Sidney Sheldon - Gnjev anÐelaOvu knjigu s ljubavlju ~osve
ujem Mary,Lica i dogadaji u ovom romanu su izmiçljeni. Medutim, okvir je stvaran, i zahvalan sam onima koji su misvesrdno pomogli da ga ispunim. U nekoli'.to slu
ajevauzeo sam sebi pjesni
ku slobodu za koju mislim da jepotrebna. Sve pravne i
injeni
ne greçke su samomoje.Duboko sam zahvalan F. L. Baileyju, iVTelvinu Belliju,Paulu Carusu, Williamu Hundleyju, Lukeu McKissacku,Louisu i~Tizeru, Jeromeu Shestacku i Peteru Taftu çtosu mi iznijeli svoja iskustva u sudnici.U Kaiiforniji mi je najviçe pomogao sudac W. Matthew Byrne, sudaca Okru§nog suda Sjedinjenih Dr§ava.U New Yorku dugujem posebnu zahvalnost Mary deBourbon iz kancelarije javnog tu§ioca savezne dr§ai
eP~ew York, koja me uvela u tajne sudskog sistema, Philu Leshinu, bivçem pomo
niku na
elnika Odjela za popravne ustanove New York Cityja, koji me proveo krozRiker's Island, kao i Patu Perryju, pomo
niku upravitelja kaznionice na Riker's Islandu.Pravne upute i savjeti Barryja Dastina pokazali siise neprocjenjivima.Zahvaljujem Alice Fisher na pomo
i i istra§ivanjuza ovu knjig~u.Napokon, zahvaljujem Catherini iViunroe koja jestrpljivo i sa zadovoljstvom prepisala i pretipkala onoçto je po
elo kao rukopis od tisu
u stranica viçe od desetak puta u razdoblju od gotovo tri godine.Sidney Sheldon. . . . Pri
aj nam o tajnim vojskama zla, o Cimone . . .
~>Njihova se imena ne smiju izgovoriti glasnoda ne oskvrnu usne smrtnika,jer su doçle iz bezbo§ne tamei napale nebono bijahu istjerane gnjevo:n anc~ela...niz Dijaloga s Hiosae~.,__, .1.New York, 4. rujna 1969.Lovci su se okomili na lovinu.Prije dvije tisu
a godina, u drevnom Rimu, borbu bipriredili u Circusu l~eronisu ili u Koloseumu gdje bi sepro§drljivi lavovi prikradali §rtvi u areni, lcrvlju poprskanim pijeskom, §ude
i da je rastrgnu. No, ovo jebilo civilizirano dvadeseto stolje
e i cirkus se odvijaou zgradi Krivi
nog suda u centru Manhattana, u sudnici broj 16.Umjesto Suetonija bio je tu sudski stenograf da zabilje§i dogadaj za budu
a pokoljenja, a mnoçtvo predstavnika çtampe i posjetilaca, privu
eni naslovima udnevnim novinama o procesu zbog ubojstva, postavilisu se u rep izvan sudnice u sedam ujutro da bi osigurali mjesto za sjedenje.Lovina, Michael Moretti, sjedio je za optu§eni
kimstolom; çutljiv, lijep muçkarac tridesetih godina. Bio jevisok i vitak, a njegovo lice oblikovale su ravnine kojesu se sjekle u jednoj to
ki 'i davale mu grub, divlji iz
gled. Kosa mu je bila crna i oçiçana po najnovijoj modi,brada istaknuta s neo
ekivanom rupicom, a maslinastocrne o
i duboko usaÐene. Nosio je sivo odijelo saçivenoPo mjeri, svijetloplavu koçulju i svilenu kravatu tamnije plave boje, te ulaçtene ru
no izraÐene cipele. Osim13o
iju, koje su neprestano nemirno prelazile sudnicom,Michael Moretti bio je miran.i.av koji ga je napadao bio je Robert Di Silva, vatreni javni tu§ilac okruga Manhattan, predstavnik Naroda. Dok je iz Michaela Morettija zra
io mir, iz Roberta Di Silve zra
ila je dinami
ka energija; hitao jekroz §ivot kao da uvijek kasni pet minuta na sastanak,stalno u pokretu kao da trenira boks s nevidljivim protivnicima. Bio je nizak, sna§ne grade, sa staromodnokratko podçiçanom prosijedom kosom. Di Silva je umladosti bio boksa
, i na licu i nosu ostali su mu tragovi tog zanimanja. Jednom je u ringu ubio
ovjeka,ali to nikada nije po§alio. I u godinama nakon togasuosje
anje mu je ostalo nepoznanica.Robert Di Silva bio je neobi
no ambiciozan
ovjekkoji se do sadaçnjeg polo§aja nije probio ni novcem nivezama. Za vrijeme tog uspona poprimio je patinu civiliziranog sluge naroda; no, ispod te patine ostao je uli
ni razbija
,
ovjek koji nije nikada zaboravljao ni opraçtao.U normalnim okolnostima okru§ni javni tu§ilac DiSilva ne bi tog dana bio u sudnici. Imao je mnogo osoblja i bilo koji od njegovih viçih pomo
nika bio jp ustanju zastupata optu§bu. No, Di Silva je znao od po
etka da
e osobno voditi slu
aj Moretti.O Michaelu Morettiju pisalo se na naslovnim stranicama, bio je zet Antonija Granellija, a Granelli je biocapo di capi, glava najve
e od pet isto
nih mafijaçkihObitelji. Antonio Granelli je stario, i pri
alo se kako seMichael Moretti priprema da preuzme mjesto svog tasta.Michael Moretti bio je upleten u niz zlo
ina, od nanoçenja teçkih tjelesnih ozljeda do ubojstva, no ni jedanjavni tu§ilac nije mu nikada mogao niçta dokazati. Biloje previçe dobrih odvjetnika izme8u Morettija i onih koji su izvrçavali njegove naredbe, Sam Di Silva utroçioje uzalud tri godine pokuçavaju
i pribaviti dokaze protiv Morettija. A tada mu se odjednom nasmijeçila sre
a.Camillo Stela, jedan od Morettijevih sotdata, bio jeuhva
en pri ubojstvu po
injenom prilikom razbojni
kPplja
ke. U zamjenu za §ivot Stela je pristao da propjeva. Bila je to najljepça muzika çto ju je Di Silva ikada
uo, pjesma koja
e natjerati na koljena najmo
nijumafijaçku Obitelj na isto
noj obali Sjedinjenih Dr§ava,poslati Michaela Morettija na elektri
nu stolicu i dovesti Roberta Di Silvu na guvernersku stolicu u Albanyju. I drugi njujorçki guverneri probili su se do Bijeleku
e: Martin Van Buren, Grover Cleveland, Teddy Roosevelt i Franklin Roosevelt. Di Silva je namjeravaobiti slijede
i.Proces je uslijedio u pravi
as. Guvernerski izboribit
e idu
e godine.Najmo
niji strana
ki voda u saveznoj dr§avi NewYork ve
je razgovarao s Di Silvom. Sa svim publicitetom koji
ete dobiti ovim slu
ajem sigurno
e vas
imenovati kandidatom, a zatim izabrati za guvernera,Bobby. Prikujte Morettija i vi ste naç kandidat.Robert Di Silva nije niçta riskirao. Pripremio je optu§nicu protav Michaela Morettija vrlo pedantno i pa§ljivo. Anga§irao je svoje pomo
nike da rade na prikupljanju dokaza, raç
iç
avaju
i svaku nejasno
u, nastoje
i preduhitriti svaku pravnu smicalicu koju bi Morettijev branilac mogao iskoristita. Jedna po jedna svesu rupe bile za
epljene.Trebalo je skoro dva tjedna da se odabere porota,a okru§ni tu§ilac insistirao je i na izboru çest ‾rezervnih guma® zamjenika porotnika osiguravaju
i setime protiv eventualnog poniçtenja procesa. Porotnicisu znali nestajati, ili bi do§ivjeli neobjaçnjene i fatalneprometne nesre
e kad se radilo o sudskom postupkuprotiv va§nih mafijaça. Di Silva se pobrinuo da se porotnici izoliraju od po
etka, da ih svake ve
eri doslovnazaklju
aju u prostorijama do kojih nitko ne mo§e doprijeti.Klju
optu§be protiv Michaela Morettija bio je Camillo Stela i kao glavni Di Silvin svjedok bio je i te~kako
uvan. Okru§ni tu§ilac se i predobro sje
ao Abea‾Kid Twist® Relesa, svjedoka optu§be, koji je ~pao® aprozora çestog kata hotela Half Moon na Coney Islanduiako ga je
uvalo petçest policajaca. Robert Di Silvaosobno je odabrao stra§u za Camilla Stelu, i prije pro14 ~ 15cesa Stelu su svake ve
eri tajno selili na drugo mjesto.Sada, u toku procesa, Stelu su
uvali u izoliranoj
eliji
etvorica naoru§anih stra§ara. Nitko mu se nije smiopribli§iti jer je Stela bio spreman svjedo
iti samo zatoçto je vjerovao da ga okru§ni javni tu§ilac Di Silva mo§e zaçtita od osvete Michaela Morettija.Bilo je to prije podne petog dana procesa.Jennifer Parker bio je to prvi dan na procesu. Posjeli su je za stol optu§be s joç pet mladih pomo
nikaokru§nog javnog tu§ioca koji su tog jutra polo§ili zakletvu.Jennifer Parker bila je vitka, tamnokosa djevojka oddvadeset i
etiri godine, blijede puti, inteligentnog, §ivahnog lica i zelenih, zamiçljenih o
iju. To je lice biloprije privla
no.nego lijepo, lice koje je odra§avalo ponos, hrabrost i senzibilnost, lice koje bi bilo teçko zaboraviti. Sjedila je napeta kao puçka, kao da se priprema za napad na nevidljive sablasti proçlosti.Dan je za Jennifer Parker po
eo katastrofalno. Ceremonija polaganja zakletve u kancelariji okru§nogjavnog tu§ioca bila je zakazana u osam sati ujutro.Jennifer je ve
e prije toga bri§ljivo priredila odje
ui namjestila budilicu na çest sati tako da stigne opratikosu.Budilica nije zazvonila. Jennifer se probudila u polaosam i obuzela ju je panika. U §urbi je navukla
arapei slomila petu na cipeli pa se morala presvu
i. Zalupilaje vrata svog malog stana i u istom se trenu sjetila daje unutra ostavila klju
eve. Namjeravala je do zgradeKrivi
nog suda po
i autobusom, ali to sada nije dolazilo u obzir pa je pojurila da pronaÐe taksi, koji ina
esebi nije mogla priuçtiti, i nabasala na voza
a koji jojje cijelim putem objaçnjavao zaçto
e svijet propasti.
Search History:
Result 00 of 00
00 results for result for
p.
Recommended
More From This User
Notes
Load more
