Aluminij

Kolegij: Davor Slunjski

Tehnologija materijala Darko Novotny
 Osnovno o materijalu
• Kemijski element - Aluminij, Simbol- Al, Atomski broj - 13
• Izgled - srebrnastobijela krutina
• Gustoća- 2,700 kg/m3
• Tvrdoća 167 MPa (HV), 245 MPa (HB), 2,75 (Mohsova skala)
• Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV) (25 °C) 24,200 J mol–1 K–1
• Talište - 660,32 °C
• Vrelište - 2519 °C
• Toplina taljenja - 10,71 kJ mol-1
• Toplina isparavanja - 294 kJ mol-11
• Atomska masa - 26,9815386(13)
• Elektronska konfiguracija 3s2 3p1
• Vanjski izgled - srebrenkast
• Udio u Zemljinom omotaču - 7,57%
• Radijus atoma - 125 (118) pm
• Kovalentni radijus - 118 pm
• Agregatno stanje, magnetizam = kruto (krutina), paramagnetičan
 Osnovno o materijalu
• treći po redu najčešći element u Zemljinoj kori (poslije kisika i
silicija) i pojavljuje se samo u kemijski vezanom stanju
• dobar je provodnik topline i električne energije
• laki metal koji ima srebrenkasto-sijedu boju (rezultat činjenice da u
prisustvu zraka na sebi stvara tanki sloj oksida koji ga prekriva),
ovaj sloj aluminij čini izrazito otpornim na koroziju
• rastezljiv je i valjanjem ga je moguće pretvoriti u tanku foliju
Spojevi aluminija široko su rasprostranjeni no komercijalno i
ekonomski isplativo za dobivanje aluminija jedino je iskorištavanje
boksita s visokim sadržajem aluminijevog oksida. Aluminij je vrlo
plastičan no može ga se i kovati. U pravilu se koristi legiran s
drugim metalima.
 Povijest aluminija
Aluminij (lat. alumen = alaun ili stipsa) je za razliku od mnogih
drugih materijala vrlo mlad metal. Godine 1808 otkrio ga je Humphry
Davy i dao mu ime aluminij. Godine 1827 Friedrich Woehler prvi je
uspio proizvesti aluminij koji nije imao potpuno čist sadržaj. U ono
vrijeme cijena aluminija bila je mnogo veća od cijene zlata.

Henry Sainte-Claire Deville Woehlerov proces je usavršio godine

1859 i javno ga objavio u knjizi. Nakon toga cijena aluminija u deset
je godina snižena za 90 posto.
Godine 1886 neovisno jedan od drugog Charles Martin Hall i Paul
Heroult razvijali su postupak proizvodnje aluminija: kasnije nazvan
Hall-Heroultov proces proizvodnje aluminija. I današnji veliki i
suvremeni pogoni za proizvodnju aluminija temelje se na ovom
postupku. Godine 1889 Karl Josef Bayer dodatno je usavršio ovaj
postupak.
 Dobivanje aluminija
• Spojevi aluminija široko su rasprostranjeni no komercijalno i ekonomski isplativo za
dobivanje aluminija jedino je iskorištavanje boksita s visokim sadržajem aluminijevog
oksida
• Metal se dobiva iz pročišćenog boksita elektrolizom; najvažniji procesi koriste Hall-
Heroult-ovu ćeliju, a razvijaju se i druge elektrolitne metode (obrada boksita klorom i
elektroliza rastopljenog klorida).
• Čisti aluminij je mekan i kovan, a čvrstoća mu se može povećati mehaničkom
obradom. U prirodi aluminij često nalazimo kao aluminij-silikat. Aluminijski oksid
(Al2O3) pojavljuje se vrlo rijetko i poznat je kao dragi i poludragi kamen. S obzirom na
prirodnu čistoću aluminijeva oksida razlikujemo smaragde, rubine i safire. Puno češće
u prirodi aluminij možemo sresti u sastavu boksita.
Prema postupku kojeg je razvio Oersted (1825 g.)
aluminij se dobiva iz aluminij-klorida i kalijeva amalgama
pri čemu kalij u ovom slučaju služi kao redukcijsko
sredstvo:
AlCl3 + 3K -> Al + 3KCl
Prema Woehleru kao redukcijsko sredstvo koristi se
metalni kalij. Tehnički gledano aluminij se dobiva
taljenjem u posebnom postupku elektrolize (Bayerov
postupak). Ovaj postupak dobivanja aluminija zahtijeva
veliku količinu energije. Utrošak energije u proizvodnji
aluminija u ovom slučaju iznosi oko 13 - 16 kWh/kg.
 Opasnost !

• Aluminijski prah (veličine < 500µm) vrlo je reaktivan s obzirom na obradu i veliku
površinu. Tako na primjer aluminij s vodom uz predaju vodika reagira u aluminijev
oksid. Neobrađena prašina aluminija u kontaktu sa zrakom može postati eksplozivna,
pa se stoga označava posebnom oznakom.
Aluminij se u pravilu zaštićuje eloksalnim slojem.
 Upotreba aluminija

ADITIV U ŽIVEŽNIM NAMIRNICAMA

Kad je riječ o živežnim namirnicama aluminij se ponekad koristi kao aditiv

odnosno dodatak koji namirnicama daje postojaniju boju, prije svega koristi se
kod slatkiša i/ili s ciljem bolje dekoraciji kolača i finih peciva
 Upotreba aluminija

AUTOMOBILSKA, AVIONSKA INDUSTRIJA I

ASTRONAUTIKA
S obzirom na vrlo malu gustoću aluminij se
često koristi tamo gdje se radi o velikom
pokretanju mase, prije svega u industriji
proizvodnje ambalaže i avionskoj industriji i
astronautici. Iz istog razloga aluminij je sve
prisutniji i u automobilskoj industriji.
 Upotreba aluminija
PROIZVODNJA AMBALAŽE ZA HRANU I PIĆE
U kućanstvu aluminij možemo susresti u vidu
limenki pića (sokovi, pivo i slično) ili hrane, a tko se
od nas do sad nije susretao s aluminijskom folijom;
osim toga postoji i aluminijsko posuđe.
Rastezljiv je i valjanjem ga je moguće pretvoriti u
tanku foliju. Ne mijenja svojstva upakirane hrane.
 Upotreba aluminija

CIJEVI I KUTIJE
Koristi se kod izrade fleksibilnih cijevi za protok zraka, nape, ventilacije,
klima uređaja, zbog trajnosti, prilagođavanja oblika i male težine te za izradu
kutija za primjenu u elektrotehnici, raznih kućišta uređaja i sl.
 Upotreba aluminija
ALU STOLARIJA

Kada je potrebna lagana konstrukcija i

kada je riječ o ostakljivanju većih
površina, čvrstoća i postojanost
aluminijska stolarija se postavlja na prvo
mjesto. Aluminijska stolarija odličan je
izbor za izradu zimskih vrtova, izrada
aluminijskih vrata i aluminijskih okvira za
prozore, izrada aluminijskih fasadnih
rješenja, izrada aluminijskih dijelova
krova, žlijebovi, cijevi i sl).

U legurama s magnezijem, silicijem i

drugim metalima moguće je postići veliku
čvrstoću prešanih profila aluminija koji u
tom slučaju vrlo malo zaostaju za
čeličnim profilima.
 Upotreba aluminija

DIZAJNERSKI NAMJEŠTAJ, SATOVI, KUĆANSKI APARATI, DIJELOVI RAČUNALA, KOFER

ZA ALAT I PRTLJAGU
Aluminij se u novije vrijeme koristi za izradu predmeta za svakodnevnu upotrebu kao dizajnerskog
namještaja, satova, kofera za alat i prtljagu, kućanskih aparata, dijelovi računala i kućišta za računala. Npr.
Laptop cooleri izrađuju se i od aluminija jer aluminij ima izvrsna toplinska svojstva i bolje odvodi toplinu sa
poleđine laptopa. Kod aluminija se može očekivati samo perfekcija i savršenstvo, visoke izolacijske
sposobnosti i visoki stupanj završne obrade. Nekoliko različitih boja, uz jasne i oštre linije, svakom objektu
dati će potrebnu dozu luksuza s naznakom na moderno.
 Zaključak
• Suvremeni život pun je prednosti koje donosi upotreba aluminija. Zašto
aluminij? Glavne prednosti ovog jedinstvenog metala su: čvrstoća, trajnost,
savitljivost, vodonepropusnost, vrlo lak, otporan je na koroziju, može se 100%
reciklirati ponovo i ponovo, aluminij je izvrstan vodič električne energije
• Aluminij je metal za vodeće dizajnere, arhitekte i inženjere, koji žele
materijal koji kombinira funkcionalnost i ekonomičnost s inovativnim oblikom i
dizajnom
• Industrija proizvodnje aluminija često je meta verbalnih i medijskih napada
ekoloških udruga zbog, kako oni smatraju, prevelikog iskorištavanja prirodnih
resursa
 Aluminij
K R A J

Kolegij: Davor Slunjski

Tehnologija materijala Darko Novotny