Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
8Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Nasljedno pravo

Nasljedno pravo

Ratings: (0)|Views: 3,315|Likes:
Published by Muamer Pekarić

More info:

Published by: Muamer Pekarić on Dec 26, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/19/2013

pdf

text

original

 
PRVI DIOUVODNA RAZMATRANJA I OSNOVNI POJMOM
O NASLJEðIVANJU UOPŠTE, NASLJEðIVANJE I NASLJEDNO PRAVO
Nasljeñivanje kao pravni pojam predstavlja prelazak odreñenih prava i obaveza sa jednog na drugi pravnisubjekat.U vrijeme kad su pojedina materijama dobra pripadala pojedincu samo kao posjed i kad je to bilo regulisanoobičajnom normom, možemo govoriti o nasljedivanju. Kada je pojedinac na odreñenim dobrima imaosubjektivno grañansko pravo i kad je to bilo regulisano pravnom normom iza koje je stajala državna prinuda,može se govoriti o nasljednom pravu.
RAZVOJ NASLJEDNOG PRAVA 
Do 1934.godine Kraljevina Jugoslavija nije donijela ni jedan propis kojim se regulišu odnosi u nasljedno-pravnoj oblasti. Godine 1934. prvo je donesen Uvodni zakon za Zakon o sudskom vanparničnom postupkukoji je sadržavao kolizione norme koje su rješavale sukobe postojećih propisa o nasljednom materijalnompravu. Iste godine donesene su jedinstvene procesne norme nasljednog prava u Zakonu o sudskom vanparničnom postupku.Nakon II svjetskog rata, razvoj nasljednog prava u bivšo] SFRJ dijeli se na 3 faze:1. Od oslobodenja do 1955.godine kada je donesen Zakon o nasljedivanju. U toj fazi nasljedno-pravni odnosiregulirani su na osnovu pravnih pravila Kraljevine Jugoslavije, ali samo onih pravila koja nisu usuprotnosti sa novim pravnim poretkom. Sudska praksa je morala sama izgrañivati kriterije o torne kojapravna pravila nisu u suprotnosti sa novim poretkom, a ponekad je i sama morala nalaziti rješenja. Sve toučinilo je da sudska praksa u ovoj fazi Bude glavni kreator nasljednog prava.2. Od 1955.-1971.godine. Druga faza počinje donošenjem saveznog Zakona o nasljedivanju. On se smatra vrlo uspješnim zakonodavnim djelom. Osnovni principi na kojima je Zakon izgrañen su: ]edinstvenost (zacijelu zemlju na ]edinstven način), ravnopravnost, ograničeni krug zakonskih nasljednika (zaključno saS.nasljednim redom), ograničena sloboda testiranja (ustanovom nužnog nasljednog prava), sticanjezaostavštine u momentu smrti ostavitelja.3. Treća faza nastupa nakon 1971.godine, kada je ustavnim amandmanima zakonodavna nadležnostprenesena na republike i pokrajine.
PRAVNI IZVORI NASLJEDNOG PRAVA 
 Nasljedno pravo robovlasni
č 
 kog društva
Sve do početka nove ere, odnosno carskog perioda u Rimu, nasljedno pravo karakteriše slijedeće:1. To je shvatanje o porodičnoj svojini. Ona je nastavak plemenske svojine na nekretninama. Za članoveporodite na koje imovina prelazi ne može se reći da nasljeñuju u savremenom smislu riječi, jer pravo naimovinu očeva ili djedova ne rtiču tek njihovom smrću, već samim svojim roñenjem u poroditi. Dijete,posebno muško, čim se rodi, kao porodični član postaje suvlasnik opće porodične imovine. Zato roditeljinemaju pravo da djecu liše porodične imovine. Na toj osnovi kćeri gube nasljedno pravo jer udajomprelaze u drugu porodicu.2. Nasljednik se rada, a ne postavlja. Nema potrebe za raspolaganjem
mortis causa,
niti u vidu legata niti u
 
 vidu testamentalnih raspolaganja, pa i negativnih.3. Klasa robova je objekat prava, pa i objekat nasljedivanja kao i sve druge stvari. Temelje modernom nasljednom pravu udarilo je rimsko pravo, posebno u završnoj fazi, odnosno.li.istinijanovoj kodifikaciji. Najvažnija dostignuća ovog prava su:a) Ono je uvelo sistem o društvenim mjerilima srodstva kod formuliranja kruga i reda zakonskih nasljednika(descendenti, ascendenti i kolateralni srodnici), iz kojih je izveden sistem o bliskosti srodstva (romanskopravo) i parentelarni sistem (druge zemlje Evrope);b) Ono uvodi slobodu raspolaganja
mortis causa
i testament u modernom smislu riječi, s tim da seistovremeno javlja i ustanova nužnog dijela
(portio legitima),
kao ograničenje te slobode;,) Rimsko pravo uvelo je nasljedno pravo bračnog druga, doduše nakon svih srodnika, a prije države (fiskusa);d) Kategorično je u stavu da dobra bez nasljednika pripadaju fiskusu, a ne da podliježu okupaciji.
 Nasljedno pravo feudalnog društva
Bitne odlike nasljednog prava u feudalizmu su:a) Posebni nasljedni režimi za feudalce i kmetove. Raspolaganje pravnim poslom
mortis causa
dozvoljeno je unačelu samo pokretnim dobrima, dok se nekretnine proglašavaju za tzv.porodični fideikomis. Unasljeñivanju i raspolaganju uopšte pravi se razlika izmeñu naslijedenog i stečenog.b) Tri su osnova pozivanja na naslijeñe: ugovo o nasljedivanju, testament i zakon. To je i red njihove pravnesnage. U prvo vrijeme, ugovor o nasljeñivanju je sklapan sa ženidbenim ugovorom.c) U periodu novčane rente feudalci uvode porez na naslijeñe (laudemium), koji zavisi od vrijednosti naslijeña.d) Kmetovi nisu bili vlasnici zemlje, već samo pokretnih dobara. Bili su vezani za zemlju i zajedno sa njomnasljeñivani.
 Buržoasko nasljedno pravo
Buržoasko nasljedno pravo znači recipiranje rimskog nasljednog prava u uvjetima formalne opće jednakostigrañana, ali i preuzimanje nekih ustanova iz feudalizma (ugovor o nasljeñivanju), uz odreñena prilagoñavanjanovim uvjetima. Ovo pravo kodificirano je u grañanskim zakonicima, od kojih poseban značaj imaju:francuski Code civil iz 1804, austrijski Opći grañanski zakonik iz 1811, Njemački gradanski zakonik iz 1895,Švajcarski gractanski zakonik iz 1907.Nasljedno pravo grañanskog društva je u stalnom mijenjanju, pa se može govoriti o nekim tendencijamarazvoja:a) Ograničenja privatne svojine koja se ogledaju u nacionalizaciji pojedinih privrednih grana jesuzakonomjerna pojava u razvitku kapitalizma, mada je ovo ograničenje različito u pojedinim zemljama;b) Mnogo efikasnije ograničenje nasljednog prava nastaje usljed učešća države u raspodjeli zaostavštine putemporeza na nasljeñe. U SR Njemačkoj krajem XIX vijeka najviša stopa poreza na nasljede mogla je iznositi8%. Danas ta stopa iznosi 60% vrijednosti nasljeda, §to samo za sebe govori o kakvoj promjeni se radi.c) Postoji tendencija smanjenja kruga zakonskih nasljednika, ali u tome postoje razlike medu p0jedinimdržavama.d) Sloboda testiranja putem testamenta i ugovora o nasljedivanju je u anglosaksonskom pravu neograničena, aostale evropske zemlje poznaju ograničeno pravo raspolaganja. Tendencija je smanjenja kruga nužnihnasljednika.
 
2e) U većini zemalja uvedena je ravnopravnost polova u nasljedivanju, poboljšava ravnopravnost bračnihdrugova, a takode i položaj vanbračne djece.
 Nasljedno pravo u socijalizsti
č 
 kom društvu
Nasljedno pravo postojalo je i u socijalističkom društvu. Kada se u"Komunističkom manifestu" govori oukidanju prava nasljeda kao "mjeri koja bi mogla imati prilično opštu primjenu", ne misli se na ukidanjenasljednog prava uopšte, već na ukidanje kapitalističkog nasljednog prava, tj.nasljednog prava čiji predmet susredstva za proizvodnju.
1. PRETPOSTAVKE ZA NASLJEðIVANJE
Da bi došlo do nasljedivanja potrebno je postojanje slijedećih pretpostavki: 1.Smrt ostavitelja;2. Postojanje ostavštine;3. Postojanje nasljednika;4. Prijem i odricanje od nasljeda;5. Pravni osnov pozivanja na nasljede.
Smrt ostavitelja
Pod pojmom smrt ostavitelja podrazumijeva se prestanak pravnog subjektiviteta, tj. fizička smrt iliproglašavanje nestale osobe umrlom.
 Zaostavština
Kao pravni pojam, zaostavština nastaje tek kad fizička osoba o čijoj imovini se radi umre, odnosno kadprestane njen pravni subjektivitet.
 Pojam zaostavštine.
Pojam zaostavštine najčešće se odreduje kao skup imovinskih prava i imovinskih obavezakoje je ostavitelj imao u trenutku smrti. Sam zakonodavac je ograničio odgovornost nasljednika zaostaviteljeve dugove do visine prava koja je od njega naslijedio. Od pravila da zaostavštinu čine imovinskaprava i obaveze ostavitelja u trenutku smrti postoje odredeni izuzeci:Potomci i usvojenici koji su živjeli zajedno sa ostaviteljem i svojim radom, zaradom ili na drugi načinpomagali u privredivan_ju, imaju pravo zahtijevati da im se iz zaostavštine izdvoji dio koji odgovaranjihovom doprinosu u povećanju vrijednosti ostaviteljeve imovine, prije nego ko se zaostavština formira.Ostali nasljednici koji su živjeli ili privredivali u zajednici sa ostaviteljem mogu postavljati odredenezahtjeve u odnosu na odredene predmete iz zaostavštine. Sud može na zahtjev tih nasljednika odlučiti daim se ostave pojedine stvari koje bi pripale u dio ostalih nasljednika. Nasljednik kome bi sud na takav način dosudio odredene stvari, bio bi dužan da u roku koji mu odredi sud, isplati novčanu protuvrijednosttih stvari drugim nasljednicima, kojima bi stvari inače pripale u nasljedni dio.Preživjelom bračnom drugu i potomcima koji su živjeli sa ostaviteljem u istom domaćinstvu pripadajupredmeti domaćinstva koji služe za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba (namještaj, posteljina,sude itd) i oni ne ulaze u zaostavštinu. Izuzetak su predmeti znatnije vrijednosti (npr.skupocjeni stilskinamještaj, pribor zajelo od plemenitih metala i sl). S druge strane, predmete iz ostaviteljevog domaćinstvamogu dobiti i ostali nasljednici na svoj zahtjev, ali će se ti predmeti uračunati u njihov nasljedni dio.Pravo preče kupovine pokretnih stvari ne može se naslijediti ako zakonom nije drugačije odredeno.U zaostavštinu mogu ući i neka neimovinska prava ili neka faktička stanja koja uopće nisu prava, te neka

Activity (8)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
hyperion8 liked this
Milina Berilaža liked this
Milina Berilaža liked this
Milina Berilaža liked this
Edin Zec liked this
shefket liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->