Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet Zagreb

Centar za obrazovanje nastavnika
Kolegij: Opća didaktika
Nositelj kolegija: dr.sc. Marko Palekčić
Izvođač kolegija: dr.sc. Igor Radeka

Student: Ana Cader

Akademska godina : 2009/2010.
Uvod
Briljantnost bez sposobnosti komuniciranja bezvrijedna je u
bilo kakvom poduhvatu. Thomas Leech

prije 60 000 godina ljudi su započeli prvi proces

komunikacije kako bi podijelili svoja iskustva. Danas
posredstvom simbola u komunikaciji ljudi ostvaruju
međusobne odnose.
Postoji mnoštvo teorija komunikacije koje se
mijenjaju, dopunjaju s obzirom na rastući broj vrsta i
oblika komunikacije.
Sadržaj
1. Teorija komunikacije - osnovni pojmovi i
komunikacijski model
2. Vrste komunikacije.
3. Komunikacijski nastavni oblici.  
1. Teorija komunikacije – osnovni
pojmovi
Odgojno obrazovni proces je složen komunikacijski proces
u kojemu se jasno mogu izdvojiti pojedini elementi.
Odgojno djelovanje se odvija putem interakcije koja se
uspostavlja komunikacijom.
Interakcija je aktualan odnos između dvije ili više jedinki
pri kome jedna jedinka utječe na ponašanje drugih
Komunikacija je odnos među jedinkama pomoću
znakova, odnosno proces stvaranja značenja između dvije
ili više osoba ili kao proces uzajamne razmjene značenja.
Dakle, nastavnik pomaže učeniku stvoriti značenje, razviti
stavove i formirati uvjerenja.
1.Osnovni
Teorija komunikacije
elementi :
- model
odaslana informacija koja je kodirana određenim znakovima i
simbolima. (za razumijevanje informacije sudionici
komunikacije moraju imati zajednički kod.
Kanal kroz koji prolazi odaslana informacija
Buka ili interferencija. U slučaju nastavnog procesa to su
objektivni (buka, slabo vidljiv tisak) i subjektivni (nepoznavanje
koda, umor, stav, raspoloženje) šumovi.
 Zbog karakteristike dvosmjernosti komunikacije odnosno
postojanja povratne sprege ovaj model predočen je kružnicom.
Unutar sustava svakog komunikatora djeluje filter na primače i
odašiljače, no ne i na ulaznu informaciju.
Ulazna informacija se kodira tj. sadržaj se može pretvoriti u
govor ili nekakav drugi kod. Primljena informacija se dekodira,
odnosno riječima se pridaje značenje. Ako je učenik
nastavnikovim riječima pridodao isto ili slično značenje on ga je
razumio.
Komunikacijski
modeli
2. Vrste komunikacije
Intrapesonalna i interpersonalna komunikacija
Personalna i apersonalna komunikacija
Verbalna i neverbalna komunikacija
Neposredna i telekomunikacija
Autoritarna i demokratska komunikacija
Nasilna i nenasilna

Mentorska komunikacija
Multimedijska komunikacija
Vizualna komunikacija
Kompjutorska komunikacija
Virtualna komunikacija
2. Vrste komunikacije
Intrapesonalna i interpersonalna komunikacija
 Razgovor sa samim sobom odnosno
unutrašnji govor je intrapersonalna
komunikacija. U narodu postoji
izreka ''Prvo ispeci a onda reci'' koja
pokazuje da takav govor sa samim
sobom prethodi međuljudskoj
komunikaciji. Odnos u takvom
komuniciranju je ''ja - ja''.
 Direktna komunikacija dviju ili više
osoba posredovanjem ili
neposredovanjem medija je
interpersonalna komunikacija.
 Osim brojem osoba koje sudjeluju u
komun ikaciji ona se razlikuje s
obzirom na fizičku udaljenost
osoba, te mogućnost povratne
informacije.
 Didaktički takva komunikacija se
određuje kao interakcija osobe koja
prezentira sadržaje (informacije)
nekoj drugoj osobi, kolektivu da bi
utjecala na njezino ponašanje ili
sudjelovala u stvaranju situacija
koje pridonose promjeni vlastitih
stavova i uvjerenja, odnosno da bi
se pomoglo usvajanje određenih
činjenica i generalizacija
2. Vrste komunikacije- nastavak
Personalna i apersonalna komunikacija
 sam medij je osoba te da nema
drugih poredujućih medija.
 Apersonalna komunikacija je svaka
komunikacija koja se ostvaruje
putem tehničkih posrednika.
 Danas takva komunikacija sve više
dobiva na važnosti u obrazovanju
zbog svojih informacijskih
karakteristika.
 Tijekom nastave mogu se
izmjenjivati obje vrste ovisno o
potebama.
 Treba upozoriti da računalo,
videorekorderi, glazbene linijije ne
mogu nadomjestiti čovjeka koji je
osnovni i primarni medija već samo
upotpuniti i obogatiti kvalitetu
nastave.
2. Vrste komunikacije - nastavak
Verbalna i neverbalna komunikacija
 Ako uzmemo u obzir način  Njezine su funkcije informiranje o
prijenosa informacija objektivnom kao i o subjektivnom,
komunikaciju možemo podijeliti te iznošenje ideja. Ona je pod
na verbalnu (komunikaciju svjesnom kontrolom za razliku od
riječima) i nevrebalnu neverbalne komunikacijie kojom
(komunikaciju bez riječi). upravljaju niži centri.
 One se odvijaju istodobno  Prema N. Rot (1982) neverbalna
međusobno se mogu komunikacija služi za izražavanje
nadopunjivati, pojačavati, ili biti osjećaja, uzajamnih stavova,
kontradiktorne. Zbog činjenice da prezentiranje vlastitih osobina,za
je jezik najznačajniji ljudski praćenje, podršku i dopunu
komunikacijski sustav verbalnoj verbalne komunikacije, kao
komunikaciji koja prenosi zamjena za verbalnu komunikaciju
informacije govorom i riječima, te konvencionalno izražavanje.
njoj se posvećivalo više pažnje.  Neverbalna komunikacija čini 93%
Iako je verbalna komunikacija ukupne komunikacije (Tubbs, S.L.,
temelj odgojno-obrazovne Moss, S.) . Ona je dopunski kanal
komunikacije u sveukupnoj kojim se nadopunjuje verbalna
komunikaciji ona čini tek 7% komunikacija.
ukupne komunikacije.
 2. Vrste komunikacije - nastavak
U novije vrijeme sve se više Neverbalni znakovi dijele se na
ističe važnost neverbalne paralingvističke (način govora, vezano
komunikacije, pa tako i u uz govor) koji čine 38% komunikacije i
razredu. Nastavnik je dužan ekstralingvističke na koje otpada 55%.
ovladati svojom Ekstralingvistički znakovi se dijele na
neverbalnom kinezičke (facijalna ekspresija, pokret
komunikacijom kao i ruku, glave, nogu, trupa; položaj tijela,
gesta, dodiri, mirisi) i proksemičke
savladati osnove isčitavanja ( fizička blizina, prostorni raspored,
povratne sprege svojih teritorijalno ponašanje).  
učenika putem neverbanih
znakova. Osim toga ona
poboljšava i regulira
socijalnu interakciju.
Slika1. Neverbalni znakovi
učenika koji iskazuju
opušteno i superiorno
ponašanje (Nollan, S. 1994)
2. Vrste komunikacije - nastavak
Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija
Dvosmjerna komunikacija za razliku od jednosmjerne
podrazumijeva povratnu spregu između osoba koje
komuniciraju.
U literaturi stoji da je većina komunikacije u razredu
jednosmjerna, jest ako se gleda samo na kanal verbalne
komunikacije, no velik dio komunikacije i povratne
sprege učenici daju nevrebalnim načinom komunikacije,
tako da u tom slučaju opet imamo dvosmjernu
komunikaciju.
Prava jednosmjerna komunikacija bila bi ona koja se
odvija preko masovnih medija kao što su radio i
televizija gdje zaista nema međusobne povratne
informacije.
 
2. Vrste komunikacije - nastavak
Neposredna komunikacija i telekomunikacija
 Neposredna komunikacija uvijetuje da se osobe nalaze u istoj prostoriji
gdje komuniciraju licem u lice. Ona može biti verbalna i neverbalna.
 Razvoj tehnologije omogućio je komunikaciju na daljinu, najprije
telefonom, a sve više i videopozivom i telekonferencijom, takvu vrstu
komunikacije nazivamo telekomunikaciju. Začeci komunikacije na
daljinu u obliku nastave započele su putem radija a kasnije i televizije,
no takvim načinom nije bila omogućena povratna informacija.
 Danas je videokonferencijski sustav uz korištenje pametnih ploča
omogućio povratnu informaciju te olakšao komunikaciju.
 Postavlja se pitanje može li takva tehnologija doista u potpunosti
zamjeniti neposredan kontakt s nastavnikom, te hoće li i dalje učenici
osjećati osmljenost i otuđenost te biti dovoljno motivirani zbog
nedostatka neposrednog kontakta s ostalim polaznicima škole i
nastavnicima.
2. Vrste komunikacije - nastavak
Neposredna komunikacija i telekomunikacija
U suradnji s Carnetom u
tijeku je projekt povezivanja
učenika s otoka sa matičnom
školom na kopnu putem
jedinstvenog sustava sobnih
videokonferencija pod
nazivom E-otoci, kako bi
mogli što kvalitetnije pratiti
nastavu i komunicirati s
nastavnicima.
Anketa koja je provedena
među učiteljima pokazala je
da je 87% učitelja zadovoljno
videokonferencijskim
sustavom kao oblikom
nasatve na daljinu.
2. Vrste komunikacije - nastavak
Autoritarna i demokratska komunikacija
Uz autoritarnu komunikaciju veže se pretjerana strogost,
zahtijevanje poslušnosti koji izravno utječu na odgoj slobode
ličnosti.
Ograničavanje komunikacije ne
pridonosi optimalni razvoj
ličnosti.
Takav način komuniciranja
isticale su tzv. Stare škole, danas
veću ulogu imaju demokratski
načini komuniciranja koji
dopuštaju učenikovo vlastito
mišljenje, donosi vlastite
zaključke, te bude svoj. Danas se
takav način komunikacije veže uz
izraz socijalna reverzibilnost.
2. Vrste komunikacije - nastavak
Nasilna i nenasilna komunikacija
Na postojanje ove dihotomije Za razliku od govora nasilja,
ukazuje Ladislav Bognar koji nenasilnu komunikaciju
tvrdi da je uobičajeni način predstavlja žirafa čije su
govora u nastavi putem glavne karakteristike govora
nasilne komunikacije. Takav ja-izrazi, kojima izražava
govor nasilja očituje se u ti- zapažanja, osjećaje, želje i
izrazima. potrebe.
Kao predstavnika takvog Njome se postiže otvaranje
govora izabrana je zmija koja komunikacije te bolje
dijagnosticira, postavlja razumijevanje među
zahtjeve, poriče odgovornost osobama, sudionicima
te proizlazi iz komunikacije.
autoritativnosti kao popratne
pojave u nastavi.
2. Vrste komunikacije - nastavak
Mentorska komunikacija
 sustav međusobno povezanih
komunikacijskih epizoda.
Matijević (1991)
 To mogu bti razgovori ili drugi
načini komuniciranja između
nastavnika i učenika. Važno je
istaknuti da je svaka instrukcija
povezana s prethodnom i polazi
od povratnih informacija
prethodnih aktivnosti učenika.
 komunikacija može biti
dopisnoga tipa, danas sve više se
razvija e-mentorstvo
 U članku ''e-mentor – iskustva s
jednog poslijediplomskog
studija'' prof. Matijević opisuje
prednosti elektronske pošte u
mentorskoj komunikaciji na
daljinu kojom je riješeno pitanje
pravodobnog slanja i dobivanja
povratne informacije
 Također korištenjem e-maila
omogućilo se svakodnevno
komuniciranje izmenju
nastavnika i mentora.
 No postavlja se pitanje koliko su
nastavnici osposobljeni i
motivirani za takav oblik
komunikacije.
2. Vrste komunikacije - nastavak
Multimedijska komunikacija Vizualna komunikacija
 
Multimedijska komunikacija Vizualna komunikacija
obuhvaća sve digitalne pripada neverbalnoj
medije, osobito on-line komunikaciji gdje ideja i
medije koji se koriste u informacija mogu biti
komunikacijske svrhe. pročitane, pregledane i
 Njezina obilježja su pogledane.
multidimenzionalnost, To mogu biti gledanje,
interakcija te različita kontakt očima, viđenje, izrazi
primijena. lica, te govor tijela.
Njezina pojava obogaćuje Ona također uključuje
komunikaciju te olakšava likovnu umjetnost, grafički
interakciju među ljudima. dizajn, znakove, crteže,
ilustracije te web dizajn.
2. Vrste komunikacije - nastavak
Kompjutorska komunikacija Virtualna komunikacija
 
 Kao što i samo ime govori  Naziv dobiva prema prostoru u kojemu
kompjutorska komunikacija vezana se odvija komunikacija u takozvanom
je za više vrsta komunikacije koje cyber-prostoru.
omogućava računalo, kao što su e-  Ideal takve komunikacije je visok nivo
mail, Chat (istovremeno korisnikovog učešća te manipulacija
razmijenjivanje informacija), audio, medijima.
 Različite virtualne zajednice, blog te
te video pozivi i konferencije.
facebook su primjeri gdje se takva
 Danas je takva vrsta komunikacije komunikacija koristi.
isprepletena u gotovo svim sferama
društva. Računalo je omogućilo
približavanje sudionika
komunikacije koji su međusobno
udaljeni i tisućama kilometara.
 Osnovni elementi takve
komunikacije su skraćenice i
emotikoni koji nadomiještaju
neverbalnu komunikaciju.
 
3. Komunikacijski nastavni oblici
Prema Pranjić (2005) forme poučavanja ili učenja uz
pomoć izmjene informacija između nastavnika i
učenika meusobno definirane su kao komunikacijski
nastavni oblici.
pri planiranju nastave u sklopu komunikacijskih
formi nastavnici trebaju uzimati u obzir nužnost
sustavne komunikacije, empatije, pripaziti na količinu
nastavnikova govora.
nastava se može odvijati u četiri aspekta :
nastavnikovo izlaganje, poticaji na razmišljanje ili
impulsi, nastavna pitanja te nastavni razgovor.
3. Komunikacijski nastavni oblici - nastavak
Nastavnikovo izlaganje
 To je nastavni postupak koji se
može sastojati od
pripovijedanja, predavanja ili
čitanja nekog teksta.
 Predavač snagom svoje riječi u
učenika proizvodi konkretna
značenja pa stoga mora u sebi
izgraditi osobni odnos prema
tim sadržajima; on treba znati
što znači djelovati, shvaćati,
doživljavati, predočavati si.
 
Poticaji na razmišljanje ili impulsi
 Govorni izazov kojemu je cilj
proširivanje učenikova mišljenja
i govorenja naziva se impuls.
 Razlikuju se verbalni od
neverbalnih impulsa, te prema
obliku priopćavanja oni mogu
biti izravni i neizravni.
 Njihova funkcija je poticati,
pomoći, upravljati u nastavi jer
učenici tada imaju priliku doći
do vlastitoga mišljenja i vlastite
akcije.
3. Komunikacijski nastavni oblici - nastavak
Nastavno pitanje Nastavni razgovor
 
 Komunikacijski proces čija je  Nastavni razgovor je
svrha potaknuti učenika na komunikacijski oblik nastave koji
reakciju, tj. nastavno pitanje. učenicima omogućuje što
 Treba imati na umu koja pitanja samostalnije sučeljavanje s nekim
aktivirati, te prilagoditi oblike nastavnim sadržajem.
sadržaju, cilju i razvoju  Dijelimo ih na vezane i nezezane
spoznajno doživljajnog i pri čemu su vezani unaprijed
pragmatičnog aspekta učenika. planirani i provedeni te pod jakim
 Dovodi se u pitanje monopol nastavnikovim utjecajem i
nastavnika nad pitanjima, nazorom, dok se u nevezanim
odnosno može li se i želi li se razgovorima učenici mogu
nastavnik odreći toga? kreativno izražavati o nekom
problemu ili nastavnom sadržaju.
 Razgovor može biti primjeren za
proširivanje komunikacijske
kompetencije učenika i vježbanju
njegova tolerantnog vođenja
razgovora.
 
4. Zaključak
Nastava je optimalni i optimirani komunikacijski proces koji se
odvija kroz 4 komunikološka zakona. Postoji sedam
dihotomijskih vrsta komunikacije a to su: intrapersonalna i
interpersonalna, personalna i apersonalna, verbalna i
neverbalna, jednosmjerna i dvosmjerna, neposredna i
telekomunikacija, autoritarna i demokratična te nasilna i
nenasilna. Ostale vrste su mentorska, vizualna, multimedijska,
kompjutorska i najnoviji oblik virtualna komunikacija.
Komunikacijski nastavni oblici su nastavnikovo izlaganje,
impulsi, nastavnikovo pitanje te nastavnikov razgovor.
 Da sažmem, nastavnik bi prilikom planiranja nastave
trebao uzeti u različite vrste komunikacije te prema sadržaju
odabrati najpodobniju. Što se tiče komunikacijskih nastavnih
oblika njih treba pravilno rasporediti u nastavi te nastojati
izbjeći monopol nastavnika u komunikaciji.
5. Literatura
1.Bežen, A., Jelavić, F., Kujundžić, N., Pletenac, V. (1991). Osnove didaktike. Zagreb: Školske novine
2.Bognar, L., Matijević, M.(1993). Didaktika . Zagreb: Školska knjiga
3.Brajša, P. (1993). Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine
4.Bratanić, M. (1993). Mikropedagogija – interakcijsko-komunikacijski aspekti odgoja (3.izd). Zagreb: Školska
knjiga
5.Matijević, M. (1991). Mentorska komunikacija u početnim razredima osnovne škole. U V.Puževski (ur.), U
potrazi za suvremenom osnovnom školom (str 43-49). Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Katehetski salezijanski centar
6.Matijević, M. (2007). E-mentor – iskustva iz jednog poslijediplomskog studija. U M. Danilović (ur.),
Tehnologija - informatika – obrazovanje (str 390-397). Novi Sad i Beograd: Institut za pedagoška istraživanja
Beograd.
7.URL: https://bib.irb.hr/datoteka/324596.Mentor_finalno_18_02.doc
8.Neill, S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa
9.Poljak, V. (1980). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga
10.Pranjić, M. (2005). Didaktika. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga Hrvatski studiji
Sveučilišta u Zagrebu
11.Reardon, K.K. (1998). Interpersonalna komunikacija – gdje se misli susreću. Zagreb: Alinea
12.Rot, N. (1982). Znakovi i značenja. Beograd: Nolit
Internet:
E-otoci
http://e-otoci.carnet.hr/index.php/Osnovne_informacije (15.11.2009.)
Vizualna komunikacija
URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Vizualna_komunikacija (15.11.2009.)
Ladislav Bognar. Komunikacija (15.11.2009.)
URL:http://ladislav-bognar.net/drupal/node/82
Smiljana Antonijević. VIRTUELNE ZAJEDNICE I DRUŠTVENI ODNOSI NA INTERNETU
URL: http://www.bos.rs/cepit/idrustvo/vz/index.php (10.12.2009.)
Tatjana Đorđević. BLOG I KOMUNIKACIJA NA INTERNETU
URL: www.creemaginet.com (10.12.2009.)