UVODProcesi globalizacije označili su početak novog vremena i začetak novog svetskogdruštva koje je, činilo se, konačno prevladalo dotadašnje razlike i podele. No, gledajućisada, s vremenskim razmakom, pokazalo se da su istovremeno upravo ti procesi,uveliko uticali na produbljivanje razlika unutar društva. Ovo se posebno odnosi naekonomsku dimenziju globalizacijskih procesa, područje koje danas izaziva najviše polemika.Iako je globalizacija na početku imala obećavajući potencijal procesa koji ćerezultirati rešenjima svetskih problema nejednakosti i siromaštva i stvoriti prosperitetnosvetsko društvo, čini se da su razlike i problemi veći nego ikada.Globalne svetske ekonomske promene i ekonomska globalizacija, što se pre svegaodnosi na stvaranje globalnog svetskog slobodnog tržišta, ipak nisu postigle željenerezultate. Istorija se, izgleda, opet ponavlja – s jedne strane imamo većinu potlačenih iobespravljenih ljudi, a s druge nekolicinu bogatih koja živi na račun većine.I dok tradicionalno bogate zemlje i regije, moćni finansijski i naftni krugovi,multinacionalne i transnacionalne korporacije i ostali 'veliki igrači', postaju još bogatiji iostvaruju nezamislivo velike profite kojima bi zaista mogli ispuniti prvobitnurenesansnu ulogu globalizacije, ostatak sveta živi na rubu egzistencije, boreći se sa promenama i zahtevima koje je takva globalizacija donela sa sobom.Globalizacijska tvrdnja kako će svetsko društvo, organizovano u jedinstvenosvetsko slobodno tržište, rezultirati smanjenjem siromaštva i povećanjem opšteg blagostanja možda i nije postigla planirane rezultate, no jedno je sigurno -globalizacijska atmosfera kloniranog turbokapitalizma i novih ekonomskih odnosaotvorila je vrata novih mogućnosti za multinacionalne i transnacionalne korporacije, štoove i koriste.Pojam globalizacije, zbog njegove višedimenzionalnosti, slojevitosti i protivrečnosti, nije moguće izraziti na jedan sveobuhvatan način nekom opštomdefinicijom. Globalizacija je jedna dinamička, a ne statička kategorija, podložna stalnim promenama i prilagođavanjima. Reč je o društveno-ekonomskom procesu koji izlazi izokvira regionalnih, nacionalnih, rasnih, verskih ograničenja i time dobija globalnikarakter. Njene glavne karakteristike su univerzalizacija, homogenizacije i unifikacija. Onase izražava u sve tešnjoj, rastućoj i funkcionalnoj međuzavisnosti i povezanosti svihaktera na tržišnoj sceni i njihovih aktivnosti širom sveta, nacionalnih država, njihovih privreda, regiona.Ta saradnja na globalnom nivou obuhvata organizaciju proizvodnje,upravljanje, cirkulaciju finanijskih sredstava, utvrđivanje standarda. Na nastanak globalizacije uticali su brojni faktori, a najveći uticaj u tom pogleduimala su sledeća tri faktora:1.svestrano širenje svetskog tržišta,
2.
fantastičan razvoj sistema komunikacija, kao što su Internet i mobilna telefonijai stalno smanjivanje troškova transporta, komunikacije i kompjuterizacija,3.progresivno smanjivanje barijera u trgovini, dobrima i uslugama kao i umobilnosti kapitala u svetskim razmerama.Pored proizvodnih tradicionalnih kompanija, globalizacija svetske privrededoprinosi i transnacionalne kompanije iz sfere usluga, posebno banke, kao iinformacione kuće, i niz međunarodnih institucija kao što su: svetska komora,međunarodna organizacija za standardizaciju i druge međunarodne organizacije kojedonose konkretne međunarodne standarde, značajno doprinose ujednačavanje uslova privređivanje tj. globalizaciji svetske privrede.
3