SEMINARSKI RAD

TEMA : TEHNOLOGIJE PRISTUPA INTERNETU DSL-ADSL

SADRŽAJ

TEHNOLOGIJE PRISTUPA INTERNETU DSL-ADSL

1. UVOD

1.1. UVOD U DSL – ADSL …………………………………………………… 2

1.2. MNOŽINA DSL-ova …………………………………………………… 3
1.3. TEŠKOĆE PRISTUPA DSL – ADSL-u …………………………………... 4

2. TEHNOLOGIJE DSL-ADSL

2.1. ŠTA JE ADSL? …………………………………………………… 5

2.2. KOJE SU PREDNOSTI ADSL-a? ………………………………………... 5
2.3. KOLIKO JE BRZ ADSL? ………………………………………………...... 5
2.4. KOJI JE PRINCIP RADA ADSL-a? ……………………………………….. 6
2.5. ŠTA JE POTREBNO PODESITI NA STRANI KORISNIKA? ………….. 6
2.6. BRZINA (ALI I DUŽINA) …………………………………………………... 7
2.7. ŠTA JE SVE POTREBNO? ………………………………………………… 8
2.8. INSTALACIJA …………………………………………………… 10

3. LITERATURA …………………………………………………… 18

1
1. UVOD

1.1. Uvod u DSL - ADSL

Iako DSL već neko vrijeme omogućuje pružanje usluge prijenosa digitalnih podataka
preko običnih telefonskih linija, telefonska linija će dobiti krila tek s DSL-om (digital
subscriberline). Prednosti DSL-a su brže uspostavljanje veze, veće propusnosti, lakša
instalacija i niži troškovi pretplate.
DSL je u Americi druga najpopularnija usluga širokopojasne veze, odmah iza pristupa
preko kabelskih modema. GartnerGroup, tvrtka za istraživanje tržišta iz Stamforda u
Connecticutu, procjenjuje da je u 2002. godini u SAD-u bilo 1,97 miliona DSL
pretplatnika – kućnih i poslovnih. GartnerGroup predviđao je da će taj broj narasti na
12,2 miliona do 2004. godine.
Pogled GartnerGroupa na rezidencijalne kabelske veze za isto razdoblje predviđa porast
sa 3,4 miliona na 13,7 miliona korisnika (statistike za poslovnu uporabu kabelske nisu
dostupne; kabelska veza se uglavnom ne nudi poslovnom sektoru).
U ponudi se nalazi nekoliko vrsta DSL usluge, koje se međusobno razlikuju po
propusnosti, tehničkim ogranićenjima i naravno, cijenama.
Najčešći oblik DSL-a za poslovne i kućne korisnike – onaj koji nazivamo jednostavno
DSL - je asymmetric DSL ili ADSL.

ADSL podržava maksimalne brzine skidanja podataka između 144 kbps i 2.2 Mbps, i
brzine slanja podataka od 90 kbps do 640 kbps. Performanse linije padaju sukladno s
rastom udaljenosti od telefonske centrale. Ako su svi drugi uvjeti identični, korisnici koji
stanuju 1.500 metara od centrale će imati veću propusnost od onih udaljenih 4.500
metara. Usluga uglavnom nije dostupna na udaljenostima većim od 5.500 metara.
Neki pružatelji usluga eksperimentiraju s tehnologijom koja se zove G.Lite, što je verzija
ADSL-a koja se može instalisati I konfigurisati na lakši način, no koja nudi sporije
performanse. G.Lite nudi brzine slanja do 1.5 Mbps i brzine slanja do 384 kbps, a
teoretska maksimalna udaljenost od centrale iznosi 7.000 metara.

2
1.2. Množina DSL-ova

Postoji mnogo DSL tehnologija koje se koriste u korporacijskim okolišima, koji imaju
sofisticiranije zahtjeve za pristup. Symmetric DSL (SDSL), na primjer, nudi raspon brzina
od 160 kbps do 2.3 Mbps u oba smjera i to na udaljenostima do 7.000 metara od
centrale.
Mnoge kompanije su umjesto konvencionalnih veza preko T1 linija počele koristiti drugu
varijantu DSL-a high-bit-rate DSL (HDSL). HDSL pruža pristup brzine 1.54 Mbps na
udaljenostima do 3.600 metara od centrale.
Zbog ograničene maksimalne udaljenosti od centrale, DSL je uglavnom najvise
dostupan u gradskim područjima i predgrađima.
Većina pretplatnika na DSL-u su kompanije. Pa ipak, lokalne telefonske kompanije
nemaju monopol nad DSL uslugama. Za razliku od kabelskih veza, DSL je obično
dostupan (tamo gdje je uopšte dostupan) od višestrukih pružatelja usluga. To je očita
prednost, jer na taj način možete ili zadržati vašeg trenutno ISP-a ili se, ako želite
prebaciti ISP-u koji je na drugim primjerima pokazao da je u stanju zadovoljiti potrebe
poslovnih korisnika.
Cijene DSL usluge variraju ovisno o regiji, broju mjesta i brzinama paketa usluge.
SDSL usluga poslovne razine obično uskraćuje oblike podrške za rad više korisnika, kao
što su router i više elektronskih adresa, a košta između 100 i 400 “dolara” mjesečno.
Troškovi priključivanja su također ekvivalentni viši.
Neke od DSL kompanija korisnicima nude komplete za samostalnu instalaciju, no proces
je kompliciraniji od instalacije kabelskih modema. Mnogi DSL modemi se na klijentski PC
povezuju isključivo preko 10/100Base-T Ethernet kartica, iako su kompanije kao što je
3Com planirale tijekom 2001. godine ponuditi DSL modeme s USB sučeljem.

«Najveća frustracija je dostupnost,» govori Pryzgoda, iz američkog 3Coma.

«Prosječno vrijeme Instalacije , od trenutka kad Petar Perković telefonira i naruči uslugu
do završetka instalacije, iznosi 51 dan».

Problem leži u mnoštvu kompanija uključenih u proces, koje mogu uključivati i dvije
telefonske kompanije i ISP-a, pri čemu se svaka od tih kompanija trudi ispuniti vlastite
narudžbe. Iako prema zakonu pružatelji DSL usluga moraju imati omogućen pristup
opremi lokalne telefonske kompanije, ostvarivanje tog pristupa i povezani administrativni
postupci mogu trajati do šest sedmica.
Osim tehničkih ograničenja, treba imati u vidu da se DSL kompanije trude sustići hrpu
narudžbi koje su primile, te su stoga bile prisiljene reklamirati DSL samo na ograničenim
područjima.
Čak i ako je uvođenje DSL-a kod vas moguće, možda to nećete ni znati ako ne nazovete
vašu telefonsku kompaniju i zatražite DSL.
Jedna prednost koju ADSL usluga nudi je ta da se radi o vezi koja je namijenjena
jednom korisniku, čije performanse neće pasti s porastom broja korisnika u vašem
području (što će se dogoditi s kabelskom vezom). Pa ipak, performanse variraju ovisno o
tome koliko ste udaljeni od centrale i koliko je djelotvorna mreža vašeg ISP-a.
Čak niti najbrže DSL veze ne mogu zaobići ISP-ova zagušenja, koja se mogu osjetiti u
obliku usporavanja u doba najvećeg prometa.
Iako većina ADSL kompanije reklamira propusnost od 8 Mbps u skidanju podataka (kao
svoju najskuplju ponudu),u stvarnosti se performanse rijetko približavaju toj brojci. Isto
vrijedi i za ponude koje nude uobičajeniju propusnost od 640 kbps, i druge dostupne
brzine.

3
1.3. Teškoće pristupa DSL – ADSL-u
Stručnjaci u SAD-u ističu da ADSL neće zamijeniti stare i cijenjene T1 veze (koje obično
dolaze sa sporazumom o razini kvalitete usluge) ili naprednije HDSL veze za velike
kompanije. Iako uštede u cijeni mogu biti privlačne, postoje praktična ograničenja
skalabilnosti tehnologije.
Osam megabita podataka koji svake sekunde prolaze kroz DSL se mogu potrošiti vrlo
brzo ako pretplatnik ima puno zaposlenih koji koristi tu vezu.
Što više PC-eva istodobno koristi DSL vezu, to se lošijima mogu predviđati performanse.
DSL može također uštedjeti novac korisnicima koji trenutno plaćaju odvojene linije za
telefoniranje i pristup Internetu.

ADSL korisnici moraju instalirati filter ili razdjelnik koji će izolirati visokofrekventne kanale
za podatke od niskofrekventnih kanala za govor, no u većini slučajeva se radi o plug-
and-play proceduri.
Korisnici će moći još bolje iskoristiti svaku telefonsku liniju kako se bude širila primjena
tehnologije VoDSL (Voice over DSL). Ova tehnologija, omogućit će da se funkcije
višestrukih telefonskih linija i razmjena podataka obavljaju preko jedne jedine telefonske
linije, i izgleda kao jak konkurent kabelskim telefonima. Koristeći VoDSL, tvrtka će moći
koristiti višestruke glasovne priključke i imati zajednički kanal za podatke preko jedne
bakrene telefonske žice.
Jednom kad VoDSL postane široko dostupan, i kućni i poslovni korisnici će moći izvući
veću korist iz svojih telefonskih linija. Upravo je ovaj potencijal naveo neke tvrtke za
istraživanje tržišta da zauzmu drugačije stajalište od onog GartnerGroupe, i da predvide
kako će DSL prestići kabelske veze glede pitanja popularnosti. Prema mišljenju vodećih
ljudi iz tvrtke za istraživanje tržišta eMarketer, u 2003. godini bilo je 10,9 miliona DSL
pretplatnika u odnosu na samo 9,8 miliona pretplatnika na uslugu kabelskog pristupa.
Pa ipak , DSL se još uvijek nalazi pred nekim problemima. Izrazito komplicirana
telefonska mreža, koja je vlasništvo nekoliko kompanija (a koje mogu iznajmljivati uslugu
drugim kooperantima), u kombinaciji s brzorastućom mrežom, koncentriranom u urbanim
područjima koju je teško opsluživati, stvaraju snabdjevačima, a često i korisnicima,
probleme oko podrške.

Ispitivanje je pokazivalo da je u prosjeku bila tri puta veća mogućnost da će DSL

pretplatnici razmotriti promjenu pružatelja usluge zbog problema s podrškom u odnosu
na korisnike kabelske veze.
Rrezultati su posebno loši bili za Verizon: pretplatnici ove kompanije su i do četiri puta
bili spremniji razmišljati o napuštanju usluge zbog problema s podrškom.

4
2. TEHNOLOGIJE DSL-ADSL

2.1. Šta je ADSL?

ADSL (eng. Asymetric Digital Subscriber Line, asimetrična digitalna preplatnička linija) je
jedna od tehnologija xDSL, koja omogučuje pristup Internetu kroz postojeću komutiranu
telefonsku mrežu. Posjeduje sposobnost prijenosa podataka brzinama mnogostruko
većim od brzina koje danas omogučavaju analogni modemi.

2.2. Koje su prednosti ADSL-a?

Pored velike brzine, ADSL modemi imaju i drugih prednosti u poređenju sa analognim
modemima.
Nasuprot povremenih konekcija koje se ostvaruju korištenjem analognih modema, ADSL
konekcija je stalno aktivna.. Poruka «Line is bussy» odlazi u prošlost i više nema stalnog
logiranja na mrežu, kao i čekanja da se konekcija ostvari – ona je stalno prisutna.
Vrhunska prednost je mogućnost korištenja telefona u isto vrijeme dok je ADSL linija
aktivna. Također, korištenjem ADSL linije prestaje obračun telefonskih impulsa, jer je
princip rada ove tehnologije drugačiji od konekcije ostvarene putem analogne ili ISDN
linije.

2.3. Koliko je brz ADSL?

U zavisnosti od sposobnosti korisničke telefonske parice i ponuđenog tipa servisa, ADSL

linija ima sposobnost prijenosa podataka u smjeru prema korisniku (downstream) od 256
Kb/s do čak 8 Mb/s. BH Telecom će u skladu sa potrebama korisnika i mogućnostima
mreže definisati optimalne brzine prijenosa i paketa usluga. U svakom slučaju, brzina
prijenosa po ADSL liniji u downstream smjeru je deset do petnaest puta veća od brzine
koja se postiže korištenjem analogne linije.

Poređenje brzina Download-a ( Modem, ISDN, DSL-ADSL )

5
2.4. Koji je princip rada ADSL-a?

Princip rada ADSL tehnologije je razdvajanje frekventnog opsega telefonske parice na

dva dijela.
Frekvencije ispod 4 KHz su rezervisane za prijenos govora, a opseg iznad 4 KHz se
koristi za prijenos podataka. Upravo ovaj princip omogućava da se telefonska linija
koristi za prijenos govora i podataka istovremeno.
Atribut «asimetrični» dolazi od asimetričnosti opsega rezervisanog za prijem i slanje
podataka, što za posljedicu ima veću brzinu za download podataka u odnosu na upload,
čime su zadovoljeni osnovni zahtjevi korisnika.

2.5. Šta je potrebno podesiti na strani korisnika?

Postoje dva tipa ADSL modema, interni i eksterni. Interni modemi se daju u obliku
kartica koje se instaliraju u računar na mjesta predviđena za to, u PCI slot. Eksterni
modemi se mogu povezati na korisnički računar putem USB, 10/100BaseT ili drugih
mrežnih interface-a.
U slučaju da se korisnik odluči na korištenje ADSL linije, JP BH Telecom će obezbijediti
svu terminalnu opremu koja omogućuje da prijenos glasa i podataka funkcionišu
istovremeno kao dvije nezavisne (posebne) usluge kroz jednu telefonsku liniju.

6
FEATURES – OSOBINE

• 32-bit Controllerless-based PCI ADSL Modem

• UTOPIA Specifications Level I and Level II compliant
• ANSI T1.413 issue 2, ITU-T G.992.1 (G.dtm) and G.992.2 (G.lite) compliant
• Using Discrete Multi-Tone (DTM) line encoding scheme
• Full Rate trabsimission at up to 8 Mbps downstream and 640 Kbps upstream
• G.lite transimission at up to 1.5 Mbps downstream and 512 Kbps upstream
• Rate Adaptive modem at 32 Kbps steps
• Up to 18,000 ft loop reach
• PCI 2.1 Power Managment specification compliant
• Software upgradable via driver for future feature enhancement
• Full RFC1483/RFC1577/RFC2364 protocol stack support
• Spectral compatibility with POTs.

2.6. Brzina (ali i dužina)

ADSL teoretski dopušta do 8 megabita podataka u sekundi od centrale prema korisniku

(download), dok u suprotnom pravcu propusnost iznosi 1 megabit u sekundi (upload).
Uočite da je upotrijebljena riječ propusnost, a ne brzina, zato jer se radi o teoretskoj
mogućnosti. Također, odlazna i dolazna brzina nisu iste (odatle i ime ADSL –
Asymmetric DSL, asimetrični DSL), uobičajeni Internet korisnik uglavnom podatke prima
(download) sa Interneta, dok je slanje (upload) na Internet mnogostruko manje. Iz ovog
razloga ADSL nije iskoristiv za web hoster-e i druge service provider-e, jer je za njih
odlazna (upload) brzina ključna.

Brzina od 8 Mbps je u praksi teško dostupna, jer je ADSL jako osjetljiv na dužinu
kablova.
Tako već poslije petog kilometra propusnost opada na 2 Mbps za dolazni i 385 kbps za
odlazni saobraćaj. Maksimalne dužine na kojima može funkcionisati zavise od puno
faktora (vrsta kabla, presjek, stanje instalacija i sl.), ali teško da mogu preći 8 km. Zbog
toga se često postavlja pitanje dostupnosti ADSL-a, jer da biste ga uopšte mogli koristiti,
morate biti relativno blizu telefonske centrale. U trenutku pisanja teksta, na web stranici
Bihnet-a (link na kraju teksta) moglo se provjeriti da li je na vašem telefonskom broju
moguće koristiti ADSL (na području Sarajeva).

ADSL provider-i obično nude nekoliko paketa sa različito propusnosti.

Najčešće su to tri paketa, sa brzinama od 384 kbps, 768 kbps, 1,5 Mbps za dolazni
saobraćaj (ponekad i 256 kbps). Za kućne korisnike, brzina od 384 kbps je i više nego
dovoljna, jer se tom brzinom bez ikakvih problema mogu gledati svi multimedijalni
sadržaji raspoloživi na Internetu.

7
2.7. Šta je sve potrebno?

Kao što smo mogli zaključiti iz prethodno rečenog, za korištenje ADSL-a potrebno je
nekoliko preduvjeta. Već je spomenuta potrebna udaljenost (blizina) digitalne telefonske
centrale, a slijedeći potreban element je telefonska linija. Nema nekih posebnih
zahtijeva, osim u slučaju da imate dvojnika. U tom slučaju ADSL nije moguć, pa ćete
morati podnijeti zahtjev za posebnom žicom. Također, obratite pažnju na stanje vaših
instalacija, jer ADSL je jako osjetljiv na njihov kvalitet.
Sljedeća stvar koju morate imati je računar sa mrežnom karticom, jer je ADSL za njega
samo još jedna mrežna konekcija. Dakle, telefonski kabl ćete spojiti na ADSL
«modem», a njega na mrežnu karticu. Da biste istovremeno koristili klasični telefon,
prije ADSL «modema» mora se priključiti uređaj koji se naziva Spliter, koji je zadužen
za razdvajanje govornog dijela (telefon) i podatkovnog dijela (ADSL) signala. Ovo je
moguće pošto telefon koristi samo prva 4 KHz frekvencijskog opsega telefonske parice,
dok ADSL koristi frekvencije iznad 4 KHz.

Znači, prvo ide spliter, pa se na njega spaja jedna žica za ADSL «modem». «Modem»
je pod navodnicima jer, iako se koristi, taj termin je pogrešan, pošto je ADSL u
potpunosti digitalna tehnologija, pa nema nikakve MODulacije/dEModulacije. Ispravan
naziv bi bio ATU-R (ADSL Terminal Unit – Remote) ili u slobodnom prijevodu ADSL
terminalna oprema. Postoji i izraz DSLAM, a tim izrazom se označava oprema na strani
provider-a. Bitno je da spliter i ADSL modem dobijate od svog ADSL provider-a, u
našem slučaju BH Telecoma. ADSL modemi postoje u mnogim varijantama, od internih,
eksternih, pa do USB verzija.

Šematski prikaz instalacije DSL – ADSL- a

8
Ovaj prvi dijagram pokazuje kako je vaša kuća spojena na Internet preko DSL-a. Na
primjer, u Americi je preko 30 000 centrala i svaka je odgovorna za svoj telefonski servis
(a ujedno i DSL servis) za male regije koje su prikazane ovdje zelenom bojom. Ciklus
koji je nacrtan oko «CO Office Service Area» na šemi tačno prati granice i postavke
koje moraju biti zadovoljene.

Plavi oblak na slici prikazuje multikonekcijsku mrežu sa različitih lokacija

(multikonekcijske mreže su uvijek prikazane kao oblak na šemi, dijagramu, slici…). Ovaj
oblak može posjedovati ili Telco (pošta) ili CLEC, ili i jedan i drugi zajedno. U svakom
slučaju, to nije Internet.

Internet počinje od ISP-a, a iza ISP-a je Internet Provider (provajder).

Slijedeći dijagram je osnova ADSL-a (Zajednička forma korisničkog DSL-a) u kući.

Spliter je ovdje prikazan kao mala kutija koja razdvaja telefonski signal i podatke sa linije
iz pošte (podaci su obilježeni crvenom linijom) koji su poslani preko odgovarajuće
opreme za podatke, odnosno RJ11 (telefonska utičnica) unutar žice.

9
Instalacija DSL-a sa filterom, umjesto spliterom, dopušta podacima i telefonskom signalu
da nesmetano protječu kroz kućnu telefonsku instalaciju, koju filtriraju kroz telefon i fax.

2.8. Instalacija

Ako imate sve preduslove ispunjene (i pretplatite se na ADSL uslugu), ostaje još da
instalirate podršku za ADSL. Svi danas aktuelni operativni sistemi (Windows
9x/Me/2000/XP/Linux/MacOS) bez većih problema mogu da se spoje na ADSL. Načina
za spajanje je nekoliko. Na Windows platformi postoji nekoliko PPPoE drivera, ali je
najrašireniji RASPPPoE, koji se može besplatno pronaći na Internetu, a jednostavan je
za instalaciju. Ukratko, radi se o simulaciji klasičnog Dial-Up-a, s tom razlikom da
korisnik poslije prvog uspostavljanja veze ostaje konstantno na liniji, a autentifikacija
korisnika je gotovo trenutna. RASPPPeO ima skriptu koja će automatski pripremiti Dial-
Up vezu, pa je instalacija maksimalno jednostavna i završava se za par minuta. Što se
tiče Linux-a, PPPoE je uključen u kernel 2.4, a neke distribuciie (SuSE npr.) imaju i
dodatne alate za konfiguraciju. Od BH Telecoma potrebni su vam samo korisničko ime
(username) i šifra, dok će se svi ostali podaci (IP adresa, subnet maska, Gateway, DSN
i sl.) automatski pridružiti mrežnoj kartici prilikom uspješne autentifikacije korisnika.

10
Primjer instalacije (podešavanja) Dsl-Adsl u operativnom sistemu Windows 98

Instalacija Dsl-Adsl u Windows-ima 98 je objašnjena u 9 koraka.

Prvi korak

Sa Windows desktopa izaberete ikonu Network Neighborhood (pogledaj korak 1. na

slici).

Desnom tipkom miša kliknite na ikonu i izaberite naredbu Properties (pogledaj korak 2.
na slici).

11
Drugi korak

Nakon što ste izabrali naredbu Properties, otvorit će vam se novi prozor, na kojem prvo
izaberete TCP/IP → 3Com EtherLink 10/100 PCI TX NIC (3C905B-TX),
(pogledaj korak 1. na slici), a zatim kliknete na naredbu Properties (pogledaj korak 2. na
slici).

12
Treći korak

Nakon klika na Properties, otvorit će vam se prozor TCP/IP Properties prikazan na

slici.
Budite sigurni da ste izabrali opciju Obtain an IP address automatically
(pogledaj korak 1. na slici),

a zatim kliknite na tab WINS Configuration na vrhu prozora da pređete u slijedeću

sekciju (pogledaj korak 2. na slici).

13
Četvrti korak

Nakon toga izaberite opciju Disable WINS Resolution

(pogledaj korak 1. na slici),

a zatim kliknite na Gateway tab na vrhu prozora da pređete u slijedeću sekciju (pogledaj
korak 2. na slici).

14
Peti korak

Nijedan Gateway ne treba biti instaliran. Ako primijetite da je u frame box-u « Installed
gateways » ima instaliran ijedan od gateway-a, onda ga označite i kliknite na kontrolno
dugme « Remove » da biste ga obrisali. Ovaj postupak treba ponoviti sve dok frame box
ne bude prazan, a kontrolno dugme « Remove » zamrznuto, a onda kliknite na tab DNS
Configuration na vrhu prozora (kao na slici) da biste prešli u slijedeću sekciju.

15
Šesti korak

Budite sigurni da je opcija Disable DNS odabrana (pogledaj korak 1. na slici),

a onda kliknite na kontrolno dugme OK (pogledaj korak 2. na slici).

Sedmi korak

Kliknite na tipku Start, a zatim odaberite naredbu Run sa start menija (kao na slici).

16
Osmi korak

Kliknite na tekstno polje tačno tamo gdje piše Open, a ako je nešto ispisano u tom polju,
onda to izbrišite i napišite naredbu winipcfg , i kliknite na kontrolno dugme OK (kao na
slici).

Deveti korak

Otvorit će Vam se novi prozor IP Configuration, na kojem će te uraditi slijedeće :

Budite sigurni da je IP Configuration informacija iz Ethernet card-a. Možete vidjeti listu
dostupnih izbora klikom na strelicu pored označenog polja
(pogledaj korak 1. na slici).

Kada je vaša Ethernet card izabrana, onda kliknite na kontrolno dugme Release
(pogledaj korak 2. na slici),

onda kliknite na kontrolno dugme Renew

(pogledaj korak 3. na slici).

Kada ste sve to završili, kliknite na kontrolno dugme OK

(pogledaj korak 4. na slici).

17
3. LITERATURA
U seminarskom radu korištena slijedeća literatura :

 Magazin « INFO », ADSL , autor: Goran Milić, broj 59, Decembar 2002, stranice
br. 34, 35
 Magazin « Mreže »,
 www.dsl.com
 www.dslreports.com
 www.dslreports.com/information/kb/dsl/pictures
 www.dsl.com/faq+info

18