1. Kućište mora biti dovoljno čvrsto i kruto da se ne deformira kod najgrublje obrade i
da pri obradi ne dolazi do vibracija. Ali i pored toga mora biti što laganije kako se
radnik pri rukovanju napravom ne bi zamarao.
2. Naležne površine kojima naprava naliježe na radni stol stroja moraju biti što manje
kako bi se što lakše čistile od strugotine. Oslone površine mogu biti u obliku letvi ili
nogu. Normalno se upotrebljavaju četiri noge, jer ako imamo samo tri noge nećemo
primijetiti ako ispod jedne noge dođe komadić strugotine.

11
 PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA
Razred: 4ST

3. Stabilnost naprave - kod naprava za bušenje potrebno je paziti da težište naprave

bude na ispravnom mjestu, jer bi inače dolazilo do prevrtanja naprave pod djelovanjem
sila bušenja.

Kućišta naprava izrađuju se od:

1. čelika u jednom komadu kod malih naprava
2. lijevanog željeza - kod velikih naprava
3. lijevanih ili čeličnih komada spajanih vijcima i drugim elementima za spajanje
4. čelika u zavarenoj izvedbi.

12
 PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA
Razred: 4ST

2.2 NAČIN DJELOVANJA RUČNIH NAPRAVA ZA STEZANJE

Stezanjem se postiže čvrsto prianjanje obratka na napravu kako bi se spriječilo
njegovo pomicanje pod djelovanjem sila rezanja.
Sila stezanja (Fs) mora imati isti smjer u napravi kao i sila rezanja (Fr).

Pri stezanju jednog ili više obradaka u istom smjeru način djelovanja sile može biti kao
što je prikazano: a) izravno
b) posredno (preko polužnog mehanizma)

Kod određivanja položaja obratka može biti djelovanje sila stezanja prema osloncu,
prema prisloncu ili u oba smjera.

Pri konstruiranju steznih elemenata naprave potrebno je pripaziti na slijedeće:

1. Sila stezanja mora biti nasuprot površini za određivanje položaja, kako ne bi
došlo do deformacije ili čak ispadanja obratka iz naprave.

13
 PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA
Razred: 4ST

2. Posluživanje se treba predvidjeti desnom rukom. Iznimno, za elemente s lijeve

strane predviđa se posluživanje s lijevom rukom ali tada su navoji za stezanje
lijevi.

Sile stezanja pri ručnom stezanju ostvaruju se ljudskom snagom stoga o tome
treba voditi računa pri odabiru i dimenzioniranju elemenata za stezanje. Povećanje
sposobnosti ručnog stezanja postiže se produljenjem kraka poluge preko koje se vrši
stezanje. Naprave s ručnim stezanje su u pravilu jeftinije.

2.2.1. Mehanizmi za ručno stezanje izratka

Mehanizmi za ručno stezanje izratka obavljaju funkciju stezanja izratka u napravi

pomoću sile stezanja od izvornog mjesta do mjesta djelovanja. Ti mehanizmi mogu
neposredno djelovati na izradak ili posredno preko drugih elemenata za stezanje.
Aktivne sile stezanja obuhvaćaju otpor rezanja, težinu, sile trenja i inercijske sile.
Mehanizme treba odabrati ili konstruirati tako da zadovolje osnovne zahtjeve, a to su:

- fiksiranje izratka za vrijeme stezanja

- osiguranje dovoljno velike sile stezanja, koja osigurava nepomičnost izratka za
vrijeme obradbe
- pouzdanost i sigurnost u radu i
- lako i brzo rukovanje.

S obzirom na vrstu stezanja razlikuje se mehanizme za:

- jednostrano,
- dvostrano i
- centrično stezanje.

Mehanizmi za ručno stezanje dijele na:

- mehanizme za ručno stezanje s vijkom
- mehanizmi za ručno stezanje s ekscentrom
- mehanizmi za ručno stezanje s klinom
- koljenasti polužni mehanizmi za ručno stezanje i
- mehaničko hidrauličke mehanizme.

2.2.2. Mehanizmi za ručno stezanje s vijkom ili maticom

Vijci ili matica najčešći su mehanizmi u primjeni. Odlikuju se velikom silom

stezanja pomoću male izvorne sile (sile rukom). Jednostavni su, samokočni i
univerzalni.

Njihov glavni nedostatak je dugotrajno stezanje i otpuštanje, te u većini

slučajeva nedostatak kontrole sile stezanja, što može dovesti do neželjenih deformacija
izratka ili naprave.

Čeoni krajevi vijaka izvode se u nekoliko varijanta:

- poluokrugli,
- ravni,
- prstenasti i
- s umetkom
Nakon izrade se poboljšavaju na tvrdoću 40 do 45 HRc.

14
 PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA
Razred: 4ST

Kod većih promjera navoja primjenjuje se trapezni ili pravokutni navoj, dok se
kod manjih upotrebljavaju metrički navoji.
Kod ovih mehanizmima, vijak ili matica djeluju na izradak preko jednog ili više drugih
elemenata koji prenose silu stezanja te ih možemo svrstati prema drugim
karakterističnim elementima, koji obavljaju daljnji prijenos sile u:
- mehanizme za ručno stezanje s vijkom ili matica i šapom
- mehanizme za ručno stezanje s vijkom ili matica i kukom
- mehanizme za ručno stezanje s vijkom ili matica i klinom i
- mehanizmi za ručno stezanje vijkom i kuglicom.

2.2.3. Mehanizmi za ručno stezanje s vijkom ili maticom i šapom

Na izvedbu ovakvih mehanizama

utječe: oblik izratka, prostor za mogućnosti
posluživanja, smjer i iznos sile stezanja i
oslanjanja, te planirano vrijeme stezanja. Ova
vrsta stezanja vrlo je raširena u primjeni, a
njena glavna odlika je stezanje izratka
istovremeno u dva smjera.

2.2.4. Mehanizmi za ručno stezanje s vijkom ili maticom i kukom

Mehanizmi za stezanje s kukom i navrtkom dosta su rašireni u primjeni,

pogotovo kod stezanja izratka na teško pristupačnim mjestima, s unutrašnje strane
izratka, kao i tamo gdje je površina stezanja na izratku mala. Njihova primjena
omogućuje dobru zaštitu na radnom mjestu gdje se ručice za posluživanje postavljaju
izvan opasne zone reznih alata.

2.2.5. Mehanizmi za ručno stezanje s vijkom ili maticom i klinom

Kod steznih mehanizama s vijkom ili maticom ili navojnim tuljkom koriste se
ravni klinovi. To su elementi u obliku svornjaka ili tuljka na kojima je na jednoj strani
izvedena klinasta površina. a na drugoj navoj. Oni prenose silu stezanja i gibanje s
vijka ili matice na izradak izravno ili putem nekog
elementa. Najčešće je to stezna šapa.

2.2.6. Mehanizmi za ručno stezanje vijkom i

kuglicom

Kod ovih mehanizama čelične kuglice služe kao

elementi za promjenu pravca djelovanja i
izjednačavanja sile stezanja. Koristi se u
konstrukcijama kada jednom izvornom silom stežemo
izradak na više mjesta ili jednom silom više izradaka
istovremeno.

15
 PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA
Razred: 4ST

2.2.7. Mehanizmi za ručno stezanje ekscentrom

Mehanizmi za stezanje ekscentrom imaju prednost pred vijkom. Brže djeluju i

jednostavnija im je izvedba, no nepouzdani su kod vibracija. Njihov mali hod stezanja i
samokočnost na vrlo malome dijelu, mogu prouzrokovati otpuštanje izratka tijekom
obradbe. Primjenjuju se kod stezanja gdje su pomaci stezanih elemenata mali i male
sile stezanja. Osnovni zahtjev kod konstrukcije ekscentra je samokočnost u području
stezanja. Njegov princip rada temelji se na principu klina.

Najčešće se uporabljuju spiralni ili kružni ekscentri. Teorijski, najbolji oblik

ekscentra je u obliku logaritamske spirale, ali je njihova izrada dosta teška. Ovi
elementi se izrađuju od čelika na kojima se obavlja cementiranje kako bi se dobila
tvrdoća 50 do 55 HRc i potrebna otpornost na trošenje.

Uporaba kružnih ili spiralnih ekscentara, izbjegava se kod naprava gdje za vrijeme
obradbe mogu nastupiti veće vibracije. Mehanizmi s ekscentrom, često se izvode tako
da djeluju na izradak preko nekog drugog elementa, a mogu se svrstati u sljedeće
grupe:
a) - mehanizmi za ručno stezanje ekscentrom i šapom
b) - mehanizmi za ručno stezanje s ekscentrom i kukom
c) - mehanizmi za ručno stezanje s ekscentrom i vijkom.

16
 PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA
Razred: 4ST

2.3 O STALI NAČINI STEZANJA

2.3.1 NAPRAVE S PNEUMATSKIM STEZANJEM

U današnje vrijeme sve se više upotrebljavaju u industriji. Gotovo ih redovito

nalazimo na CNC strojevima pri stezanju obradaka ali i pri stezanju alata u njihove
držače. Stezanje pneumatskom napravom zahtjeva znatno kraće vrijeme nego ručno
stezanje.
Nedostatak je taj što se zahtijeva čitav sustav:
- kompresor
- mreža za razvod kompr. zraka
- pneumatski elementi za razvod i upravljanje
- posebna konstrukcija same naprave.

Pneumatske naprave mogu biti konstruirane kao:

a) - mehanička naprava s pridodanim pneumatskim cilindrom
b) - nedjeljivim cilindrom od naprave.

2.3.2 MEHANIČKO HIDRAULIČKE NAPRAVE S RUČNIM STEZANJEM

Način rada zasniva se na zakonima

hidraulike. Tlak narinut tekućini širi se kroz
tekućinu do svih hidrauličkih cilindara na čijim
se površinama stvara potrebna sila stezanja.
Sila za postizanje tlaka ostvaruje se ručno.

17
 PRAKTIČNA NASTAVA - KONSTRUIRANJE ALATA I NAPRAVA POMOĆU RAČUNALA
Razred: 4ST

2.3.3 STEZANJE PLASTIČNIM MASAMA

Rade na isti način kao i

hidraulički sustavi samo što se
umjesto ulja koriste mase veće
viskoznosti ili želatinozne
mase. Prednost je ta što nisu
potrebni dodatni elementi
sustava kao kod hidrauličkih.
Nedostatak je ograničeni
pomak steznih elemenata koji
je u pravilu mali.

18