Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
14Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Ishrana u Zdravlju i Bolesti

Ishrana u Zdravlju i Bolesti

Ratings: (0)|Views: 1,729|Likes:

More info:

Published by: Zdravstveni_Fakultet on Nov 28, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/31/2013

pdf

text

original

 
ISHRANA U ZDRAVLJU I BOLESTI- DIJETETIKAUVOD
 Narodna mudrost poima istinu sa činjenicom da
Zdravlje ulazi na usta”.
George Herbert (16 vijek) “Ma ko bio otac jedne bolesti, nepravilna ishrana joj je mati”Zadatak ishrane u normalnim uslovima razvoja čovjeka je očuvanje zdravlja i radnesposobnosti.Zadatak medicinara je da doprinesu praktičnom primjenom poboljšanje zdravstvenog stanja iradne sposobnosti čovjeka, tj. profilaksi i terapiji niza bolesti.Riješavanje problema ishrane zdravih i bolesnih ljudi uslovljeno je poznavanjem etiološke vezeishrane i bolesti i profilaktičko-terapeutskog dejstva dijete kao i proizvodnjom biološkivrijednih i higijenski ispravnih namirnica.Spoznaja potreba organizma za energetskim, gradivnim i zaštitnim materijama kao i biološkivrijednih namirnica uslovljena je i pravilnom primjenom dijetetike i profilakse u liječenju bolesti.Ishrana i hrana utiću na razvoj i zdravstveno stanje organizma, odnosno njegovu funkcionalnu ivitalnu sposobnost.O na je posljedica nedovoljne i preobilne ishrane i vezana je za potrebe organizma zaenergeskim, gradivnim i zaštštnim materijama pri različitim uslovima života i rada.Ona izučava dijetetsku vrijednost namirnica, uslove pod kojima se proizvode, prerađuju, prevoze i upotrebljavaju.Kvalitet i higijenska ispravnost hrane su preduslov za efikasnu borbu protiv svih bolesti koje su posljedica nepravilne ishrane.Oštećenja organizma usljed nepravilne ishrane često su masovnog karaktera i utiću na vitalnusposobnost čitavog naroda.Bolesti izazvane nepravilnom ishranom praćene su smanjivanjem radne sposobnosti i velikimekonomskim gubicima koji su negativni po životni standard.Hronično nedovoljna ishrana u energetskim, gradivnim i zaštitnim materijama ogleda se u poremečaju tjelesnog rasta i razvoja, u pojavi avitaminoza i hipovitaminoza (rahitis, skorbut, pelagra, beriberi, avitaminoza A) kao i drugih bolesti (anemija,zubni karies, struma, infektivne bolesti), hronična hiperalimentacija tj. gojaznost povezana sa šećernom bolesti, hipertenzija,srćanim i moždanim infarktom, holecistopatije, iskrivljenje kičmenog stuba, ravnim tabanima i proširenim venama.Sve ovo je zadatak ishrane sa aspekta etiologije i prevencije.Ako se ovom doda i mogučnost oštećenja organizma patogenim mikroorganizmima i njihovimtoksinima i parazitima, kao i toksičnim i radioaktivnim materijama prisutnim u hrani onda je jasno da između ishrane (nedovoljne i preobilne) i hrane (kontaminirane biološkim, hemijskimi radioaktivnim agensima postoji uzročna povezanost.Problem ishrane ljudi u zdravlju i bolesti je kompleksna nauka i traži saradnju svih srodnihstruka. Samo takav multidiscipliniran pristup problemu bit će garancija za očuvanje zdravlja, povećanje radne sposobnosti i produžetka aktivnog vijeka življenja.
1 Problemi ishrane u svijetu i kod nas
Zakon ponude i potražnje ima presudnu ulogu u ishrani ljudi.Nema države koja može uvišegodišnjem periodu da obezbjedi potrebe stanovništva u neophodnim namirnicama anaročito u uslovima katastrofa i ratova.Kakve šanse imamo za uvoz i transport hrane?Zadatak svih država je povečanje proizvodnje hrane.1
 
 Na žalost demografska eksplozija se dešava u zemljama u razvoju deficit u E.G. i zato je očito,što ne znači da ga nema i u razvijenom svijetu.FAO 1960 g. = 2,910 milijardeWHO 2000 g. = 6,280 milijardeProizvodnja hrane i danas zaostaje u zemljamaAfrike, Dalekog Istoka, Bliskog Istoka, Latinske Amerike. Nedostatak bjelančevina i vitamina A i C izazivaoboljenje nedovoljne ishrane ili hiperalimertacije masti i šećera.Biohemijski sastav i dnevna potrošnja5263728090200Kalorije2.6643.0883.161Bjelančevine86 g93,291,5Masti57 g73,693,4Ugljikohidrati487 g522609Sezonska potrošnja voća i povrća?Ishrana i uhranjenost ( nedovoljna i preobilna ) je uslovljena činjenicama.1. Povečanje u apsorpciji hranjivih materija• ( poremećaji u apsorbciji masti zbog nedovoljnog lučenja žuči i hipolitičkih fermenatamože onemogućiti apsorbciju hiposolubilnih vitamina i izazvati odgovarajuće deficite – avitaminoze ( ADEK ) • želudačno – crijevni poremečaj naročito hroničnog karakteradovode do gubitka hranjivih materija naročito mineralnih soli i vitamina ako hranasadrži veće količine FITINSKE i OKSALNE kiseline koje stvaraju nerastvoriva jedinjenja sa kalcijumom, grožđem onemogućena je apsopcija tih soli što void pojavirahitisa odnosno anemije.Oboljenja jetre ( ciroza ) pračena je i poremećaju u funkciji karatinoze, štoonemogućava pretvaranje karotina u vitamin A, tako da se rezerve tog vitaminanagomilane u jetri vremenom iscrpljuju a nove se ne stvaraju pa dolazi do avitaminoze.Jetra oštećena alkoholom smanjuje sintezu kokarboksilaza ima za posljedicu pojavu deficitaTIAMINA.3. Povećane potreba organizma (naporan rad, trudnoća) mogu dovesti do pothranjenosti ako ne povećamo unos hranjivih i zaštitnih materija.4. Nedovoljna energetska potrošnja – odsustvo fizičke aktivnosti, klimatski uslovi dovodi donagomilavanja masti u organizmu, dovodi do poremećaja funkcionalne sposobnostii do trajnogoštećenja zdravlja ( gojaznosti ).Ako želimo da ishrana ne bude MORBOGENI činilac tada za sve kategorije treba obezbijediti potrebne količine biološki vrijedne i higijenski ispravne namirnice.
SAVREMENI TRENDOVI U PROIZVODNJI I KORIŠTENJU HRANE
2
 
Danas se problem ishrane i zdravlja upoređuje (poima) sa problemom ekonomije, transferatehnologije i kapitala, odnosno privrednog rasta i razvoja da bi se zadovoljile osnovne potrebeorganizma.Temeljno pitanje čovječanstva je opstanak čovjeka, njegovo zdravstveno stanje i kvalitetživljenja i uživanja u ishrani.Moderni razvoj čovjeka definisao je ciljeve u ostvarivanju njegovih posebnih ili zajedničkih potreba i ineresa. Isti su usmjereni na postupke i riješenja prevencije zdravlja i obezbjeđenjadovoljne, kvalitetne i sigurnosno ispravne hrane.Briga za daljnom budučnosti samo je djelimićno usmjerena prema siromašnim, neuhranjenim iobespravljenim.Budući projekti u preveniranji i ishrani se moraju ciljno usmjeriti ka humanijem i pravednijemnačinu življenja u društvu.Oni bi u cjelini trebali iskoristiti svoje ogromne naučne i humane potencijale za dobrobitdruštva a da pri tome se ne naruši i uništi okolinu i život u njoj. Naša generacija nije uspjela razviti svijest, volju i razumjevanje što je potrebno da bi se živjelou skladu sa prirodom.Razvijene industrijske zemlje čine oko ¼ populacije, iskorištavaju svijetska prirodna bogatstvadok su ostali prisiljeni da preživljavaju trpe neuhranjenost, oboljevaju i umiru.40% svijetskog stanovništva je suočeno sa nekim od oblika neuhranjenosti. Neuhranjenost i glad su sigurno(definitivno) rezultat ljudskih odluka zbog toga što svijetska proizvodnja hrane prevazilazi porast stanovništva i može osigurati dovoljne količine hrane zasvakoga. Na žalost proizvodnja hrane je okrenuta prema onima koji više plačaju i koriste kvalitetniju iluksuzniju hranu.To su pokazatelji na koji način se sa svijetskog tržišta isključuju siromašni čije su mogučnostiograničene a ograničavaju namirnice samo za preživljavanje.Ovako rasuđivanje se mođe pretvoriti u dugoročnsiromaštvo koje prati glad i neuhranjenost.Dugoročni cilj je u jačanju svjetskih prehrambenih i zdravstvenih organizacija (FAO/WHO)koje mogu odgovoriti osnovnim potrebama za hranom i zdravljem svih ljudi, uhranjenih ineuhranjenih zdravih i bolesnih.Ciljevi se mogu ostvariti na slijedeći način:poboljšanjem kvalitetne i higijenski ispravne hraneuvođenjem novih odgovarajučih tehnologija,• večom efikasnošću u proizvodnji, preradi, uskladištenju i kontroli hrane pravednijojraspodjeli hrane i korištenju naučnih dostignućaMasovna glad je dobro poznata osobina kroz istoriju a neuhranjenost dobija trajni oblik ljudskog položaja.Bez obzira na porast proizvodnje hrane prisutna glad prijeti i u budučnosti.Društvo može i mora iskorijeniti glad i zadovoljiti osnovne potrebe za sve ljude.Danas je proizvodnja hrane ograničena sa uticajem fizičkih faktora, direktnim dijelovanjemčovjeka a posebno uticajem ekološki neprihvatljive proizvodnje.Upotreba pesticida, hemijskih jedinjenja i gnojiva mogu prouzrokovati velike štete zbogzasičenosti zemljišta, opadanja produktivnosti i izumiranja nekih bitnih biljnih i životinjskihvrsta.Međutim bez obzira na navedene činjenice proizvodnja hrane se može udvostručiti a raspodjelaznatno poboljšati.U proizvodnji hrane ukupna kalorijska vrijednost je dvostruko veća od zadovoljenjaindividualnih potreba ljudi u svijetu.3

Activity (14)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
gjankovi3349 liked this
Mirsad Fejzic liked this
Tereza Arsic liked this
mi_nismo_mi2060 liked this
zelnid4 liked this
zelnid4 liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->