You are on page 1of 198

SURFING2

~Vt'Vl \vtAYfl\\n p.ii\etdA



vadlrn Zeland

Transurfing 2

Sum jutarnjih zvijezda

Zagreb, .2008.

r -,

Sadrzaj

Pred gov'o r Ii '" '" ., .. .. I. ,. .. iti Iti III • .. • ! ~ '!! ~ .. ,.. ~ ~ ,iI Ii.. • • .. .. R • !II I' M I! L. ., 8

1. Namjera . . . . . . . . . . '. ,. ,. . '" , . . . . . . . . . .' ., , , . ,. '" . . . . . . . 1"1

Otkuda dolaze snovi? Zat su oni same produkr ljudske maite, odrosno uma? Sro je zajednicko snovima I srvarnosti? Pomolo se orkriva rajna moci drevnih magova koji SU sagfadili egfpatske piramide i druge slicne gratievine

Budenje u snu . . . . . '. ,. ,. '. ,. '" ,. . . . . . . . . '. '. ,. ,. ,. '" . . . , . . . . . 11

Prostranstvo snova ,. ,. ,. ,. ,. '. , ' .. ' .. , , ~ 6

La robna snaga namJere . . . . , . , . . . . . . . . . . . . . . ,. . . . . . . . 24 lzvanjska namjera . ,. . . . . . . . . . .' . . . . . '" . . . '" . . . , ,. . . . . , . 30

Scenarwjig re.. .. '" . . . '" . . . . . . ,. . . . . . . . . . , . . . . . '" 42

Igra po vas~m pravililma ; . .. . '" .. , . 47

Liscenje narnjere. . . . . . . . . . . . . . ,. ,. . . ,. '. . _ . . . . . . . . ,. . 54

Sazeta k.. .. .. II ! I. !I ill<'" iI .. '" Ii ~ II! .. 'Ii '" .iI ,. ,. .• i ,. '. Ii III .. ... • ;II .. .' I' "I • .. '" '" 60

2. S,lajdovl. !.......... ,. ,. ,. ,. ,. '. ,. . . . . . . . . . . . . . . , ,. . _ . 63

lasto se zelje ne ispunjavaju, Q ,masranja re ostvaruju? Do bi se zeljeno u~elovilo u svomcst, nuiro je rnan izvrSiti ftnarudzbu~ Pocevsi S ovim pog/avljem, u knjlzi se navcde konkrerni prakricni savjeti vezani uz tehnfku ostvarivanja narudlbe. To SU prvi kixao carobnjaka.

Sadrza]

4

Uuzije . . " , . . .. . . ~ . . ~ . . . . . . . . ,. . . . . . . . . ,. '. '. ,. ,. .' .' . . . . 163

Is kr ivljenost stva rnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . '. '. . ,. ,. . ,. . . . 66 Pozitivni slajdov~ . . . . . . , . . . . ,. '. , . ,. ,. . , . . . . . , . , . . . ~ . . . 70 5irenje zone ugode . . . ~ . ,. ,. ,. ,. ,. '. . ,. ,. ,. . . .' , . . . . . . . . . . . . . 74 vlzua ltza cij a dlja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ,. ,. ,. ,. '79

Vizualizacija process ,. ,. ,. , 83

Transferni land . . ., . . . . . . .. . . . . . . '.' . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

Sazeta k.. '" . . .. .. .. ill • ... • ~ • iii Ii III .. '" • iii • • ,jj .. • III! of! I ;; .. • • ,iii ., ., ;t; jI, '" .. L. 90

3. Duia i razum .. .. , .. , , 93

Covjek posjeduje gofemu moe koju katkad nanvamo psihickom energijom. Svotko ima magicne spozcbnosti. ali 5U one duboko zablokirane. Ocito nije potrebno daleko putovos! da bi se otvottte unufarnje rez€rv€ i potencljalne mogucnosti. Cudo je sosvim ,blizu, ali covjek no ro ne ooroca pozomost.

Vjetar namjere . . . . . . _ . _ . . . . . _ ,. . . . " . , . . . . . . . . . . . . . 93 Jedro d use. . . . . . . . . . .- . . . ., . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ,. ,. 96 CarobnJak u va ma . . . . . .. . . .' . . . . . . . . . . . . . . . • . . . . . . . 100

Obrnana II! ,., ~ !t ~ ~ I ;E • ;t; • iii • !I! .. .. II< .. .. .. ~ iil • ,. L. L. • ,. ,. '. 001 III • • !I' ""! '" '" 1 04

An oeo cuva r . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . " . . . . . ~ . . . . . . . 11 0

Kutija za dusu , , ' . . . 113

Freile. . . . . . , . .' . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. .. .. .. .. .. .' . . . 118

Jedinstvo duse i razuma .. _ .... , ...... .... , . . . . . . . . . . . 123

Zvucnm slajdovi . . . . . . . . . , ~ ,. ,. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . 131

Prozor u prostranstvo va rijanti , , , . _ . _ . _ . " " . ~ . 133

Kada r . . , , " " " " " " . " " " . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . " " " '1 3 7 Sazetak. , .. . . . _ . . . . . . . . . . . • . . . ,. ,. ,. , .' . . . . . . . .. .. .. . . 14,2

5

T r ensu rfmg 2

r ...,

4 .. Ciljevi i 'vrata L • • • • • • • • 145

Svakl covjek tma svoj put kojimce p05tiCl fsrlnsku ste/u. Nq kakQ

go pronaCi? Samat Cete. A kako postie; ielj'eni ci.g 5 obzirom no ro

da zelje nisu uvijek u sklodu s mogucnosrfma? Preosraje vam do se uvjerite kaka su vase mogutnosfi ogronicene sano voiom narriferom. RUseci stereotipre p,eprek.e~ orvarate vrota kOja .su Sf! ranlje cinila reaostupnima.

Kako tzabratl svoj eH; . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. .. . ~ 45 Kako di ktirati rnodu . . . . . .. . . . . . . , . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150 T ud~ cUjev~ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. .. .. .. .. ~ 52

Rusenje stereotlpa L L • L •• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •• • • ~ 58

Va S' cH Jevi .. . . L • L • • • • • • • • •• • • • • • • • • • • • ~ • • • • • •• • ~ •• •• ~ 63

Vasa vrata . . . . . . . . . . . _ . .. ..... .. .. .. .. .. .. .. . .. . . . . . _ .. .. . . . . ~ 70

Namjera . . .. . . . . . . .. . . _ . . .. .. .. .. .. .. .. .. . . . . . . L • • • •• • ~ • • 177

Ostva re nje. . . . . .. . . . . .. . . . . . . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. . . . . .. .. .. . . . 1 80 Nadahnuc,e .. ... .. . . . . . . . . . .. .. .. .. .. .. .. .. .. . . . . . . . . . . . . . . . 188

Ozivljavanje cilja _ . . . . . . _ .. .. ~ .. .. .. . . .. . . . . . .. . L L • • • • • • • 191

,Sa2eta kJ iii iii iii .. ! .. i ., 'Ii 'Ii ~ ~ 'Il 'Ii 'Ii 'Ii i!' +. iii 'Ii • 'Ii 'Ii L~ 'Ii LJ! 'Ii 'I! !!" ~I ! .J iii ~ ~ I. ,.. I. I. ~ 96

o autoru I. I. I. ~ • ~ • • ., • • ., .. .. II! iii iii iii iii iii iii iii .. '" .. of! .. " 'Ii 'Ii 'Ii 'Ii 'Ii • .' jI; of! .. 200

Sadr.!aJ

7

r -,

Predgovor

Dragi c'ita~eIJu!

Svima nama" na ovaj iii onaj nadn upravijaju okolnostl 2e~je se ne ispunjavaju, mastanja ne ostvaruju, an se zato, kao za inat, potvrduju najgora ocekivanja.

Moze.li Se to nekako obrnuti? (Jn~ se da moZe. A vi cere saznati kako, Knj'iga ce varn otkritw vrlo neobken svUet u kOjem se svakodnevna stvarnost pOjavljuje u nepoznatom oblku. Mnoga Zivotno vazna pitanja proucavaju se s potpuno neocekivanoq gled~sta., No, ne cudi tDI~ko reooknost nove stvarnosti, koHko cinjenrca da se njome moZe upravijatL

T ransurfing je vrlo posebna tehnka upravUanja stvarnoscu

CUj se ne postize, vee se uglavnom ostveruie sam. Tozvud nevjerojatno samo u okvidma uobic,ajenog svjetonazora. Ocekuje nas rusenje ustaljenih stereotipa i pogresnih ogranicer~ja ..

U svakorn slucaju, prilicno je tesko poddniti stvarnost v!astitoj voij1.

Nei'skazane zeUe ; odvaina mastanja uistinu su tesko ostvarivi ako sHjedite opCeprihvaeene norme i pravUa .. Dobro je poznato kom~o su malo ucinkoviti 'j katkad uzaludni pokuss] dalzmlienlre sebe m okollnu

Kako blste posttgH ono sto ZeUte, transurfing predlaze nacE~no drukciji nacin miSljenja i djelovanja. To se ne dobva, vee se ostvaruie, ~ ne treba mijenjati sebe, vee se treba vraeati k sebl

Predgovor

8

Osnovna ide:jia nansurflnga temeiji $Ie na pretpostavd da posto] prostranstvo varijant] U Kujem se cuvaju S02narij~ za najrazlicttije dog,a,o:aje. BriO] varijantije beskonatan, bas kao stoje beskorecna ko~licina mogucih pO~Qzaja tocke na koordinatnoj mrezi Tamo je zaplsar-o sve stoje bUa, stojest ~ sto ce b~tL Pod odredenrn uvjefjmaCovjekova menta~lna energija sposobre je materija~iz~rati ovaJ in onaJ sektor prostora varmjant~ ..

Potencija~na rnoquenost uj[jelov~juje se u stvarnost sncno odrazu U ogi!edaiu moqucnosti ·L:ovjek moze obllkovatl vlastitu stvernost, No da bi to postigaq treba se pr~drZavati odreaen~h pravi~a. ljudsKill razurn neuspjesno pokusava ut}eG;~ti na odraz, a trebao b] izmrJeniti obUk.

Kakav je to obUk? ~ kako ga izmijenit~? Kako konstltl ovo neobkno og~edalo?

Transurfing odgovara na sva ta pitanja. Ostaje nerije.§eno sarrojedno pitanje: sro se kr~je s druge strane og~eda~a?

Bez obzire na to kol~ko su cLJdesne idejeiz~oiene U ovoj knjiZli, vee su prona5~e ootvrdu u prakticnoj prilmjenL Oni koji su pokusa~i kor~stiti tehnlku transurfinga, bUi su zadivljeni i ushiceni. OkoUna trarrsurfera miJenja se na nedokuciv nac~ni to doskvro naoc~gled. To v~se nUe virtualna mistikat neqo stvarost ko;om se upra~ja. .

Transurfinq 2

Otkuda dolaze snovi? Zo: su oni somo produkt ljudske mas'te, ocinosno uma? ~to je zajedniCko sflovima i stvarnosri?' Pomolo

se otkrivQ tajna mocl drevnih moqoa koji su sagradili egipatsJ piramide i droge slicne gradevinE

r

'1. NamJera

10

1.

Namjera

VaSe 5U mogucoosti ogranicene saro vasom narrifero.m.

Budenje U snu

U ovorn pog~aviHu priib~iimt cemo se rjlesenju Cuvareve zagonetke: zasto mozemo izabirat~ sve sto ze~imo ~ kako da to uc~n]mo. Jedan od kijuceva za rjesavanJe zaqoretke ~eii u poJavi koju rezivarno snovi. Cov}ek provede tredrn, svojeg zivota spavajuti. Sve sto se s njim doqada u tom gran~cnom starju do danas je ostalo tajnom. Naialost, znarstvena istrazivanja na tom podrueJu rrale toga objasnjavaju. filozofske rasprave vade izjedne krajnosti u drugu. Jedn~ govore da su srovl iltlz~jat drugi tv~de da ~ sam nas iJvot nijle nista drugo neqo san. Tho je u pravu? U olkVlir~ma rnodela transorfnqa - n~ Jedn~, n~ druql No, krenlrno redorn

Prisjecajuci se svojih sncva odrasli su svjesn~ da oni nisu stvernost. Razum ih tumac~ kao svoie funtazije koje se zboq neeegajavijaju tijekom spavanja r time se smiruJe. Poznato je da ,djeca do c,etvrte god~ne ne osJecaju razHku izm<E~!ou sna i budrosn .. Misle da se snov~ odigravaju u lstorn svUetu u kojem i sav o5tali iivot U toj ,dobil budeci! se up~aseno zboq nome more, dUete misH da se !cudov~sta nataze u sobi. ~ sva rodilJeljska uvjeravanja Ida Sie red] same o ruznom snu re donose potrebnu utjehu. No, postupro se ,djetetQv um navfkava na to da snovl nisu realnl

Vee smo r.aspraviJaH 0 tome na Koji naJcin razurn sve nove podatke razvrstava na ma~e pdke apsrraktnlh oznacavanja. (in! to vrlo baa i draqe voUe. Zam~slite sUedece: da biste razum uvjermi u to da j!e san nestveran, bUe su

11

T~an.surfing 2

r,

potrebne cetiri godine. To je Jed ina srvar .5 I«>jom se razum nikako nije mogao slozitt Ne sjetamo sesto se s nama dogadalo do cetvrte 90dine ~ zato ne rnozerno posvjedotiti u kak.voj je dvojbi bio nas urn rakon budenja.

No, nas razum nakor: i'skijucivanja svaki dan naivno upada u jednu te lstu zamku Dok spavarno, ne pada nam na parnet krmcki prornatratl ono sto narn se doqada, Lilk i kad se probudimo, zadiv,jeni smo koliko se san cini:o stvarnim U snu ,s,e virtualna stvarnost oblikuJe wznenadujute pn rod no. Bez obzira na to sto se u snu cesto odvijaju neob~cni dogadaji; poirnarno ih kao nesto uobicajeno. Takva sposobnost teme~jil se na navici razuma da za sve pronade objasnJenje. ~pak; kasniJe u svjesnom stanju nismo navUdi sumnJata u stvarnost onoqa sto se dogodUo. Zato ] u snu po ~nercm sve perdpiramo kao da se same po sebi razumiJe. Razu m je navikao oontroHrati situacije. No, p05toj~ jedno pitanje koji uvijek prolaz kontrolu bel provlere; I'Dogada n se to zaistar Upravo zbog toga razurn stalno upada UI zamku sra,

No, katkad, ako nam pode za rukorn dogada se cudo i postajemo svjesni da spavamo. To se najces1ce doqada kad sanjamo nesto potpuno nevjerojatno m narn previSe dosaouje nocna mora. Tada se uspostavija kontrola razuma i mi odlutuJemo$to Ice se dalje dogoditi. U tom slucaju nesvlestan san pretvara se u lucidan san. U lucid nom snu covjeksudjeluje u virtualnoj i'igri i razumUe da je sve to san. Ako yam

se takvo 5'tO nijednom nije dogodUo i prvi put cuj.ete za OVO, ne sumnjajte - to nije fantazija. Lucidnim snovlrna posvecene su mnogobrojne knj~geJ a u svjJetu postcje zaneserjao koji takve snove sralno prakticiraj'u.

Ne biste ]j' pokusali r sam? Upravo taw, luddne snove moiete syjesno lzazvan, Da blste uspjeli, razum mora naucit~ postavljatID pitanle: IJDogada Ii se to .zaistat' To nije taka tesko zvesti eko to stvarno zelite. Proces poueavanja razuma Je jed nostava n aH zahtijeva da se pozornost usmjeri prema (:ilju. Tijekom dana potrebno je najmanje desetak puta postaviti sm navedeno pitanje. U tome vam moze pornod vas ulnutamjl Cuvar., Zapovijedite mu da vas stalno gnjavi pitanjem: spavate Ii m ne spavate? Na pitanle treba odgovarati

L1 _j .1. Nal'lljer.

12

maks~malno sviesno, kako b~ to blla stverna kontroial a ne rutinsk~ proces.Trgn]te se, csvrrne se oko sebe, procijenite sltuadju: jeli stvano sve norrnalno m se dogada nesto sumnj~vo? Ako budete dovolino upomi uskoro ,cae se prooudif u svojiem snu

PredstoJi varn da s;e uvjerlte da nije jednostavno postav!jati sa mome sebl to pital1je berem desetak puta Jednostavno (ete na ~jega zaboravlti, Da biste u tome uspjeli, morate to snamo zeUeti. Ovlsno 0 snazl vase namjere ~ucidan san rrozete dozivja za

nekoUko dana~ a moZda tek za nekol~ko mjeseci.

Ako kod kuce imate sat koji otkucava svaldh sat vremena on vam rroze pomod Tijekom dana svaki put kad sat otkuca, ukijuctte sVrojeg Cuvara kako bi vas .zapitao .spavate n in ne .. Otkucavanje sata postat ce povod za prnvjeru budoosn Ako U snu zacujete udaranje seta po navid probudte svojelg "::uva rat a on ce probuditi vas razurn. Moguce je pronad ~ druqe podsjetnike pod uvjetom da ~h tije~om sna mozete cuti. Ne lsp~atm se dovodrtm pitanje u vezu sa .sjgna~ima koje ne rnozete (uti u snu Na pr~mjer,ako svole prtanje dovedete u vezu sa zvonjavom te~e~ona, ne mozete .si u snu postaviti pitanJe sve dok ne usnete da telefcn zvort

Opc:enito, prlndp je tekav da se stvorl navlka stalnog postavijanja pitanja o stvarrosn onocasto se dogaaa .. Na pitanje re odgovarajteautomatskiJ vee promiSijeno. Za rmoqe je .sanjare faktor budenja potpune

svije.sti prepomavanje anoma]ija, neskladai neobknosti u snu, U veCini s!ucajeva osoba koja speva tekve stvari ne prmmJeCuJe i perdp~ra ~h kao potpuno norma[~nu pojavu.. Upravo zboq toqa treba naucrrt] kr~tmcki ocjenjiva'tm situaciju ~ savjesno odgoVroriti na pitanje.

13

Transurfing 2:

Zasto? Prvo, U svakorn je .s~ucaju zanimljivo i zabavno kad se san jednostavno ne ~dogadall, nego saml svjesno 'grumite u njegovoj virtualnoj igri. Za virtua~nu stvarnost to viSe nije fantastlka. Nmkakva kompjutorska igrica ne mole se

,

usporedlti 5 onime sto rnozete raditi u luddrorn sru. A mofete radit~ sve sto

varn padne na pamet.

Kad u snu dode do nepoieljne situadje, uz malo volje lake ju je ispravitl, ZamisHte da imate nocnu moru u koJoj vas netko sHjedi i nlkako mu ne uspijevate pobjeci. Aka vam se cini da se sve to ustlnu dogada, tesko cete se rijesiti progonitefja. No, ako osvijestite da se radi sarno 0 snu, najcesce cere se pokus.ati probuditLMorat cete se potrudlti, ali na kraju Cete uspjeti. Medutim, postoji puno ucJnkovitijwi zan~mljiviji nacin. Ako ste svjesni da je sve to samo san, dovolino je same pogfedati progoniterja i pomisUti:ltNestanH" (Umn, gubi se, ~sparL) Progoniteilj ce srnlesta iscezf1utL Misl~ma ga cak moiete podld u zrak i natjerati da se prevrce naglavacke.

Ako su i.splUnjena eva lednostavra u\fojetaf eovjek u potpurostl moze kontrolkati sve sto se u snu dogaaa. Prvo, mora biti svlestan da sanja. Drugo. mora znati da "ovdje" maze raditi sto god pozell INa primjer, probudUi ste se u snu i pozeUeU Iletjett Nista lakse od toga, dovollna Je sarno namjera. Ovdje se vrlo lasno ocituje razlka ~zmedu zelje I namjere. Samom zeljom da se podkmete u zrak necete ni'sta postid, kako na javi, take ni u snu .. Uzmfmo ra pdmjer da zeUte podicJ ruku Govorre s~ da zelite podiCi ruku, aU to trenutacnc ne Icinite. Umjesto toga jednostavno pocUgnete ruku .. Leija se transformirala u djelovanJe. Ne razmisijate 0 tome kako oete podici ruku, vee jednostavro to ucinite. lsto je i U snu Jednostavno odtucite po~etjeti i ~etite kud god ierite.

Vratimo se nocnoj mort s proqoniteliem .. Irebate shvatitt ako sarno pozelite oslobodlti ga set to se nete dogoditL Pod utjecajem straba misli brzo od~gravaju najrazUcitije varijante razvoJa dogaoaja koji ce .se na tom mjestu real izi ren Uvuceni ste IJ igru za koju je pravila sastavo netko drugi' in nesto drugo. Cak r ako ste s\fojesni da je to sarno sen nlSta neeete rrod poduzetl dok ne preuzmete kontrolu. Oak igrate ulogu pasvne Zrtve1 u vlastm ste tigre.

'1. Namjera

14

Nije vaino sto je ta jlgra stvorera vlastitom rnastom. U odredenom trerutku postalete rob vlastlte maste, bojite se i bje.~te jer ste .sam~ odebralitu ubgu. Aka se zaustavtte i od~ucite zamijenitm uloge sa svojim progonileUemj on ce se drage vo~je s tim sloziti ~ poceti bjeiati od vas. Uviaate n svu kami,cnost ove situadje?

Na svako pitanJe ~oje .zapolinje s "moou H u snu ... T, OdgOVOf ce birt] potvrderi Moguceje komunicirati s bdo kojim Ijudima l(.Zivima i rnrtvirre), radit~ sa 5ud~onicima i predmetima tz sna sto god zelite, le~eti na druge planete, rjesavati prob~emet kompon~rati glazbu, i.strazivatm, putovatl i take dallie. U odnosu na sve to jaki narkotici su sarro djecja ~gra. A pritom nerna nikakv~h stetnih uCinaka po mravlje. Iz snova je dopusteno ~znosit~ blo ~oju ~nftormaciju. Nemoguce je semojedno ~ matermj.ain~ predmet ~znijet~ u stvernost. U svakorn sluc:aju1 meni osobno nije n]sta poznato 0 takvim polavarna

Ako se ne sjecate sto ste sanJal~, odredte u ka kvorn polozaiu spevete. Najbolje je spavati take da vam je glava oleeruta prema .sleveru. Ne smije se spavan gtavom prerna zapadu jer je to stetno za .zdravlje. Ne mogu dobro objasniti zasto je to tako, Povezaro je s maqnetsklrn poUem ZemlJe. Pokusajte ~eci glavom prerna sjeveru ~ uvjerit ,cete Sle da ce snovi postati zanimljivij~ ] sUkavitijL

Ne br~n]te aka yam Il~kako ne uspijevaju lucidni 5nov~ m 5€ nj~ma uopce ne .zeHte bavitm. lluddni .snovi ~maju odredenu ulogu u tehn~ci transurfmnga~ no mozete se potpuno sn.ac~ i bez nj~h. luddn~ snovi skrivaju ~ prikriVenu prijetnju~ Zak~Jucit cete da vas prvo

15

fransurfing .2

r -,

pokusavam za~ntereSlrat~ za njih, a zatirn zaplasitt Medut~m, nemarn drugog lzbora Lucidn~ snovi su tajanstvena vrate u nepoznato. S moje b~ strane bi~o necdqovorno da vas ne upozorim na opasnost koja se moze skrivatii iza tih vrata Uskoro cete sazran 0 kakvoj je opasnost~ rijec.

Prostranstvo snova

Oa bisrno objasnm (~uvareV1u zaoonetku, moramo odgovoriti na dva pitanja: zastoje u luddnorn snu sve mogute i zasto se snovi doimaju tako stvanlma

Kako u ~uddnom, take su i u nesvJe.snom snu prizori vrlo jasno vidijivit do najsKnU~h detalja. Cak se dogao:a da snovi po ostrini obl~ka ~ punoci boja nadUaze stvemost Postoji h~poteza da rnozek sam 5intet~zira prlzore ~z snova ~ da ih tijekom spavanj.a perdp;ra kao U stvanostt No, to je dosta same hipoteza. Zasada nitko nije dokazao da se sve odvmja upravo tako. U tehn~c] transurnng.a tumacenJe je sasvirn drukciJe: podsvij€st nista ne zam'is~a samos("aJno, vel se izravno prikljucuje prostranstvu vl:]rljanti kale sadrZova potpunu informaciju.

Paz~ljivo pog~edajte neki predrnet, zatirn zatvorite ocii pokus,ajte 'ga predodn ,C.ak ~ ako lrrete izuzetnu sposobrost vizuaUzacijetipak ne moiete jjvidjetY' predmet zatvorenirn odrna jednako kao sto 921 vidift:e otvorenirn, SI~lka koju je zapamtlo vas, mozak samo jetotograflja vrlo s~abe kvai~tete. Pretpostav]mo da takvu fotograftiu rrozak cuva kao odrea·eno stanje grupe neurona. Utorn s~ucaju ne b~ biio dovoljno neurona da se porovno stvore

sve fotografye ~oje ima u sje{~anju, bez obzira na njihovu ko~icinu.

Ako su nasa sjecanja i snovi ponovno 5tvaranje onoea s·to je zapseno u neuron~ma, ~oli~o je tmh stanica pctrebno u gi~avi? U okv~rima medea transurfnqa neurori nisu nosite~jr ~nlDr:macije kao s~o su b~~ovi u racu nalu Ivtozok ne ponranjuje samu informaciju, vee nesto popu: oaea informacija u prostranstvu varijanti.

1. Namjera

Mazda je rrozsk sposoban cuvati ogranicenu kot'icinu podataka. Meduti'm, leak i da ;ma savrSen bioloski sustav ne rnoze pohranltl sve sto srno u stanju zamisUtt Tim vise on ne moze sintetizirati tako savrsenu v~rtualnu stvarnost kao sto moze san. Zar je lake u budnom stanju zatvorlti oci j zamislit~ zamisl}ene prlzore tako prirodno kao sto ill v;dite u snovmma? Ne treba se zavaravati neuvjerljivim argumentlma prema kOjilma, navodno, aka ga se iskijucw, mozak dobiva sposcbrost percipiranja jasnih prizora koje zamislja.

Kaosto smo vee 5pominjali, razurn ne moze stvorm nista nacelno rovooa Moze semo sastaviti novu verziju kuCe od starih koddca Razum raspolaze same 5 primjtivnom informaci~om 0 tim kockkerna i 0 nacjnu na koji til treba poslofitl, Detaijnije podatke razum cuva na papiru ~ drugim nositeOima infermacHa.,Svi ostan podad do razuma doaze lz prostranstva varijanti' kroz dusu

Na taj.S€ nacin razum u tehnid transurfinga pojavijuje kao priHcno primitivan sustav ciji rad je moguce prikazati! u obnku nekog tehnicki stvorenog rnodela sto znanstvenki ~ pokusavaju izvesti. PokusaJ~ stvaranja umjetne inteligencije do cenas nsu bill uspjeSni. Razum jos moZe kojekako shvatiti sarnoqa sebe.all za sada niJe u stanju razumjeti prirodu duse. Tajna inteUgencije iivih bica nalazi se u jedinstvu i medusobnom odnosu duse ~ razuma. Nastojanja kibemeticara svode se ra modeHranje procesa misljenja na nacjn kako to cinil razum. No maida nekome jednom padne na pamet napraviti model 5troja koji (,:e mod uskladiti i dobvan informacije lz prostranstva va rijanti kaosto to cini dusa

Razum je na neki nac'in u stanju parntiti adrese potrebnih sektore prostranstva. Aka je potrebno nesto zaparntltl razum se obraca dusij a ana se uskl.aduje s odgovarajucim sektororn No, in se dusa ~ose u5kladuje, m razurn loSe parnti adrese~ m S€ dusa i razurn medusobno ne mogu dogavoritt ali za rezultet lmarno tosto irnamo - naSe pamcenje nUe sevrseno,

Zato le dusa u stanju s,iucajno Sf uskladlti s nerealiziranm sektorima prostranstva variJantL Te prizore vidirno u svojim snovima. Upravo [e zbog

17

Transurftnq 2

toga 19ran~cno prostrerstvo talo reeloo Snovi nisu iluzije u ,uobicajenom smis/:u re rgetf. Razum ih re zamisljo, vee in stvono vidi.

Poznato je da cov]1ek u snu maze prometret prizore koj~ kao da nsu s ovoga .svijeta. Na primje~. rnoze vidjet~ arh~tektonsoo zdanJe sa sv~m njegovim detaIJ~ma. iPritom je sevrseno jasno da ga u prmncipu nigdje nije rnooao vidjeti. Aka je 5anim~tacija stvamostl ~oju stvara nas rnozek odakle dolaze oblici koje oovjek n~kada nije rnoqao viidJeti?

Kao sto znete, sektori prostranstva u seb~ sadrie raz~i<':ite varijante scenarija ~ scenograflje. Scenografije ukfJucuju nezive precrnete lz o~o~ine i: ~va b~ca. Ako ste u 5nu vidjeU .svoje roaake in poznan~keJ moral~i ste primijetiti da ne izg!:edaju u potpunosti jednako kao u stvernosti. Moguimati druKciju fnzuflUt neobknu odJetu, cc,k se i karakter moze razllkovati V~rttJalne osobelz prostranstva snova mogu lie u odredenoi mjer~ ponas,at~ neuobicaJeno. U snu prepaznajete svoie poznanike, jasno varnje da su to on~, no ls:todobno yam lie c]ni da .5 njima nesto nUe u redtt U tome se oCituJe raznoiiko.st prostranstva varijanti. Ra.zUkuju se scenograffje razHcitih sektora, Dogadaji koje dozivimo u stvarrost realizirane su va rijante. U snu rrozerno vWdJeti one sto nije bHa rea lizi ra no.

Ako yam 5€ pO.5rec[ da ponekad u snu ugiedate svoj odraz u ogleda~uJ' mazda cere se neugodno iznenad~ti mi up~asiti. 'lo nece biti I~ce ko]e ste nav~k~!~ gledatrn u reelnom ogieda~u. Odmah cere sbvatiti da ste to v~tai~ da je Hce prom ijenje nol Vanj.skl izg~ed covJeka u 51lU odgovara upravo onom sektoru prostranstve u kojemu se .s~ucajno nasao. Ovism 0 premjestanju virtua~nog sektora koj~ porretrate U odoosu na aktuatn~ koji se odvij.a u stvarrosti vas ce 5€ vanlskl i.zglied manie i~i .znaCajni}e raz~i~ovati.

- , J

18

I

'.

OkoUna se takoder mijenja ovisno 0 uda~jenosti virtualnoq sektora. Vid~te svoj grad, a~'i on ne mzgJeda kao mnace. tsre uUce i' kuce i,zgfedaju nekako cudno. U cudu ste kakvo vasje to prividenje snasio. Ako.se ,duSa u .snu priliicna udaljmla od svojeg sektora naci tete se u potpuno nepoznatom olkruzenju. Ugliedat cere mjesta j !jude koJi ne postoje u stvarnom iivotu. Tamo sve zivw svojim virtualnim iivotom. A u kakvoj cete se u~ozi vi pojaviti u tom zivotu?' Svesto se tamo dogada je nematerijaino. Vasa je uloga takoder virtualra. A Istodobno, to nije iluzUa.,

U ovom su .slucaju moquce dvije situaeije: m

varijanta vase licnosti postc] u tom sektoru m ne peste], Aka postoii mozete

- . -

Ii susresn svoJeg dvojnika? To je vrlo slozeno pitanje na koje trerutamo ne

mogu odgovomm. NajvjerojatnWje dusa jednostavno dobiva onu ulogu koja je zapisara u scenariju sektora Tome u korist .svJedoci cinjenica da osobe koj'a s.anja promatra svoje nee u ogledalu kao da Je tude.

Zanimanje pobuouje jiOS jedno pitanie ako se informacga u prostranstvu varijanti pohranj~je stacionarro, poput fUm.ske vrpce na polid, zasto u snu vidimo kretanje ~ sudjelujemo u toj virtualnoj igri? Svi se dogadaJi na polju informacUa cuvaju istodobno. Onosto je bilo i sto Ice bttl, tamo se nalazi vee sada. Zasto pak dusa koja leti u prostranstvu varijanti ne v~di nepokretne prizore, vee ooviJanje Zivota? Moidaje nasa percepdja stvorena tako da mozemo perdpirati same okretanle filmske vrpce, A rnozda je takvo svojstvo prostranstva i ono nam se prikazuje same u obHku struJe variJanti. Aka dusa I,eti po sektonma znad da vidi kretanJe. U tom slucaju, u kojj vremenski jnterva~ dusa dospljeva tiyekom sna prosn~ buduci iii s:adasnji?

Sve sto se tice prostranstva .snova donosi vise pitanja nego odgovora.

Jedno moZemo reci sa .sigurnos(u: san nije iluzija. Malo vas je unvatlla jeza,

19

Iransurflnq 2

- -,

zar ne? Svaku nae odlazimo u prostranstvo varijanti i tama zivimo virtualnim Zivotom. Taj virtualnl iIvot kao podJogu nema opiPWvu materija~nu osrovu, a istodobno je realan

Sto rnozemo rec! 0 tumacenju znacenja .snova? Odgovor varn 5€ moze IcJnid donek~e neocekiv.anfm., VjeroJatno pretpostavUate da S obzirom na sve dosad opisano, snovi 'imaju puna pravo srnatran se predznakam bududh dogaaanja. No, upravo ,5£ zbog toga sncM u transurfingu ne mogu prornatrati kao znakovl 0 kojima smo govorUi u prethodnoj knjizi (Transurfing t Prostranstvo varij,antw, op. ur.).

Snovi nam pokazuju one sto se m·og/o dogoditi u proslosti Ui bl se moqlo dogoditi u buducnosU. Proslost nam je poznata. Buducnost Je u prostrarstvu varijanti prevlse raznolika i zato nema n~kakvog jarnstva

da smo u .snu vidjeU upravo buduci sektor koji Ce .se ostvantl Susjednl sektorru zapravo sadrze ,s~icne scenarije i scenografije. Aka .se sektor koji' vi'dimoJ nalazi nedaleko od tekuce nniJe iivotaf maze sad ria va n informacUu 0 bududrn realnlm dogadaj~ma. Nleautim, nikako se ne rnofe jamciti da se vjden~ sektor ulstlnu nalazi bllzu aktualne ~inije iJivota.,

U realnosti dusa zaista moze predosjetiti redolazece dogadaje. Stanje dusevne ugode najpouzdaniji je znak. U ,mUJi: duSa pokazuje stanje vlastite ugode u odnosu na sadasnju I]niju Zivota iIi U odoosu na preds.tojecu prekretnicu u tijeku. Drugi znakovi takooer se odnose na re:a~izir,ane tekuce i su~jedne sektore, A~i samo Bog zna '9dje u sncvirna ~eti dusa Ora moZe odletjetl karno god zeli; zato se u tu irfcrmaoju ne valja pouzdatl

Postavlj'a se stjedec.e pitanje: ako san nUe proizvod maste, tko onda odreduje scenarij snova? Scenarij je zatvoren u sektorma prostranstva varij,anti. Ook razurn spava dusa slobcdno rnose putovaf prostranstvorn varijanti. Razum katkad take cvrsto spava da se ne 5jecamo svojih snova Nitko nezra kako se tijekom vremena dok razum spava odV1ijaju dogadaJL U realnom zivotu covJek kontroUra svoje ponas.anje. U snovima covjek irna ulogu pasivnog promatraca i ne kontrohra sltuadiu, vee sve prihvaca kao obvezno.

.20

1. NamJera

Sve se odv~ja prema .scenariJu zatvorenor» u sektoru Cim dusa d05pije u odreden~ sekto~ u njemu se doga<iaj~ razvijaju u sldadu S ocekivanjima, strahovrnma ~ predodzbama koje su dusa ~ razurn stekli u stvemorn iivotu. Ocekivanja ~ 5trahov~ ostvaruju lie trenutacno. Na pnimjer, ako se na sceni pojavm subjekt za kojeg razum pomisH da moze predsta~j.ati prijetnju, soenarij prijetnje odmah se ostvarue, PotrebrJo je same pornlsllti da postc] opasrost od praganjanja ] cudoviste krBce u potleru za varna.

To lie dogada zato $to se dusa trerunacno ugada na varijantu koja se pojavmia u m~sHma. Dna oa:abire varljante scenofija u skladu s misllma i ocekivanjima. lstodobno .5 njima odvmja lie kretanJe duse u prostrerstvu varijantt Upravo su mis~i [ ocekivanja ta pokretado sila koja okrece fllmsku vrpcu Kad b~ bUo moguce u potpunosti zau.staV1iti rad mozga,slika bise zaustavlla i ostala nepokretna Ali m]sH se ne zaustav~j.aju i neprestano se vrte u ,glavt

Aka je konrcia razurna oslablJena, dogadaJ~ u snovima mogu .S€' raz~lazitill sa svalodnevnrn predodibama. Dogadaju se svakojake besmislic-et stvaraju se nevjerojatne vizmje, zakonl fizike ne funkcionir~jll. Nevjerojatne stvan dogaaaju se takoder i u luddnim snovrna. Razum shvaca da je sve to same fantazija ] zbog'~oga dopusta s.vaku ne~ogi!cnost.

Posta~o yam je jasno zasto je u snu sve moguce: zato sto je san putovan}e duse prostranstvom vGrijanti, a u njemu se rotaze svakojaki sa::nariji .. lz tog razloga u luddnorn snu namjerno mozerno mijenjatm scenarij. Zapravo se ne mijenj,a scenarij - on se ooabirlf? namjerom .. Cim se u rnslima stvori namjera da zamijenite u~ogu s progonite~em, duSa se preorijentjra na sektor sa suprotnlrn scenarUem. U tome se ~ sas~~j~ rrehanizem lucfdnih snova namjera izabin2s.cenarij.

Ako je razirr spceneo da maze kontroUratill scenarlj onaga sto se dog.aoaj on ,ce zamisHtill zeiju. Na primjer~ zeUu da po~etmte. Ia se rnlsao, nakon $to brzo dopre do svi~estii u dusi transforrnira u namieru. NamJera je ta pokretacka sUa koja prenosi osobu koja sanja u sektor s odgovarajucim scenarijem.

. ~

21

Transurfmg .2

- -,

Putovanje duse u prostranstvu

varijantj' ne opterecoie se inen:noscu rnaterljalnlh oblekata Zato snovl ~zg ledaju tako plasticno. Naruc:eni' scenari] uenutacro se ostvaruje. A sro sc dogada u stvarnom iivelli? U

principu sto to. Razlika j,e serno u brzini ispunJenja scenanla U stvarnosti se dogadaji razvijaju prerna isnm zakonima kao ~ u snovjma, ali ne taka munjevito, zero s,to je materijalna reaUzacija varijanti inertna. U tom pogiedu tvrdnja da je nas iivot san nije tacna, ali istodobro nije ni potpuno besrnlslena Vee sam nevodo primjere koji pokazuju na koji nacin misli· formi raj u dogad'aje LJ irvotu. 5to zamisUte, to cetE,

prij,e m kasnije., i dobitL .

VaSe su rnisli zra,cenje energije na frekvencij~ odredene ~'inije iivota.

U rea~nom iivotu prUe~az na tu liniju usporava se razimcwtim matermjalnim drnbeoklma Rea I izj'rani se sektor prostrarstva u usporedbi s nereaHziranim, cini Ijepljirvim poput smole u usporedbi s vodom. MateriJalno utjelov~enje potencijalno rnoquce varfjante dogada se sa zakasnjenjem,. U snu nema nikakvih ~nertnih prepreka j' zato SJe prije~az lzmedu sekrora trenutacno realizira.

Irebalo bi vam bUi jasno zasto sam zapoceo prmcu 0 snoeima Da bste upravijali svojom sudbinom, nuinoje pojasniti na Ikoji nas nadn nase misU prenose lz jednog u drugi sektor i zasro se ne ostvaruju sve naSe' Zelje .. Medutim, za 'to uopce n~je nui:no baviti se ~ucidnim snovima. Nas je cilj steo sposobnost da u:abiremo scenari~ u stvamosn, Neizmjerno je vainije nauciti buditi se u stvarom; nego u nestvamom iivotu. Tim vise sto bav~Jenje lucidnim snovima kao sto sam vee: sporneruo, sa soborn rosl odredenu opasnost,

1. Namjerc

22

Mazda ce yam ani koji praktidraju ~Iuddhe snove reci da u tome nema n~kakve eoasnostt M,eaut~m, on~ naj!cesce re shvacaju da hodaju po tankorn ledu. Nit~o varn ne rnoze jamc~t] da Dete se vratitilz lucidnog sna Dok vasa dusa I,eti u nerealnziran~m sektorirna nema n~kakve opasrosti No, 5tO sle dogada kad dU5a u snu slucC3jno !dospije u realilzirani sekter prostranstvai Hipotet]cki 'gledanol mo~ete se materiJaHzirat~ u tom sektoru Svi smo navikU na to da nas svakojaka nagaaanja re mogu ugroz~~. Kao sto vidite, navedena pretpostavka u sebi sadrZ~ prijetnju. Sto aka [e istinita?

Poznato je da su d~evni magovi, savrseno usvojivs~ vjestinu snova namJerno zauviJek od~azin na druge svletove, Njihova fizi!cka tijela tBkooer su nestaj2da lz ovog sviJeta. Dn?!vni magov~ ~n su billi jake neprom~sijeni iii sujako dobra znaH sto rade. U danasnj1e vrijeme svake ,godine netragom nestane na desetke tisuca !judi. Jednostavno ~s!(eznu bez traqa Cak se revodl mogucnost da ~h otimaju nzvanzema~Jd. Ne mogu nista tvrdltl, an mogu(le}e da se jlednostavno ne vraeaju iz srova Dusa moze zlaluta~ u [~ea~iziran~ sektor i tJijekom nesvjesnog sna

luddan je san u tom pogledu jos opasniji zeto sto razurn nakon sto osjed neogranicenu s~abodu~ rnoze postati neoprezen ~ zelutatl tkc zra gdje .. NUe pozreto maze n ss dusa vratiti natrag .. Fnzi!coo t[}elo moze ostat ~ u tom se s~uCajujednostavno proglas~ smrt U snu Moj ciU nijie da vas zaplas~m. Sarno ne zebcrevite da snov~ nsu muzija. U lucidnom snu paderno'u napast da postererro neprmstojn~, jer lmoziemo rad~ti sve ce!ga se domslrno bez sneha da Ice res kazn[~ ~ da cerro nekorre nanijet~ ikakV1ustetu. m rrozemo jednostavno let}et~ iistrazivati druge svjetove. Svej1e dopusteno dok se dusa nalazi u nerealiziranom virtualnom sektoru Opasro je samo to sto nerna nikakvog jarrstva da Qusa nece zavrs~ti u realnziranom sektoru Aazum cak niti nece odmah spoznao da SJe villrtua~na stverncst pr'etvori~a U materU2dnu. Ne treba se tjesJtii nadom da}e nas v~dljivm svijet }ed~nstven u d}elom svemiru.

23

rransu~fiing 2

- -,

Prostranstvo varUanti je beskoremc ~ u njemu,r bez sumnje, postoli mnogo nereali'ziranih sektora nasefjenih najrazUcitijim iivIDm bici'ma.

Svijet u koji dospOete mole se uciniti poput raja U odnosu na nas, ali moh: se uciniti' i poput pakla, Takoder je nepoznato !gdje S€' taj sVfjet nalazl, Mazda je mHijunima svjedosn~h godina udaOen od Zemne, a maida}e u saUd vase kave. Istodobno se mole nalazltl vrlo daleko i vrlo blizu, u drugoj dimenzijL Kao sto srno spominjaU u prvom poglavlju (Transurfing t Prostranstvo varOanti, op. ur), beskonacnost se prostire beskrajno same u slucaju da se gleda ravno, No, nUe vaino je Ii taj parale~ni svijet dalelo m b~izu zato sto se u njemu lako izgubitm, a vratiti se Jaku tesko.

Ne govorim 0 putovarju astralnog tije'a u materijalnom svwjetu jer Je to drukc~jt mehan~am koji nema veze s tr!ansurfingom j vr~o je opasno, Opcenito govoreci, snovi takoder irnaju tek neizravnu vezu 5 trarsurfnqorn Nama nije ciij da bJei~mo od okrutne stvarrostl u gran~cn~ svijet snova nego sarno da sj stvamost udnlrno 5to ugodnijom.

Ne treba se plas~ti snova no ne treba se prema njima ponasati nrti lakornislero. Aka ra spomen Iucidnih snova osjeeote dli5evnU' neugoout njima s€ nebiste rrebali baviti. Va.se bi yam unutarnje osj1etUo trebalo pokazati prijeti Ii Yam opasnost iii ne. Dusa osleca priblizavanje neugodnosti bolje nego raam Zato su snovi bez aktivnog upUtanja razuma puno bezopasnijt No, aka ste se svejedno odlucm za lucidne snove, budite u snu cpreznl ne idite glavom kroz zid i odriavajte maksima~nu svjesnost Kao ~ u stverrosn osjetajte se kao kod kure, aH ne zeboravite da ste u gostima.

Carobna snaga namjere

ObjasniU srno da nase misU i zelje usmjeravaju nase lkretanje u prostranstvu varmjanti. U snu to kretanJe nije optereceno materija~nom reallzacilorn. Najslab~ji' povietarac m isl i

'1. Namjera

24

trenutacno orenosl onoga tko sanja U odgovarajuci sektor

prostranstva, U realiziranlm se sektonrna sve ne odvija take brzo zbog teske mertnosti rraterile, Ali i u stvamosti vriJedi ~sti princrp: nase mis~i imaju ~zravan utJecaj na tijek dogadaja u nasern iivotu.

"Zaistar mogao bi se ironic:no zapitati citatelj kojeg dosad nisu zbunila c:udesa ovog neobkroq transurfnqa IIA ja sam, ovako nerazuman, do sada m~sHo da djerovanje

usmlereva tijek mog zivota, a ne rnisli No sada su me napokon prosvijetlm - vazno je ona sto misUs, a ne oro sto radis.J1

Zepravo, tu nema nikakvih proturJecja. Ne radl se 0 tome da c:ovjek prvo o necemu razmis,lja, a zatirn djeJuje. ljudi SUr prije sveqa navikli obracati pozornost na pos:ijedice postu peka jer se nalaze na povrSini. Posljedice misl~ 'Cesto nisu tako oclte. To je povezano s Idje~ovanjem sUa ravnoteze Zajedno smo vee razmatrali slucajeve kad je rezultat dje~ovanja slla ravnoteze biO upravo suprotan nastojanju. (ovjek .nastoji postid jed no, a doqada se suprotno. Sto je suvisan potenci~al vecj;_f uda~jenije je ostvarenie ciUa koji zeHmo postld Kad ne pronade raztrrno ob,jasnjenje neobi,cnih dogadaja, covjek se pokusava uvjeriti u to da je poqresno djelovao Ui je svi}et taka poslozen da se za ispunjenje re:lja treba vise potruditt

Mo~ se uc.initi Ida u tehn~ci transurfinga zasta postoj~ proturjeeje. S jedne se strane tvrdi da nase rnisli oblikuju energiju koja kroa nas profazi i koja prenosi ijude na Unije zJvota uskladene s nm misHma. iii, kao sto sad vee znate, mis~i nas premJeStaju u sekrcre prostranstva s odqovarakidrn scenar!jem j. scenografijama. U snu lJistinu sve prolazi upravo tako, S ,druge strane, doga1da se da U stvarnorn Zlvotu nase misU malo znace aka ne postignemo ono sto samrn razmws~janjem zelimo postkt Ma ko~iko razmisljaH lezeoi na kaucuz prijelaz na drugu liniju iz nekog se razloqa ne doga('ja~ (ak i ako se uracuna

25

Transurftnq 2

lnertnost materijalne real~za(i}e. IIUpravo taka1 "zrvnut Ce pragmath:an clateJj.. 'Treba djelovatH AmisH i nekl tame prrJela~ nemaju s tim nlkakve veze' I formalno te biti u pravu

~ ne serro forrnalno, Zapravo, 1[0 je proturjecje sarro prividno. Sve srno b~~zi objasnjenju zasto pokusaj~ vnzuaHzacije onoqa stozleUmo aesto ne dorose rezultat Kao 5tO mate, prv~ oc~t raziog nQJlaz~ se u suvisnim potencijaHma lkoje stvararnc kad se trudlmo post~cm ze~jen] cUj.

Drugi razlog je ulnermosn materijalne reaHzacije varijanti. Vrlo ,cesto ne postiziemo cUj zato sto nedovoljna uporno pokus.avamo postJci ciij. Mnogi c~Uev~ jednostavro se ne uspijevaju ostvaiti aka osoba brzo izgubl interes.r odmahujuci rukorn nad'beznadnsn" siucajem. Vjerojatno se rnozete prisjetit~ situacija ~z svojeg ZIDvota kad ste ~Ij!en~ c~lj postig~i sa zakasnjenjem, kad se ve,c i nada ugasHa i kad ste zaboraviU na svoju ielju.

Jos je jedna karakteristlli,cna pogreska mnogih Ijudi zeUa da bas sve ostvare odmah. Ako se postavi puna cii}eva~ koj~jedni s drugima nemaju nlkakve Vieze, sva se rnertelna energ~ja uzaladno rasipa u prazno. Struja varijanti nece vam dopust~ti da srodobno pUvate na razUtite strene, Usredotooenost na clljani sekter najuc~nkuvi1[ijle funkdonira kad su sva nastoiania usmjter!ena ra jedan konlreten cilj. Otome cerro j05 govoriti u sUedecem poglav~ju.

U snov~ma SIlJ odsuln~ svru navedeni stetni c~mbenict U nj~ma nas ne opterecujlJ suvisnii potendjali vaznost~j ne sneta narn inertnostl calk se i razum odrnara ad dnevne borbe za postzenlem ciUeva. Meautimj ni u snu se ne ispunJavaju sve ~elje. Oni koj~ se bave ~uddnim srovima znaju da usnulu osobu ne maze sveka rnseo odvestl U odgovarajuci sektor; Pa .gdje J!e onda preprekai

Odqovor je istodobro vrlo jednostavan r vrlo bit an. Ne p05toji nikakva prepreka ~ cak se ne rad~ 0 samim misUma. Tajna je u tome da do realizacije re doJazi zbog zeye reoo zbog orijentaclje no ana sto se zeU postiCi. Ne dje!uju same m~sU 0 onome 5tO ~Umo, vee nesro druqo sto j!E tleSko opisati rUe,c.ima. Neka

1. Namjera

26

vrsta sUe stoji iza kulsa scene na kojoj se odvija lqra rnisli lpak, posljednju rij'fe1c ima one nesto iza te sile. Naravno, pogadate da se radi 0 namjeri .. U rmostvu svojih oznaeavanja razern ionako nUe pronasao odgovarajucu definidju za namjeru. Okvirno cerro namjeru odrediv,ati kao ocll'ucnost imania i dje:lovanjo.

RazumJeU ste da misH same po sebi uistinu n~sta ne znace u procesu usmjeravanJa na sektor prostranstva varwjantt Mi:sli su tek pjena na vrhu vaia namjere. Ostvarit te se namjera, .Q ne ieOd ..

Podsjetimo sejos jednom pnrniera s podizanjem ruke. Pozelite podid ruku Zeljaje· oblkovana u vasJm mislima I shvacate· da ieHte podkl ruku Hoce Ii zelja podia ruku? Ne:. ze~ja sama po seb~ ne stvera nikakvu aktJivnost. Ruka se podize same kad su misU 0 ileUi odradene i ostala je samo odluCl1ost djelovanja. Moie Ii odlucnost dje~ovanja podld ruku. Takoaer ne moie. Donije~i ste zavrsnu odluku da i(~e1l1e podld ruku, aU ona se ~ daUe ne pornice.

$to onda podi~e ruku? Kako defmnh'ati onosto sJiJedi nekon donesene odluke? Ovdje se vidi bespomocnost razuma da ponudi srnsleno objasnjenje sto je to namjera. Nasa Je definitija namjere keo odlucnosti imania j djelovanja tek preludij za silu koja konkretno i ostvarule idjelovanje. Pfleos:taje nam dajednostavno konstanrarno cJnjenicu da se ruka ne podize ieljom m od~ukom, vee zahva~jujuci namjerL Uveo serno pojam "odlucnosttf semo radi lakSeg razumijevanja. No vl, narevno.: bez rijeci osjecme da u varna

postoji odredena sila koja rnotivlra vase miS.lte da se aktiviraju.

Zapravo je vrlo te.sko objasnrU sto le tocno narniera Ne postavlJamo

si pitanja kako pokreran rukei noge, niti se sjetamo da nekad davno nismo znali hodati. Jednako tako covjek ne zna pravUno se kretan kad prvi put sJedne na blcikl s dva kotaca. No cak i kad naucl voztti bidkl, ne zna objasnitl kako mu to uspUeva .. Namjera je vrlo repostoena osobna Teska ju je naci, a ~akoiz;gubtti. Na primjer, kod paralizirane osobe potpuno Je izgub~jena

27

T ra nsmfing 2

slla namjere. Postoji zelja za pomicanjem noqu ali ne i sposobnost da ie1ju prenese u djetovanje. Poznati su slucajevi u kojima su paralizirane osobe pocele hodan pod utjecajem hipnoze iH zbog cudotvornoq iscjelJenja. Njima se vratlla sposobnost stvaranla namjere.

Znaci; relja nam sama po sebi ne donosi nista. Naproti'(l sto jace nesto zeHmo, aktmvniji je otpor sUa ravnoteie. Obratite pozornost na sJijedece: ieija jle usmjerena na sam (fij, a namjera na proces postizanja tog cilja.Ze~ja se realizlra kroz stvaranje suvisnog potendiala ieije za oosnzeriem cUja. Namjera se ostvaruje kroz dje1ovanje. Namjera re prosuauje je Ii cilj costlzan iii nlje. DcUuka je vee donesena ~ zsto jos sarno preostele dJelovanje. Aka budete u snu razmi'sljaU je Ii rnoquce ~etjeti, nerete uspjeti u svojem naumu da poletlte, Da biste po~etjeJi potrebno je jednostavno podid se u zrak uz pornoc naf1lje~e. inxx bilo kojeg scenarija u snu re ostvaru]e se ze/jam, vee cvrstim usmjeravanjem no postlzanje zegenog. Ne promiSljajte i ne ielite, nego jednos-ravno imaj.te j dj'elujte.

Vee smo objasnm beskorsnost re:ije. A sto je s moUtvom? 0 mollitvi se nerna sto reei. Nema snlsla rroliti andele, Saga, vise in kakve druge sUe. Zakoni svernlra apsolutno su ravnodusnL Nikomu ne trebaju

vase jadi!<ovke, uvrede j uzd isanj a" Zahvalnost je bitna zato sro se zalwalnost u svojoj biti nalazi bllzu bezuveme IjubavL lskrena je zahvalnost odasiljanje stvaralacke energ~je. Naprotiv, suvisni potencijaU molave lusporavaju i koncentriraju energiju naledno mjesto. Jadikovke, molitve i: zahtievi su izum ldama za izvlac:enje energUe lz Ijudi. MlsU oblikovene u rijecima l~molimN' Ui "zeUmR automatsJki stvaraju suvisne potencjale, Vi nesto nemete, aH svojim mislima to pokusavate privuci k sebl

1. Namje¥GI

.28

Mo~lti vmse m neke druge site nerna nikakva srnsla Jednako je kao da molite da varn rcbu u trgovini daju besplatro, Ljude rnozete monti u razurnnlm granicama aka pokazu interes da yam pomognu. Sve se ostelo na ovom s.vijetu zasrwa na objektivni'm zakon~ma, a ne na ZeU~ da se nekome pomogne.

Zamsbte s~tuaciju u kojoJ ZemUa od Sunca mofi dopus,'tenje da prmjede u drugu orb~u. Nije bas ugodna pornlseo? Jednako je neugodno nesto moliti bllo koga druqoqa osim Ijudi. Smfsla ima samo namjera do iZQberete~ Uistinu sam] izebirete svoJu sudbinu. Ako pararnetn vaseg odasiijanja odgovaraju vasern lzboru i pritom s.e ne narusavejuzakoni to cete i posnd. JZbOf nije molba, neqo vasa odlucno5t imanja i djelovanja.

Namjera ne stvars suvisn~ potencijal zato sto se enerigija potenolela ze~je nasi na djeiovanje.Zeijai djelovanje objedinjuju se u narnlerl Namjera u d~eiovanju upija suvisni potencijal koji je stvorila zelja i to na pnrodan nadn bez sudjelovan;a sila ravnoteie. Rjesavajuc:i problem, ,dje~ujte. RazmislJ~juci 0 slozenosti problema stvarate suvisni potencijal i k~atnu predajete energiju. DJe~~juCi realizirate energiju namjere. Ostvarujuci namje:ru,imajte povjerenje u tijek varijanti ] problem ce se sam ad sebe rmjesiti.

Ocekivanje. tjeskoba, razmisUanje i ,ielja same oduzimaju energ~ju. Ne sarno da namjera kroz djelovanje trosi energiju potenc~Ja~a vee je i uvtaci u energetskm omotac cDvjeka. U to se mozete uvJeriti na primJeru uc:enja.lBubanje naparnet oduzima puno snage, a malo toga

d~je. ,lata u(leF1je uz djelovanje kroz praktlcnu. rastavu iii ~jesavanje zadace ne iscrpijuje, nego cak donosi nadahnuce i zadovoljstvo.

I taka je narrjera ta sUa pokreta1c kola realiiira sektore u prostrenstvu varijantL No, pitanje je zasto se ostvaruju i nase strepnje. Zar ih je mogute priplsatl namjeri? Bas kao ~ U snovima take nas i u realrom zwvotu neprestano

29

Trsnsutftnq 2:

r,-,

slijede varijante sa soenarijima nasih strepnJi, tJeskoba~ neuqodrostt mrinje. Jer aka to ne ielimt nemam narrjeru to dozivjeti. Medut'ims svejedno dobvarno i ono sto aktivno ne ze~imo., lspeda Ii da usmjerenost rase zeje nerna nikakav u~e~j? Odgonetka se' krmje U ,jos tajanstvenijoj f moe:nijoj sUi zvano.i izvanjska na~jera.

Izvanjs,ka namjera

Namjera je spoj zelJe 'j djelovanja. Sv~maje pozrata namjera da se nesto ucin~ viastitim snagama. To Je unutamja namjera. Puno je teze pros~riti djelovan}e namjere na izvanjski svijet To je izvanjsko n.amjerQ_ Uz njenu je pomoc moguce upravijati' svijetom,. Tocnije, rnoqoce je odebrati model ponasanja oko~nog svijeta, odredivati scenarij i scenograf~e.

Razumi}evanje ~vanjskLe namJere ,cvrsto je povezero s modelom varijantt Sve manipulacije s vremenom, prosnerstvorn l materijom koje ne podlUeiu ~ogickom obja.snjenju obicno se povezuju 5 magijom in paranormalnim pojavama. Upravo te pojave pokazuju funkdoniranle lzvanlske namjere -,ona je usmjerena ra izbor Ifnije tivota u prostranstvu vari_janti.

UnutarhJa namjera je nernocna u pretvaranju stabla j'abuke pored putejka u stable kruske, Izvanjska namjera tskoder ni:sta ne pretvarQ; ona ooabire u prostranstvu varijanti puteljak sa stablom kruske umjesto jabuke i ostvaruje prijeaz. Tako se jabuka zamjenjuj'e s kruskom. Sa samim stablom jabuke ne doqada se nista, jednostavno dolazr do zamjenjivanja. Materijalna reaHzaciJa Sf: u prostrarstvu varijanti' p~emjesta sjedne Unije na drugu. Nikakva si~a nije u stanju nekekvom Icaro~ijom jedan predmet pretvoriti u drugi - na to je usm}erena unutarnja namjera, no njezine su mogutnosti vr~o ogranicene.

Ako pokusate rnislirna pomcen olovku po stolu necete uspjetL Ali, ako imate snainu namJeru zemislln da se ana pornlce, rnozda i uspijete. Zamslimo da ste uspjeH pornakrutl ofovku s mjesta {u svakom slucaju1 kod tazetno

1. Namje~a

osjeti!nih Uudi svasta J,e maguce). Mazda ce Sf uciniti krajnje neob~cnim ana sto leu vam [iecL Olovka se zapravo ne pom'ice~ U prvom slucaju pokusavate pornaknuti o~ovku energijom svojih mi'sH. Te je el1ergije odto malo za pamicanje materijailnog predmeta. U drugom slucaju kliate po l~nUama iiVota gdjle olevka ima drugaciji po~oiaj. Osjecate 1m razliku?

tvoJ olovka lezi ra stolu Snagom namjere zamisUate da se ona pocinje rnkati. VaSa namjera skenira sektore prostranstva u kol~ma olovka zauzima stalno nove poloZaje. Ako odasrijanje mis~i ima ,dovoljno snage, olovka se logicno mat,erijalizira u nov~m tockama realrioq prosnanstva Pri rome, se pornke zaseban "slqj olovkelJj u isto vrijeme kad ostah slqjevi, racunajuci i sloj prornetreca ostelu nepornknl. Ne pomice se sam txedme; vee njegova reaf/mega u prostranstvu varijanti.

N~je cudno ako varn ne code za rukom. Gotovo kod svih Ijudi ovakve su sposobnosn vrlo slabo razvijene. I ne radi se 0 tome da slabo upravliate ene~gijom, nego 0 torre sto je vrlo tesko povJerovat~ u tekvu magucnast ~ izazvati u sebi dstu lzvanjsku nam}eru.ljudi koJi imaju razvwjenu sposobnost telekineze, ne pomitu predmete. Oni posjedujujedinstvenu sposobnost da snagom namjere usmjlere svoju ienerg,ju za pomicanje materija~ne reaUzadje u prostrarstvu varijanti.

Sve sto le povezano s izvanJskom namJerom obicno se dozivijava 1<00 mistika, mag~ja ni, u najboUem s~ucaJu, neobjasnj'va pojava Cija se svjedocanstva uspjesno pohranjuju na prasnjave police. Uob]cajen svjetonazor takve stvarl potpuna odbacuje. ~raciona~no uvUek lzaziva svojevrstan strari sncan strah i zaprepastenje osjeeaju Ijud1i koji istrazuju NlO. Neobjasnj'iva pojava roUko Je daleko od uobi'cajene stvarnosti da se u nju ne ze~i vJerovatL lstodobno lrna takvu zaprepasc'ulu(u advainost da bude realna da lzazlva uzas,

IzvanJska namjera jle s~ucajl u kojem "ako Muhamed nere brcu onda ce brdo Muhameduu .. A mislUi ste da je to sarno uzreciica? Rad izvanjske, namjere ni}e obvemo pracen paranormaloim pojavama. U svakodnevnom se zlvotu represtaro susrecemo s rezultatima djelovanjaizvanjske namjere. No ako u

31

1 rensurf ng :2

odredenom siucaju ona radi neovisno 0 nasoj volJi; nisrno sviesni na koji se naCin to dogodilo. Puno je teZe upravljati izvanJskom, nego unutarnjom narrqerorn,

Zarnisiite da borevlte neko vrmjeme na otoku na kojem susreoete kanibale. Zivot ovis:i 0 tome

kako cetese ponssan U prvoj varmjanti vi ste zrtva. lsprkavate se, prinosite darove, opravdavate se i dodvoravate U tom je s~u~ju vasa sudblna da budete pqjedent U drugoj ste variJantr osv~ja.c. Pokazujete svoJu aqresivnost, naoadate pokusavate ~h pokoritl, Vasa je sudbina da pobjedlte iii poqinete U tretoj varijanti pri'kazujete se qospodarom vladarorn Pruzatesvoj prst kao da lrnate svu vlast i oni varn s:e pokoravaju. Aka ne sumniate u vlastitu moe, drugi ce takoder vjerovati u ono stoinace nije mog ute. Vase odasiljanje mlsli ugodeno je na ~'iniju zivota gdje ste vi voda.

Prve dvije variJante odnose se na rad unutarnje~ a treca varijanta na rad izvanjske namjere .. IzvanJska namjera jecrostavno lzabre nuznu varijantu.

Muha kOJa udara u staklo pokre] otvorenog prozorej'ea ima unutarnju namjeru. Sto misUte da je za nju i.zvar)jska namjera? Narnece se odgovor - izletjeti kroz prozorciic. Meaut~m, to nije tocno. Ako odleti unazad i pogleda naokolo, ug~edat ce zatvcreno staklo l otvoren prozoreic. Za nju ce to biti sarno sire vicJenJe stvamosti lzvanlska narnlera u dstorn obllku pred muhom otkriva cijeli prozot

Unutarnja namjera odnosl se na bUo kakve pokusaje dase djeluje na akoUnu na jednoj te istoj Hnij[ iivota. Sve 5to je rroquce u okvirima zaseboo uzetog sektora prostranstva va rUant! opisuje se poznatim zakanima prirodne zranosu i smjesta se U okvlre materUalnog svJetonazora.lzvanjska namjera odnos se na pokusaje dase lzebere Unija iivota na kojoj ce se ostvariti Ze~jeno.

Irebali ste shvetin da ~etenJe krozzatvoren prozor predstavlla unutarnju namjeru. ~anJska Je namJera pruett na IEnwju Zlvota gdje se prozor otvera Mogu se u~oziti nadijudski napori da se pomakne olovka snagom mlsli, A

1. Namjera

12

moze se serno jed nom izvanjskom namjerom skenlratl prostranstvo varijantr s razlidtirn polozajima olovke.

ZamisUmo da ste sigurni da uod Boziea necete uspjeti proned parkimo mjesto rspred supermarketa. Unutarnja narrjera utvrduje: kako pronad s~obodno~jesto za palrkiranJe aka su 5vi ~judi zaokupijeni kupnjom? Unatoc svemu odtorn fzvanjska nsrnlera dopusta da se dovezete do supermarketa i da se za vas spraznljedno rniesto. Izvanjska namjera cak ne traii da cvrsto ~ nepokolebljvo vjerujete u takvu mogutnost - ona jednostavno smireno l bezuv]etno unma svoje.

Izvanjska rarnlera je pojava stvorena u improvizaciji, nalik na lznerednu spoznaju. Be.skorisnoje pripremati seza izvanjsku narnjeru Svi maglcni obredi usmjereni su na to da lzazovu vlasntu izvanJsku namjeru. No. obred je tek priprema za Caro~ijul teatra~ni prelud~j, s[enografija. ZamisUte da u snu padate nlz stu be. Da ne blste pali, morate mzazvat.i namjeru da ostanete vlsjetI u zreku Nemate vrerrena za priprerne i j.zgovaranJe magicnih formula .. Preostale vam samo da odlucFte po~e~jeti - i to oe se dogoditt Izgovaranje magicnih formula i magicna obiljeija sarro pomaiu probuditl tu silu kqju lma svaki covJek ali je ne moze iskoristiti.

Na ialost ked suvremenog je covjeka gotovo atro~iraJa sposobnost uprav~janja lzvaniskorn narnlerorn Ljudi su tak uspje~i potpuno zaboraviti da su nekoc imaH tu soosobrost Nejasna sJecanja provlace se sa mo kroz drevne leqende, Ne vrUedi tak niti pokusatl dokazatl da sueglpatske piramide i· druge sUcne qradevine bile saqradene uz pornoc izvanjske namJere. Bit te pri'hvacene

f

f I f'

l

r.

I

33

Trans.urfing 2:

r

svakojake hlpoteze, same ne ova. Meni se cini da bi ,gradite~jima piramida bilo vrlo zabavno saznati kako potornd, koji svole drevne pretke srnetraiu zaostalom civUizacijom, muku mute kako b~ otkrilt njihovu tajnu samo u okvirima unuternle namjere.

ipakl Uudi' nlsu u potpurostl Useni izvanJske namiere, Dna Je same cvrsto blokirana, Sve Sto se obicno smetra magUom, nUe nista druqo neqo pokusaj djelovanja s izvanjskom narnierom, StoUeeima su alkemicari bezusplesno pokusavaH pronad kamen rnudraca kOJi blo kQji predrnet pretvara u zleto, AlkemU~ su posvecene brojne kornplidrane i tesko razumljive knjige. A zapravo se, prema legendi, taJna karnena rnudraca natazi u nekolil~o redaka uldesanih na takazvanoj Smara9dnoj' ploct (emu onda to~ike knjiige na tu temu? Vjerojatno zato da b~ se razurTlje~o tih nekoliko redaka.

Vjerojatno ste (:uli zasvetl Grat Njega su aktivno traim mnogi, cak 1 predstavnici Treeeg Reicha. Sta~no se spominju legende 0 predmetima koJ~ navodno daju neogranicenu moe ~ vast Na~vne zablade Nikakav predmet ne rnoze dati moe. fetiSi, carobne formule i razlicita magicna cuda sama po sebl nemaju nikakvu moe. Moe je u izvanjskoj namJer~ Uud~ ~oj~ se svsne time koriste. Magicni simboU serno u odredenorn stupnju porrazu podsvijesti da ukljuc~ uspavane i slabo razviiene zernetke izvanjske namjere, Vjera u magicnu moe slrnbcla pokreoe impuls za buoenjem izvanjske namjere.

Drevne su civUlzacije posnzale takvo savrsenstvo da su se sna~azile bez m1aQlicnih obreda, Naravno, takva je moe stvarala snazan suvwsni' poterxjal Zato su civmzaicije, poput ,Attant~de, kaje su otkrtle taJne izvanjske namjere,;" s vrernena na vrmJeme unlstavale sle ravnotei:e. Ostad tajnog znanja doslj su do nas u

obllku magitnih praksi koJe su za ciij ima~e obnovu izgubtjenoga. Medutim, to su tek s~abl ii povrsni pokusaj~ koj~ se kreeu po lainom putu unutarnle namjere. Izvanjska namjera kao bit snaqe i moti ostaje zagonetna.

r -,

1. Namjera

34

BuduCi da se hrane ene~g~jom unutarnje narnjere, klatna su kod ~judi potaknula prioritetan razvoj unuternle namjere i gub~tak izvanjske., Upravljanje izvanjskom namjeram moguce je samo ako srno potpuno os~obodeni klatna. Moiemo reci da su kJatna u borb s Uudima odnijela konacnu pobledu

OlbjasniH smo da se priroda energije misli, usrrrerena na posttzanie cUja, ocituje u tr] obUka: zelj'i'l te unutarnj~j i izvanjskoJ namJerL lelja je koncentrQcija pozornosti na sam cilj., Kao sta vidite, ie~a nerna nikakvu moe Mozemo

razmrsljati 0 d Ju koliko god hoc-€mo, ielJeti njegovo ostvarenle no zboq toga se nista nece promijenftt Unutarnja namjera je koncentracija pozornosti na proces kretanja ptema cilju. To vee djeluje, alije potrebno puno truda, Jzvr:1njska namjera je koncentracija pozornosti no to kako se ely' sam osw,aruje. Izvanjska namjera Jednostavno omogutuje diju da se sam ostvari Pod tim se podrazumijeva cvrsta uvJerenost u to da var~anta ostvarenia ciija vee postoji ~ preostale samo ida se izabere. Unutamjom se namjerom dO dostiiel a izvanjskom izabire

Unutarnja se namjera moZe ckarekterizlreti sUedecom formulom: ilUstraj'an sam u tome da ..... (1 IzvanJska namjera ima sasvlrn drukcije pravHo:l<Okolnosti su poslorene taka da ... " m nOogada se to da. .. ,fJ Razlika je qelerna. U prvorn srutaju ektivno utjecete na sviJet tako da se on pocrecl U drugom s~ucaju zeuzlrnate pozic~ju obJektivnag prornetraca, sve se dogada po vaSoj votjiJ ali same po sebi. Ne m!jenjate, neqo lzabrete Letenie u snu odvija se upravo prema formuH: I/Dogada se da letimJ: a ne UUstrajan sam u tome da pol'etimll.

Unutarnja namjera tezi prema cilju energicno, bez okoHsanja. Izvanjska je namjera usmjerena na proces samostalnog ostvarenja dUa. lzvaniska namjera se ne zuri postid dij - on Je iorako u dzepu. Ta cinjenica da ce ci'~j bit~ postignut uopce ni;e sputana sumnjom niti se 0 tome rasprav~ja. Izvanjska je

35

Transurflng 2

r ..,

namjera neumoijiva1 bladnokrvna ravnodusna j' neizblezno pokrece dlj prema ostvarerju

Da bste razlikavali kad dje~uJe vasa unutarnja remlera a kad lzvanlska kortstlte otprilike cvakve dvostrere komparaciJe pokusevate nesto dobiti ad svUeta - on sam vam daJe tosto zelmte; borite se za rnlesto pod suncem - svijet vas grli rasirenih ruku; probijate se kroz zatvorena vrata - vrata se pred varna sarna sirorn otva raj u; pokusevate se probiti kroz zld - zd pred varna stvara prolaz; pokusavate U svqj zivot prizvati odredene dogaaaje - oni sam] dolaze. o peen ito, unutar~jom namjerom pokusavate premjestiti svoju realizacij' u U odnosu na postranstvo va rmja nt1, a izvanjska namjera premjesta sarno prostranstvo varijanU take da se vasa rea~izacija nade ondie gdje treba Shvacate Ii u cemu je ra~ika? Rezultat [e isti a~i putovl do ostvarenja sasv~m razHcitt

Ako vaSe dJe~ovanje mozemo opisatm drug~m dijelom komparacije~ znad da ste uhvatiH i'.zvanjsku narnieru Kad se borite, trudite se pokr,enuti svoju reaUzaciju u prostranstvu varijantil a kad lzabirete, prostranstvo sarno doJazi k varna Naravnq prostrarstvo va rijanti nece se sarnostalno premjestati U odnosu ra vasu re;a~izadlu. Za to morate poduzen odreoene radnje. No te radrue leie izvan okvtra uobieajenih i opCepr[hva(en~h predodib1. Kroz cijelu knjigu davat tu vern primjere razlka u pristupu unutarnle ~ izvanjske rernlere, Izvanjska namjera le karnen temeljac transurfinga. U njoj se nalazi kljuc Cuvareve zaqonetke, i razlog zasto se ne trebate boriti s ovirn svijetom, nego jednostavno lzabran u njemu ono sto zelite.

Izvanjskoj namjeri niSta nije nemogute. Mozete ietjeti i U stvernosn iU~ redrno, hodati po vodi ako imate izvanjsku namjeru Krista. Fizicki zakoni pritom se n~ma~o ne narusavaju. Na~mer fizicki zakoni ,dJeluju u [ednorn zasebno uzetom sektoru matermjalne rea I izaciJe. Dje~ovanje wzvanjske namjere odtule se u kretaniu reaUzadje kroz razlicite sektore prostranstva varijanti.

36

1, Namjera

Nemoguc€' je tetjeti U okvirlmajednog recdizmranog sektora Da varn to usPUe, moran biste djetovati protiv Zemljine sile teze, a to je dje~ovanJe unutarnje namJere kaJe treba potrosnju energije za svladavanje sHe tez€. Slobodan ~et, kako u snu taka j' u zbilj~ nUe vase realno kretaoie

u materijalnom prostranstvu, neqo promJena re~ativnog poloZaJa vase rea Jizacije. Druglm rijecima, doslledno tome tijelo se materija~illira u novim torkarna fizickQ9 prostranstva

,f'vlozemo jd red da ne fetite sami kroz prostranstvo, vee se coo krete U odnosu no va~ u skfadu s izborom VQse izvanjske namjere., Naj'vJerojatniJe ovo ne zvuci sasvim korektno, ali necerno se udub!jivati u teoriju relativnosti Mozemo samo nasludvati kako se to zapravo dogada.

Oa biste poletjeli potrebna vam je bezuvletna vjera da je to rnoquce lzvestl Zasto je Krist tako jednostavno odiucno rekao 'Neka varn bude po vasoj vj'ert? Zato sto ne moiemo nesto dobiti Hi napraviti bez namjere. A narnjere nerna bez vjere. Ne bsrno mogU napraviti ni korak kad ne bisrno vjeravaH da je to mag uce. Medutim, necete uspjeti

uvjeriti razum da je u stvarnosn moguce letjeti jednako kao i u snu. Bar ne U obknorn stanju svijes!i. Neki se jogiji u Indijis tUekom meditacijet uspijevaju odvojiti od poda. (Osobno su mi nepozratl druql vjerodostojni dokazi levitadie) Moguce je daje njihova namlera dovolina samo za to da se ugodi na kretanle varijanti pri kojem t:ijelo lebdi u zraku. Uzimajuci u obzir qolerne moqumosti jogija u usporedbi s obi,cnim ijudima, rnozete zarnlsllti koliko je izvanjsku namjeru teS~o pod red iti voljl.

U snu je uspavani razurn jos u stanju dopusrln mogutnost letenia aU prr svijesti taj je cilj za njega nedostlzan rna kolliko se uvjeravali u suprotno, Osim same vJere, potrebnoje i znarje Vjer,a podrazumUeva rnoqucnost sumnje. Gdje postoj~ vjera, postoji i surnnia. Znanje iskUu(uJe sumnju jer ne sumnjate u to da ce j,abuka koju ste bacUi pasti na zemlju. Vi u to ne vJerujete, vee jednostavno znate. Osta izvanjska namjera je slobodna od surnnje, a time i ad vjere. Aka Je za letenje u snu potreban same nagovJeS,taj j'zvanjske narnlere, u

37

transurftno 2

r -,

sviJetu inertne materijalne reaUzacije namJera mora bif potpuno c]sta. No, neka vas ne pokoleba nemog ucnost da postlqnete cistu namjeru. Za ostverenle vaseg dUa u potpunosti te bitr dovoljna i namjera "druge vrste" Jednostavno [e potrebno odredeno vrijeme kako bi sc inertna realizacija '2avrtje~a" ..

U kontekstu i.zvanjske namJere postavlla se zanim~jivo pitanje - sto je to h~pnoza? Teska mi je tacno odrediti je H ona rezultat djelovanja unutarnie iii izvanJske namjere. Odto nema dovoljnoenergije m[s~i da bi se snaqorn unutarnle namjere pomkah predmeti pa makar i onl najlaksi. Medut~m. te je energ!je potpuno dovolino za prenosenje raznih sugestija 5 jedne osobe na drug u. Kod nekih se Ijudi· primjecuju snafno lzrazene sposobnostl usmJer,avanja vrlo mocne enerqetske bujmce. Ako se ona obUkuje odredenlrn mis~ima, ,covjek na kojeg je ta bujica usrnierena pada pod utjecaj sugestiJe. Nadam se da ne rnsllte da se hipnoticar sluii sarro neklm hipnotickim pogledom iii pokretirna ruku. tim vise sto za enerqetskl utjecaJ nije uvijek obvezan vizualni kontakt m qovorne komunikadja. lakos ~o~iko mi je poznato, h~pnoza U osrovi dJe·luje na bHskoj udallenostt lbog toga je prirodno pretpostaviti da je ona rezuhat prijenosaenergije misli uz pornoc unutarnle namjere. U onim, pak, slucaJevima kada se hipnoza odvija na vecoj udaUenosti, izvanjska narrjera bezsurnrje igra qlavnu ulogu, osim ako se ne koriste nekl drug1 rnehanizrru

Da bste osJetm izvanjsku namJeru potrebno je osloboditi se Prokrustove postelie uoblcaleruh predodzbl i osjecaja. Razum je prisutao u uskirn okvirima opceprlbvecenoc svietonazora

Teske Je oslobooiti se tih okvira zato :5tO je takev prodor sa

svoJe strane moguce ostvarmti sarno lzvanlskorn namJerom .. Razum se nece taka ~ako odred svoje pozicije .. Stvera se zacaranl krug: da blste postig~i izvanjsku narTljeru, trebate istu tu izvanjsku namjeru. U tome Je cfjeU problem.

Bqj~m se da (u razocarati neke citatelJe zato sto ne znam vjezbe koje razvijaju izvanjsku namjeru. (Uj takvih vjeZbi vjerojatno bi zvucao kao Ilnamjeravati raspolagati namjeromlt• Jedinstvena

38

1. Namjera

prmka da dubHe shvatimo prirodu i.zvanjske narniere je praktid ranje liuddnih snova. U stvarosn mogu umjesto vjezb~ predloiiti praknciranje luc~dnog iivota. To ne znaci toiiko nenirat~ ~zvanjsku namjeru ko~il~o iivjeti uz njenu pornoc, Stvamcst se od snova razi~kuje saro u inerciji mater!jalne reaHzacije u prostrarstvu varijanti. Sve ostalc Je lsto,

Mozete se .zapitati: aka nlsrno u stanju upravljat~ nzvanJskom namjerom, na 5tO onda mozemo racunati? Naravno, tesko da tete mod pomicati visetonske b~lokove. No, s vremenom je mog uce sv~adatm ~nefc~ju materijalnog svijeta. Opceprihvacen~ i uobicajenii put postizanja dijeva teme~ji se n.a unutarnjoj nam}erL Obmuto ad toqa, b~t transurfinga Je u odricanju ad unutarnje ~ u kor~stenju izvanjske namjere.

Tesko je odrediti gdje zavrsava ullutarnja, a poc~nje izvanjska namjera.

Unutarnja se namjera pretvara u ]zvanjsku kad se svUest sjedinjuJec, s~aze, spaJa s podsvijeStu. Ta jegran~ca neuhvat~~va. To naUkuje na osjecaj slobodnog pada ~,ii na osjeeaj kad prv put uspUete vozjt~ b~dk~ bez pomocnJh kotaca No najboUe se rnoze objasn~tl osjecajem letenja II snu kad se namjerno podizete u zrak.

Svijest je spojenai potpero u sug~asju 5 podsvijescu u odredenorn uskom seqrnentu laka varn je pom~cat~ prste ruket malo teze prste nogutjos teze us~, a unutarnje organe - gotovo nemoguce.lzvanJska je namjera jos. siabije razvUena. Usk~laditi svijest i podsvijest u namJer] Ida se odvojte od zemlije ~ poletite ~o~iko je tesko da se srretra prakt~cki nemoguc~m.

Stavite cerro prec sebe puno prizemnUe ciljeve.. Lev~tacija je uzvisenija manifestaci~a dste ~zvanjsk.e namjere .. Ali moe i.zvanjske namJere Je tol~ko ve~ika da je cak njen majusan dio dovdJan za postizarje veHCanstven~h rezultata U svakodnevnom zivotu ~zvanjska namJera dje~uje neovsno ad nase volje ~ cesto dje~iuje stetno. N.a primjer, ana se man~festmra kao ostvererje nasih n,ajgor~h ocekivanj.a. Vee srno raspravUaln 0 situacijam.a u kojim.acovjek dobiva ono sto ne zen. Sjedne strane slUedm vas cno cega se plasitf2', sto mrzite, od cega iente pobjed. 10 se sve dogada zbog toga sto vas odasUj.anje m~sl~ usmjereno

39

Trans.urflng 2

r -,

na neieljeni dogadaj prenosl u sektor gcUe se taj dogadaj upravo nalazi. No, S druge strane, pa niste namjeravali dozivjeti nezeUenl dogaaaj? GdJe je tu onda djelovanje namJere?

Unutarnja namjera usrolerena je na izbjegavanje nezelJen~h stvari Pogada vas oro sto vas zabrlnjava, ulijeva strah t mrinju. Svim srcem to zeUte izbJeC.i. Kad je uplasen razurn - dlJsa je jos uplasenij'a1 razim osieca neprijateJjstvo - dusa takoder, razurn rnrzl - dusa jd vise., Dusa i' razum potpuno su JednaglasnL U trenutku uskladenostr svijesti i podsv~Jesti upravo se ~ budl ~izvanjska narTljera, samo sto nUe usmjerena onamo gdJe b1ste.zeUen. Ovdje eak i nije sasvrn ispr,avno govoriti 0 usmjerenosti izvaniske namJere. A~o unutarnj,a namjera lma jasnu usrnierenost da izbJegne nesto sto ne ie~imo, izvanlska namjera prije pokazuie zeleno svletlo za realizaciju onoqa U cemu su uskladeni razum i dusa nego usmierenost A u jednom su uskladeni - u pracjeni dogadaja. Nije vafno je H on poze~an Hi ne. lzvaniska narrjera vidi jedinstvo duse i razuma i jednostavno odsbre odgovarajuCi sektor u prostrarstvu va rijanti.

Na zaiost, u iivotu su dusa i razurn teSte uqodeni na odbijanje necega. lata je ostvarlvanle Idih ocekivanja najtipicniji prlkaz dJeiovanja izvanjske namjere. Ljud~ u pravUu nejasno zamiSljaju sto svim srcem fele, an jake dobra znaju sto zele izbjeei. Do bi se vlastjta volja podredila izvanjskoj namjeri, nuzno je postid usk~adenost duse j' razurna u pozit~vnim nastojanj~ma i iz svojih rnlsli lzbadn sve negativno .. Vee varn Je pozneto kakav stetar utjecaj na nas livot ima neqatvno raspolozerje, IzraZavajuci nezadovojstvo i odbij'anJe, podvrgavate se utJecaju swla ravnotez€s pOCfnjete ovisiti 0 destruktivnrn

40

1. Namjera

klatnima W orijentirate odasiijanJe svojih rnlsli na negativne sektore prostranstva ~zvanjska namJera obilkovana negativnim m~slima ostvarule takve mislL

Na taj nadn izvanlska namjera moze dielovau mimo nase volje. Ovladati tom si~om je teSko, aU je moiemo na~jerati da dJeluje na sebe, Tim cerno se zadatkom upravo i bavlti Vee smo objasni'li kako se treba ponasati da djerovanje izvanJske namjere ne bude stetno, Na treba stvaran potencija~e vaznostl ~ treha se odred negati'vnog razmislj'anj'a. Preostalo nam Je da oblasnlrnosto je potrebno ciniti kalko bi izvanjska namJera pos~uiila za ostvarrvanje postav~jenog ciUa. To nij'e taka lako kao protrijati carobnu Aladinovu sVojet~ijku, aU sveJedno postole tehnike koje pornazu pokrenuti izvanjsku namjeru.

MaZda vam je jos puno toqa sto Je napisano ostalo nejasno. OV1O je terra koju je stvarno tesko razurnieti zato sto [e izvanlsku namjeru nerncqece oplsan riJec~ma. Meo'uUm, predodzba 0 njoj uskoro ce se razjasniti. Ne ze~im stvontl zbrku kako blh vas zaintrigrrao kao sto to vole radltl stjedbenici nekih skala i duhovnih ucenja. Sve sto je potrebno, pronad icete u avoj knjmzi. Sve sto vam treba za stjecanje vj'estine, donijet ce varn lskustvo aka cete primjenjivati' principe transurfinga u praks1. Neee btt~ potrebna n~kakva posebna predavanja i vJezbe. U transurflnqu nerna niSta rnistkno j tajnovito.

nrajno znarne" u pravilu Je okruzeno alegoriJama i nedorecenim stvarirna An, kao sto je pomato, O'naj ~qj~ jasno mlslt jasno i i'ziaie. f ako onaj ~oji raspalaze IJtajnim znaruem" zeli pokazati kako je njemu poznato nesto 5to mo~ navodno isprieati samo svoJem uceniku 'na uho" a ostatak vrernena se izraiava alegorijama i dubokoumnlm sentencijama, to najcesce znad da taj guru nt sam tocno ne zna u cemu je bit nJegov,a znanla

Necemo pokus:avali steti epsolutnu narnjeru koja je u stanJu tfJelo podici

.~"'"'"-

U zrak Kad bismo .zna~i kako to izvesti ne blsmo vise imaH 0 (emU prieatL

PostaJI prostrarstvo var!janti, postoji rnoquenost izbora - lzaberlte svoju varijantu m tocka. Nas je zadatak da ci~j naudrno postlzati ~oristeci v~astite, mogucnosti. Cak i uz sva svoja ograni62nja, transurflnq pruza znanje koje moze probuditi nelskoristere mod I zbog toga se ne treba iscrplJivati meditadjerna,

41

Transurflnq ,2

r -,

trenlnzlrna lucidnim snovima t slrcnim m~sti(nim tehrskarna ad kajih moiete "izgubiti g~avu/. Naravno,. model transurfinga c~n;t ce se nevjerojatn~m. U sve to je stvamo tesko povlerovetl, ~palk, aka sarno pfe~spitate uobh:ajene poclede na svijet rnozete postld one sto vam se prije cinilo nedostiinim. ~ uskoro vam predstoJi da se uvjerite kako izvanjsku namjeru stvarno rnozerno natjerati da radi za nas,

Scenarij igre

Dopustite da se josjednom vranrno snovlrna. Snovi su vrlo plasti1cni i zato mogu pos~ui:itj kao prekrasen model za demonstraciju razumijevanja mehanizrna djelovanja izvanjske namjere. Vee smo objasniU da je bit snova u puna toga sliena stvarnom Zivotu. Sve sto se dogaaa u snu rezuitat}e igre koja se advija prema sc-enarUu kOJi nasa dusa odabire. Dok razirn spavaJ vidlmo snove, ali ]h ne pam1timo. Dusa u tom slucaju nekontrolirano putuje prostranstvorn va tijanti .. Nepoznato je gdje tada ttsvrijafJ~ Ra~um kontrohre sva nasa svjesna sjecanja. Snov·i koJ~h se sjeeamo nastaju u razdobUu dok razum drijema. Njegova je kontro~a tijekorn tog vremena DslabUena i on sarno ima ulogu pasivnog promatreca Razum nista ne zamislja nit~ mu se isla c]ni. On peropira ono sto dusa vldl u nereaH~ranim sektorirna prostrenstva varijantL

U nesvjesnim snovima razum nerna kornrolu nad dusorn Poput gledatelja u klnu razum gleda film i stodobno proziVijava ono sto vid l 11 se osJeeaji prenose na dusu koja se odmah uskladuje sa sektororn kojiodgov,ara ocekjvanJ~ma. Na taj se na,cln scenarij mijenja d~namicki, prated tUek dQg,adaja. Scenografije i glavni: ~ikovi trenutacno se usldao·uju sa scenarijem koji se mijenja. Masta uistinu sudU·e1uje u snu ali sarno u ulozl qeneratcra ideja..

U snu se dogacta s~jedece:: na pamet vern pedre prolazna rnsao da je netko agresivno raspolozen i to se u trenu ostvaruje - ta vas osooa pocne ugrozavati. No eim se vjetrokaz vaseg misljenja okrene na drugu stranu

1. Narnjera

42

nepri~a~eU se odmah pretvera u ptijateija. Iako se ponasa i m!acic pred ogl~edalom - njegovo raspo~Qzen}e krece s!e

od prij\ateUskog do agres~vnog. On nasuprot s.eb~ v~di subjekt i procjenjujesto od njeg!a rnofe ocek]vatL

U poc€tku je odnos neutra~an - znatizelja. No tim podigne s!apu, prodena trenutacno prela?i na stranu rnoquce opasnosf i macic se pOC1nje kostrilljes,iti, napada :stin se Zatlrn odskaku}e unatrag, vid~ svolu kom[cnu flquru i njegovo raspoiozenje se mUenja u .zaigrano. A zatnn sve lspocetka. Na taJ nacinm,a,cic d~namick] korigira svoj scenarij. Cas napada v~astiti odraz u ogleda~u, cas !agresi~u zamjenjuje

druZe~jubivoscu.

(:ovjek na ]sti nadn korigira scenarij u nesviesnom snu Macic niJe svjestan da vid~ svoj odraz, a covjek nije svjestan da sanja .. Je !i vam poznato da sam! sebe ne promarerro u ogh:dcdu s onim izrazorn Hca koji obkno ~mamo? On se mijenj:a drn se pogiedamo u og~edalu. Promjena se dogada trenutacno i n~tije ne pr]mJecujemo. To se dog,ada zbog navi~e lz djetinjstva i ielje da izg~edamo na odreden nadn Dovoijno je red dletetu I'Pogledaj s!e U ogledalu kako si rufna kad p~a!(es!."- ~ izraz ~ica s!e odmah mijen}a .. Odraslf

takoC$er !g~edaju svoj odraz s odreden~m ocekmvanjem, na pn]mjer. I'Svidam se sam seb~», ~IKako izgledamr

m nesto sHena. No u svekom slucaju lzraz I~ca se trenutacno kormgira.

Ogiedalo je prmmjer djnam~(ke lkorekcije scenarija.

Sarno sto ovdje dje~uje unutamja namjera, a u snu tacno taka ldje~uje ~zvanjska namjera. U stvarnosf covjek vid~ s:voj odrez u og~edalu ] odmah unutarnjom narrjerorn mijenja lzraz Uca u sk~adu 5 ocekivanjem.

I ransurf fig 2

r 'j

Covjek U snu paxtaua igfUl a njegova izvanjska namjera, neDvisno 0 njegavoj volji, odabire scenarij ponasanja okoline U skladu 5 njegovim emocijama iocekivanjima.

PonasanJe sudonika u snu u potpunosti je odredeno vasorn predodlbom o tome kako bi se oni rnoqll ponaseti. ideja je tek pocetni poticaj, a sve ostelo rad' izvanjska namiera, Pritom je vase ponasanje u snu odredeno unutarnjom namjeroml a sve ostalo se podreduje vasoj izvanjskoj narlljeri, htjeU vi to Hi ne. Kao sto se sjeeate, unutarnia namjera pokusava reposredco djelovati na izvanJski svUet.,a izvanjska omogucuje izvarjskom svijetu da se reaUzira u skladu s namjerom.

U snu se dogadaji razviJaju samo po onom scenarlju koji vi rnozete dopustm. Nece se dogoditi nistasto varna ne bi palo na pamet. Time se csobito objasnjava nlska kriticnost prema svemu 5tO se U snu dogada. Oscba koja spava daziv1java kao odgovarajuce cak i potpune besrnlslke, upravo zero sto je ana sarna scenarist m rei~ser svojih snova. To ne znac~ da su besm~5nce pravUo, ali se njihova potencija~na rnoqucnost u podsviJesti ne [skljucuje. U snu racionalnt razurn speva a podsvijest u potpunosti mOle dopustltl svakojake nevjerojatne stvarl

(ovjek tijekom zivota kroz svoj rnozak propusta masu rnformaciJa iz vanjskih izvora, a takoder i iz svijeta svoje rnaste Radonalni razum dio ~nform,aci~a filttira kao da je neispravan i rereelan .. Medutim" taj dio ne nestaje i cini se da je zakljucan u sprerrfstu ali podsviJest lma pnstup do njega i nema ra.zloga skartirati tu infarmaciJu. lata kad dade vrijeme sa njanj.a. duSa se na prstrma prikrada sprerastu I skriveno od razurna poc'inje isprobavati razne besrnislene sceneriie, K tome je u nesvjesnom snu dusa slobodna lzabrati sektor prostrarstva variJantL Veeina tih sektora nikada se ne ostvarule, zato sto su dogadaj~ u njima neracionalni, sto znae] da zahtUevaju yeti utrosek energiJe. Sarno Bog zna na koji nac]n dusa odabre snove.

Oa dusa ne bi svojevoljno birala snover razum ih proyJerava i isprav~a scenarij u skladu sa svojim osjecaj[ma i oc:ekivanjima. Kakn smo vet objasnili, najl,akse seostvaruju najgora ocekivanja i' sve ono

44

1. Namjera

sto l(;ovjek pokusava izbjecL U tom s~ucaju ]zvanjska namjera djeluje m~mocovjekove volje i na njegovu stetu

DaMet ocek]vanJ,a odre,ouju SGenanj snova Najgora ce se ocekivanja U snu vjerojatno reaUzlrati. U stvarnosn takaO'er s velkorn vJeroj,atnoscu rnozete dobiti oro lcega se plas~ite. Taka rlzvanjska namjer,a runKcionir,a mime voUe razuma Razum snaqom volje moze pokrenut~ dje~ovanje unutarnje nam}ere. I:zvanjska set pak namJera re podreduje nerecbarna, vee sle javUa svojevdjnq kao rezultat sug~asJ,a duse ~ razuma .. Aka ne posto] kontrola razum u snu nema mogucnost ,c:ak nit~ zam~sii[~ sto radi ]zvanjska narr~era. U stvarnosti je ~pak malo bolje zeto sto se san u odredenorn srnislu nas[avlja na j,avi.

(ovjek U snu moze biD uvucen u najruznijei na~besmislenije ~grte. ~gra potpano obuzima osobu koj,a speva i cna nUe svjesna apsurdnostr svega sto se dogaaa. U stverrom se zjvotu, u manjoj iU v1ecoj mjeri, dogaaa isto, Aka }e grupa Uudi uk~juoena u usko specijali.z]ranu djeiatnast, utoi se grupi cesto stvaraju stavovl ~eksik ~ akt~vnosti koji se, gledani sa str,anej• mogu ciniti pctpuno besrrisenrn i neprmrodnim. Moze se rad~t] 0 grupama sa zajedinickim imeresorn istom profesijom m reHgijom ..

Nlska knitlcnost prema onome sto S(2 u stvarnosti dogada uzrok je pojave kao sto je hipnoza In opc~nJenost nedrne, INa pr]mjer, dqarska se hipnoza teme~ji na trl "da" Osoba trmput potvrdno odgovara na tri pitanj,a ~ kod nje se stvara Uuzija da se sve dog,ada kako treba Pada u san i njez~na krilrcnos[ pade na nisku razlnu Mnogi ~jud~ 90tovo doslovno spavaju hodajuci,ispun;avajuti uobfeajene aktivnosti autorretlzmom. To se osobito odnosl na ~jude cij~se dnevn~ raspored iz dana u dan ponavUa.

Dok s nekrn r,azgovaratel vrlo I(Vrsto spav,ate. Predajuc~ se igrt vl naravnq fazum~jete sto se dogaoa, no riste u stanju objektivno procjenj]vati sf1Juadju ~ dje~ovat] jer igru ne prornatrate sa strane, vecje i sarni igrate. B~~o ko] ncqometni na~Uac' zna~a,ckrn kritizmra igrace zboq njihovih pogres.aka. A sto bi

45

fransurfing 2

r --,

bile kad bi nJega samoga pustiH na teren? SVf ljudi, u vecoj Ui manjojmjeri, djetuj'u nesvjesno .. Aku covjek ne govori lstlnu njegove oci nastoje gledati nadesno. Ruke cine nevoUne nekcntrolrane pokrete, Covjek je potpuno pod utjecajem kazaUsnog kernade u kojem suqje~uje.

Stanie pod hlpnozorn krajnj~ je stupanj sna koJi se dogada na javt Svi !judi nastav~jaju spavati u stvarnosti u manjoj iIi vetqj mj'eri. Moiete

se trgnuti w reCi: svjlestan sam onoga sto radim i sto se u odredenom trenutku dogada. Nq. zatlrn ce vas neka osoba problem m dogadaj odvud, predat tete se igri

j' ponovno zaspeti ~ spavat rete sve dok se nalazite na scen~ j savjesno ispurjavate svoju ulogu. Probudit cete se ked se spustite u gledaUste i prodrmate svojeg Cuvara. Nalazeei se u gledalistu, nastavit tete svoju ulogu kao i prij'e, j'zgovaratli potrebne rijeci, ispunjavati nuine aktlvnosn podredlvatl se propisanim pravi'lima. Ali sada cere ~grati svjesno, a to znaci s odmakom. Dajete sebe u najam i

razborito proc;jenjujete sto ce se dogodftt

U nesvjesnom spav,anju san se UdogaoaU,izvanjska namjer,o djeluje necvsno o vasoj volji i 5 tim nrsra ne rnozete ucinitL U luddnorn snu covjek se spusta U g~edaliste i sviesro upravlja scenarijem. Izvanjska namjera ne treba podrealvanje, nego jcdnostavro da joj se ne protur}eci, U tom s~ucaju razum dus~ daje slobodu, a u zamjenu dobiva fljezinu suqlasnost. Izvanjsku namJeru budi jedinstvo duse ~ razuma. Kako je postid na putu do cUja, objasnit Gemo u sljedecim poglavlji'ma.

U stvamosti je stupanj svjesnosti v]5i nego U snovima To je potpuno dovollno da bi se upravlialo unuta rnjom namjerom. Izvanjska namj'era zahtUeva jos visi stupanj svjesnosti. Da ,bi Sf' p05tigla kon:rrola nod izvanjskom namjerom, porrebno je probuditi se, kako u luCidnom snu take i u stvarnosti

'1. Namjera

46

Igra po vasim pravilima

S:to rnofete uciniti aka vas netko napa1dne u snu? Posto}e ,cet~ri: v,arijante unutarnje namjere: pobjeti, sukobti set probuditi se m osvijestmti san. Opiranje rapadu iH pov~acenje u sru pr~mitilvne su reakcije unutarnje namjere. Aka vas je netko napao ~ uzvracare borborn, suprotstav.~jate se, dogaaat ce se lsto sto i u stvamostl, odnosno, slijed~t ,tete uob~cajeni

mode~ ponas,anj,a., U vasoj se s:vUesti na~azi scenarrnj kako b~ trebala ~zgledati borba Na prim}er! ako ste nav]k~i gub~t~,izlgubit tete. Vas ce se san u prostrarstvu varijanti premjestati u sMadu s tim scenarijem.

U snu dnlte ism ono 5[0 ste navikl~ ,cinit~ u stvamosti Buduc~ da }e u snu sve mogucef bit ce puna uc~nkovitije korist~ti izvarjsku namjeru. Moi:ete se mimo okremrtl prema suparniku ] m,a~om snaqorn voije zamisliti da ce se on samovoljno sklonitii i~i da ce se, na primjer, pretvorit~ u tabu. U [om 93J siucaju nemojte nastojati stvamo pretvoriti u zabu. NastoJanje da utjelete na izvanjskill svijet dje~ovanjeje unutarn~e rarrjere. Zam~sUate kako se on omvao. drugim rijecim,al dopustate takvu rnoqucnost Unutornja namjero usmjerena je samo na to oa 5i to zamislite, da dOPU5tite takav 5cenarij.Ako razum u potpunosn dopusta tekvu varijantu razvoa dogadajat dusa takoder nece ~miati n~sta protnv. Jed~nstvo duse i razuma stvara ~vanjsku namjeru ~ ana ostvaruje izabrani sc-enarU·

Kao sto vidite, izvanjska namjera re nastaje koo fezuitat snage vDlje, vee kao posJjedicojedinstv:u dU5e i tansra. Unutamja namjera (voUa) mora bKi usrnierena same na postizanje tog je,dinstv,a. U tom sm~silu izv,anjska namjera nije lzazvana vdjom i djeluje neovsno 0 vo~jL No da bi sle ana pojaviia, potrebno je o5v(jestirf

47

Transurflnq :2

da je scenarij rnoquce kontroliratii. Osvijestenost je prijeko potreben uvJet da bi se izvanjsku namjeru pnmorelo da radi za nas,

San je nernoquce kcntrolirati dok nije osvijesten, dok se on lfdogada". U skladu s tim, dok Icnvjek spava i dokje budan vecina njegovfh postupaka odv!ja se nesvjesno .. Neosvijesten odnos prema oncme sto se dogada navodi vas da situacije doiivijavate kao odreoene i uvjetovane vanjskim c~mbenidma na koJe obkno nemate snage !iii mogucnosti stvarno utjecati. Ako se driite takvog nacina razm]s~anja. na vas avot obkno utjeeu drugi Ijudi m cudij·ivost sudbine. Stvarnost se u tom smis~u takoder ~dogada!l:. PravHa fgre ne od~edujete

· vi sam, vetih odreauje izv,anJski svijet.

Da biste preuzeli kontrolu nad svqj~m snovima i nad stvarnim zivotom nuznoje da iz uloge sudionika prijedete u ulogu prornatraca Pritom ne prekidajte sudjelovanje u igri te, kao l prUer tSpufljavajte svoju ulogu. AU neka u varna stalno djeJuje unutaro] Cuvar. Kao da dajete sebe u nejarn u svojstvu g~umca i lstodobno sa strane promatrate svoju i tudu 19m ~z gled'diSta. Cuvar je stalno ukljucen u osnovni refirn Ne mijesa se, ali prati sto se dogada 1 razbonto razmislja.

U pasvnom snu Cuvar je iskijucen, postoji sarno Iglumac Potpuno ste obuzeti ulogom i ne vidite sltuacijuizvana. Da u ulogu ne biste bili llzadubljeniu, potrebno je odrzavati unutamju i ~zvanjsku vainost na minim,alnqj razini ] (uvara staino imati u pripravnosti. Cak i ne rac:unajuct ,zvanjsku narTlJeru, sposobnost kontrol~ra~ja situacije je proporcionalna vasoj svijesti. U snu je stupanj vaSe svijesti mali i zboq toga \lam se san "dogada". Ako ste s~jesn~ da spevate, cUe~a je situadja pod kontrolom. Cinite sto zente ..

lzlozenost utjecaju ljudl i destruktlvnih klatna obrnuto je propordonalna potpunosti svjesnostL U snu se mnogi ponasaju poput zombija. Aka vas muci nocna mora i ako bjezJte, nste nista postigH. Soenarij je vas,s an ste 921 da~i drugom rezmseru da ga posta vi. \Ij ste ptijen svojih

48

1. Namjera

uobicajenih predodzbi 0 varmjantama razvola dogadaja. To su vase predodzbe, aU one provode svoju voUu i zbog toga ste sarno giumac, to jest irtva.

Sjetite se sto 51e dogada kad se zadubte u nekl problem Na prlmJer, dade vam koleqa i govor] koji se posao mora obavln Aka vam je posao u cdredenc] mjeri problem, prva reakdja je zabrinuto5t'r ako ne i potistenost Odmah u glavi vrtite nekoliko scenarija razvoja dogadaj'a: "Posao je komplidran, kako ga obaviti? JoJ, kako m~ se ovo ne da! Kako mi je zivot teiak ~ gorakJ Ako ne naprevim posao, doqodlt t:.e se .. ,11 ~ tako daUe. lpak, u tom ste se trenutku ukJjuon IU ~gru, prepustili utjeicaju Uir drug'im rijeeima, usnuli. Mogu vas mirno uzeti za rudcu i poput poslusnog djeteta odvesti u sobu u kojoj vee teka tezak i naporan posac NasI] ste se na liniji zivota gdje se to upravo taka dogodilo.

A dogodiJo se tako zato sto ste dopustilm klatnu da vas hJpnotmzi'ra i nametne svoju igru. (im ste u svijest~ odvrqeH NpriQb~ematicanH scenar[j, postig~i ste jedinstvo duse i razurna u zablinutosti i izvanjska vas je namjera odmah premjestila na"prob~ematic:nuR I,iniju iivota. 10 je vdo jednostacno jer osjeeaji kao sto su strah, beznade, nezadovollstvo, nemir i zabrlrartcst zavladaju nama bez lmalo muke. A sto je poskzllo kao pocerni uzrok? Vainost! UvukU su vas u igru m uspavali samo .zato sto ste ~gru proc'ijenUi kao vainu, za nju samu ~ za vas. To su rzvaFljska ~ unutarnja vaznost,

ZamisHte drugu vatijantu razvoj,a dogadaja. Dolaii vam osoba 5 nekim problemom. U tom se trenutku trgnite i saml sebi recite da ne spavate

i da sami rnczete odludtl hoce U se prvi impuls klerna pretvorlf u nesto za vas problemati,cno iii ne. To je prvi uvjet preuzimanja kontrole nad situacijom. Preostaje vam da lspurjite ~ drugi uvjet ~od~ucite obotiti to klatno. Cak i ne znajuci sto vas (ekas unaprijed odlucite da cete problem vidjeti kao pravu sltnku. Glavno je dla ne dopustite da vas prime za rudcu Ne podazimaite nikakve napadne korake, ne odustajte, ne pokuSavajte uzmaknuti ~f vise od svega, ne IJutite S€. Jednostavno msno saslusajtesto se od vas trait ~zvana je

4,9

Transurfing 2

poze!Jno klmati giavom ~ pov~arnvati~ al~ u sebl rnorate b~trn promatrac sa strane, a ne sud~on~k. Ta je uloqa ,g~edateUa sHena treneru

Tosto s~tuadju U ovom stucaju giedate sa strane ne zniH:i eta trebate bit] rasneseni. Bas raprotiv kontrola nad situaojorn podria~um~Jeva pozornost i punu jasnocu m~sH. Sta}ati po strani zna,ci bft~ svjestan ,cinjenice da sam~ postavljate pravi~a igre ~ da je na varna da odludte hocete I~ igru pretvor]t] u n,agediju m u ~agani vodv]lj.5to zeprevo idite? yjeroj,atno to da se sve rijeSt na lak ~ jednastavan na(~n.Ako srnatrete da ,crete uv~jek naUaziti ra kompndran~ problem aka ko}eg ,crete se moran pomuc~n rnozete se prestati brir}uti. Svaki slozen~ problem imajednostavno rjes1enje. To rjesenje ~eii na Uvodviljskof nnU~ iivota. Za prljeJaz na tu linlju potrebna je samo namjera do zamisJite do ce biti upravo taka.

Bit oete ugodno ~nenaden~ nakon sto primijenite takvu tehn~ku. Ishod~ mogu bit zasta nevjerojatni. U najmanju ruku problem ce se uistinu vr10 ~ako r~jesitt A maida ce postat nevazan mi ce qa datm nekome druqorne

da se nj~me bavi. Jler na IfvodvUjskof nnij~ zivotajednostavno nerna tesk~h problerre. Nema~e kontroi1u ned izvanjskom namjerom,

no cinite tako da prvo, ona re djeluje protiv vas, i druqo, da sami dobijete mogucnost nat}eratije da rad~ u vasu kcrtst. Oko~nosti se mogu posloz~t] na razUcwie nacine; ne uv~jek u vasJU korst, Meautim, takva poz[dja izraz~to povecava sarse da pob~jed~ie. Prltom, ne zaboravite ~mati povjerenja u

j[1]jek var!jantt Akoje stupanj }sdi:nstva duse i razurre u raspolozenjuu'vodv~U,a'l prmcno vlsok, postid cete izvarredne rezuhate 0 kojima pr1Je niste mog~li n] mastatt

Vise nlste rnarloneta Moram vas same cdvratitl od iskusenja da umisUte da ste ~utkaf. Razumijete da je to narusavanje ravnoteze ~ ne~zbjeino tete dobiti cvwgu po nosu priUkom prvih znekova umisijenosti, Qsjecaja v~astite nadmocit omalov,azavanja m (ne daj Bolie!) prezlra prema Ijudim,a. N~kada necete postid apso!utnu kontroiu nad sv~m,e sto se dog ada, ,eak niti u sru. Zapamtite: imate

1. NamJera

50

pravD sarno birati IQ re mijenjatl. Osjecajte se kao ked kuce~, ,ali ne zaboravite da ste u gost~ma. Takoder je potrebno zapamtltl: dajuci sebe u naJamt nuino je dje~ovati besprijeikorna. 'VodvfOsko" ~t1spoJ:Ozenje premo pt:obl'emu ne znaCi remorcs: f be2briZnost vee .razumnu ocjenu vaznosti.

BUo bi pogresno ~nterpfetirat~ oS:Vijestenost kao nastojanje da se uspostavl konrola nad okoHnom. Razum je navikao provod~till svoju vo~ju~ pc Kusavati mi}enjati tijek dogada}a, drugim r~jecimal boriti se 5 t~jekom. Aka ste se spusti~i u gie,daUstel dolazlte u ~skusenje da scenarrj mzmiJenite enerqetskorn rretodom ,CJ g~umdma rernetrete svoju voiju. Buduc~ da se osJanja ~skUu(ivo na unu[arnju namjeru da se bon s tilljekomj takvo ponasanje nema n~sta zajedn~cko s nansurflngom. Ponavljajte vise puta da je potrebno k~etatl s€ po tUeku varijantL OsvijeJtenost flye kontrola, nego promatra'?ie. Kontrola }e usmjerena same na to da se ne koprca u negatjvnosU. neqo da se .zam~s1ja pr]hvat~jht soenarij i da ga sle pusta u v~astitl ZiVOl,. prihvaca s.v~m srcem Svljetu ne trebo nametati vlastftl scena.rij, nego dopustfti njegovu mogucnost varUanti omogucftl do se ostvaril

a sebi dopustiti doZMjaj Prestat tete Sf! borlti sa svfjetom i moe; eete dopustitf ostvarivanje Vrflrjjante somo kad dusa i razum post/gnu jedinstvo.

Pr~sjetite se dama·ce zadac€ koja vam je zadana u predhodnoj

knjlzi (Transurting II Prostranstvc variJant~, op. ur.). Uloge Molit,elja, Uvrmjeaenoga ~ Ratn~ka narn ne odgovtu,aju. Kakvu u~ogu transumng dodjeijuje vlasn]ku svoje sudbine u igrrn koja se naziva L.ivat? Tfeba~o bi varn b~t] jasno sto je to uloga [uvura. Ko~iko je u stvamosti visok stupanJ vase svijesti, to~iko ste uc]nkovito sposobn upravljat~ svqorn sudbnorn

Pr~tom je u~oga Cuvar,(J puna priv~a,cnU(J ad uloqe ~zvrsiteija. Kaa sto je pcznato, zapovjednicL uprav~leiji ~ s.Ucni vocHteiji ~m,aju

;;,

puna alktivn~ju zivotnu poz~dju ad obicnJh

revws~telja ~ to ne samo zbog togasta ~m,aju

51

nansurfing 2.

vecu odgovomost Zeposleoki rukovodece karike prije su cuvar'j neqo on~ koji ispunjavaju obveze. Po~oiaj ih obvezuje da budu IIbudnijt za razliku od ob·cnih zaposleoike koji mogu spavati pris~lno ispunjavajuci svoJe obveze. ZauzevSi poziciju CuvarG: odmah cere osjetiti dotck energije ~ vas zivotni tonus 6e se povisiti zeto sto vise nije dovoljno skruseno ispunjavat~ tudu voiJu, vee sami morate stvaratr SVOJu sudbinu. Odgovornosl za vfastitu 5vdbinu nije teet; \lee sccoca.

Ljudi' se ne razlikuiu od Zivotinja toUka stupnjem intelekta koUko stupnjem osvijestenostt Zivoti~je live u puna snenijem staf1ju. NJihovo le ponaSan}e uqlavnom odredeno stereotipnim scenarijima koje je stvorlla priroda i koji se manifestiraju u obliku instinkta t ref1eksa. Zivotinje funkcioniraju kao da glume u kazaUsnom kornadu ,ciji se scenarU ne smUe m'jer~jati. U odnosu na njih Ijudi su puno Ubudnijii~~ Oni sami sebe mogu priroonije spoznati kao Hc:nosti ~ o5vijest~ti svoje mjesto u svijetu.. No svejedno Je stupanjijudslke asvijeStenosti joos, uvijek vrlo nizak. Ljudi ~graju svoje u~oge dok se ralaze na 50eni i sasvim su couzen tim ulogama.

Tajna takozvanih u,mnih ijudi krije se u njiho\foj osvijestenostL Jasnoca ima odreduie se stupnjem osvijestenostL Nekj ljudi Jasno razmisUaju i jasno izlazu svoje 'misli, dok drugi u glavi imaju zbrku. Pronicljiv urn, s jedne strane, ~ tupost, s druge, uopce ne znace stu pnjeve razvilerostl tnrelekta, nego raz~icite stupnjeve osvijestenosti. Tupost je prij'e p5iho~oska zastlta od nefeljene 'informadje: ftN~sta ne ~nm zneti ostevlte me na rrirul" Naprotiv, pronldilv urn znac] crvorerost, ieUu za

znanjern,ielju ze dobivanjem ; promis,ijaf1jem informacije:

D5ve zeHm znat~~11 Tupost je ponekad posljedica sputavanja.. ~ jedno ~ drugo 'moZe se razvrti u djetinjstvu1 na primjer, kaddjete na sj'lu tjeraJu da uCi j primm joS na njega vrSe psihicki pritisek

SID cVrSCe spavamo U budnom stanJu, cini'mo vise pogresaka .. Muha koJa se zabija u staklo tekodercvrsto speva Zacublienost u ulogu ne dopusta da

r .....,

1. Namjera

52

stvamost sagledate objektivno j gl,obalno. Usredotocerost na utogu suzeva fokus percepcije 'i stvara zaslon Lovjek zbog toga cln~ pogreske,. a kasnije se cudi: ;'Pa ,gdje su mi bUe oci1" Kao da je blo u kakvom burjlu Cak i prvog travf1Ja kad covjek zna da bi ga mogH prevariti, svejedno upada u zamku. Pa nije n to onda san koj~ sanjamo u budnom stanju?

Neosvijestenost u manjoj iii vecoj mj1eri nastupa kad se covJek ne ZeU susresti s realnoscu Ucem u lice. Zelja za b~jegom ad okrutne stvamosti tjera noja da skrije g~avu u pijesak~ Kod Uudi seta oC~tuje potrebom za ograd1vanjem od 'izvanjsikog svUeta: UNista ne vrdim, nf5ta ne Icujem, n~51:a ne trebarn ostavite me na m]ru~" Ne postoji moqucnost da se cO\Jjek potpuno prekrije pokrivacem i zaspi i zero se on spontano trud zablokirati svoju percepdju umanjujucj stupanJ svjesnosti. Na primjer, neagres,ivan w mkan Icovjek pokusava S€ zakloniti ad neminovnog udarca. Ali ne moze odbhi udarac zato sto streh blokira nj'egovu sVojesnost sto isporava reakciju na udarac, kao da mu oc~ netko p~ekrije rupcern Na: isti nadn Ijutnja umanjuje razumiJevanje. (ovjek je zadubJjen u ulogu j aka sebe nista ne vidi niti ne IcuJe. Otuda ltermln "zasljepljujuCi bijes».

Strah i Ijutnja su krajnje manifestacije svjesnost~., Klatna na svakom koraku njeino pokuSavaju uspavati nasu budnost. Na pr~mjer, reklama ima Uzombijevskih utjecaj ~skorjstavajucj to 51:.0 !judi veer dio vremena provode u po!usvjesnom stanju .. Svjesnost kao jasna percepoia djelovanja okcline oCituje se sarro kad okclnosti poveeavaju adrenalin u krvi. Zato Je take tesko uciniti take jednostavnu stvar ~ probuditi se u snu i reci samome sebi: ~Eh, djecjce, dosta ste me vukli za nos, sve je to same san, a budud da je me], u njemu sam gospodar ja a ne vW1

Svjesnost takoder pomaze Izvucm iz podsvijesti intuitivnu informaciju. To je rroquoe udniti eko obrante pazomost na svoje misli: f1A zasto mi je dos~o da to sad uCinim,! Glas duse je tih, aU se moZ€cuti. Razum odqovara IJZasuti, ja znam stofeHm isto mi Je ciniti!1l Ireba u sebl stvorlti naviku stallnog oslusklv.anja suma jutarnjrh zVUezda. U polusvjesnom stanju praktickj je nemoguCe pravodobno

53

Trsnsurflnp 2

r '-,

se sjettti sto treba opaziti i sto nam unutamji glas govori. Cak ~ ako ste s~ vee ujutro dan odlucnu uputu da (jete slusati glas svoje dUS€f ako budete spavali" u Idjucnam trenutku receteje se moa sjetitL

ObJasniH srno da izvanjsku nam;eru stvara jedinstvo duse j razuma, a svjesnost narn d~je mOQucnost da je podcin~mo svqj~m interesima., U snu se jedlnstvo duSe i razuma taka lako postize zbog toga sto je dlJsa oslobodena autorltarre kontroie razuma U luddnom snu postoJi kontrola, ali je ana usmjerena sarno na ispravijanje scenarija. Sve ostalo je dopusteno c-ak i ono 51:0 tzl~ wan okvira ,zdravog raama Razum pristaje na to da se u snu dogadaju sva Imoguca ,cuda. U ,Andersenovoj pri,ci "Kresivo" posto] scena u ko,joj princeza uvjerena da sanjal pristaje Setati s vojn'ikom po krovu.lsto tako i razum u snu dopusta sve sto zeU, a u stvarnosti se ponovno greevita hvata za svoj uobitajen svjetanazor.

Nije taka lako postld jedJnstvo duse r uma izvan granic:a zdrevoq razuma.

Zdrav razurn je nas ,dozrvotnl zatvor iz ko.Jeg :S1e nije lako ~vucL Lovj,ek se rnoze baviti mistJenJm ucenjima, lebdjeti U obladma vjerovati u nevj>eroJatno ... AH u toj vjeri uvijek ima mJesta za sumnju. Razum se mole pretvereti aU on zepravo zna da jabuke lpak padaju na zemllju. lata je tonko tesko izvanjsku namleru u potpunosti podcinrti svojim interesima. Bez ebara ra to, ra svojem se rskustvu moiete uv}eriti u to da sviesnost doista lzrazlto povecava sanse .

. Maks~malna se svlesnost postize pod uvjetom da je u vaSoj sviJesti Cuvar stalno prisutan. On oqjektivno ocjenjuje sto se dogada, U c!jem lnteresu se odvija igra i vodl brigu 0 tome da vas ne uvuku u igru poput marionete. Numo je svake mi'nute provjeravati: spavate Ii iii ne spavate, Ako se ne plaSite, mozelle isprobavati luddne snove. Ali san ce zavrs,itr i vratit cete se svakodnevnim aktivncstirna. N~je U botje baviti se luddrtm Zivotom? Kao sto vidrre, pruia vam se moguCn05t da i~radite sloj svijeta po v~astrtom ukusu. tzbor je vaSt

1. Namjera

54

tiscenje namjere

Izvalljska namjera ~ma nedostiznu ~ !golemu moe .. MogU ste se uv;eriti koliko je istodobno prevrtljiva ~ neu hvadj iva. Ona je istodobno kontrolai odustajaf1je od komrcle, ielja za dje~ovanjem r odustajanje ad snainog prltlska, od~ucnost imanja i odustajanJa ad teznje da se ima. Za razun je to nesto novo ~ neuobicajeno.. (:ovjek je sve navikao postizati uz pornoc unutarnje namjere. qjduje na svijet neposredro, n"jkraeJm putem ~ sv'ijet odrneh na to reaqira Sveje jednostavno i razumljivo. No, covjek se nece taka lake predati treba se potruditi, b~ti uporan u svojim namjerama, bortti se, probijati se. A ovdje se predlaZe odustajanjre ad aktivnog napada jer, kazu, :5vijet Ce vas sam privuCi u sirdd zagrijaj. Odto je da ce takav netrivijalan prlstup razum dovesti u nepriUku.

Kako posnc balans i spojiti odiucnost imanja s odlJstajanjem od lzravnoq dJelovanJa? Odgovor se namece sam po sebL Potrebno je odrzavan ravnotezu naimjere. To znaej da treba htjeti ne ielect brinuti se bezbrizno,

tezIti bez poleta djelovati bez navalj iva nja. Ravno!eia se narusava pot1encijalwma vaZnosti. Kao sto znate, sto je cilj vaZniji, telf ga je postld,

Fraza "kad nesto stvarnozelis, sigurno ces

i ostvariti" funk(~onkat ce sasvirn suprotno u slucaju kad se nesto pankno ZeU ~ kad se poduzimaju grceviti· pokusaji da Sf felja ostvan PanJka U ovom sllucaju nastaje zato 5to ne postoji cvrsta vjera u to da ce se ielja j·spuniti. Usporedite dvije pozidje. U prvo] ka~te: "Iako i:elim da mi sezelJa ostvan .. Za mene je to pitanje Zivota i smrtl Moram to postmcw pod svaku cijenu. Ulozit cu veUktrud."

55

Transurfing 2

r ..,

U drugoj kaiete: 'Pa debro, adlucio sam Ida 6u ostvariti to sto felim. Zato sto to hocu.19dje je problem? Ostvarit cu ga i tocka." Nije tesko poqoditi koja ce pOzic,ja odni~eti pobJedu.

ZeUa se od namjere razlikuje }os IJ tome SIO ne iskljuclJje vjerqjatnost neispunjavanJa. Ako nesto ieiimo, a to je tesko pDstici,zelimo joS vise. Ze~a uv,jek stvera suv~sni potenc'ijal. Vee je serna ielja potendlal po svajem odredenju. To je slucaj kad negdje nedostaje nesto, al~ posto] energ~a misli usmlerena na prrvlacenje toga neceg. Namjera re vjeruje I re ieU vee

jednostavno djeluje.

Gsta narrjera nikad ne stvare suvisni potencijat Namjera pretpostavlja da je vee sve rmje5eno: jedoostevro sam odlucmo da ce taka biti - to je vee gotovo c~nJenica ko,ja se doqada Io je spokojna svijest 0 tome da ce upravo taka bitt Na primjer, namjeravam ot1ci do kioska j' kupiti novine. Ovdje vise nema nikakve zelJe, ana je postoja~a samo do trerutka kad sam to od~ucio napraviti. V]ero.jatnost neispunjavanja zeije kr~j~je je mala, a u slucaju neuspjeha tekoder nema nikakve stete, Zato je u ovom slucaju namjera u potpunosti oCiscena ad zeUe, a to znad i od suvisnog potencija~a .

. Mentalna energija zeUe usmjerena je na cilj, a energUa na1mjere na prcces nje.zinog ostvanivanja .. Kad covjek neStoZeIi. stvara pomutnju u energetskuj slici oko~nog svijeta sto za sobom povlaci djelovanje sila ravnoteie. A kad jednostavno odseCe do kioska vise nerna nikakve nelednakosti.

Na sUku linije iivota zeUa djeluje ovaka ieiim, to posud, no bojm se da neru uspjeti ~ zero razmisUam 0 neuspj:ehu ijer za mene je to vazno!) i zrac~m energiju na frekvenciJi linije neuspjeha. Namjera dje~uje sasvim obratno znarn da ell postid to sto ielim, za mene je to pitanje vee rijeSena i zato zrocim energ~ju na frekvenciji linije 'gdje vee imam ono sto zeUm.

I taka postizanje dUa ometaju dva suvsna potencijata - ielja 'j vjera..

Tocn~je,Zarka ~eUa da se pod svaku cijenu postigne dij i borba sa SIJ mnjama u mogucnost njegova postizanja,Sto je cilj vise i:eljen, vecu teZinu dobiva sumnja U sretan ishod Sumnja sa svoje strane joS, viSe

56

1. NamJera

povecava vrijednostzelJe. Vee smo objasnm da zelja ne po,maZe~ vee samo smeta. Tajna ispunjenja Jelje je u tome )tD od ielje treba odustati; treba je zamyeniti namjefOln toiest odlucnoscu imanja i djelovanja ..

AI~ vaznost cilja sa :svoJe strane rezu~t:ira teznjom d21 se zeUeno mahnito postigne djelovanjem unutarr[e namjere na svijet. Nakon sto I'dobmjell namjeru, razum se nawat-nanos baca u bitku. Upravo vainest prlrnorava razum da po navici tako vrsi pritisak na svijet. Da bi se bar za kcrek pr·ibllizm izvanjskoj namjeri; potrebnoje umanjiti vainost ~zvanjska namjera nerna nista zajednwcko s unutarnjom u njezinoj teinji da u~·ete na okdi·nu.lzvanjsku namJeru ne (reba p05t~ci uz pornoc unutarnje narrjere, rna kako snaznorn se ona ,cinrt2l. Izvanjska se namjera zato i zove tlizvanjska" jer se ralazi wan nas. No sto je ona na koncu konca? Nemam pc>;jma. Ne bojim se to prlznatl 0 namjeri je vrlo teSku pricati u okvirima defin~cUa razurna .. Zajedno moiemo biti tek svjedod nek~h ocitovanj21 Izvanjske namlere, Dna se ocKuje u trenutku sjedinjenja duse 1 razuma. Cim se taj uvjet rspuni~ stvara se neka vrsta rezonance izmedu odasHjanJa energUe misU i te izvanj:ske sHe koja nas z.ahv.aca i prerosl U od90varajuci sekror

Izvanjska namjera je ta sila koja na kraju kr2ljeva ostvarule transurfing - prUelaz po Unijama livora ni, drugi·m rUecim~, kretanje materijaine reaUzacije po se.ktorima u prostranstvu varij2lnti. Zasto ta sUa postoii gdje se stvara? Toje pitanje jednako besmisleno postavliati kao t pitatf

zesto postoj~ 80g In promisljat~ postoj ~i veZ2I lzrnedu

80ga i izvanjske namjere. Nikomu n·ije dane da zna te odgovore. Za nas je gl.avno da ta sila posto] i preostaje nam samo da se radujemo mogutnosti da je korlstlrno, bas 11<210. 51:0 se radujemo surcu

Izvanjska naf1?jera ukazuje na maguCn05t pref1?jestanjl1 realizacije po sektorirna prostranstva varijanti. Jednako teko gravttacijska sUa ukazuie na moguCnost pada s krova kuce. Dok stojite na krovu n·ista se ne dogada bez obara na si~u teZu.. No (im n2lpravite jedan korak

57

Transurftnc 2

rl'l

naprijed, tj.. predajete se u ruke sUi teZlt ana vas bvata i baca na zem~ju.

Kako bste se predaU u ruke wanjske narrjere, nuzno je posrid jedrstvo dusei razurna .. Njega se ne 'maze postid ako pridaje~e vainost Vaznost rezu~t~ra sum nlom, ona je prepreka. na putu dojednstva RazumzeU, a ,dusa se prot~vL Dusa tezl, a razum sumnja ~ ne dopus.ta.

Vainost baca razum na zatvoreno steklo, a dusa v~di crvorenl prozorcrc. lOusa man za oro sto stvarno svmm sKemzelli, a vaznost drii um u .zamd zdravog razuma. Napos~jetkuT jedinstvo se postiZe u odbijanju nece:gal prIDtom nam ~vanjska namjera nastoji utrapmt~ nepotreban teret, Nes~aganje teznj~ duse ~ razuma uvjetovano je time sto see razurn nalazi pod utJecajem predrasuda. i ~aznih c~ljeva koje su nametnu~a kletra, K~atna nas opet povlaoe za n~t~ vaznosti.

Nataj smo.nacin dob~li [~rug.i~ prmjeko potreben uvjet za postizanje lzvanjske namjere - umanjenje vQmQsti i odustajanje od lelje za postizanjem cifja. Naravnq ovo zvud paradoksalno, lspada daje za postlzanle c~ija potrebno odustatru od felje za nJegov~m postizaniern. Jasno nam je sve sto se odnos' na unutarnju namjeru budud da srno navikl~ ,djelovati sarno u tim uskIDm 'graniicama. Defin~ra~i smo namjeru kao odlucnost i:manja ] dUe1ovanja .. Razm,a nzmedu ~zvanjske ~ unutarnJe nam}ere ocituJe se u prvcrn ~ ldrugom ldije~u te defin~ci~e. Aka je unutarnjQ namjera od/,ucnost 4jeJovQnj~ lzvanjsku je namjera odluCn05t tmanja. Ako od~ucite pastil trdte i padnite. Ako se odludte naci na podu opustite se i prepustlte 19ravitacijskoj sm.

Proces ,cjs6enja namjere od zelje ,moguce je provoditi prerne sljedetem al90ritmu. Razmisljate 0 povodu PQst~zanJa ci~ja. L~m se pojavi sumnJa, znac~ da nesto .ielite. Uzrujavat,e H se pitajuc~ se vladete li pnijeko pouebnsn kvaUtetama

1. Namjera

5·8

~ mogucnosti1ma za postmzanJe cilja, znaci d2lzelj21 postoj, Vjerujete da Ce cUj biti postignut - i tada je prisutna ielja. Patrebno [e htjeti i dj'e~ovati ne zeled. Namj'era da podignete ruku j' pocesete potiijak je primjer namjere ociscen~ ad :SLMsn~h potencijala. Ne sm!jete imati zeiju, vee samo l:istu namjeru. Za to je patrebno umanjtti unutarnju i izvanjsku vainost Za umanjenje vaznostl postqji jedno jednostavno i uC'inkovlto sredstvo - unaprijed se pomiriti 5 porazom. Dok to ne uanite, necete se rijesiti ielje.

Kad namjeru odstite ad zelja, ne ,gubi'tJe samu namjeru. Nastojite postld d~j i unaprijed se pomiriti 5 porazom. Nekoliko puta odvrtite u glavi scenarU poraza, razmislite 0 tome sto !cete rapraviti u slucaju neuspjeha, nadite rezervne putove, oS~lguranje. Pa iivot va~jda ne ovsl 0 tome?

Sarno se ne treba sta~no lspoostka vracati na scenarij poraza To je tek izniman postupek koji vas oslobada ad nUZnosti da pod svaku cijenu postignete cUj uprava onaka keko ste zamisHH. Zeprevo varna nije dana da znate na koji se nacin c~'j maze postki No, na tu cerro se temu jos vratiti

Nakon sto se pomkite s porazom, V1ise ne r.azmiSljaj1!e a njemu, nlti 0 uspje!hu, vee jednostavno ldlte prerna cilju .. KJreate se prema cUju kao prerna kjlQsku s novlnama Naei tete srecu u svoiern dzepu, a ako je ne nadete, necere tugovati.. Ne uspije n jednom uspjet ce drugi put aka se ne budete ubijaH zbag neuspjeha.

Predat~ se u fluke i:zvanjslkoj namjeri uope€ re zna,ci potpuno odustati

od unutarnje namjere ~ sjedh:i prekrizenih ruku ocekujuci jedinstvo duse i razurna N~tko yam ne smeta u postizanju ciUa na opceprihvaeerte nadre, Odustaj'anje od zelle i vaznosti rma lsto taka blaqorvoran utJecaj i na rezdtat djelovanja unutarnJe namjere. Imate mogucnost na svoju stranu privuci puno mocniju silu mzvanjske namjere. To ee vam omogutiti da dob~jete one sto se prije cinUo nedostifnlm

59

T ransu rf ng 2

Saietak

• U luddnom snu tazum mcee kontrolirati scenarij igre.

• San ie virtualno putovanje duSe u ptosuaravu VDrij'anti. .. Snove ne tteba interpretirati koo znakove.

.. Ako dUSQ dospije u realizkani sektor ptcstsomtvo, moze se dogoditi da se ne

vrati.

• Ne ostvl1ruje se zeija, nego narT!jera - odlucnost imonja i djeJovanja.

• leUa je koncentracija pceomcai na sam cilj.,

.. Unutarnja namjer:a ie koncenrracija pozornosti no ptoce« kretanja prema ciOu.

• Izvanjska namjera je koncenlracija pozancai na to kako se dlj sam

ostvaruje:.

'I' Unutarnjom se namjefom cilj postiZe, a izvanjskum izabire. '. Unutarnja namjer;a teii iaovrom utjecaju no okolinu.

.. Izvanjska namjerQ daje zefeno svjetJo za samostalno ostvarivanje dlja.

• Zakoni prirodnih znanosti dj'el'uj'u samo u jednom zoseboo uzetom senau prostranstva.

• Ojelovanje izvanjske namjere je kretanje po rQzliCitim sektorima ixcetrarava.

• Izvanjsku namj€ru cini j'edinstvD dus€ j razuma .

.. I

L Namjera

60

• Masm u snu sudje/~je samo u svqjstvu ,generotoro ideja.

.. DU5Q i tarum udruieni su u negativnlm 06ekivanjima i zato se ta otekivGl?ja

lak'D ostvaruju..

.. U vecoj ill manjoj mjert u stvamom Sf iivotu son nastavlja i no javi,

.. Za postizanje kontrole nad izvanj5kom namjerom pceebro je probuditi se • Dak se stvamost re osvijesti, ne kontroJira je SE'; nego se ona IIdogatla/~

.. U bilo kojoj igri potrebno je sudjelovati, poput ,gledatelja, promatrajuli sa

sttane .

., Svjesnost se pastile odmakom co igre.

.. Odmak podrazumijeva pceomost j punujasnotu misli. '. Svjesnost nlje kontrola, reqo promatr:anje.

'" KDnrroJa mora biti us'mjef!ena samo no to da pusti:te u sv~j iivot zeljeni

scenarij.,

.. Da biste izabrali parebar: scenarij, zamislite do te biti uptavo taka. .. Unutarnja namjera je odlucnost dJelovanja.

.. Izvanjskl1 namjeraje odlucnost imanja.

.. Izvanjska namjer:a je sUa koja ostvaruje :rransurfing.

• Za umanjenje vainosti cilja nuino je unaprijed se pomiritl s pomzom.

• Nakon no se pomirite 5 txxazom. vise ne razmisqajtel vee jednostavno idite txema cilju.

61

Transurftnq 2

Zasto se ielje re ispunjavaju, Q mastanja re ostvaruju? Do bi se zeljeno utjeJovilo u stvatro: nuino je mati lzvrsiti flnarudit PocevSi S ovim poglavUem,

u knjizi se navode konkretni prakticni sovjeti vezani uz tehr ostvarlvonja narudZbe. To su f kcmaci carobnjaka.

2.SlaJdovi

62

2 ..

Slajdovi

Zaslulujete sve najbolje.

Iluzije

.

Transurfing Sf~ vrlo oprezno odnosi prerna tumatenju iluzije u svojstvu iqre

rnaste. Uuzmjama nazivaju snove, haludnadie, neodgovarajuc:u percepciju stvarnosn na koncu i samu stvarnost. Ako na stranu stavimo reodqovaraiucu percepciju stvarrosti vi'denje druge realnosti ne rezolnra fantazijama razurna. Snovi ~ halucinadj1e su ugrubo receno, putovanj.a duse u prostranstvo varUanti. lIuzorna percepcUa stvarnostl nij1e iqra rraste, vet percepcij.a sektora koji nlsu u~elavijeni u materWJalnoj reaUzaciji. Napokon, ni}e ci~eli svijet tJuzija. Lovjek kqjr se usudi tvrditi da je sve sto doZiv~java sarro HuziJa" ima 0 sebl previsokc rnisljenje..

Azasto je, zapravo, covjek seb dopustio tvrdnlu da je sposoban sve razurnieti j objasnitL Dostupno mu Ie same poznavanje tek nekih zaklonitostm ovog svijeta jl moqucrost da vidi pojedine njegove pojave. Neke je pojave ra 5vijetu nemoquoe razumno objasniti. S jedne strane co'-1ek priznaje svoju nesposobnost da pronade objasnjenje i one sto vidi proglasavailuzmjom, as druge preuvehcava mogucnosti svojeg urna smatrajuci da je to, navodno, zam~sno sam urn, da je s~ntetizjjrao Hu~ju.

Lovjek koji se nade pod utJecajem jake narkoticne m alkoholne apijenosti, bas kao i u snu, gubi kontro~u nad svijescu i zato se podsvijest ugada na nerealizirane sektore u prosnanstvu varijantL Tije~o se nalazi u sektoru

63

Transurnng 2

r -,

matermJa~ne reaHzacije, to jest u nasern materijalnom svijetu, a percepdla luta virtua!n~m sektorom smjesten'im U odnosu na realni. Lovjek u takvom stanju moze hodati poznatim ulicama, menu ob~cnim kueama, a vidjeti sve potpuno drukcije. Ljudi 'i okolina neizgledaju mu jednako. Izm~jenHe su se scenografije. 10 je napola san, a napola stvamost

Jednako taka i ~udi s ps~hickjm porernecajma kOJi se tjelesno nadu u sektoru materUa~ne real~acije, perdp~raju drugi, nerealiziran~ sektor, Njihovo je poimanje uqodeno na odredeni sekror u prostrenstvu varijanti. gdje se osim drugih scenografiJa mogu nalaziti ~ drugi scenarij'j ~ utoge. Pslhiclki bolesni Ijudi uopce nsu bolesn u uobicajenom smislu te rijecl Oni ne umisljaju da su Napoleoni i sncn~ neqativd, Oni jednostavno perdpiraju takvu var'ijantU1 vide je u sektoru prostranstva U njemu postoje razlicite varij;ante, ali covjek izabre ono sto se njegovoj dusi vrse sv~da. Kada lkon~likt duse i razurna dost~gne vrhunac Lzrnucena dusa \1se nije u stanju podnositi okrutnu rea I nost, poiman}e se uqada na v~rtua~nt nerealiziran~ sektor; Pritom sam covjek flZ;U:ki i,iv~ u m.aterijalnom sektoru

Jedan je psihijatar prkao prku 0 zeni koja je patoloskl ~Ueta lrnatl idealnog supruqa j djecu. Izraiavajuci se termmlma tr.ansurfinga, vailnost obite~ji kod jadnc je zene uvehke presla svaku rnjeru Na kraju se udala za covjeka koji ju je okrutno vrije!dao. Nije mogla imati dlecu Za nju je realan iivot postao nepodnosliiv i uskoro je zavrsila u psihijatrijskoj bolnkl Vise nije percipir;:da sektor materiJalne reaUzacije. Njeziino se tije~o naiazUo u materijalnom sVijetu, a poimanje je bile ugodeno na virtualni sektor u kojem je ona zena engleskog lorda irna dlecu i savrseno je sretna. lz perspektive okcllne ona je livje'la u nasem svijetu, dolk je u lsto vrijeme njezino poimanje bUo ugodeno na virtua~ni sektot

Iakve se bolesnike pokusava ~ijecwti, no mnogm medu njima su sretni upravo u tom stanju u kJojemje Uuzija puno ugodnija od rufne stverrosn Zapravo, to ni najmanje n~su Huzmje~ nego nerealizirane varijante koje postoje jednako stvamo kao i materijalni sekror;

64

2.Slajdovi

Zasto se onda virtualni sektor dusevno bolesnog covjeka ne materijalizira?

Kao sto srno vee speminiall, realizacla varijante doqada se kad covjekove misii modeliraju energiju u punom jedinstvu razuma i duse, Odto je da tog jedinstv.a U ovom slucaju nema. Ui Je, pek premjestanje izmedu materijailnog i virtualnog sekrora preveliko, te je zbog toga potrebno jako puno energ'ije za realiz.aciju. Na primjer, novi Napo~eon u nase vrijeme previseje lzuzeten sluc.aj i zato se nalazi daleko iza granica moguteg tijeka varijantL A rnozda postoje i drugi razlozl koji nam nisu poznatl,

Oslrn sto mozeviqjeti drugu stvarnost, covjek maZe perdpirati stvamost u iskrivUenom obiiku. 'C~jekovo poimanje UVf!O veHkoj mjeri ovlsl 0 rnformac!ji k~ja je u njemu pohranjena ad djetinjstv.a. Kao primjer mofemo navesti poznatl eksperirneot s dva macica. Jednog su od rodenia smjestili u prostor u ~ojem nrJe blo vert'ika~nih predrneta, a druqoqe u prostorilu u kojoj nije bUo horizornalnih predmeta Nakon nekog vrernena preselili su ih U obknu sobu. Prvi se cijeio vrijeme sudarao s nailcama stolaca - za njega nisu postoiele vertikalne lin'ije. Drugi psk nUe sbvaceo S1!o su to bcrizontalnc I'inije i padao Je s precaka.

NaravnOr razum je sposoban zamisUati' i fantazirati, aU sarno u uskim okvlrlrna svojeg prijasnjeg iskustva Razum moze tzgraditi novl model kute ad starih kocaka. Gdje je granica izmedu masta~ja i pormanja druge srvamostii Doticna gran~ca nema lasan obrls, no to nije toliko vaino za nase cH}eve. Ovdje je vaino samo to na koji nacin unutarnia uvjerenja utjecu na poimanje stvarnosf w kako ~ to odrazava na covje~ov zivot. Saznat 6ete sto lezm U osnovi iskri\fljene percepdje realnosn i koliko jak u~ecaj takva iskri'vijenost lma na samu stvamost

65

Transurftnq 2

I.skri'vljenost stvarnosti

t(~ovjek ne rnoze savrseno ob}ektivno sag~edavat~ okoUnu. To je nank na smtuaciju kad stavljate s!ajd u prciektor ~ gledate pr~kaz. Ob],ena, jednoUcna :svjetlost prolazr kroz fUm ~ pretvera se u sl~c~cu na ekranu .. Poimanje se javlja u svostvu ekrana, svjedost u

5vojStvu okoline, a srajd u svojstvu poqleda na svmjet odnosno modela naseg poimar~a :svijeta..

Predodzba svakog covjeka 0 sebl l 0 okoUni C12Sto je deleko oc ~st~ne. tzobUcav.anje uzrokuju n.as~ slajdovl. Na primjert uznemiruju vas neki osobni nedostad i zbog toga irnate osjecaj manje vr]jednost~ jer varn se cini da se t~ nedostad tekoder ne svidaju ni ,drugima. Dok komunlcirate s Ijud~maf u svoj Nprojektorl1 stavlJate s;~ajd kompleksa manje vrUednosti i sve vldlte u mzobl~Genom ob~iku.

Pretpostavlrro da se U odreeencm trenutku zabrinjavate zboq svoie odjec.e .. C:ak varn se moZe ucinid da drugi na vas obracaju pozornost i g~edaju vas s podsm!jehom m prezirorn. NOt okohna 0 tome

uopce ne razmisUa. Te misH postoje sarro u vaso] glavi u

ob~iku :sJajda knji iskrivUuje stvemost. U prav~~u svaki; covJek

devedeset posto vremena provodt razmiS.ljajuti 0 sebl ~ lsto kaoi vi. (ak I u razgovoru za poseo, rnozete b~ti sjgurn~ da 05000 koja vas intervjuira najvlSie brine kako da najbo~je od~gra .s.voju uloqu

S~ajdovi u vasim predodzhama uzrokuju jzobHcenja 0 tome Sto 0 varna rnisle drugi ~jIJd~. Stajd je iskriv.Yena sNka stvarf'lostL Slajdje oro 5to se nalazi u vasoj g~avW, aU ne ~ u gi1avama drugih ~judt Na prim}e~, srnatrate da je v~s vanjski izgied nedovoUno pr~vlacan. Ako vasto puna ne brine, nerna

2.Slajdovi

66

ni iZlOb~~cenosti. Sve je onako kako jest. No, ne rad~ se leak 0 tomesto m~sHte 0 svo}em izgledu, nego kakav utjecaj slajd ima na vas zmvot. Ako vas srneta vlastiti izgled, U 5ivojoj gfavi stvarate s~ajd: 'nlsern Iijepa/lijepJl i kroz njega gledate okoUnu kao kroz filter~ To je slaJd zato 5tO je f.ksiran serno u vasim mslirna

Vanjstinu mogu oqerjvatl to jest pridavatl joj vainost samo potendjaini partneri A to je vrlo mali postotak lUudi. Ostai]h tjudi vas, se va~j5ki izgled ne ttce. Ne vjer~jete? Zap~tajte naJautorltat~vnijeg suca, ~. sebe samoqa kol~ko vas zabrinjava vanjstina onih koji ne ulaze u krug vasih potendja~nih partners fU suparnika. Najvjerqjatnije se cak nste n'j zamisUn nad pitanjem je U vam priviacna odredena osoba Ui n~je. Na jednak nadn razmis!jaju (in uopce ne razmis~Jaju) drugi Iuudi lkad je rmjee 0 varna. MiQzete bitl sigurn] da je to take cak i ako smatrate da ste unakazeni Unakazenost ostavlla dojarn samo u trenutku prvog susreta a zatim se na to vise ne cbraca pozornost, kao da se radi 0 uobicajenoj scenografiji.

Pretpostavimo da ste u g~avu .smjestHi slajd svo}e neprfvlaenostt Sve sto primate ad druglh ijud~ - poqlede. qesta mimiku, rijeci doiivlJavate kroz svoj slajd. Sto vidite? Sm'!jeSak kod pcedrava pretvera se u podsmlleh Neciji veseH smUeh u zJonamjerno ~smijav.a~je. Netko se nho ,dosaptava, odrnah mislite da spletkarl protlv vas. Neciji letimkan pogled tcrnadte kao neprij.ateljs~o odmjeravanje. Netko se rarnrstlo zbog bon u trbuhu - Bo~,sto n on misU 0 vama1 Naposijetku se svaki kompliment pretvara u sprdnju. A drugi nista sHena nsu ni pomislilL Sve je to same u vasoj glavr - vaS vlastiti slajd.

U skladu 5 takvim mslima forrnrat ce se ponaSanje koje Ice vas, stvarno uciniti nepri~acn.ma. Rukama tete poceti raditi neprirodne pokrete i necete znan karno s njima. Uce ce nagrditi grcevit lzraz, sve pametne mis~i c:e 'isceznuti, patpuno ce vas obuzeti kompleks manje vrijednosti. Kao posUedica svega toqa slajd koji se nalazl u vasoj masti postld ce stvemu reaUzadju.

Slajdovi djeluJu na dvostruki nac~n. S jedne strene, izobUcqju cDvjekovu predodzbu 0 njegovom po~oZaJu na ovorn svijetu i 0 odnosu okoUne prerna njemu. S druge strane izoblicuju njegovu predodzbu a izv.anjskom svijetu.

67

T ra nsutf ng 2

r ...,

Svatko je osobito skon vidjetl svostva viastrrog sleida u okolioi .. Na primjer, covjek ne voli neke svoJe urodene karakteristike. Pokusava ih odgurnuti sto dalje ad sebe kako ih ni sam ne bi pri·mijetiG. Ali nepriv~acan je slald nerrocuce ugusiti/ an (uti u

glav~ i obav!ja SlJoj posao, Kod covjeka se stvara iluzija da drugi rnisle i postupaju lsto taka kao ion. Ako re voll neke svoje karakteristmke, sldon je ste stvari vidjeti kod drugih, to jest p~ebacivati na njih svoje projekcije:.

ProJekcija se dogada kac se nezaoovolistvo soborn, potsouto u podsvjest, prenosi na olkolinu. LGvjek ne zeli ismUavati sarnoqa sebe zbag odredenih ruin~h osobina i zato je sklon te iste osoblne primUetiti kod drugih. Cesto se dogada da Ijudi radoismijavaju druge za ono sto lrn se ne svioa kod njih sarnih I sarm ste radU·i istn iako toga nlste biJi svjesn~. Naravno, to ne znad da aka covjek rekoqa za nesto optuzuje, lsto radi i sam.lpak, to se vrlo ces~o dogada. Razmislite. Pozidja Luvara u igri u~oga lake omogucuje da se odredi kad netko pokusava na vas prenijeti vlastitu prqjekdju. Aka vas zbog necega pokuSavaju nezasluzeno okrivitil iii yam pripisati tude karakneristikel zapitajte se nema n ta osoba karakteristwku Ikoju pokuseva prenijeti na druge .. Najvjerojatnije je upravo taka. Aka stvamo nemate takve osobine, osoba koja vas GkrivU~je u g~avw irna 5 la jd koj i pro j icka vlastit u 51 i ku.

Sto se nalazi U osnovi stajda, kakvog se film,a drii? ZasniVa se na vaznasti. Po koj~ joj se put vee vracemo. ~astita vanjstina vas zabrinjava eko yam je voira. SI.ajd se na~azi u vasim rnlslirna, a ne u mislima drugih ~Judi, osim aka im je to vazno, Covjekova unakaienost je uobicajena scenograf~ja za okolinu zeto sto za njih to nije znacajno. Vazna je serno osobl koja ~ma cudan lzqled Vanjstina jejednostavno neobkra i nista vise od toga. Upravo siajd vaznosti neobicnu va~jstinu (~ni nakaznom.

Poznan francuskl umjetnik Henri de Iodouse-Leutrec u djetinjstvu je slomio obje noge i ostao bogalj za cije1i Zivot Dokje Lautrec odrastao,

2. Slajdovi

68

njegov.a g.aje nekazncst jako mucila. S 'godinam.a je f~icka nesavrsenost sve vise dolazila do izrazaja i zbog toga je joS vise patio. U konacnr(,j su emocije po pitanju nesarsenostt dostigle vrhunac i Lautrecu je preostao da se pormri s ne'izbjeinim. P!junuo je na svoju deformlranost l nastavo zivjett C~m se oslobodio vaznosti, siajd je prestao postejati i sreca se osrriebnuia La utrecu. lrnao je veHkog uspleha kod zena, da ne qovorlmo 0 tome kako le bUstavo iskcrlstio svoj talent Usput, bio jie jedan od osnivaca znamenitog kabareta ~MouUn Hougen u Parlzu i, kao sto pretpostavjate, zene ga nlsu jsko vo~eie

~ _. --

samo zboq njegovih sJika.

. .

Si,~jd se poJav1juje kad prid~Jete suvisno znaCenje onome sto

o verna misie drug'i. Aka ne znate pouzdano sto 0 varna mis~i okorina, a to vern je vrlo vamo, r.acunajte da Sf U vasoj g~avi 100 peste pritajio odqovaraiud stajd. Slajd je posUedica mastanja, a u tom smis~u mozemo qa proucavati kala Hu21ju. No te HuziJa lma aktlvan utjecaj na covjekov zrvDt. Io je onaj sluclaj kadizvanjska namjera dJe~~je stetno, bez volie razurna ..

Neg.ativan slajd u pravllu rezultira jedmsrvorn dusei razurna. Kao sto shvacate, izvanjska namjera u tom stllcaju radl bespdiekomo. Zahvaca vlasnika negativnog s~ajda i prenos ga u sektor u Irojem se neqativ ocituje u punaj snazt Prije~az se ne doqada odmah, nego postupno i traje bez prekida dok se s~ajd na~azi u 'gl!avtl"'e neprimietne osobine koje je covj1ek u pocetku zboq vaznosti nabado na svoj negattvan slajd sve se jace oCituju i b~istaju 'u svoj carobnoj Ijepot~/J. (ovjeku se ne svida njegova debljina - on se sve vise deblja; srneta mu madez - on poCinje br210 rasti; srnstra se manje vrijedn~m - podnie za to dobivati sve vise potvrda zebrinot Je zboq 5voje neprivlacnosti - ona se jOs vise pojacava; muci ga osjecaj kriv~je - kazne se jOs, vise gomUaju.

Taklo se nastavija sve dok covjek ne prestene s~ajdu pndavatl veUko znaeenje iii se ne prebaci na stvaranje pozitivnog sl.ajda,. Grn nestene vamost. negativan slajd gub~ svoju osnovu, nestaje i presteie dje~ovati.

69

T ra nsurfl ng 2

Ostale varn da postavite po~tivan, obojeni slajd ~ vmdjet cere da ~ on ,dje~~je jednako besprijekJorno kao i neqatlven PokaZite sarni seb~ pozitivne strane svoje osobnostt predstsvite se u najbdjem svjetlui Ijudi ce vas upravo takvirna vidjett U tome se ocituje drugo pozwlivno svostvo slajda koje rnozemo i rrorarno upotrebljavatt

Pozitivni s,lajdovi

Pri stvaranju negativn~h s~aJdova koncenn~rate pozornost na onosto vam se kod vas ne svida, sto biste voljeU sakriti i (ega se z;el~te rijesitL Sad irnete zadatak prebadti svoju pozorrost na osobine koje kod sebe volte ~ koje bste ,zet}eU imatt Kaosto srno vee zakijuciU, nemoguceje sakriti vlastite nedostatke, alH, aka zeUtel lako mozete nag la s~ti i razvltl svole vr~i ne.

Za pocetak je potrebno obavlti unutarnju irwenturui otkrlf svoje neqstivne .s~a}dove. Postav~te si pitanje: 5tO varn se kod vas

ne svl,da, sto ,~iite s,akr~tit ,(ega se rrujes~t~? -<

Lovjek s~aJdove stvsre podsvjesno. Zenm

se probudite ~ :svjesno pogledaJte svoie neqatlvne s~ajdove. U svjesnom tete ih stanju laka otkrrtt Nuzno}e iz g~ave ~zbadt~ sav otpad Kako se to radi? Necete ga se take jednostavno rmjes~ti~ nUe to macji kasalj.AI~o se budete bormi s negat~vnim slaJdovima~ poster ce J05, rZFa2Eniji. Potrebno je s~ajdove oslobcditi osnove koje se drze - vase pozornosti ~ znacenja knjeim pridaiete Pozornost se mora prebacrri s negativnog na pozitivrm Odmahnite rukorn na sve sto vas je Ijut~lo i prestanite se boriti sa soborn. Odvrante se od svoj~h necostataka

2. Sh.ljdovi

70

i pozomost prebadte na vrline kole imate i koje zelite sted

Je Ii vern volno sakriti vlastite nedostatke? 10 je osnova negativnog s!!ajda. Vaino vam je ostavlJatl dobar dojam? To ce blti osnova za pozitivan slajd. Sve je ostalo na svojem rniestu, promijenUa se sarro usrnlererost vaSe _ pozornosti vaSe vaznostl,

Nacrtajte kakvima se ,zente vidjeti. To nece biti samozavaravanje zato sto .Ie takva ~gra potpuno osv~jeStena,. Samozavaravanjem ste se bavlll ook ste se borili sa svojim necostadrne vjer~juci da ill moiete sakriti iii uniStiti unutarnjom namjerom. Stvorne slajd u kojem blistate u punom sjaju. VoUte sami sebe u tom slajdu i njegujte ga upotp~njujLJci qa novim detaUima.

Slajd ne mora obvezno sadrzavatl statfcnu sliku, To moie biti predodzba 0 tome kako se gr.aciozno i s.amouvjereno kreoete, kako ste eleqantro odjeveni, kakve anstokretske rnanire irnate, kako bistate svojom ostrourmoscu, zradte ljupkoscu, pri\llaote k sebi Ijude, lako izlazite na kraj s problemima. Prenesite u misli ove] slajd i samo naprijed. Pozitivan ce slajd, bas kao i neqetlvan, pokazati reposrecnl utjecaj na vase aktivnosti i. ponasarje, Vi cete se sponteno, pa eak ~ nesvlesno, usklaaivati prema tom s~ajdu. A~i osnovnl ce posao obavijatl izvanjska namjera u skladu sa sUkom slajda.

Snku stvorenu u misHma prozvodite do trenutka nestajanja slajda. Kako rete prepoznati taj trenutak? S vremenom se s~ajd pretvara u dlo vase Ucnosti i prestaie biti slajd. Kad postignete ~eijeno, vise za vas nemaznacerje V~nost iscezava i slajd nestaje, ali svoju ce misiJu ispuniti. To ce znaciti da je dus,a u suglasju s razumom. A to Ice se obvezno dogocHti jer to ze'ite dusom i razumorn Ook razum pokusava pretvoritl slajd u stvarnost, u dubi'nj ste duse ipak svjesnii da je to same zanasklrana igra. No, aka budete dosljedno i sustavno u misl~ma fiksirali s~iku :slajda, dusa ce se nav~knuti ~ pristati prihvat~ti

71

Transurflnq 2'

r -,

slajd kao svol nectudiv srnisao Ne zaboravite da izvanlska namjera ne maze trenutacno realizirat' s~ajd, nego djel~je postupno.

Kao sto vid~te, nUe taka kornplkirano postlo zeijene rezultate. Radi se same o odlucnosti da lrrate Slike s~~jdava mogu se odnosln na bUo koje osobne kale varn po vasem mis,ljenju, nedostaju. Medutim; morate biti svjesni kohko je realno utjelovijenje takvog slajda u stvarnosti Ne treba odmah otati idealnu slwku. Solje }e zaoocen s realno ostvarivirn stup~Jevmma. 5 vremenom cete se mati popeti na v~se stupnjeve.

Ni u kom slucaju ne kopirajte sliku ljudi koji po v,{1sem misljenju, imaju nuine orobine! VaS: slajd mora biti uprovo vat a re kopija tUOeg stojda. Time cerro se detaUnije pozebaviti u sijedecem poglavlju. Do

tada pr]miuetilmo da svaka osobna ima svojuzamjenu Koja ce U odredenoJ eta pi odgovarati upravo varna Hrabrost rnozete zamijenit~ odlucnos,(u, Ijepotu prlviacnoscu, snagu spretnoScu, vjeStinu govora vjesttnom sluSanja, lntelektualnost osvijestenoscu, '~jelesna savrsenstvo samopouzdanjcm, Nakon sto postavite realno ostvarive cUjeve jzvanjs~oJ namjeri dajete mcqucrost da brZe ispuni vasu minlmalnu narudfbu i pr~jede na ~ealizaciju sloienij'ih zadataka

Pozitivni slajdovi osoblto ucinkov~to i brzo dje~~ju sko se susretete s nepoznatirn !judima koji 0 varna JOs nemaju predodzbu. To moze bltl nekl opd razgovar, natjecaj, vecernjiizlazak iii resto sHena. Bez us:tru(avanja u misH ubacujte potreban slajd i niceg se ne plasite. Ne zabcravne sHku na slajdu, stalno je drnte u sviJestt Priustite si raskos da odbacite sve dvojbei sumnje poput 115to ako ne usp!jemlf_ Jer ako odbacite sumnjiCavast niSta ne gubite. Aka budete imaU dovoijno odlucnosti irnatl, postid cete ono 51:0 je maksrrna~ no moguc:e, a katkad ~ nevjerojatan uspjeh.

Poziti'vne stajdave mozete stvarati U odnosu na okolnu a ne sarno u odnosu na svoju Henost lakvi ce slajdovi' propustaf sve pozitivno i odbacivati negativno. Ako se sjecat:e, u pog~aviju uVal: srece" (Transurfing I, Prostranstvo va rUanti, op. ur) vee srno proucavaJi temu prijenosa pOlttivne en erg ije. U

2.Slajdovi

!

71.

svakom s'lucaju priJe sveqa le korisno bltl otvorenza sve dobro, a sve lose lqnorlratt Na izJozbi se zaustavljate pored eksponata koji varn se svide i ravnodusro prolazite pored onih koJ~ vam se ne svidaju. S tim u ve.zi okoUna se rallikuje od izlozbe time Site cc vas negativoo sJijediti aka ne prodete ravnodllino pored njega. S druge strane, pozitivno ce uvijek biti s varna ako cete ga radosno prihvaeati.

Moze se ucinlt] da su pozitivru siajdovi slicni ruzicastim naocalarna Unatoc uobic~jenom miSljenju1 ruzicaste naocale nlsu izurn optimisticnih, nego pesimisticnih UudL Pesrnsn se pragmaticno plase sve 'g~edat~ u rulicastoj bqj~ i poucno upozoravaju optimiste. Takva pragmaticnost niJe nista druqo nego negatmvan slajd" Pesirnst ne odlucuje sebl priustiti raskas i:manja, a zbog toga; dobiva odgovarajuee.

Ne isplati se osoblto uznemiiri'vati time da pozitivan slajd takoder iskri:Vljuje percepoiu. U vecini je slucaJeva ta iskrivfjenost bezracalna buduCi' da unutamja kont:rola sveJedno obavlja svoj posao Iskrivljenost koju }e lzazvao pozitlvan slajd same ce vam koristitl, ako, naravno, ne urnlsllte da ste Napoleon. U svemu je dobro mati nac~ mjeru i rnlsliti na

suvisne potenciiale, Negatlvni slajdovi svoiorn lskrlvllenoscu donose puna vecu stetu AU iskrivljenost nlle najvaznija. Osnovno svqjstvo slajdova je u tome sto ih izvanjska namjera spore, ali tome u~elovljuje u stvarrost,

t

[,

[ I i ~

• !

l [

I

I';

73

lransur'fing 2

I" ..,

Sirenje zone ugo:de

Pretpostsvrno da mete ambidoznu zelju posteti zvUezda m mmJunas. Jest!e ~i spremni priustmti sl takvu zeij!u? U pravi~lu Uudi misle da su slava~ novae

m vlast sudoina odabranih.A tko lzabire te odabrane?

U prvorn redu on~ sarni a zatirn svi estell Ako 0 necemu mastate, a niste s~ spremni to prlustiti, necete ostvarlti mastarmju.

Tako beskucn~k 5 uUce kroz prozor promatra roo:endanski stol Hoc:e ~] se usudlti s}esti za taj stol i najesti se?' iNaravno, aka ga pozovu on ce to ucinitL Uc~ u ku(u i sjesti za stol od~ucnostje djeiovanjaJ to jest unutarnja namjera .. Aii tko ce ga pozvatl?' ~ to mu]e savrseno jasno, Rod:endanski se sto~ nalazlli u tuooj zonl Hoce Use on usuditi ]mati takav sto~ u svojem dorru, u s:vojoj sredini? Ne, beskucn~k zra da nema ni dom, ni novae, ni nacina da gazaradt ~zvanjska mu namjera nee€ dati njsta zatosto, U .okvhima uobjcajenog zdravog razurnaJ on niJe spreman urou.

Pretpostevlmo da Zelirte postan boqati, Jeste ~i spremri pn]ustrti seb]iI[akav dar sudblne? Naravnol ako netko ponud~ m~lijun IJv~skaU, svatko ce ga uzetl bez problema f zepeka ~ boqatstvo neee iskvariti zwvot kaosto se ponekad pokessva prikazat~ u poucn~m fi~lmovima. No, to sad nUe vazno., Jeste ~i spremni uzeti tal mHijul1? Vjerojatno ste pomi:sHli na to kako mi~ijun treba zaratHt~, osvoj~ti? Nq niti to nUe vamo. Jeste U jednostevno spremni izabrati? Us,udujete /I se imati?

Potrebno je priviknuti se na rnsao da cete postid $,voj cUj. Zel~te H postan mater]ja~no oslquran covjek ali se pr~tom bojite uc~ u skupe trgov~ne~ nista necete posnd, Os}eeate ~i u skupocjenoj trgov~n~ ~ najmanJu neuqodrcst, n~ste sprernri usuditi se imat~ skupe stvari ProdavacJ u takvirn trgovinama u treru maju odred~ti o kakvoj se osooi radi: potencijalnom kupcu m znat~z:eijn~ku s praznrn novcanikom. Kupac se porasa kao v~asnik, sm~renje, samouvje~en ~ dostojanstven. Svjesrnn je svojeg preva da rnzabkle, ZnatizelJn~k s vehkom

. I .

:t Slajdovi

74

i:eijom, ali siromasan, ponasa se poput nepozvanog gosta. Ponasa se usiijeno, napeto, plaslJivo, na sebi asjeca pracjenjujuce poglede prodavaca ~ gotovo da se ~spricava zbog svog pojavijivanja na taka prestimorn mjestu.lstodobno stvara djeli kompleks potendlela vainosti: zudnju, zavst, asjecaj ~nferiornosti, razdrazenost, nezadovoijstvo. I to ne sarno zato sto nije spreman prius,titi si sve te skupoqene stvarl nego se ni re smotm dosrojnim imati lh, Jer duSa shvaca doslovno ana sto joj govori razum koji tvrdi: "Sve ovo nije za nas, rni smo siromasni Ijudil treba nam nesto skromnije.11

Usudite se b~ti dostojn~ sve te raskosi. Uistinu ste dostojni sveqa najboljega. To su vas destruktivra k~atna" kojima odgovara da vas drZe pod kontrolom, navela da mslite kako se ravodnc, one treba gurati tame gdJe nam nije mjestdl~ Smjelo odlazite u skupocjene trgovine ~ razg~edavajte stvari poput vlasnika, a ne poput posiuge u bogatom cornu Naravnq beskonsno je bavltl se autosug,estijam Ida rnozete te stvari kupitL Sebe necete uspjetl prevariti ali to niti nije potrebno. Kako onda povjerovati sebi i usudlti se imati?

Prije svega pokusajmo odvojiti granice unutarnje 'j 'izva~jske namjere u ~razi 'bltl spreman usuditi sen. Lovjek koji je navikao misHti i djelovati U okvirirna unutarnje namjere sldon Je odmah energicnozakljuciti:

uJa site s materijalne strane ne mogu pri'ustiti i tocka 0 cernu se jos maze ,gavoriti?" Ali, nl ne trebate se nagovarati na to da si mozete priustiti skupocjenu stvat zn~jua da vam je noveanik prazan Ri}et je a neeernu sasvlm drug om, Unutarnja namJera padrazumUeva adlucnost da dje~uJete, to jest rabavite novae. No budud da ga nernate odakle uzetis razum izrice pragmaticnu presudu. DjeluJuci U okvirirna unutarnje namjere, stvamo nista necete postid. Izvanjska se namjera nece tako laka stvoriti u vasoj' glavt Odakie ce se stvortt~ aka nste spremni usuditi se ilmati? Izvanjska namjera podrazumUeva odluenost

75

Transurflnq 2

r ...,

da imate, druqrn rijecima, da se smatrate dostojnim i da mate da je lzbor na varna. Ne da vjerujete, nego upravo znate

U dubini duse uvijek surnnlate da se z:elja ipak mofe ispunmtL Lak i aka ste spremni djelovatl za ispunjenje zelje, to je nedovoQno. Aka ne vjerujete, znaci da se ne usudUjete smatraU dostojnim in jedrostavro sumnjate u realnost ispunjenja ze.lje. Taka se one] tko Je postao zv~'ezda Hi miUJunas ne razHkuJe cd vas sposobnostlrna, nego sarno time sto SJe usudio imati one sto je zelio. Nuino je usuditlse imati., To je stanje sHeno trenutku kad ste prvl put sjel~ na bicikl bez pomotnih kotaca Nestale su sumnje, dvojbe1 diskusiJe, a ostala je same nijema jasnoca- znanie. Osjeeoj josnote bez rijeci~ znonja bez vjere uvjerenosti bez kolebanja precJstavOa stanje jecJinstvo duse j razumo. U tekvorn stanju oSJeeate svoje s,jedinjenje s nijemom s~lom koja upravlJa svemiram. Ta vas sUa zahvaca i prenosi u sektor u kojem se ispunjava one u cemu su se dus:a i razurn ujedinUi.

Svatko je s~obodan izabratl sve sto poieli, no ne vjeruje svatko u takvu sveopcu dopustenost Stc god da vam govorim, ionako ne vJerujete do kraja daje sloboda zbora realna? Nas ilvot tvrdl suprotno zato sto se svi ijudi nalaze u vlasti klatna No, cak i ako ste se osJobodiU kllatna, sloboda lzbora Ie!i izvan zone vaSe uqode, Previseje nestvarno u svijetu klatna imati pravo izbora. Prevse Je nevJerojatno. U dusi ne vjerujete da su tEsko ostvariva maStanja samo pitanje os:obnog izbora Upravo taka pozitivni sJajdovi pomaiu ono nevjerojatno ukljuCiti u zonu vase ugode. Kad prestanete osjecati ,dusevnu neugodu od mis~i da vam je dostupno svako mastanje, nestat ce sumnje i vjera ce se pretvoriti u znanje. Dusa ce se uskladiti s razumorn i polavit ce se cdlurnost imanja.

16

1.Slajdovi

DU5u je beskorsno u bUo sto uvjeravat~ jer ona ne razmBiUa, neqo zna. Nju je moquce sarno priuciti. Ona se mora naviknutr na nOVlJ zonu uoode, a za to su potrebrr s~ajdovi. Uz pornoc s~aldova jedinstvo duse i razuma postepno se postiie. Ta se tvrdava osvaja dugonajnom

opsadom Stvonte u glav~ slaJd svole rnaste i stal no ga !drnte U svijesti. Uvljek se iznova vraeaJte nacrtanoj slid. Poradite na detalij~ma, cn:aJte nove pojed~nostL

Negledajte sJajd kooda ste promatroc sa srr:ane, nego se udubite u njega

i iivite u njemu makar f viftualno. Opornenite se svakl put kad pokusate zarnsiltl sla;d u obl~kuigranog fiima na ekranu. To nema dovoljan ucinak. U mis~ima rnorete rgrat] scene j do~vUavat] se izravnim sudion~kom, a ne gtedateUem u kinodvorant Grne god se bavUt u misnma stalno stvaraJte svoj s~ajd Moiete mis~iti i na druge stvarl ailli sUka siajda mora s~uzitr kao osncva !I to vam mora priJeci u nav~ku. Sfajd donos; rezuftate somo zbog rJugotrajnog i sustavnog opetovanog stvoranjo.

Aktivno se bavrnte svimesto se odnosi na predmet vase lmaste. Upijajte sve nuzne informacjJe, ornoqudte ~m da proniknu u domenuva5eg sv~j'eta. Dobra je eke posto] moqucnost odigrati s~aJd u stvarrosti, pe rnakar i fcrrnalno. Na primjer, u onsn skupocjen~m trgovinama rnozete raditr pokuse kako nzab]ratt Ne m~s~ite na novae i ne g~edajte c!jene. Vas ci~j n~je novae, neqo oro sto njime rnozete kupltl Dosta ,je lakovrtjeti se pokraj sveqa toga, osj.eicati srnsao. za 1ijepo, izabirati, jednostavno mimo razg~edavat] i procjenjivati. Upijajte sve te stvari Ne g~edajte ih kao nedostiznu raskos, vee kao resto 5to cete uskoro kupiti Pravite se da ste v~asnik tih stverl, Neka prodavac~ rnlsle da ste kupac. G~umite izbirij~vog kupca (al~ ne uobraienog)., Pustajuc~ te stvari u domenu svojeg svrnjeta, postupno se ugadate na Uniju zivota gdje ce te stvarl blti vase.

Nepotrebno Je zabrinjavati se na koji ce nacin one postativase. Aka budete oducn~ irnati iizvanjska c:e namJera bez vaseg znanja pronad nacin na koji nit~ ne pom~s,ijate. Ked se to doqodi, nemojte se cuditi ~ uvjeravati da je sve

77

lransurfing 2

sluCajnost podudarnost i~i nekakva msticnost Ne sjeeam se tko je rekao; ilS~ucaj je pseudonim za Boga !<ad se ne ze~i potpsati svojrn lrnenorn"

Ako vam glavom prolaze rnakar letimicni' osjetaji dubakog postovarta pred svijetom svoje maste, ~jer~jteih dalj'e od sebc To je vaS svijet i u njemu nema nista varna nedostupnc Unutarnja m izvanjska vaznost predstavljat Ce prepreku na potu do jedinstva duSe i razuma. Svijet vase rnaste treba biti radosten ali istadobno uobicajen. Ako nesto imate, za vas je to u poretku stvan uobkaleno. Da biste se ugodW na ·odgovarajlJce linije zivota1 morale se osjecati kao da to vee lmate .. To nUe samozavaravanje zato sto postupete svjesno.

Odlucnost ~manja ne rnoze se boije ilustrirati neqo na pdmjeru novopee:enih rusk~h mm~ardera kOJih je danas vise nego u razvijen~m Zapadnrn zemljama. U razdoblju perestroike u Rusiji, krajem osarndesetlh qodina 20-09 stolieca ograniceni pol iti'ca rl smatrali su da ce se socijalisticka ekonomija odrnah pretvoriti u triisnu aka se sve privatizlra Onaj' tko se u to vliJeme nasao nedaleko izvora zarade i uhvatlo pravi trenutak odmah se obogatio bez ikakva truda. Sve sto je u razdoblju socijalizma pripadalo dr,Zavi, to jest nefta plin, zlato, d~jamanti i sv'i sUcni prirodnt, industrijski i intelektualni resusl pripaU SU sac]ci ollqarha Bi~o je zajednicko, postalo je njihovo. Za to nije blo potrebno bavlti se biznisorn na nadn na koJi to rade pravil ne lflami': milijarderi

koji su mora~i zaraditi svoje mmjune .. Oni koji su bili najbUie izvoru zarade, trebali su same otvoriti saku i zavikati: 8Moje~1'I ~ zatlrn to legalizirati pravnim aktom.

Zasto je opce dobra postelo njihovo? Naravno, rijec je 0 jedinstvenom razdoblju u Rus'jL Bez obzira na to SID se uz boqatstvo nalazllo puno pametnih i taientiranih Ijudi, vedna je svejedno ostala bez lie'ega. Docepao ga SJe same onaj tko se usudlo imati, Novopeceni bogatasi nisu 'imali osjecaj krivnJe, griinje savjesti, sumnjl€, osjecajinferiornosti. Nsu s:e smatraH

nedostojnlrna, nije lm padalo na pamet osjecati se krivima u skupocJen[m

78

2.SlaJdovi

rrgovinama. 8m su odlucn~ ~mat~ i zatc im }e ravnodusna izvanjska. namjera to omoguala. E~o tako, A vi govor~te daje nevjerojatno~

Vizualizacija cilja

Metode postizanja dUeva u transurfingu nala2!E se izvan g:ranica zdravog razuma ~ uobieajienih predodzbi. Od svih poznatih netrad~cionaln~h metoda transurfinguje najb~iia vizuaHzac]ja zeljenog cUja .. Tom metodorn zerjeni cUj zamisljamo sa sto vise pojed]nosti i tu s~iku ![uvamo u svojim mlslima

Ljudl s uob]cajenim poqledom na svUet vizua~1zacjju snatralu potpuno besmislenlm gubitkom vremena. Ist~na. put ,ce sv~adat~ onaj koj] nj~me krod, a ne onaj koji sanjant NOt u svakorn slucajuf zam~sljanje cHja irnajedrako presudno znacenje kao i stvam prores postizanja cilja, a vee zrate zasto je to tako. Jedino sto ce Ibnaj koj~ k~ociN postie~ prosjeene rezu~tate ~ Z]Vojet c:e kao ostaU daju6 svoj doprinos trijumfu zdravog razuma. Sklltnica koja u svojem

kovaegu nasi model transurfingat moie postid rezcltate koje zdrav] razurn pokusava pr~druzit~ pojmovima kao sto su lIS reca I: ~IS~ ucaj nest" l1~za bra n i k sud bi nell.

S razurrske locke gledista u transurfingu je

sve okrenuto nag:~avacke. Uosta~om, isto to se fz pozicije nansurfinga rnoze red za zdravi razurn, Ako ne zel~te z~vJeU pop lit svlh os:tal~ih aka se ne ze~ite zadovolji1ti prQsjecn~m cJ~jevtma, aka tez~re U ovom svorn zivotu dob~ti "kompleten program"'J ] v] site Skitnica. Skltnka transurfinga nije izabranik sudbme

- sudbra Je njegova izabranka Aka uspijete pokolebati rnonollt svojeg 2ldravog razuma dobit cete sve sto po!el~ie. To uopce ne znac~

i'

Transurfing 2

da odletite U .obleke nego naproti'l da se spustite na zemlju zato sto opteprihvaeeni zdravi razum zapravo nije takav U to ste se vee vise puta uvJerHl; a uskoro rete otkriti joS, puna necbknih stvarl

Predstoji nam da shvatimo zasto vizuaUzacUa postavljenog dija ne donosi rezuitate bas uvijek. (21k se n i aktlvol privrzenid ezoterje j:

netradkional ne psihologije ne mogu na nju u potpunostl oslonitl Postoje i lednestavne j' vrlo kornpllorare tehn'jke vizuaHzacije koje dje~uju s promJenjivim uspjehom. NeSto usp~Je, a nesto ne. Meni osobno takvo stanje stvari ne odqovara, a ~je~qj,atno niti varna. Zata cu vas brzo utjes~ti: u transurfingu vilUaUz~Kija ne odgavara potpuno onome sto se pod tim obicno podrazumijeva. Ail vfzuaUzacija po praviHma transufloqa uistinu djeluje sa zajamcenom pouzdanoso;

Poznate oblike vizuaUzacije moiemo podijeliti' u tri grupe. Prva grupa su maStanja. S prakt~cnog g~edi5taJ to je n~js~abiji i najmanje pouzdan ob~:ik vizuaUzacije. Mastanje nije stetno, allje u prakticnom srnlslu beskotsno M,Q5tanja se ne ostvaruju! U pravUu Ijudi koji mastaju ne teze ozbi~no ostvarivanju svojih rnastariia NJima se same cini dajako zele da se one ostvare, No u dubini duse ani m ne vjeruju da se Imastanja ostvaruju W' nemaju narnleru irnati i dielovati. Onl koji mas-taju, gledaju svola mastanja kao sto se ,g~,edaju udaljene zvijezde. Kad lm se a~udira na kule u zrakuzatvareju svoje ljusture poput kamen~ca: ,jjNe dirajte rnoa mastanja~D Ako se lasno deflrira ctlJ Ijudi koji mastaju, to je zapravo sam proces mastanJa i nista viSe od toga.

Oruga grupa Je kino. Pritom ne rnisllrn na klnematoqrate, nego na film u mis~ima 0 svojoj ze~jL Svjesno se ostvaruje okretanje fifma u ,gfavi i u tome se razHkuje od masta~ja. IPostoji nerniera irnati i djelovati i ledno od djelovanja

80

2. Slejdovl .

jev~zuaJizacija ~spunjenja ielje u ob~iku gl~edal1ja filmske vrpce. Kako se to dogada? Na primjer, ielite lrnatl ku(u izam~s]jate kako te izgledati sa svim pojedinostlma, odnosno po svirn pravilima. U g~lavi irnate savrseno jasou, m gotovojasnu, s~iku kako kUC;3 ~zg~eda i svak~ dan redovlto ug~avi zamisUate taj pri£o[

Pretpostavimo da ste se sjajno snas!] u tom zadatku. (~:ini se da se z:elja mora ispliniti. Pogodne s~o cete pQStic~? lEva sta: siguma !c:ete ugledau ku(u -gotovo m sasv~m onakvu kakvu ste zamis,ljalL No, necete je dcbiti, To cc biti neC~ja tuda kuca na uUd in u fiimu. Zato sto dobivate ana sto narucujete. Taka ste sc postero trudm vizuanzirat~ ku(:u, an pritom 'konobaru" nste objasniH da je kuca vasa ~ zato Je on Jednostavno i sevrseno tocro izvrsio narudzbu ToHka ste se baviH procesomvizuaUzaciJe kako }e opisan u knJigama da ste zaboravi~i najvamUe: tko jevlasnik kuce. To je osrovna pogreska onih Ijudi koji koriste ovu vrstu vizua~]zacUe. Taka film o5taje soma film j vi nikad reiete u njemu sudjelovafi Buijitf! u njega kao prosjak u izJoge trgovinal

Treca grupaje situacUa u kojoj ne g~edate film kao g~edateiJ u dvorani, nego svjesno u njemu g!umite. Igrajuci svoj I~k ugadate pararnetre

svoJe frekvend}e ns odgovarajuce Un~je lmvota. Na pr~mj'erJvas je dij ~mat~ novu ku(u. Ne treba je zam~sljjati u glavi kao 5[0 se g~eda sHka. Stvorite neku vrstu virtualnog sna u bud nom stanJu. Ud1te u kucu.t prosedte sobarna, doteknae sve stvari oko sebe. lzvallte se u naslbnjacu nasuprot kaminu, osjetite ugodnu top~inu i rnlris dma.t dodaj~e u kamin pokoju c}epaniclI. O~Jdite do kuhinje, zavirlte u h~adnJak.Sto sve ima u n}emu? Spr.em~te se na spavanje u udcbnorn krevetu Je livarn ugodno? Slednite za stoi u krugu svole ob~terJf. Proslavite useljenje. Prem}estite namj.es,taj. Pami~ujte rukama travu u dvoristu. Zelena je l rneka Posadite cvije6e. Kakvo cvije6evo~ite? llberite jabuku s drveta ~ pojedite je. Osjeeajte se kao knd kucef Jer to je vasa kuca. Ne gledajte je kao sanjar koj~ patL sa strahopostovanjem, kao nesto nedostdno m kao udaljenu perspektvu Vet jmate kucu, pr.etvarajte se da je to stvamo,

81

Transurfinq 2.

r .,

Kao sto shvacatet ova vmzuaHzaci~a je slajd.. Takav sJajd ce prdiriti zonu vase ugode ~ s vrernenorn ce se oovezno ostvarltl, No, neizvjesno je kad ce se to dogodim:i. IMoida 6ete rnoratl dugo tekam:i. Sve ovisi 0 tome kako radte s tim s.lajdom. Aka se malo porgrate izatim sve stavite na stranu nemate na 5tO racunati. 'Cudesa zapravo ne pcstole,

Dok radmte sa s~ajdom~ morate misl~ti na sljedBte. Prvo, ako ste izgubUi interes zs svoj d~jf on 6e nestan i moret cete se natjerati cia radlte na njemu sto ce varn uskoro dojadltt U tom slutaju treba razmisHti je Ii varn taj slajd zapravo potreban Drugo. treba se sjetm da izv.anjska narlljera ne real~zira s~ajd odmah/ neqo vas postcpro prfblntava d~ju usmjeren~m Hnijama .lIDvota .. Potrebna je smirena strp~j~vo5t ~ upornost,

Upornostje potrebna same u pocetnoj etapl, Zatim !6e vizual~zacija s!ajda 1)[11e(1 u naviku i necere se mOfat~ nago~arati. AU ra krajuJ aka ciJj nijevas, . .._~ vee su 'ga nametnu~a klatna necere uspjet~! postj(] jednstvo duse i razurna 0 tome oemo govormti u sijedeicjm pog~avij~m.a. Aka ciitavom dusomtezite dlju, vizuanzadja sl.ajda obvezno !CE donUeti rezullate. Kad budete is.tinsk] odluoli imati,izvanjska !~E namlera pronad nac~n da reaUzira vas cilJ.

Aka ste pomislm da je s~aJd metoda vi:zual~zadje u uansurfingu, pogrijeSm ste. Cak i s~ajd najvise kval~tele maze treban puna vrernena za reaUzaciju,

osobitoeko dlj lezl u sektoru prostrarstva var~Jant~ koj~ je costa udaUen ad vas. ..

Proces postizanja dlja mogucE.je ubrzati uz pornoc vizuaUzacije transurfinga.

Vidjel cete ocemu se tooio radL

8.2

VlZualiza,cija procesa

Za pocetak cerno rijesiti jedan maH zadarak, Pretpostavimo da je vas k:onacnj cilj da :se obogat~te. Da bste postigli dlj. bavite se vizuaUzacijom aktovke potpuno Ispunlene svemjevima nov:canica .. Vizualizaeija se odvij.a po svim pravmma trece grupe i tijekom prmcno dugog v.remenskog razdoblia Pitanje: sto c:e se i kada postici?

Odgovor: nista se nece nikad posnd. Moiete se time baviti po Citave dane do kraja iJYDta i svejedna cete, u najboljem sJuc.aju, nesto ICesce ~dat1i aktovke pune noveanica - u kinu. Vjerojatnost da cete nad skrlverc biago iii dobiti na lutriji vrlo je mala.

~spJatf n se pofagati svu nadu U vjefo,jatno:st?

Mozete si postaviti pitanje: zasto je taka kad stalno u mislima rukama otvararn aktovku,izv~acim svoje novcaniceJ prebirern po nJima, gladim lh qotovo obi iizujem ! Pa ~zuaHzadja trece grupe v·ise nije kino, Sto Je jos potrebno? Razumije se svemoquca izvanjska namjera~

S gledista nansutfinga ovdje su uclnjene dvije pogreske. Prva pogreSka: aktovka s novcem n~je vas dlj. Novae je same atribut, a ne sredstvo, a nt u kern slueaju nfje ci·lj. Meduti·m, o vaSim cerro ciljevima govonti malo kasnije, necemo brzatl Druga pogreska: koncenfradja pozornosti ra konacni ,dy, ako do njega nije preostao jos samo jedan kD~Q~ nikakovras re vodi prera dlju. Naravno, rona ugode se siri i izvanjska narniera postupno obavlja svoj posao, Ali vi joj nimaJo ne pomaiete. Treba se bar maio potruditi~ No, sada ne govorimo 0 tome de je nuZno jos ~ djelovati. Trenutacno se bavimo same Y·izuaUzacijom.

Do soda varn je svakodnevro iskustvo sugenralo: aka ZeUs nesto postld moras sve misli i nastojanja usmjerh:~ na svoj dUo Sve to treba zaboravitL Kako sam yam ooecao, transurfing djeluje savrSeno,aU za to [e potrebno odustati

83

Trsnsurflnq :2

r .,

ad predodzbl na koje ste navUdi i prihvatiti druqe, nevjerojatne 5 uobtcajenog ig~edjsta.,

Odredrno Iglavne, nace~ne razlike vizualizacije transurflrqa i obkne vizuaUzacije. Kao 510 vam je poznato, zeiJa je koncentracija pozornosn na cilj. Namjera je koncentracija pozomosn na kretanje prema cilju. U svolstvu sHe pckretaca bUo kakvog djelovanja istupa namjera. a ne zelja. late vas prema diju ne pokrece razmisljanje 0 cilJu, nego vizua#zacija paxesa kretanja ptema cilju. Realizadja namjere je proces, a ne fiksadja na sam kadar. Naravno, sam je dij talkooer dio zam;sUene sli~. Medutim, pozornost se usredotocuje na proces kretanja prema c~Uu dok je sam cilj iskljucivo u pozadru kretaoja

Vizualizacija samog cilja razmkuje se ad vizuatizacije procese njegovog postizanja kao sto se i' zeUa razUkuje ad namjere. Zelja nista ne radl, vratirno se ponovno prwmjeru s podignutom rulkom. Zamislite da je zelite podici. Prvo razrrdslite 0 tome da je zeUte podiiti i 0 tome sto ce se dogocHt~ kao rezultat, ~j. razmisHte 0 podrgnutoj rud. A zatirn je podignite. U prvorn s~ucaju ,dje~uje zelja i nista se ne dogada, jedino se konstetlra sama ielja i vizuaUzacija citJa - podi'gnuta ruka U drugom slucaju djeluje namjera - i 1:0 djeluje cije~o vrrujeme podizanla ruke, Uekom tog procesa dlj se podranJmijeva kao nesto cemu je potrebno teziti, a~i pozornost je usredotocena upravo na proces. Na kraju krajevCl, da biste napravilli nekoHko koraka nije dovo'jno sane to poieljeti i zam[sHti se na odreaenoj tocki. Potrebno je koracati, odnosno provDditi proces.

L:ini se kako su sve ovo same trivi~a~ne rasprave. No, poqledeite kakav zaklijucak wz toga s~ijedi': vizuaJi'zQcija cigaie djeJovanje zeOe i zbog toga nam se dO ni za korak ne pribJizQVQ. Dobiva se prazan hod.

2. SlaJdovi

84

U transurffngu se ispunjava vfzualizQcija paxesa kretanja pmva cilju - u tom stucaju dj!e~uje namjera i zbog toga 162 se dlj, priie i~i kasnlle, pcsnd Kretanje prerna emu ne od\t1ija se taka brzo kao u snu no kretanje postoji m dovoljno je znacajno! Nakon sto prioucite posljednje pogl.avlje, cak tete naucit~ stvarno vidjeti kfetanje po linijama iivoto.

Sto god radi~i, ako se radi 0 dugotrajnom procesu pornod ce yam vizualizacija tog procesa. Takva je vizuali·zacija osobito korisna u bi·lo kakvom stvaralastvu kad konacnr ciU joS rerna jasne konture.Sto se pcdrezurmieva pod yjzualizadjom procesai Pretpastav·ima da radite na kakvom umjetn·ick!om qjelu i jas ne znate tacna sto ce j·z njega nastati. Ali~ zato su vam poznata svqJ5tva koja zelite da djelo lrna U staokama ad posla zamisljajte kako se djelo sve v1se usavrsava. I taka ste danas zavrSiIi neke deta~je svole urnletnkke kre:adje. A sutra cere dodatl neke nove poteze. Zamslite kako se vas rad sve vise preobrazava Pridaj,ete mu nove osobne, a pred vasmm se odma pretvara u remek-dlelo. Zadovoljni ste u stvaralackom zanosu voljeno djetesee raste zajedno s varna

Laka tete osm~slitr nacin vizuaUzacije kqji odqovara konkretnom slucaju.

Tajna je sarno u tome da ne zamislj.ate serno svoje djelo neqo proces nastaJanjal i razvoj sevrserstva Nepotrebno je zam~sljati kako se, na primjer~ umjetn~cko djelo samastalno slika, lijepi, gr.adi m sto vet. Sami ga stvarate Ono se usavrs.ava vasim rukama. Covjek istodobno stvara i divi Sf onome sto vidi.

Kao dober primjer maZe pos~,uziti brmga majke ko,ja adgaja svole dijete. Dna ga hranw, stavlja na spavanje i zamislja kako dijete svaki·m danom raste Brmne se o njemuJ• d~vi mu se i stalno potvrauje kako postaje lijepo. Majka se s njim igra, poduCava ;ga ~ zamislja kako postaje sve pametn~je# kako ce uskcro krenuti u skolu. Kao sto vidite, tu se ne radi 0 zamisljanju

85

r -,

rezultata vee stvaranju s lstodobrcrn vizuaiizacijom prccesa Ne sarno da majka brine za djetetov razvoj negozam!sUa kako sle coo razvija ~ kakvo !ce posten

Aka Je vase stvaralastvo kompju~orsk~ program/ oakon posla zam~s~ajte kako ce p~lQgram postat~ sve ucinkovrntijl ~ prfki:adnU~ za koris~enje. Jer sutradan tete dodati nove detalje ~ sv~ te nj~me biti: odus1evijent

Aka rsdne na nekom poslovnom projektuJ.zamis~jajte kako varn navlru razlic~te nove, genijaine fdeje. Svakog dana smisUajte zanlmlj~ve i nenph:ne p~ojekte. Pratiite razvoj svojeg projekta i uvjeravajte se u to da ee se on postuprc pretvarat~ U eta~on profes~anan:rn1a.

Ako pazite na ~zgied svojeg tijeia, brin~e 0 rjemu kao sto majka br~ne o djetetu. Zami.sljajrte kako vase Jtijeb postupro poprima savrsene ob~ike. N}egujte ga~ vjezbaJte, a zatim zamis.ljajte lkako misici na nekfm mjesJll]ma rastu, a na nek~ma se ucvrscuju.

U svakom slucaju vizuaUzmrajre procesi nacin na koji se vaS posao kfete prerna kraju. Jedno5tavno zamisOanje konacnog tezultata praslfUje zonu ugode i vi~e nije mota St\!tQt: Ali~ bavee! Sf? vizuaJiza.djom procesakretanja txera ctlju, zamjetno ubrzllvate djeJovanje Izvanjske namjere ..

Cak i aka trenutacno ne znate na koji se nac~n vas ciij moie ostvarltl, ne brinmte i nastavite smirena i sustevro praktkiraf vizualizaciju s~ajda. Kada crllj u potpunosti uoe u zoou vasle ugade, ~zvanjska ce varn namjeradobaclt~ adgovaraJucu varijantu. Ne gubite g1avu gr6evito se truded m:raiiti sredstva za post~zanje cUja. Odbadlte vaznost ~ pouzdalte se u tiJek vari~anti. Ne gledajte slajd, nega iivWte u njemu. Nesvjesno c5ete djelovati u potrebnom smjeru.

No, v~zuaiizadja procesajos uvijek nUe sve, MatermJaina realizadja prostranstva varijant~je inerrna poput smale ~ zeto se prijelaz treba ostvarwvat~

2. Slajdov~

postupno osim aka ne vladate mzvanjskom nemjerorn mesiJe. Postupno ne znacw samo neprekdno, nego r po eta pa rna U tome se sasto] taJna _, jos jedna osobtost vizualtzadje transurfinga.

Transferni lanci

Aka se dlj nalazi na prilicno udaijenim Unijama iivota, na njih je gotovo nemogute ugoditi svoje odasj~janje., Na primjer, ako se pripremate za polaganje isplta a 0 predrnetu ne mate nista, necete se moo ugodtt~ na Uniju na kojoj qa uspjesno poazere. Aka bas nista ne mate" necete ostveritl vizual'izaciju svog odgovora na barem jedno pitanje.

lzmedu vaseg buduceg ciija i sadasnjeg polozaja moze se nalazit~ prmcno dugaeak put {ne obvezno vremenski}. Nece se izmijeniti samo vas poloze] nego i' nac~n m~sUenja j' dje~ovanja~ mazda ,eak i Ikarakter. Ne mOZete tacno ugodrti svoje para metre, a da ne prodete taj put

Mo budete pokuSavali praktkiratl vi~ualizadju procesa kretanla prerna vrlo udaljenom cHju, dod (et,e uiskuseoje da potrdte naprUed i ubrzate dogadaje. To vas nece dovesti do dlja zbog ,(.ega cete se razocarati i naUutiti, 5tO ce, pak, protlv vas okrenuti sUe ravnoteze.,

MOlete ~nko vam drago u rnislima vrtjet~ s~ajd slfke udaijene buducnostiJ aU cd toga recete ~mati nikakve koristl Tko ma kairo vas moie odvesti vizualizacija proceSQ kretanja po dyefu pUla na koji jos dugo necere stupitf. Zernslne da mar-ate preplovitr eamGem vijugavu rmjeku. Ne,tete v:aUda vuci cemac po oba~i kako biste skratUi put rezucizavoje rij:eke?

Aka se cilj postlZe u nekollko etepa dosijedno tome treba prf}efi svaku etapu h~eli vi to m ne. Na primjer1 ne moiete odjednom postat protesionalec na nekm podrudu Potrebno je prvo zavrs,iti odredenu skollu,zatim pronad

87

Tra n s u rfi 11 g. .2

r-,

posen izbrusltl svole profesonelno savrSenstvo i taka dalje. lakav se etapni put prema ciUu u prostranstvu varijanti nama transferni lame. Pojedina karika lanca posebnaje etapa puta .. , Etape su povezane u kari~i zao je, aka se ne pr!jede jedna etepa nemoguce s,tici na sljedecu. Na primjer, nemogu~ je upisat; poslijedip~omski studij aka se prethodno nezavrs~ dodiplomski.

Zasebra karika transfernag lanca stvara se iz rnedusobno povezarjh i re~at~vnD srodnih sektora prostrenstva Put prema diju u prostranstvu varijant~ strukturira se transfernim lancima ~ tijekom varijanti, Prostranstvo varijanti ima uredenu strukruu Ako se cilj sHjedi bez ikakva poretka nece se pcstld. Vee vam je poznat nadn kako da ne ispadnete lz tUeka varijantJi - ne stvarajuci suv'isne potendiale, ne lupajuti rukarna po vodi i ne bored se s t~jekom. Preost~je yam postovat~ joS serro jedno pravUo: praktkirati vizualizaciju procesa kretanja prema c~Uu U odnosu na trenutacnu etapu. Pritom konacni rezultat mozerezamisljati u ob~iku slajda koliko vam draqo, a~i proces kretanja serno umtar trerutane lkarike transfernog lanca. Ne trebate zuriti, sve eete posnd u svoje vrijeme.

Mozemo dati izavrsnu definiciju:' vizualiZfJGja u transurfingu je misaona predodiba pexesa reafizacije trenuracne karike transfernog Janca.

Pod prcdodzborn misHmo na usrnierenost tijeika misU u potrebnorn srnleru Mislima je potrebno dati sano poticaj, a dalje Ite one krenutl same, kao po scenariju u snu. U procesu realizac~e karike potrebno je iivjeti uskladena i u misHma i u djelovanju.

Kao sto vidite, sveje jednosravno. Nije tesko odred ltl zasebne kari!ke upravo vaseg transfernoq tanca A~i sto ako je poredak kretanja prerna dluu nepoznat? iii je sasvirn nejasno kojrn putom i kojim sredstvrna rnozete posnd sVQJ c'iij'? Nista strasno, neka vas to ne brine. Jd jednom ponavljam sto tJ tom slucaju treba uciniti.

88

2. Slajdov!

Aka trenutacno re znafe no koji nalin svoj cflj mozefe OSfvarft/~ re brinite j nas:tavi:te smireno J sustavno prakticirati vfzuallzaciju slajda.. Kada rilj u po:tpunQsti ude u zonu vase uQodet izvanjska ce vam namjera dobaciti odgovarajuru Vtorijantu. Ne ueca gubiti glavu i grcevito traiiti na6ne postizania dUa. SJajd ce \tas nav:estJ do nevoljno, pa ,cok .i ne5vjesnQ, tJje~ujete u potrebnom smjeru. Odbacite vainDst ostanlte smireni i pouzdajre se u tijek varijanti.

Ovdje bih zeHo dodati .jos nekol~ko I,jec~ 0 znakovima Aka interpretirate neki znek k.oj~ po vasem m~sUenju moZe ukazivati na mogucnost post~zanja dijaJ• morate znen da Sie znakov~ cdnose sama na trenutacnu kariku trarstemoq lance i udaijeni su ad ikonacnog dlja. Drug~m rmjeeJma; znakov~ se odnose sarno na onaj put koJ~m u odredenom trenutku prolazite, Znakove mozete interpret~rati S obzirom na sva pitanja povezana s trenutacnorn karikorn trans~ernog lanc:a.. Nq aka nekoliko karika dijeH trenutacnu Hn~ju vaseg .zivota ad ~inije dlja, znakovi ne mogu b~i ozrake ciUa. To ne znac~ da ozrtake za daljnji cii!j uopfe ne pcstoje. Sarno ~h ne rnozete turnadf s dovotJnim stupnjem pouzdanosti 100im sto 51€: t~ae s1tanja dusevne ugod~Jinterpretac~ja znakova opcen[rto je najmanje pouzdena tehnika u transurfingu ~ zato znakovima ne treba pr~davati vece znacenje.

Ostaje nam da objasnimo kekav se poloiaj pridaJe vmzuaHzacij~ trece grupe i treba ~i se uopce bavlti vizualmzacijom ciij.a. Ovdje je odqovor Jednozna.can: bez s.umnjet savrseno je poueboo baviti se vizuaUzacijom cilja u ko1em god obliku varn odgov.ara. (iij se drzi u mislima U obliku siajda lkoji proSiruje zonu ugode i ugaaa frekvenciju zraaenja rnisaone energije na ~inije nvota cHja .. Upravo je to gtavna i jed~nstvena funkcija V1]zualizacije treee qrupe, AI~ prijel~az na nni~u dUa ipak ostvaruje~eglec~ konj transurfinga - vizual~zadja process kretanja prema diju. Bavec~ se vizuaii.zadjom precess, ujedinjuj,ete svoJu unutarnju i izvanjsku namjieru.

89

Trans.urfing. 2

r .""1

Sazetak

;; fluzlje nisu rem/tat igre mastanja, nego videnje drukcije stvarnosti.

• NalazeCi Sf u materijalnom svijetu/ covjek tnoie percipiratl drukciju

stvarnost

" Poimanje svijeta moze se iskrivljivati unutarnjim uvjerenjimct

• Slajd je oro sto imate u svojlm misJima, a cega nema u tudim mislima. .. Slajdovi iskrivljuju realnu sliku stvarnost/ ..

" (ovjek je sklon projekciju svojeg slojda prenQsiti na okollnu. • Vaznostje osnova siajda .

., elm restone vairos; sJajd prestaje postojati

• lzvanjska namjera nepr:ektdno i postupno realizira slajd.

• Pre5tanite se boriti sa sooom i svoju posomos: prebocite s negativnog razmiS~~anja no pozitivno.

• Srvorite pozitivan slajdJ ugodan dus'i rozumu ..

• Cesce pregledavajte svoj slajd i dopunjujte qa novim detaljima.

2., st.ajdovi

90

• Ni u kom slucaju re kDpirajte slik,u slajda drug;h ljudl.

• Ako remote odlucnost nesto imati, to n6C€te nl doVi:fi.

• Prfu$,tite sl (:aSKOS miSgenja do se dostojni svega nOjboljeg.

• Odl,ucno5t do imate neospoma je spoznaja do s:fe dostojnl i do je aix» na

varna.

• ROzitivni siajdovi pomaiu vkijuCiti nevjerDjatnD u zonu vase ugode.

• Ne gledajte s/ajd kao sliku,. nego 21vite u njemu, makQr i viftuQlno.

• Upijajte ,0#0 koju infofmaciju jz 5vijeto svoje H1Qste.

• Prema dljuv!QS re vodi zamisqanje rezultataJ reqo vi:zuafizaclja psxesa kreranja.

• Ne zamiSljajte rezultat~ nego prooocovajte pnxes stvar:onja i Trlzv:oja sovrsenstva.

• Vizualizaclja u transvrfingu je misaona predodzba ptocesa rea/izacije trenutacne karlke :transfernog kmca.

• AkD je put postizanja cilja nepomat; praktfclraj:te vtzualizaciju slajda.

• Stajd ce vas sam odvesti u potrebnom smjeru.

91

Transurfing 2

(ovjek posjeduje go/emu mot koju katkad nazivamo pslhickom energijom. Svatko ima mogicne spDsobnosti, ali su one duboko zablokirone. otito nge potrebno da/eko putovati do hi se atvorife unutarnje tezeve i potencijalne mogucnosti. Cudoje sasvim blizu, ali covjek na to re catxa pozomost

.3. Dusa i razurn

92

D 'Y •

usa I ra,zum

DU5Q do/aLi no ovaj .swjet.s povjerenjem prulajuci djeCje rucicE.

Vjetar namjere

Covjek se rada kao ~ndividuuml to jest kaojedinstveno bke, Zatirn se ta ]nd~vi!dua~nost razvija. M~sli, znanja~ uvjerenjal navike, caki karakt,er pojave se tek kasni~e, kao nasl.age. lstodobro se sve to nije oblikov,do na praznini Sto je blo ra samorn pocetku?Ako je blo same prazan list papira, pokuSajte na trerutek postaf prazan lst Zatvorite oeil ~ prek~n~te djek misU.Ako zamisUte emu prazninu~ na neko cete vlijeme uspjeti razmi:sUatrn nil 0 (emu. ! tako Je u vasojglavi u jed nom trenutku same praznina. Jeste If u to vrjerne prestaU postojati? Rad urna je zaustavljen, al~ je ostao ne~ integraln[ osjecaj da sam ja - ja.

Kak:o objasnJavate !cinjentcu da ste vi - v~? Lovjekova spoZlnaja sebe kao Ucnosti obkrose dogada U kontekstu njegova pO~oZaja u drustveno] srednl. NOt zamis~ite na treoutak da je drustvena sredina nestela ~ da lIv~s~telJ u svemiru Nemate nista; n~ drustvc, ni 2Iemlju, nil sunce, n~ pros~ost. ni buducrost: oko vas, je same cna pr.aznina. Sveje iscezb ~ ostali ste semi Stoje ostalo od vase prijasnje licnosti? Sva znanja ~m~sli odnosHi su se na okdinu u kujoj ste zivjen. Navike,manire~ suahovi, hob~j~f karaktet takoder su se ob~ikova~i sarro u odncsu na okolinu .. No, I!e oko~ine viSe nema .. 5to }e odvss O$ta~o? Na to je pitanje tesko odgovorit~ U okvmrmma razumskih shvacanja. U ovoj knj~.zi necerno razglabati 0 vJecnoj temi postojanja Ijudske duse, Za ciljeve transurfinga to pitanje nema nacelnog znacenja.Atko ieUte, vjerujte u dU5u, ako ne ~Irne,

93

Transurfing :2

r -,

vjerujte u podsvllest Moiete se i ncmorate slagati s kancepcijom besmrtnosti duse, Neosporno je sarno to da ijudsk.a psiha ukljucuje svjesno i nesvjesno.

Od samog smo se pocetka dogovori~i da ce se sve svjesno odnosn na urn, a sve nesvlesno na dusu lbog jednostavnosti i prakt~Cne kotisn nuzno je oblasnitl serro maen i ogranicen dio pitanja 0 dusi. Bit ce dovoljno povua tek qrubu granicu izmedu duse i urnz osjecaji su vezani uz dusu. amisli uz urn. Kada vas obuzmu osjecaji oduSevijenja, zaneserostl nadahnuca, to su ~Jetaji' duse. Mucno i te,sko stanle takoder su stania duse,

IRazum se u potpunosti naiazi pod kontroom klatna i predodibi i u\(jerenja koja su mu ta iSla klatna nametnda 5tupanj ljudske slobode ogranicen je usldrn okvirima dopustenoqa Svoje mjesto u tom s~jet:u Icovjek pogresno definira m u svoistvu sluge i'Ii u svolstvu vlasnika. 5 gledista trersurflnqa nitro [edna ad ove IdvUe pozicije nije isdnita. (ovjek nije nista, On le sarno kap kOja je na tren iz~etjela lz oceana.

Zapljuskivanje mOfskih valova moze pos~uZiti kao mlustracija rodenja j smrtl.

Nakon sto se kap odvoji ad oceana, ne rnoze osjecati jedinstvo S oceanom i ad njega dobivati energiju., Odvojenoj kapi se cini da postoji sama za Siebe i nema n~sta zajednmcko s oceanom. Kap i ocean slijevaju se u jednu cjelinu. Oni su po svojoj biti jedno te isto - voda

Zasebna cesnca vodemolie poprimati razl~c~te oblike: kapljice, snjezne pahuljicel komadka leda oblaka pare. Oblld su razUcit:i, al'j bit je ista Cesnca ne parnti i ne razumfje da su ona i oceanjedlno te lsto .. Cestki se !ani da ocean ,e:ine valovl pjena, zapljuski'vanje, sante leda, stnae, bonaca ... Jednako se take (est~ci cini da je ona kaPIJ~ca in snjezna pahuU~ca m oblak pare. tza svih tih vanjskjh pojava cestica tesko v~di opcu bit - vodu. Nesta joj je poznato, ali nejasno i neuhvatljivo.

BibUjski nam tekstovi otkrivaju is!inu koja je narusena shvacanjima razuma. Istinita je tvrdnja da je Bog stvorlo covjeka na svolu slik:u j' prilikuj jedi'no se obkno sbvaca uiskrivijenom obliku. Bog moze poprimati bile kakve ob~'ike~ no bit n~je u tome da on lma Iglavu, dvije rulke ~ dvije noge.

94

3. Dusa i razurn

Usporedimo 1m Boga s oceenom, a (ovjeka s kapil on~ ]maju zajednicku b~t - vodu.

Prema svjedocenjima Iljudi ~ojw su se neko vrijem'e nalaziU izmedu z~vota ~ smrti, dusa dOiivljava neobjasnjivu srnlrenost i blazenstvo zbog osjecaja sjed~njenosti sa svemrom. Kap se vratUa u ocean i vratUa joj se svijest 0 njenoj pravo] bid: ona se sastoll od iste supstance kao i ocean. Sva energija oceana prolazl kroz kap

Tijekom cijele povijesti dvmzacije U udl su

za zivota nastola Ii pobudlf osjeeaj sjedinjenos!i sa svemirom. Sve sko~e za duhovno usavrSavanje u konacnmd su tezile jed nom te istom cUju: postid prosvjedjenje Wr drugim rijecima, osjetiti svoju sjedinjenost sa svrujetom, rastvoritl se U oceanu energije i istodobno ne izgubiti svoje jastvo

5to dcbiva covjek koji postigne pros,vjetljenje? Doblva na raspolaqanle svu oceansku energij'u svemira. On ne vidi nacelnu ral~iku ~zmedu sebe i te beskonamostt Njegova rnentalra energija dolazi u rezonancu s energljom oceana II tada namjera pro5vijelljenog covjeka po51aje identicna s izvonjskom namjerom - tom rnocnorn i nedokudvom silom koja upravija svijetom.

Kada oblik papirnatog zmaia zadovoUava potrebne pa ra metre, on se strujanjem zraka podize u vi'sine. Jednako je taka covjek zahvaeen vjetrom izvanjske namjere koja ga prenosi u sektor prostranstva sulkladan pararnetrlma njegova odasJ:!U'anJamisli. Za svrslshodno kretanje u prcstrarstvu va rUa nt'i mora osjetiti taj vjetar izvanjske narnjere jednako jasno kaosto osjeta kretanje zreka Hi vode.

Covjeku izvanjska namjera nece bitm podredena sve dok ne soozra bit i prirodu svole Identi'c~nosti' S oceenom. Postizanje prosvjetijenja nec.emo postaviti za svoj cUJ.l0 je ipak pretezek zadatak, Ali za ostvarivanie vasih ciljev.a 11)0 nije niti potrebno. Nema porrebe da se uounte na Tibet ~ tarno bavite

95

Trartsurftnq 2

meditacijom. Transurfiing na raspolaqarju ima jedan lukavi nacin kqji vam omogucuje da izvanjsku namjeru podredite seb u stupnju nevejkom aU dovoljnom za ispunjenje zeUa.

Priindp ovog lukavog nacina vrlo je jednostavan Razum lma vo~jul aU

nije u stanju uprarvllati izvanjskom namierorn Dusa je sposobna os}etit] svoju ist:ovjetnost s izvanjskom namierom aH nema volju. Ona len u prostrznstvu variJand kao papfrnati zmaj kojim nwt~o ne upravlja. Do bi se iZvanjska nampa podCinila volji/ dovoljnoJe postiti jedinstvo dliSe i tasnta.

To je vrlo slo~en/an reelno ~pak ostvarlv zadatak Kao sto je vee ranije receno, dJeiovanje izvanjske namjere se sasvlrn vidljivo ocituje u rea I izaciji: nasih najgorih oceldvanja. U torn slucaju lzvanlska namjera djeluje pronv volie razuma Preostaie nam da shvatimo na kOJi nadn moiemo ostvann

najboUa o(ek~vanja. U poglavlju JJNamjera" vee smo odredm prve nuine uvjete za posrlzarje rzva~jske narTljere: svjesnost umanjenje voinosli i odustajanje od Zelje cia se postigne cilj. Uskoro cere sazreti nove t:aJne trensurflnqa koje joS vise otvareju vrata tog taianstvenoq

sviieta izvanjske namjerie a,

JedroduSe

Ljudi sarnl sebe i i'zvanjske pojave u svijetu paimaju sarno kao meterllalne objekte, Svi rnaterllalnl objekti lmaju jednu zajledniCku enerqetskoin~ormaclJsku bit koja ne pOdliJeze uobrcajenom polrnanlu To Je Dna sto se nalazi u prostranstvu i odreduje ponas.anje materlielne reanzadje. Jezik apstrakrolh ozracavania kojlm smo se navikli koristiti, opisuje samo i'zvanjske pojave eneroetskoinformacijske bin. T u iskonsku bit nernoquce je jednoznacno

r -,

3 .. DLJ~a i rezum

opisad oznacavajucim jezmkom uma ~ odade tolika mnostvo 'fiilozofskih i retigijskih ucenJa.

Nase poimanJe obllkovaic se takvim kakvo [estzato sto su nas ad djet]njstva uciH CIa pozmost usmjeravamo na zasebne e~emente.flPogledaJ kakva je to curica! Ova su tvoJe rudce, a ova nozfce!A ovo je tvoja kasJ[a! Vidi kakoje pticica poletjelar'l Stvaranje pOjmanja odvija se tUe~om cijelog ,Zlivota. Razum sta~no prima razlicite izvalljske podatke u sldadu sa stvorenom sablonom opsa svijeta.

Na prlmier, aka nlkada nlste vidjeli energetsku auru covjeka, razurn jednostavno nece dopustiti Ida je otkrijete svoj~m odma jer to nije u skladu s uobicajenom sablonorn, U djetinjstvu rem nitko nUe usmieravao pozcmost na auru i zato ona nije usia u sablonu opisa svijeta. Teoretski mczemo znati da aura postojt aU u prakticnom smlslu nista necerno vi,djed.

Mehan"zam poimanja okollne do sada je blo nelstrazeno podrude, Mo~emo sarno razmatrati njegove zasebre dije~ove.. Mravi, na pri'mje~ ntkad nisu vidjel~ zvijezde. Nisu vidjeli ni sunce, ni brda eak nitlsumu. ~jihov je vid naprosto tako graden da su od fodenja irnall posla samo 5 predmetma iz neposredne bl~~ine. Njihovo se poimanje okoUne u kormjenu razUkuje od naseqa,

A kako zapravo izgleda svijet? Ovo Je pokusaj da postavirno, navodno, oqjekt:ivno pitanJe i dabijemo objektrvan odqovor; Medutim, to pitanje ni sarno nije objektivnc. Svijet lzgfeda upravo onak.a kakvim go vidimo zato sto je poJam tlizgledatl takoder element sablone naSieg pOimanja. Na primjer, U sabloni sHjepe krtke ne postoji pojam Ui£giedatr~ Svijet nam se prikazuje u skladu s nasorn sablonom poimanja i istodobno ne izgleda nikako. Besmsleno je tvrditi da svijet izgleda kao i obkno m kao gomUanje svjede1ce energije iii nekako drukcrje. Smisla lrna samo govoritI 0 njegavim zasebnlm polavarna koje uspijemo peropiratl,

Ljudska je sv[jest socija~ni proizvod. lemelji se na razumijevanju m definiranju svega sto nas okruzuje. Dusa (podsvijest) u tovjeku posloji od rodenja. Svijest doiati kada sve 510 nas okruiuje, postane razumljivo i deflnlrano ~judskim

97

Transurfing :2

r -,

jezlkom AU sviJet ne postoji zato da b[ ga Ijudi opisaU uz pornoc svoJih pojmova. ljudska dusa u tom odnosu uv!jek ostaje neplsmenaOna ne razumije ijudsld jezik. Ona razumije same one sto srno navikU smarren osjecajima. U pocetku se stvara rnlsao, a tek se nakon toga ona obUkuje u rijeci.. MoguCe je razmisljati bez rUect 5 podsv!jescu je beskorlsno razqovaran na jeziku rassra.

Ni'kako ne mozemo sve mzraziti uz pomoc postolece kolicine pojmova.

Kao sto ste prlmijetUi, ni menl nije uspielo na razumijiv nadn abjasnnis:to je izvanjska namjera. Na srecu ijudi su ipak zadriaU jedan obllk univerzainog izrazavanja - umjetnost Umjetnost je razumljiva bez riject Jezik ase je jasen svlma - toje jezik stvarl oblkovanih s Uubavlju i zadcvolstvorn Kad :Si12 covjek kreC:€ prema najveeem ciUu kroz pouzdana vrata tocnije, stvarno se bavi svojim radom, tada stvara rernek-diela. I upravo teko nastaje one sto nazivamo umietnoscu

Moguce je zavrsit] vsoku glazbenu ,skiolu i kornponhati bezizrafajnu glazbu koja se cak nit:i ne parntl Mogute je tehnkki besprUekorna slikati ~ose sHke., Medutim, nikomu nece pastl na pamet te radove smatrad remekdjel~ma. Ako, pak za prcdmetmozemo reei' 'u tome lrna neSto: rnozemo ga srnatrati umjetnickim djeiom. Sto ga tocna cini umjetniaim djelom kasnije ce obj;a5njavat~ strucnjad ~ Ikriticari. Ali to 1inesto~ je jasno i bez rueti.

Uzmimo, na pnmjer, s~iku NMona Usa". To je jezik ~oji svw r.azumiju., Ovdje su rJjeCi nepotrebne Rijeci su nernocne u izraiavanju onaga sto ionaka svi razumiju. A sto je zapravo jasno, cak nije nt vazno. Svatko

raaJmije ~ o~jeca na svoj nadn, Naravno, mozerno red da je osmiJeh zagonetan i~i da u njemu ima nesto neuhvatljivo

i teko dalje. RijecJ svejedno ne mogu objasniti "to nesto" sto sUku cini remek-dje~om.,

"Mona Usa'i n!je izazvala tako zustar interes semo zboq svoje zaqonetnostt Nije vam palo na pamet da je osrrjjeh Mona Use vrlo slican osrnliehu Bude?

98

3. Dusa i razurn

Smatra se da je Buda jOs za iivota dofivio prosvjetlje~je. Drugim rije,cima, uspjelomu je, kao i kapljici, osletlti jedinstvo 5 oce.anom .. Bud~n je osmijeh na svirn prrkazima sevrseno revnodusan a lstodobno izrazeva mirnocu i blazenstvo. Mazemo ga okarakterJzirati kao 'promaranle vjecnostiw• Kada prv~ put vid,s Budin osmijeh Javija se neobkna mjesavina zacudenosti m znatmzeUe. To Je zato stD on podsjeca kap na nesto daleko j. zaboravlleno - na osjecaj jedinstva 5 oceanom.

BUo kakvo podsJetanje na prijasnje jedinstvo dodiruje osjecaJne strune duse, Nakon stvaranJa ~udskog jezika jezik duse postupno je atrotrao ljudi su se previse bavm jezikom razuma i zatc Je on 5 vremenom zauzeo prvomjesto. Kako je do toga dos~q obnkovano U okvirima poimanJa razuma, isknivfjeno je cak i u legendi 0 BabiionsK;oj kuli prerna kojoj su se boqovl naljuti~i na Uude zato sto su odtucili sagradit~ gradev~nu do neba, te su im pomijesaU je.z~ke i nsu se vise mogU rnedosobno razumieti.

U bitij vecinamitova i Ilegendi je [stinita, alii ~stinita u interpretaciji poimanja razuma. Moguce je da vsoka kula predstavljametaforu koja sjmboli~ra moe koju su rjudi zadobUi nakon SID su stekll sposobnost da s\foJesno izraze svoju voiju na jeziku razuma .. Kako smo vee spominja~i, dusa moie osjetati vjetar izvanjske namjer~ all re mote podici jedro do bi is!<oristila ta} vjetar. UoIja tasuna p.ooavljajedro. Velja je obiljeije potpune svjesnosli.

PQ~et nesvlesne duse na vletru izvanjske namjefie dogada se spontano i bez kontrole. Upravo porpuna sviesrost razuma pruzamcoucnost da Sf volj:a svrslshodno izrazava. U pocetnom stadiju, kad jezici duse j razurna nlsu bin toliko odvojenwr laka se postizalo jecUnstvo duse m razuma. Kasnije se razurn odLJsevUavao stvaranjern svletorazora U okvirirna svojih oznacavallja, S,lO ga je sve vi.se udaUavalo ad razumUevanja iskonske bid knja ~ezi u osnovi j·zvanjske namjere.

Kao rezultat gollemih intelektualnih napora urn je postiqao upecad~ive uspjehe u tehnoloskorn svijetu rnaterllalne reatizacije, ali je izgubio sve sto se odnosl na nereallzlraro prostranstvo varijanti. RaZlJm se suviSe udaUlo

99

Transurftnc :2

od shvatanja sveqa sto je u vezl s izvanjskom namjerom. Zato :5Je mnoge tvrdnje transurfinqa cine toHka nevjerojatnima. No lpak razum rnoze povratitl izgubljeno. Za to je potrebno ureditj' odnos izmedu ,duse r razuma.

leSkota je u tome sto dusa1 za razliku cd razumCl, ne misn, neqo zna Dok razurn promisJja dobivenu informaciju i propusta le kroz analiUcld filter sablona svqjeg svjetonazora, dusa dobiva znanja ~z polja imormacija izravno, bez anelize, Iocno se taka ona moze obracati izvanjskoj namjeri. Da bi ta komunJkacija bila svrsshodna voiju razuma porrebno je usuglasiti i ujediniti s teznjom duse., Aka se to postlqne, jedro vase duse napunrr ce se vjetrom izvanjske namjerei usrrjerlti vas prema cUju.

vasa dusalrna sve za ostvadvanle vase Zelje., Sjecate Ii se price 0 carobriakuiz Oza? U njoj je pametno Strasiilo masta~o 0 tome da dobije mozak, dobri Drvosjeca je feUo imat, dobra srce, hrabrl Lav je zeUo sted hrabrost, a ~jevqjCica Dorothy

zeUela se vrantl kuci. Svi su junad vee 'imali ono sto su zeijeli dobitL N01 kad bi im to ;carobnjak rekao, takvo bi im otkrice bile previse nevieroiatno da bude lstina Zato je on osrnslio carobni ritual.

Zapravo su StrasHo, lav ~ Drvosjeca trebaU samo dopustiti .sebi do imaju le~ene osoblne koje su u dusi vee imaU. S djevojcimm Dorothy je bilo malo kompUciran~je. Da bi se vratlla kud, trebela joj je cista odlucnost ~manja., Carobnl joj je ritua'! pomoqao da osjeti apsolutou vjeru i vletar namjere prenio juje kuo,

Carobnjak u varna

3. Dusa i razurn

H10

Kao sto srno vee spomlnlali sve sto [e povezano s izvanjskom namjerorn ne uklape se U okvire poimanla razuma U takav se potozaj doveo sam razurn a klatna su mu u tome sJajno pomoola. Konnola nad ;zvanjskom namlerorn covjeku daje slobodu, a to je proturje1cno interesirna klatna,

Njima odgovara da covjek bude prosjecna osoba, mali vijak koji radl za ova ,(udovista. Za njih jle pogubno Covjekovo sernoostvarenle, zato sto slobodna osoba ne rad~ za klatna, neqoza svoj r:azvoj i blagostanje. Zbog toga se u covjeka od samoq djetinjstva ugraduju opcepnhvacene norrne ~ prav~la koJa ad njega stvaraju prikJadnog ~ poslusnog pristasu

S jedne strane, postoj pozttivna potreba da se Govjeka nauci normanom zivotu na ovom svijetu. Onaj tko narusava opceprihvacene norme, m postaje nesre1'nik Ul otpadnlk, Ali', s druge strane, takav utjecaj uvelike gus~ [ndividualnu neponovlj'ivost osobe sto rezultira time da Ijudi ne mogu odredeno red sto zepravo zele ~ ne znaju za sto SU :sposobnt

Da bi Sie covjeka Hsrlo sposcbnost da upravlja izvanskorn namjerom, bilo je potrebno same odvojiti razum od duse - I to se post~glo. TmJekom cijele povijes1ti (ovjecanstva obavio se ve~ilki oosao razdvajanJa duse i razuma .. Razum je stalno usavrsevao jezwk svoj'ih oznacavallja W svese vise udaijavao od jezika duse. Klatna reHgrje1 bas kao j' kiatna znanostl vukla su razum na razHcite strane, aliI po rnoqucnostl sto dalie od Istinske biti duse Razvoj industrijskih i ~nformacijskih tehnologija u posijeldnj~h nekoUko stoUeca Ida kraja je preklauo povezenost duse i raama

Utjecaj Idatna osobito je veUk danas kad sv~ c~taJu knjige, slusaju radio, gledaju televiziJu i dobiv~ju informacije putem jnterneta. Covjecanstvo je nakupi~o golemu koHcinu znanla i jednako toliko zabluda .. Zabluda se

un

Transurftrip 2

You might also like