Professional Documents
Culture Documents
Banja Luka
Fakultet zdravstvenih nauka
S tudijaka grupa: SANITARNI INŽENJERING
SPECIJALISTIČKI RAD
PROJEKAT EKOLOŠKOG
ZBRINJAVANJA OTPADNIH VODA
NA NIVOU URBANE SREDINE
MENTOR KANDIDAT
Prof. dr Rade Biočanin Danijela Jovanović, dipl.san.inž.
2009.
-1-
Specijalistički rad Danijela Jovanović
S A D R Ž A J
U VO D 3
1. M ET OD I CILJ RADA 5
6 DISKUSIJA REZULTATA 60
Z AKLJUČAK 63
-2-
Specijalistički rad Danijela Jovanović
UVOD
-4-
Specijalistički rad Danijela Jovanović
1. METOD I CI LJ RADA
1.2. Ci l j rada
Cilj rada je praćenje i određivanje stepena prečišćavanja otpadnih voda na postrojenju za
prečišćavanje komunalnih otpadnih voda u Dimitrovgradu, čiji princip rada se zasniva na
biolagunama.
Sa aspekta zaštite životne sredine, odnosno uticaja na zdravlje ljudi i korišćenje vodotoka
recipijenta kao privrednog i estetskog resursa, potrebno je obezbediti da prečišćena otpadna
voda, koja se izliva sa postrojenja za prečišćavanje, ne utiče nepovoljno na životnu sredinu i da
kvalitet vode vodoprijemnika odgovara drugim propisima (npr. voda za navodnjavanje, voda za
ribarstvo, resurs vode za prehrambenu industriju).
-5-
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Voda zagađena na bilo koji način tokom upotrebe predstavlja otpadnu vodu.
-6-
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Dele se na:
- sveže otpadne vode, u kojima biološka raz gradnja još nije uznapredovala,
- odstajale otpadne vode, koje ne sadrže kiseonik, jer je potroše za biološku
razgradnju organske materije,
- trule septičke vode, u kojima se biološka razgradnja odvija anaerobno, a
uspostavljena je ravnoteža između raz građivača i organske materije.
-7-
Specijalistički rad Danijela Jovanović
- biološki razgradljive ili kompatibilne, koje se smeju mešati sa komunalnim
otpadnim vodama,
- Biološki neraz gradljive ili inkompatibilne, koje se ne smeju mešati sa
komunalnim otpadnim vodama, bez hemijskog pred tretmana.
Pored napred istaknutog industrijske otpadne vode, često sadrže razne materije štetne i
opasne za objekte sisteme kanalizaciju kao i za osoblje koje radi na njima. To su:
- toksični joni, koji negativno utiču na biološku razgradnju organskih materija,
- kiseline i baze, koje izazivaju koroziju, usporavaju biološke procese,
prouzrokuju miris i intenzivnu boju,
- zapaljive materije,
- masnoće, koje začepljuju otvore, vodove i crpke,
- otrovne gasove, koji su opasni za osoblje na sistemu,
- deterdžente koji izazivaju penu kod aeracije,
- vlaknaste materije, koje začepljuju otvore, remete rad crpki,
- kamenčiće i pesak, koji se talože u objektima, a izazivaju abraziju crpki,
- fenole i ostale toksične materije.
-8-
Specijalistički rad Danijela Jovanović
- Redoks potencijal
- Toksičnost
1
Council Directive 2000/60/EC, OJ L 327/1, 22.12.2000., p. 1-72
- 10 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Danas se u svetu primenjuje kombinovani pristup u upravljanju vodama koji je u osnovi
Okvirne Direktive o vodama (Framework Directive 2000/60/EC) koji podrazumeva:
- kontrolu emisije i uspostavljanje standarda kvaliteta okoline,
- primenjujući obe pomenute metodologije,
- odnosno oba tipa graničnih koncentracija.
- 11 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
- organske i neorganske kiseline i baze, čije se soli mogu rastvarati do izvesne
koncentracije, a same nisu toksične (H2SO4, soda).
- 12 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
vode, posebno školjki, koje se jedu sirove. Otpadne vode se kanalizacionim sistemima odvode iz
naselja i ispuštaju u vodoprijemnike: reke, kanale, jezera, more ili zemljište. Pre ispuštanja u
okolnu sredinu potrebno je i Zakonom obavezno izvršiti prečišćavanje otpadnih voda.
1-industrijske otpadne vode, 2-odlagalište otpada, 3-migracija otpadnih voda prema bunaru, 4-primena
agrotehničkih hemijskih sredstava, 5- zagađeni površinski vodotok, 6-migracija gradskih otpadnih voda, 7-
prodiranje otpadnih voda u podzemlje, 8- odlaganje opasnog industrijskog otpada, 9- podzemne vode, 10-
površinske otpadne vode.
- 13 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
2.8. Tretman sa otpadnim vodama
Kvalitet vode za piće je uzročno-posledična veza svih dešavanja u ekosistemu, a posebno
u vanrednim situacijama (elementarne nepogode, NHB udesi, terorizam, klimatske promene,...).
Zagađenje-kontaminacija životne sredine nastaje usled dotoka komunalnih i industrijskih
otpadnih voda. Ono može biti biološko, hemijsko, radiološko, fizičko i kao promena
temperature vode. Opterećenja voda može biti organsko (tekstilna, prehrambena, industrija
celuloze i papira), neorganska (rudarstvo, proizvodnja uglja i teška industrija) i bakteriološka
(mikroorganizmi razlažu belančevine, ugljene .hidrate, sulfate, amonijak, nitrate). Naravno,
poseban je problem u us lovima ratnih razaranja, NHB udesa, terorizma i elementarnih nepogoda
većih razmera, kada dsolazi do RHB kontaminacije vode za duži vremenski period.
Obojeni metali
Fe-metali 2% Tekstil
4% 4% Organski otpad
30%
Plastika
5%
Staklo
7%
Papirni otpad Guma
Ostalo
1%
26% 21%
- 15 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
2.9.1. Pre thodna pre rada ot pa dni h voda (me hani čki postupci )
Pre nego što se pređe na preradu sirove vode, u pravom smisli reči, ona mora biti
prethodno podvrgnuta prethodnoj preradi, koja sadrži izvestan broj postupaka. Postupci
prethodnog prečišćavanja smanjuju količinu krupnih, plivajućih masnih materija i
suspendovanih materija.
U postupke prethodne prerade ubrajaju se :
- proceđivanje kroz rešetku,
- proceđivanje kroz sita,
- odstranjivanje peska,
- odstranjivanje ulja i masti,
- odstranjivanje mulja,
- usitnjavanje,
- prerada peska i otpadaka.
- 19 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Prema razmaku šipki, razlikuje se :
- prethodno grubo proceđivanje(sa razmakom šipki od 30-100 mm),
- srednje fino proceđivanje (sa razmakom šipki od 10-25mm),
- fino proceđivanje (sa razmakom šipki od 3-10 mm).
Rešetke se mogu čistiti ručno ili automatski. Ručno se čiste rešetke na malim
postrojenjima i grube rešetke, koje se postavljaju kao zaštita srednjih i finih rešetki, na većim
postrojenjima.
Razlikuju se sledeći tipovi rešetki:
- rešetke za ručno čišćenje,
- mehaničke rešetke koje se čiste sa uzvodne strane (krive rešetke, rešetke sa
zupčanicima, rešetke sa grabuljama, na užetu, rešetke sa četkama na beskrajnoj
traci i dr.),
- mehaničke rešetke, koje se čiste sa nizvodne strane (rešetke sa češljevima na
beskrajnoj traci i dr.).
Odstranjivanje peska
U procesu prečišćavanja otpadnih voda, peskolovi imaju zadatak da uklone pesak, šljaku
i druge suspendovane materije, koje imaju veliku brzinu taloženja i nisu biorazgradljive (inertan
materijal). Dimenzije čestica koje se tokom ove operacije uklanjaju veće su od 200 nm. Čestice
nižeg granulometrijskog sastava, odstranjuju se tokom procesa dekantacije ili odstranjivanje
mulja. U teoriji proces odstranjivanja peska vezuje se za fenomen sedimentacije pri slobodnom
padu, uz korišćenje formule S toksa (za laminarno kretanje), Njutna (za turbulentni tok) i Alena
(za prelazni režim tečenja).
Taloženjem se vrši izdvajanje zrnastih čestica, pre svega peska. Postupak taloženja
primenjuje se za smanjenje neorganske i dela organske suspendovane materije. Peskolov u kome
se taloži pesak, uobičajen je uređaj za prethodno prečišćavanje otpadnih voda. U upotrebi su
različiti tipovi konstrukcija peskolova.
- peskolovi sa horizontalnim ili kružnim tokom
- aerisani peskolovi.
Kod aerisanih peskolova vazduh se uduvava kroz difuzore, koji su postavljeni sa jedne
strane peskolova, što prouzrokuje kružno kretanje vode u poprečnom preseku. Evakuacija
- 20 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
istaloženog peska, iz peskolova, vrši se različitim uređajima (različite vrste pumpi, grajferi i
dr.).Vreme zadržavanja vode u peskolovu je 3-5 min.
Ukoliko na postrojenje dolazi samo upotrebljena voda iz domaćinstva, onda se peskolovi
mogu izostaviti.
- 21 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Odstranjivanje mulja
Ovo je, ustvari prethodna dekantacija, pri kojoj se iz vode odstranjuju fini pesak i mulj.
Odstranjivanje mulja vrši se onda, kada sadržina suspenzije u vodi dostigne 10.000 mg/1. Učinak
jednog uređaja za otklanjanje mulja je 65-80 %. Kada je voda veoma zagađena, potrebno je
dodavanje različitih hemijskih reagenasa, pri čemu učinak može biti i 75-98 %.
Bazen za odstranjivanje mulja, kao i bazeni za dekantaciju, mogu biti pravougaonog i
kružnog oblika, s tim što mogu imati uređaj za struganje dna. M ulj se može evakuisati:
- direktno crpkama, instaliranim na pokretnom mostu,
- pumpanjem iz jednog ili više okana, u kojem se sakuplja mulj, sastrugan sa dna
bazena.
Prilikom proučavanja ove konstrukcije, treba voditi računa o koncentraciji mulja u vodi
koja često premašuje 100 g/1.
Usitnjavanje
Cilj ove operacije je da se usitne čvrste materije, koje voda nosi sa sobom. Umesto
odstranjivanja iz vode, ovaj materijal se, u prolazu, usitnjava i zajedno sa vodom ide na dalju
preradu. Time se izbegavaju teškoće, koje nastaju prilikom izdvajanja, i smanjuju gubici na
rešetki.
U praksi ovaj proces predstavlja opasnost, jer usled masovnog nagomilavanja masnih,
tekstilnih i biljnih vlakana može doći do začepljenja ili do stvaranja „kapa“ od mulja u
anaerobnim jamama. Razlikuju se:
- usitnjivači sa „vodenim“ nožem,
- dodatni usitnjivači, koji dimenzije čestica dovode na svega nekoliko milimetara.
- 22 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
2.9.3. Fi zi čko-he mi jski proce si pre či šćavanja
Fizičko-hemijske metode prečišćavanja su u velikoj ekspanziji i njihov značaj je u
porastu. Ovi procesi prečišćavanja imaju značajnu ulogu u preradi industrijskih otpadnih voda.
M ogu se koristiti kao samostalni ili u kombinaciji sa mehaničkim i biološkim postupcima. U
tipične fizičko-hemijske postupke ubrajaju se:
- koagulacija,
- flokulacija,
- adsorpcija,
- flotacija itd.
Koagulacija
Koagulacija je proces uzajamnog slepljivanja suspendovanih i koloidnih čestica. Kod
potpuno završenog procesa koagulacije, formiraju se agregati slepljenih čestica, tj. pahuljice ili
flokule, koje padaju u talog. Proces koagulacije može da teče, samo, ako su suspendovane i
koloidne čestice lišene tzv. agregativne stabilnosti.
Destabilizacija čestica odvija se zahvaljujući tome što se u vodu doziraju sredstva za
koagulaciju, tzv. koagulanti, koji predstavljaju soli aluminijuma i gvožđa. Najčešće se
primenjuju Al2(S04)3, FeCl3, FeS04.
U sastavu uređaja za koagulaciju mogu se usvojiti način doziranja reagensa, koji može
biti u prahu ili u vodenom rastvoru. Takođe, uređaji za koagulaciju moraju da obezbede i
intenzivno mešanje vode i hemijskog reagensa, što se odvija u mešaču, kao i potrebno vreme
zadržavanja, u komori za stvaranje pahuljica.
- 23 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Flokulacija
Obrazovanje pahuljica, započeto unošenjem koagulanta, iziskuje povećanje njene
zapremine, mase i naročito kohezije. Zato se voda, koja se prečišćava, podvrgava flokulaciji
koja predstavlja ukrupnjavanje - aglomeraciju čestica, dobijenih koagulacijom.
Povećanje veličine pahuljica postiže se upotrebom odgovarajućih materija, nazvanih
flokulantima. Oni mogu biti mineralnog (određene vrste gline, bentoniti, infuzorijska zemlja) ili
organskog porekla.
Flokulanti organskog porekla dele se na:
- prirodne (skrob, ekstrakti raznog zrnevlja biljaka, ekstrakti algi),
- sintetičke (poliakrilamid).
Od sintetičkih flokulanata najčešće je u upotrebi poliakrilamid. Uređaji za flokulaciju su
betonski bazeni ili čelični rezervoari, određene zapremine, koji obezbeđuju potrebno vreme
zadržavanja vode, radi formiranja pahuljica. Ovi uređaji opremljeni su horizontalnim ili
vertikalnim sporohodnim mešalicama, koje obezbeđuju homogenizaciju vode i pahulja i njihovo
dalje dodirivanje i uvećanje, uz istovremeno sprečavanje taloženja u flokulacionoj komori.
Adsorpcija
Ovaj proces predstavlja fiksiranje jednog jona ili molekula, promenljive veličine
(adsorbovani), na površini molekula ili skupa molekula (adsorbanta). To je površinska pojava,
koju ne treba zameniti sa apsorpcijom, pri kojoj jon prodire u samo molekularno tkivo.
Najčešće korišćeni adsorbanti su aktivni ugalj, aktivna glina, silicijum, fina ilovača itd.
Adsorpcija se može odvijati u statičkim i dinamičkim uslovima. Ako se odvija u
statičkim, onda su to komore u koje se dodaje adsorbant, uz mešanje i taloženje.
U dinamičkim uslovima, voda se propušta kroz sloj adsorbanta, odgovarajuće visine.
- 24 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Aerobna gradnja i razgradnja ćelija
Kada u otpadnoj vodi postoji dovoljna količina rastvorenog kiseonika, tada
mikroorganizmi upotrebljavaju organsku materiju kao hranu, za gradnju novih ćelija.
Istovremeno, mikroorganizmi razgrađuju vlastite ćelije (respiracija), uz ponovnu potrošnju
kiseonika.
Aerobnim procesima proizvodi se višak žive i mrtve organske i neorganske materije, koja
se naziva viškom mulja.
Anaerobno truljenje
Anaerobno truljenje je fermentacija, bez prisustva kiseonika, koja omogućuje
stabilizaciju organskih materija, tako što ih pretvara u CH4 i CO2. Ovaj postupak odvija se u dve
faze:
a) u kiseloj (tečnoj) fazi mikroorganizmi (bakterije kiselog vrenja) pretvaraju kompleksna
organska jedinjenja u prostija (kiseline), koja postaju hrana metanskim bakterijama.
b) druga faza je metanska (gasna) faza.
M etanske bakterije su ključne za proces anaerobnog truljenja. Razvijaju se sporo, a
osetljive su na variranje temperature i pH. One razgrađuju kiseline, nastale u prvoj fazi, do
biogasa (CH4 i CO2).
- 25 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Tabela 2. Pregled glavnih bioloških postupaka
Anaerobna digestija,
Mikroorganizmi Aktivan mulj,aerobna laguna, anaerobna laguna, Nitrifikacija,
suspendovani u vodi stabilizacija mulja denitrifikacija
stabilizacija mulja
Mikroorganizmi
Pričvršćeni na čvrsta tela Biološki filter, biodiskovi, Anaerobne cediljke, Nitrifikacija,
(mucillago ili biološka grube peščane cediljke anaerobne lagune denitrifikacija
sluz)
Biološki filter (prokapnik) je uređaj ispunjen čvrstim telima (kamen, plastični materijal)
na kojima je opna od mikroorganizama. Voda prokapljuje kroz ovu ispunu. Razgradnjom
organske materije, povećava se broj mikroorganizama, a prionljivost opne za ispunu slabi i ona
se otkida, pa je nosi prečišćena voda. Ovaj gubitak opne predstavlja „ispiranje filtra“.
Biodiskovi su uređaji sa kružnim pločama (diskovima), nanizanim na horizontalnu
osovinu i uronjeni do polovine prečnika, u bazen sa otpadnom vodom. Opna mikroorganizama
nalazi se na površini ploče. Aerisanje se vrši okretanjem osovine, ali je polovina ploča, uvek, u
vodi. Efekat prečišćavanja otpadnih voda iz domaćinstava dostiže i do 94%. Biodiskovi se
primenjuju za prečišćavanje industrijskih otpadnih voda, koje su biorazgradljive.
Lagune
Lagune, sa aeracijom, su sistem prečišćavanja otpadnih voda u kojima biološki aktivne
materije stoje u ravnoteži sa dovedenom otpadnom vodom. To je sistem u čijoj osnovi stoji
biološka oksidacija, bez povratka istaloženog mulja iz taložnih laguna. Istaloženi mulj, kao
krajnji produkt razlaganja organskih materija, potpuno je mineralizovan i bakteriološki stabilan.
Najčešće se koriste za prečišćavanje komunalnih i biološki visokoopterećenih
industrijskih otpadnih voda. Rade se za opterećenja od 1.000 do 25.000 ekvivalentnih stanovnika
(ES).
Aerisane lagune su bazeni, najčešće, iskopani u zemlji, dubine oko 4m. Aeracija otpadne
vode vrši se primenom mehaničkih aeratora ili sistemom za uduvavanje vazduha (fini mehurići),
koji je obešen o plivajuće lance. Pored unošenja dovoljne količine kiseonika, aeracioni sistem
ima i zadatak da održava aktivni mulj u suspenziji.
Recirkulacija mulja vrši se pomoću - mamut pumpi, koje evakuišu mulj iz levka na
nizvodnoj strani i šalju ga na uzvodnu stranu aerisane lagune.
Nakon prolaska kroz aerisanu lagunu, otpadna voda ulazi u taložnu lagunu, koja je plića i
ne raspolaže sistemom za aeraciju.
Efekat prečišćavanja aerisanih laguna je oko 95%, u pogledu smanjenja BPK5. Ovaj
sistem prečišćavanja usvojen je za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda grada
Dimitrovgrada.
2 .9 .5 . Prerada mulja
Izdvojeni mulj iz vode, predstavlja veliki problem, jer se sastoji od supstanci, koje daju
sirovim otpadnim vodama loš kvalitet (suspendovane organske i neorganske materije, koje daju
neprijatne mirise, bakterije i sl).
- 26 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Preradom mulja postiže se redukcija njegove zapremine i redukcija moći fermentacije,
radi sprečavanja njegove spontane razgradnje u prirodnoj sredini.
Tretman mulja obuhvata zgušnjavanje, stabilizaciju (anaerobno i aerobno vrenje),
kondicioniranje i odlaganje.
- Zgušnjavanje je proces smanjenja zapremine mulja i povećanja sadržaja suvih
materija u njemu. Zgušnjavanje je prva faza smanjenja zapremine mulja. Ono se
može sprovesti na tri načina:
- zgušnjavanje taloženjem,
- zgušnjavanje elutracijom (ispiranjem),
- zgušnjavanje flotacijom (isplivavanjem).
Najvažniji zadatak stabilizacije Je da sastojci u mulju ne budu više podložni razgradnji.
Postupci za stabilizaciju su: stabilizacija krečom, anaerobna i aerobna stabilizacija, tehnička
stabilizacija i kompostiranje. Najveću primenu imaju anaerobno truljenje i aerobna stabilizacija.
Aerobna stabilizacija smanjuje sadržaj organske materije kako bi se sprečilo dalje
truljenje. Aerobna stabilizacija teče u jednoj fazi. Uz dovoljne količine kiseonika,
mikroorganizmi oksidišu razgradljive organske materije. Kao krajnji produkt nastaju, pre svega,
─ 3─ 2─
CO2 i voda, a pored toga još i N03 , P04 , i S04 . Efekat razgradnje organske materije u mulju,
na temperaturi od 20 °C, uz zadržavanje u uređaju od 10-12 dana, iznosi 35-45 %.
Anaerobna digestija teče bez prisustva vazduha, u zatvorenom reaktoru-digestoru. M ulj
se može unositi kontinualno ili intermitentno (naizmenično punjenje i pražnjenje) i zadržavati
u reaktoru u različitom vremenskom periodu.
Anaerobna digestija odvija se u dve faze:
- kiselo vrenje,
- metansko vrenje.
Konačan proizvod metanskog vrenja je metan, koji se, neposredno, može koristiti kao
gorivo.
Efekat razgradnje organske materije, anaerobnom digestijom, iznosi 55-58%. Dobijeni
gas sadrži 65-70% CH4 kao i CO2.
Kondicioniranje
Posle zgušnjavanja, mulj, još uvek, sadrži veoma veliki procenat vode, i to 97-98%
ukoliko su suve materije organskog porekla, i 70-80% i vode, ukoliko su u pitanju neorganske,
teške i zrnaste materije.
Cilj kondicioniranja mulja je uvek isti:
a) redukcija zapremine (može se postići jednostavnim zgušnjavanjem, tj. dehidratacijom,
koja može da se obavlja prirodnim dreniranjem, mehaničkim i tehničkim sušenjem i
spaljivanjem, nakon dehidratacije),
b) redukcija moći fermentacije (može se ostvariti anaerobnim truljenjem, aerobnom
stabilizacijom, kuvanjem i spaljivanjem).
Kondicioniranje mulja može biti hemijsko i termičko.
Hemijsko kondicioniranje mulja podrazumeva dodavanje organskih i neorganskih
reagenasa.
- 27 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Termičko kondicioniranje zasniva se na povećanju ili smanjenju temperature.
U zavisnosti od onečišćivača, koji se nalaze u mulju, on se može odlagati na različite
načine. Ako se otpadne materije iz mulja ne mogu iskoristiti, mulj sa hemijskim postupcima
učvršćava i kao takav odlaže. M eđutim, ako mulj ne sadrži teške metale i opasne materije, on se
može koristiti u poljoprivredi, kao đubrivo.
- 28 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
2.11. Uz orkovanje otpadne vo de
Karakteristike zagađenja procenjuju se na osnovu ispitivanja korektno uzetih uzoraka.
Uzorci se uzimaju na ulazu u postrojenje, na izlazu iz postrojenja, kao i posle pojedinih faza
prečišćavanja. Za uzorkovanje treba izabrati mesto, gde je voda dobro izmešana i gde na nju ne
utiču ranije deponije materijala. Postoje tri mogućnosti uzorkovanja vode, a to su:
- da se konstantne, zapremine zahvataju u istim vremenskim intervalima,
- automatsko zahvatanje uzoraka, koji su proporcionalni proticaju,
- da vreme između uzorkovanja bude proporcionalno proticaju.
2.12. Anal iz e koje se vrše radi praće nja proce sa pre či šćavanja
1. pH vrednost, određuje se na različite načine. Na manjim postrojenjima meri se
prilikom kontrolnih analiza, a na većim postrojenjima automatskim mernim uređajima.
2. Sedimentne materije određuju se po IM HOFF-u, u konusnoj čaši zapremine 1 litra u
trajanju od dva sata, u ml/s. Taloženje traje 30 min.
3. Suspendovane materije izračunavaju se oduzimanjem suvog ostatka filtriranog dela od
suvog ostatka nefiltriranog dela.
4. Utrošak KM nO4. Kalijum-permanganat (KM nO4) je jako oksidaciono sredstvo, čije se
dejstvo primenjuje za određivanje sadržaja materije koje se oksiduju.
5. BPK5 - biohemijska potrošnja kiseonika kroz pet dana. To je količina kiseonika
izražena u mg/1, potrebna za oksidaciju biodegradibilnih materija. BPK5 se određuje kada je
zagađenje vode nisko. U suprotnom se vrši razblaživanje. Konačni BPK je kod potpuno izvršene
oksidacije, a to je posle 21-28 dana. Zbog nepraktičnosti, usvojenje BPK5.
6. HPK - hemijska potrošnja kiseonika, kao oksidans se koristi kalijum-dihromat. HPK
obuhvata sva jedinjenja, koja bi mogla trošiti kiseonik: oksidibilne neorganske soli i veći deo
organskih jedinjenja. Odnos HPK i BPK5 je promenljiv i ne postoji mogućnost da se za neku
vodu unapred predvidi.
7. M ikrobiološka kontrola - vrši se mikroskopsko ispitivanje bioaktivnog mulja. Osnovni
mikroskopski zaključci baziraju se na obliku i veličini flokula mulja, kao i na odsutnosti
mikroorganizama.
- 29 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
M aksimalno dozvoljene koncentracije pokazatelja kvaliteta otpadnih voda, koje se smeju
2
upuštati u vode reke Nišave, koja je prijemnik otpadnih date su u tabeli 2 .
Tabela 3. MDK štetnih i opasnih materija u prečišćenoj otpadnoj vodi za upuštanje u reku Nišavu.
Red.
Pokazatelji Jedinica MDK
br.
1. Temperatura vode / vazduh °C Do 28
2. Reakcija, pH vrednost 6,8 - 8,5
3. sedimentne materije za 2 h ml/1
4. Suspendovane materije na 105 ° C mg/1 30
5. Utrošak KMnO4 mgO2 /1 12
6. Biohemijska potrošnja O2 mgO2 /1 4
7. Hemijska potrošnja O2 mgO2 /1
8. Nitrati mg/1 10
9. Nitriti mg/1 0,05
10. Amonijum jon mg/1 1
11. Hloridi mg/1
12. Sulfati mg/1
13. Fenoli mg/1 0,001
14. Deterdženti mg/1 0,4
15. Ulja i masti mg/1 1
16. Gvožđe mg/1 0,3
17. Hrom mg/1 0,1
18. Bakar mg/1 0,1
19. Nikal mg/1 0,05
20. Kadmijum mg/1 0,005
21. Cink mg/1 0,2
22. Olovo mg/1 0,05
23. Rastvoreni kiseonik mg/1 min. 6
2
Uredba o klasifikaciji voda, Pravilnik o opasnim materijama, Službeni glasnik SRS 31/82
- 30 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Post rojenje z a p rečišćavanje ot p adnih voda u Dimit rovgradu p rojekt ovano je 1987. god.,
a p ušt eno u rad 1992. god. U skladu sa p redviđen im p orast om količin e up ot rebljenih
voda p ost rojenje je p rojekt ovano z a sledeć e kap acit et e:
- 31 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
- 32 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
prijanja tako čvrsto na šipke da je normalno čišćenje onemogućeno. Hidraulički pad na rešetki je
11.39 mm.
- 33 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Pored taloženja peska, dolazi do taloženja šljunka, mineralnih materija i nerazgradljivih
materija. Ove čestice talože se različitom brzinom u zavisnosti od veličine, gustine i brzine
kretanja kroz peskolov.
Izabrani peskolov predstavlja objekat konstruisan i dimenzionisan tako da dolazi do
taloženja mineralnih čestica, do krupnoće zrna 0.2 mm, dok se organska materija ne taloži.
3
Odabran je standardni peskolov tipa 6-50, prečnika 5 m, i zapremine 35 m . Konstantna
brzina, od 0,3 m/s u peskolovu, postiže se motornom mešalicom snage N=3 KW.
Crpljenje peska vrši se mamut crpkom. Snabdevanje vazduhom mamut crpke vrši se iz
3
centralne kompresorske stanice. Pesak se odlaže na platou, zapremine 3 m , postavljenim uz
peskolov.
- 34 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Kod biolagune potpuna biološka oksidacija postiže se aeracionim sistemom, koji je
nazvan „aeracioni lanac“. Taj sistem intenzivno meša ukupnu zapreminu bazena i vrši aeraciju
otpadne vode. Aeracija ima za cilj unošenje kiseonika, neophodnog za održavanje mikroflore u
aerobiozi, u celu masu sloja. Za odvijanje metaboličkih procesa mikroorganizama, mora,u
otpadnoj vodi biti prisutna određena količina kiseonika. Sadržaj kiseonika treba biti između 1-3
mg/1. Posebno treba paziti na to da u vremenu velikih opterećenja, sadržaj kiseonika ne padne
ispod 1 mg/L
Aeracija se vrši finim mehurićima, jer ona ima prednost u odnosu na ostale sisteme, zato
što se snabdeva komprimovanim vazduhom iz kompresorske stanice. U njoj se nalaze dva
3
kompresora niskog pritiska, kapaciteta 11,5 m /min., naizmeničnog rada, sa maksimalnim
nadpritiscima od 0,5 bara.
Na plovcima, koji plivaju na površini lagune (72 kom.), obešeni su neposredno iznad dna
(0,2-0,5 m), dugački aeratori. Plovci su međusobno povezani u lanac. Lanac se pokreće levo
desno, u ritmu, od 1-2 min. Dubina aeracione lagune iznosi 3,5 m, a širina i dužina 47-97 m.
Druga aeraciona laguna je nešto manja i u njoj se nalaze dva lanca, dok su u prvoj tri. Voda, u
obe aeracione lagune, kreće se dijagonalno. Pri tome je put koji voda prelazi od ulaza do izlaza
duži, što omogućuje bolje istaložavanje čestica.
- 35 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Iz aeracione lagune II, voda ulazi u taložne lagune I i II. Ovde se vrši taloženje
razgrađenih materija.
Iz taložne lagune II, voda se ispušta u recipijent, tj. u reku Nišavu.
3
Službeni glasnik SRS 47/83
- 36 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
3 .3 .1 . Kontinu alna merenj a
pH vrednost, na ovom postrojenju, određuje se na licu mesta, prenosnim pH-metrom. U
elaboratu o postrojenju, predviđeno je automatsko merenje pH vode, ali sticajem okolnosti merač
nije ugrađen. pH se kreće od 7.7 (na ulazu) do 7,9 (na izlazu).
- 37 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
malo skroba i titruje do obezbojenja. Očita se potrošena količina Na2S2O3, a proračun se vrši na
osnovu sledeće formule:
10
F=
ml Na2 S 2 O3 ( potrošenog )
Primer:
Reka Nišava nakon potpunog mešanja efluenata TL2/I i rečne 8,3 mg/1
vode
2. Određivanje BPK5
Uzimanje uzorka za određivanje BPK5 vrši se pet dana pre nego što se BPK5 odredi.
Ponavlja se postupak za određivanje rastvorenog kiseonika. Uzorak se čuva pet dana na tamnom
mestu. Iz razlike sadržaja rastvorenog kiseonika odmah i posle pet dana, dobija se vrednost
BPK5:
[O2(odmah) ⋅ O(5 dana)] · 100% / Y
Gde je:
Y-faktor razblaženja
Faktor K, koji je direktno vezan za učinak smanjenja BPK5 poznat je kao faktor
smanjenja BPK5 lagune . To je, ustvari, numerička vrednost kojom se izražava smanjenje BPK5
u lagunama sa aeracijom. Za sanitarno - fekalne vode iz domaćinstva, faktor K pokazuje
vrednost od 0.3 - 1, a za određene tipove industrijskih otpadnih voda 3.0 i više, u zavisnosti od
kvaliteta prečišćavanja.
- 38 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Primer:
Ulaz BPK5 = 145 mg/1
Izlaz BPK5 = 2 mg/1
- 39 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
3. Određivanje suspendovanih materija
Na 105 °C, u vremenu od 1 h, suši se filtar papir, a zatim se izmeri zajedno sa tiglom, u
kome je sušen. Uzorak od 1000 ml dobro se promućka i papir vrati u tigl i suši na 105°C (3-4 h),
do konstantne mase.
Suspendovane materije = (m1-m2) x l0 x l000
m1 - masa filtar papira bez uzorka
m2 - masa filtar papira sa uzorkom
Primer:
ULAZ IZLAZ
6. Mikrobiološka ispitivanja
Mikrobiološke analize ukazuju da najverovatniji broj koliformnih klica u Nišavi, ispod
uliva prečišćenih otpadnih voda, date kao koliformne fekalne, iznosi 21000 E. coli/l Ovo po
jugoslovenskoj legislaciji karakteriše vodu II klase, a takva voda može da služi i za kupanje.
Međutim, mikrobiološka ispitivanja često pokazuju da je voda kontaminirana i većom količinom
bakterija (i do 2.400.000/1). Ovo karakteriše vodu IV klase, po jugoslovenkoj legislaciji.
- 40 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Tabela 6. Karakteristike aktivnog mulja
- 41 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
funkciji od 1992. god. Tada su, prvi put izvršena analize uzoraka, koje su obuhvatale sve faze
sistema prečišćavanja. Kroz isti metodološki pristup, nakon pet godina, izvršeno je kompletno
atestiranje, da bi se utvrdilo stanje biolaguniranja i stepen biološke produktivnosti u
petogodišnjem periodu.
Tabela 7. Procenat smanjenja osnovnih parametara sistema
Osnovni parametri sistema 1992. godina 1996. godina
Suspendovane materije 78% 68%
Amonijum jon NH4+ 80% 86%
BPK5 96% 99%
HPK 88% 98%
Masti i ulja 79% 90%
- 42 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
L e = BPK5 prečišćene otpadne vode
T = vreme zadržavanja u laguni izraženo u danima
K = faktor smanjenja BPK 5 u laguni
- 43 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Efektivni procenat kiseonika u lagunama zavisi od opterećenja i bogatstva organskog materijala
u sirovoj kanalizacionoj vodi, od koncentracije postojećeg kiseonika u lagunama i od efikasnosti
transfera kiseonika. Da bi se obezbedila zadovoljavajuća biološka aktivnost koncentracije
rastvorenog kiseonika treba da budu od 2-3mg/l a u posebno jakim opterećenjima sistema
koncentracija kiseonika ne sme da padne ispod 1mg/l.
Faktor K, koji je direktno vezan za učinak smanjenja BPK5 (E), je poznat kao faktor smanjenja
BPK5 lagune, je u stvari numerička vrednost kojim se izražava smanjenje BPK5 u lagunama
aeracijom. On pokazuje velike varijacije u zavisnosti od kvaliteta i vrste razmatrane otpadne
vode. Za sanitarno-fekalne vode iz domaćinstva faktor K pokazuje vrednosti od 0.3-1.0, a za
određene tipove industrijskih otpadnih voda faktor K dostiže vrednost od 3.0 i vise u zavisnosti
od kvaliteta prečišćavanja.
Optimalan rad zavisi od potpunog mešanja tečnosti t od ravnomerne disperzije rastvorenog
kiseonika po celoj laguni. Iz toga proizilazi da obim opreme za aeraciju potrebne za efikasno
mešanje i dobru disperziju, prevazilazi obim potreban za jednostavno obezbeđenje biološki
potrebnog kiseonika te ne priznavanjem ovog faktora može dovesti do nezadovoljavajućeg rada
lagune.
Aktivnost bakterija u laguni sa aeracijom dovoljno je za mineralizaciju velikog dela organskih
materija koje prati i izvesna akumulacija čvrstih materija. Jedan deo sadržaja u ulaznoj vodi, kao
i čvrste materije koje se ne mogu oksidisati, ostaju i pridodaju se samom sistemu. Mora se
računati sa nagomilavanjem čvrstih materija u količini od 5-15% BPK5 sadržane u ulaznoj vodi.
Jedan deo čvrstih materija sadržanih u vodi lagune se istaloži na dno zajedno sa muljem i ove
čvrste materije se nakon izvesnog vremena delimično hidroliziraju. Proizvodi hidrolize se
vraćaju u tečnost a čvrsti ostatak se talozi na dno i on Je u funkciji zapremine ubačenog vazduha,
kapaciteta laguna i vremena zadržavanja u laguni.
Biolagune su akvatični eko-sistemi koji predstavljaju uslovne recepiente otpadnih voda, te nisu i
ne mogu biti izolovani od akumulacije energije u sistemu te oni postaju eutrofni sto ima veliki
uticaj na mikrobiologiju sistema. Praktično nije moguće u potpunosti ukloniti sve
mikroorganizme koji prate sanitarno-fekalne otpadne vode a posebno patogenih koju su uvek
potencijalno prisutni.
3.6. Ut vr đi vanje ste pe na pre čišćavanja otpa dne vode gra dskog kole ktora
Određivanje stepena prečišćavanja (atestiranje) sistema bioaeracionih laguna u
Dimitrovgradu, rađeno je iz serije uzoraka koji su uzimani 8.10; 15.10; i 21.10. 1992. godine sa
istovremenim uzorkovanjem površinskih voda reke Nišave, koja se definiše kao prirodni
recepient ovoga sistema. Analize uzoraka obuhvatile su sve faze biolaguniranja a svaki uzorak je
analiziran u laboratoriji Zavoda za zaštitu zdravlja prema odgovarajućoj metodologiji kao
srednja proba.
Parametri koji su analizirani su relevantni za sanitarno-fekalne vode gradskog
kanalizacionog sistema Dimitrovgrada i u isto vreme sluze kao potvrda determinišućih fizičko-
hemijskih i bioloških komponenata sistema koje su predviđene glavnim projektom i tehničko-
tehnološke opreme.
- 44 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
4. REZULTATI AN ALIZA UZORAKA
Otpadne vode Dimitrovgrada iz sistema "Biolaguna"
I uzorkovanje - 8.10.1992.
Rastv.
Susp. Amonijum jon BPK5 HPK Masti
Parametri pH kiseonik mg mg O/l
mat. mg/l mg N/l mg O/l mg/l
0/1
1. Sirova voda 7.3 298 78 250.0 356.0
2. Laguna I, izlaz 7.5 8 15.6 4.0 18.0 52.6
3. Laguna II, ulaz 7.5 16 15.6 16.7 50.6
4. Laguna II, izlaz 7.6 56 15.6 6.5 8.0 34.4
5. Taložna laguna I, ulaz 7,6 38 15.6 7.5 36.0
6. Taložna laguna I, izlaz 7.7 6 6 15.6 6.7 6.0 30.0
7. Taložna laguna II, ulaz 7.7 $ 8 15.6 7.2 24.3
8. Taložna laguna II, izlaz 7.6 8 15.6 7.0 6.0 24.3
9. Nisava pre uliva otpadnih voda 7.8 14 0.2 8.8 3.0 14.0
10. Nisava posle uliva otpadnih voda 7.9 32 0.4 8.3 3.0 16.1
11. Otpadna voda pre mastolova
12. Otpadna voda posle mastolova
II uzorkovanj e - 15.10.1992.
Rastv.
Susp. Amonijum jon BPK5 HPK Masti
Parametri pH kiseonik mg mg O/l
mat. mg/l mg N/l mg O/l mg/l
0/1
1. Sirova voda 7.6 190 78.0 121.7 262.6
2. Laguna I, izlaz 7.4 44 15.6 3.6 8.5 44.7
3. Laguna II, ulaz 7.4 40 15.6 10.5 38.9
4. Laguna II, izlaz 7.5 10 15.6 6.2 4,9 23.3
5. Taložna laguna I, ulaz 7.5 8 11.6 6.0 40.8
6. Taložna laguna I, izlaz 7.6 22 15.6 6.4 5.8 46.7
7. Taložna laguna II, ulaz 7.5 20 11.6 4.2 4.2 46.7
8. Taložna laguna II, izlaz 7.6 42 11.6 6.8 4.0 31.1
9. Nisava pre uliva otpadnih voda 7.4 70 0.2 8.7 3.0 10.9
10. Nisava posle uliva otpadnih voda 7.7 32 0.4 8.8 3.0 11.9
11. Otpadna voda pre mastolova 26.6
12. Otpadna voda posle mastolova 5.6
III uzorkovanje - 21.10.1992.
Rastv.
Susp. Amonijum jon BPK5 HPK Masti
Parametri pH kiseonik mg
mat. mg/l mg N/l mg O/l mg O/l mg/l
0/1
1. Sirova voda 7.5 284 78 130 358.5
2. Laguna I, izlaz 7.5 16 17.4 3.6 11.3 55.8
3. Laguna II, ulaz 7.4 24 15.6 7.7 47.8
4. Laguna II, izlaz 7.4 28 15.6 6.6 4.6 57.7
5. Taložna laguna I, ulaz 7.5 6 15.6 5.3 65.8
6. Taložna laguna I, izlaz 7.3 16 15.6 6.8 4.5 69.7
7. Taložna laguna II, ulaz 7.4 38 1.2 4.7 31.9
8. Taložna laguna II, izlaz 7.6 4 1.2 7 4.7 42.8
9. Nisava pre uliva otpadnih voda 7.2 20 0.2 8.8 2.9 8.8
10. Nisava posle uliva otpadnih voda 7.7 32 0.4 8.6 3 9.8
11. Otpadna voda pre mastolova 46.6
12. Otpadna voda posle mastolova 35.2
- 45 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
BPK5
250.0
250.0
200.0
150.0
100.0
50.0
18.0 16.7
8.0 7.5 6.0 7.2 6.0
0.0
1 2 3 4 5 6 7 8
Efikasnost, E
0.97 6
1.000 0.928
0.900
0.800
0.700
0.600
0.521
0.500
0.400
0.300
0.200
0.200 0 .16 7
0.100
0.000
Ukupna Aeraciona laguna Aera ciona la guna Ta ložna laguna I Talož na laguna II
efika snost I II
- 46 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
8.000
7.35 6
6.000
4.000
2.331
2.000
BPK5
140.0
121.7
120.0
100.0
80.0
60.0
40.0
20.0 10.5
8.5 4.9 6 5.8 4.2 4.0
0.0
1 2 3 4 5 6 7 8
- 47 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Efikasnost, E
1.000 0.96 7
0.930
0.900
0.800
0.700
0.600 0.533
0.500
0.400
0.300
0.200
0.000
Ukupna Aeraciona laguna Aera ciona la guna Ta ložna laguna I Talož na laguna II
efika snost I II
6.000
4.28 7
4.000
1.940
2.000
0.244
0.013 0 .02 7
0.000
Faktor s manjenja Aeraciona laguna Aera ciona la guna Ta ložna laguna I Talož na laguna II
sistema I II
- 48 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
BPK5
140.0 130.0
120.0
100.0
80.0
60.0
40.0
Efikasnost, E
1.000 0.96 4
0.913
0.900
0.800
0.700
0.600
0.500
0.403
0.400
0.300
0.200 0.151
0.100
0
0.000
Ukupna Aeraciona laguna Aera ciona la guna Ta ložna laguna I Talož na laguna II
efika snost I II
6.000
4.82 2
4.000
1.900
2.000
0.178 0.083 0
0.000
Faktor s manjenja Aeraciona laguna Aera ciona la guna Ta ložna laguna I Talož na laguna II
sistema I II
- 49 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
I uz orkovanje - 8.10.1992.
350.0
300.0 BPK5
HPK
250.0
200.0
150.0
100.0
50.0
0.0
1 2 3 4 5 6 7 8
Broj uzoraka
350
300
100
250
80
200
60
150
40
100
20
50
0
0
1 2 3 4 5 6 7 8
1 2 3 4 5 6 7 8
II uz orkovanje - 21.10.1992.
300.0
BPK5
250.0
HPK
200.0
150.0
100.0
50.0
0.0
1 2 3 4 5 6 7 8
Broj uzoraka
- 50 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
III uzorkovanje - 21.10.1992.
350.0
300.0 BPK5
HPK
250.0
200.0
150.0
100.0
50.0
0.0
1 2 3 4 5 6 7 8
Broj uzoraka
- 51 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Otpadne vode Dimitrovgrada iz sistema "Biolaguna"– Koliformne bakterije
I uzorkovanje
> 2400000
> 2400000
3000000
2500000
2000000
1500000
1000000
240000
150000
150000
88000
50000
22000
500000
0
1 2 3 4 5 6 7 8
II uzorkovanje
> 2400000
> 2400000
> 2400000
2400000
3000000
2500000
2000000
1500000
380000
1000000
50000
20000
500000 20000
0
1 2 3 4 5 6 7 8
III uzorkovanje
> 2400000
> 2400000
2400000
3000000
2500000
2000000
1500000
1000000
38000
< 20000
88000
50000
22000
500000
0
1 2 3 4 5 6 7 8
- 52 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Otpadne vode Dimitrovgrada iz sistema "Biolaguna"– Ukupan broj živih
I uzorkovanje
400000 373000
350000
300000
250000
200000
150000
100000
50000 15000 15000 4000 2000 2000 9000 3000
0
1 2 3 4 5 6 7 8
II uzorkovanje
500000
Masa
400000
306000
300000
200000
100000
11000 1000 10000 < 1000 1000 < 1000
0
1 2 3 4 5 6 7 8
- 53 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Otpadne vode Dimitrovgrada iz sistema "Biolaguna"– Cl perfrigens
Masa I uzorkovanje
350000
300000
250000
200000 180000
150000
100000
50000 20000 <10000 <10000 <10000 <10000 <10000
0
1 2 3 4 5 6 7 8
Masa II uzorkovanje
500000 455000
380000
400000
300000
200000 140000
100000
< 10000 < 20000 <10000 <10000
0
1 2 3 4 5 6 7 8
- 54 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
- 55 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
- 56 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
160
140
120
100 Ko
N/U
80 N/N
MDK
60
40
20
0
Suspendov ane materije na 105 °C
Slika 16. Odnos pokazatelja (suspendovane mat. ) u zavisnosti od mesta uzorkovanja i MDK
80
70
60
50 Ko
N/U
40 N/N
MDK
30
20
10
0
Hemijska potrošnja O2 (HPK iz KMnO4)
Slika 17. Odnos pokazatelja (HPK iz KMnO4 ) u zavisnosti od mesta uzorkovanja i MDK
35
30
25
Ko
20 N/U
N/N
15 MDK
10
0
Biohemijs ka potrošnja O2(BPK5)
- 57 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
10
7
Ko
6
N/U
5 N/N
4 MDK
0
Nitrati (k ao N)
10
7
Ko
6
N/U
5 N/N
4 MDK
0
Amonijum jon
Slika 20. Odnos pokazatelja (amonijum jon) u zavisnosti od mesta uzorkovanja i MDK
4.5
3.5
Ko
3
N/U
2.5 N/N
2 MDK
1.5
0.5
0
Ulja i ma sti
Slika 21. Odnos pokazatelja (ulja i masti) u zavisnosti od mesta uzorkovanja i MDK
- 58 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
6
Ko
5 N/U
N/N
4
MDK
3
0
Rastvoreni kiseonik
- 59 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
- 60 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
7. Kvalitet površinskih voda Nišave kao recipijenta, posle uliva prečišćenih voda iz
taložne lagune tj. ne pokazuje promenu klase tj. bonitet reke u svim analiziranim uzorcima
zadovoljava karakteristike odlične I i II klase, drugim recima , nakon uliva prečišćenih voda
nema degradacionih procesa u recipijentu.
Komparacijom rezultata analiza iz uzoraka taložne lagune II u kojoj je kvalitet vode
analiziran ne kao otpadna već kao površinska, svi parametrima po svojim kvalitetima pripadaju 1
odnosno II klasi. To se posebno odnosi na dominantne parametre kvaliteta kao sto su
suspendovane materije, BPK5 i rastvoreni kiseonik. HPK iz sekundarnog taložnog efluenta
pokazuje nešto veće vrednosti ali obzirom na visoki procenat prečišćavanja od 89.7%, njegova
pripadnost višoj klasi nije od značaja i nema degradacije reke.
8. Na osnovu rezultata dobijenih kao srednje procentualno smanjenje dominantnih
parametara koji definišu kvalitet vode i stepen prečišćavanja u sistemu prečišćavanja
"Biolaguna", stepen prečišćavanja se ogleda u procentualnom smanjenju sledećih determinanata:
- Suspendovane materije 91.2%
- Amonijum jon 87,8%
- BPK5 96.9%
- HPK 89.7%
- Masti 51.6%
4
Uredba o kategorizaciji vodotoka i Uredba o klasifikaciji voda, Sl. glasnik SRS br. 5/68, Uredba o klasifikaciji
voda međurepubličkih vodotoka, međudržavnih voda i voda obalnog mora Jugoslavije ( Sl. list SFRJ 6/78 ) i
Pravilnik o opasnim materijama u vodama, Sl. glasnik SRS br. 31/82).
- 61 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
Na osnovu ocene, možemo izvesti zaključak da kvalitet otpadnih voda zadovoljava
odredbe navedenih Pravilnika i propisa u pogledu sadržaja parametara zagađenja pri datim
uslovima.
Rezimirajući rezultate ispitivanja biološkog postupka prečišćavanja otpadnih voda
sistemom "Biolaguna" u Dimitrovgradu, možemo konstatovati sledeće:
Prisutan je vrlo visok stepen prečišćavanja sto se vidi u procentu smanjenja osnovnih
parametara sistema. Iz podataka u tabeli 10. vidi se da su vrednosti parametara posle ulivanja u
reku – nakon obrade (N/N) vraćene na skoro iste vrednosti pre ulivanja otpadnih ovda (N/U)
1. Boja vode i miris zadovoljavaju kriterijume, a isto se odnosi na plivajuće materije. U
sva tri slučaja postignut rezultat je – bez boje, miris i plivajućih materija.
2. pH vrednost se kreće u granicama dozvoljenih vrednosti - 6,8 – 8,5.
3. Sedimentne materije su svedene na nulu, a suspendovane materije ispod 30, što je
maksimalno dozvoljena vrednost.
4. Veoma vazno je napomenuti da je suvi ostatak 74 mg/l, a maksimalno dozvoljena
količina po MDK je 1000 mg/l.
5. Možda i najvažnije je to, što su masti i ulja, sa početnih 4,83 mg/l svedene na 0,02
mg/l, a MDK je 0,05. Ova činjenica je od ogromnog značaja, s obzirom da su masti i ulja jedna
od najopasnijih zagađivača, što se tiče biljnih i životinjskih ekosistema vode.
6. Što se gvožđa tiče, njegove vrednosti su još u sirovoj, neobrađenoj vodi bile ispod
minimuma, mada su ipak joni gvožđa posle tretiranja vode smanjeni još više – sa početnih 0,094
na 0,089 mg/l, što je daleko ispod 0,3 mg/l koliko je dozvoljeno.
7. Rastvoreni kiseonik je u početku u sirovoj otpadnoj vodi sveden na nulu, a nakon
obrade plivajućim aeratorima (šema 2.) podignut na veću količinu (8,57 mg/l) od minimalne
dozvoljene (6 mg/l). Nakon ulivanja otpadne vode i potpunog mešanja sa vodama reke Nišave,
količina rastvorenog kiseonika iznosi (8,23 mg/l) što je od velikog značaja za očuvanje
ekosistema reke Nišave.
Na osnovu svega iznetog možemo zaključiti da sistem "Biolaguna" u Dimitrovgradu na
vrlo praktičan način postiže vrlo visok stepen prečišćavanja za relativno kratko vreme retencije
sa proizvodnjom mulja i taložnih materija koje ne zahtevaju neki poseban postupak. Takođe
mikrobiološki status taložnog efluenta ne zahteva dodatnu dezinfekciju hlorisanjem. Visoka
efikasnost uređaja determiniše biološke i hemijske karakteristike vode u krajnjem taložnom
efluentu kojim ona zadovoljava odličnu I odnosno II klasu tako da nema nikakvog uticaja na
degradaciju reke Nišave.
- 62 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
ZA KLJ UČA K
Strategija jedne države, a samim tim regiona-opštine kao celovit i trajan program u
savremenim uslovima treba da obezbedi jedinstvene osnove angažovanja umnih, duhovnih i
materijalnih potencijala zajednice, uz saradnju i uspešno funkcionisanje spoljne i unutrašnje
politike, eko-bezbednost, prava na rad i zdravu radnu-životnu sredinu. Kvalitet životne sredine u
direktnoj je vezi sa postizanjem ravnoteže između društva i prirode. Put realizacije ovog sklada
uključuje: individualne akcije,delovanje privrednih sistema i političkih subjekata, te raznih
centara moći, eksperata kao i državni i međunarodni angažman.
U duhu postindustrijalizma goruće pitanje postaje: Kako izvršiti najbezbolniju
intervenciju čoveka nad prirodom i kako da se količine rastućeg otpada svedu na najmanju
moguću meru?
Nacionalna strategija upravljanja otpadom predstavlja aktivnosti za dugoročni period.
Uspostavljanje zakonodavno-pravnog i institucionalnog okvira, hijerarhije upravljanja otpadom
svih kategorija i ekonomskih instrumenata, odnosno inplementacija predloženog okvira,
doprineće približavanju standardima EU u narednom periodu, što predstavlja cilj i opredeljenje
naše zemlje U takvim okolnostima posmatranja uticaja zagađivača, nametnulo se pitanje
postupanja otpadima veoma složenog sastava koji nastaju na teritoriji naselja.
U našoj zemlji, na osnovu relativno mlade važeće zakonske regulative uglavnom
se pristupa tehnički ispravnim sanacijama i rekultivacijama postojećih deponija. Čak i u
slučaju malog broja gradova koji su izvršili izbor lokacije novih sanitarnih deponija,
predviđena tehnologija odlaganja otpada zasniva se isključivo na prostom "sahranjivanju"
izmešanog otpada uz kontrolno zasipanje inertnim materijalom. Tako formirani
konglomerat od različitih vrsta otpadaka sadrži u sebi i deo materijala koji se ne može
iskoristiti, dok veći deo čine sastojci koji imaju upotrebnu vrednost, mogu se reciklirati,
kompostirati i dr. Osim toga, ovako formirane deponije predstavljaju problem i u pogledu
potrebnog deponijskog prostora.
Kada je u pitanju tečni otpada, p ostrojenja za prečišćavanje otpadnih voda tipa
biolaguna, uz primenu sekvencijalne dirigovane aeracije, kao i adekvatno praćenje i kontrolu
rada i efekata svih segmenata sistema, zadovoljava kriterijume domaće zakonske regulative.
Usvojeni koncept prečišćavanja omogućava prihvatanje promenljivih hidrauličkih i bioloških
opterećenja u širokim opsezima. Osim toga lagune su sa aspekta građevinskih radova i opreme
znatno jednostavnije od klasičnih kompaktnih sistema, a procesi koji se u njima odvijaju
najsličniji su prirodnom procesu, što znači da ne iziskuju kontinualan nadzor procesa prerade.
Takođe u slučaju prekida aeracije proces prečišćavanja se nastavlja, a pri tom se efekat
razgradnje organskih materija kreće i do 60%.
Analizom dobijenih parametara iz otpadne vode lagune IV, koja definiše, organsko
fekalno zagađenje i ispitivanjem reke Nišave pre i nakon uliva otpadne vode iz druge taložne
lagune, ne zapaža se degradacija reke Nišave. Mikrobiološka kontaminacija vode na izlazu
biolagune IV može biti smanjena i za oko 10 puta.
Na osnovu svega napred navedenog, može se izvesti zaključak da sistem prečišćavanja
voda pomoću biolaguna, dovodi do značajnog popravljanja kvaliteta otpadnih voda.
Sistem prečišćavanja koji je obrađen, finansijski se deklariše kao jeftin i vrlo ekonomičan
u eksploataciji, a takođe i kao biološki vrlo efikasan, što je vrlo važno sa aspekta zaštite životne
sredine.
- 63 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
To potvrđuju i mnogi fizičko - hemijski parametri kvaliteta gradskih otpadnih voda
Dimitrovgrada pre i posle sistema. Vršene su i analize uzvodno i nizvodno od uliva otpadnih
voda. Kompletnu analizu vode vrši ovlašćena ustanova (institut) po ugovoru sa javnim
komunalnim preduzećem.
Ocena kvaliteta otpadnih voda vršena je upoređivanjem rezultata izvršenih analiza i
maksimalno dopuštenih koncentracija (MDK), pokazatelja kvaliteta otpadnih voda, koji se smeju
upuštati u reku Nišavu, kao i prijemnik tih voda, (Uredba o klasifikaciji voda; Pravilnik o
opasnim materijama u vodama, službeni glasnik SRS 31/82).
Rezultati koji su prikazani tabelarno, pokazuju uporedne vrednosti za otpadne vode koje
dolaze na postrojenje, prečišćene otpadne vode na izlazu iz postrojenja i kvaliteta rečne vode pre
i posle ispuštanja otpadne vode.
Temperatura vode tokom godine je relativno stabilna.
Iz tabela, takođe, se vidi da otpadne vode Dimitrovgrada nisu opterećene teškim
metalima.
Na osnovu rezultata, dobijenih kao srednje procentualno smanjenje dominantnih
parametara koji definišu kvalitet vode i stepen prečišćavanja ,,Biolaguna,, , stepen prečišćavanja
se ogleda u procentualnom smanjenju sledećih determinanata: suspendovane materije 91.2%,
NH4+ 87.8%, BPK 5 96.9%, HPK 89.7%, masti 51.6%.
Na osnovu ocene, može se zaključiti da sistem za prečišćavanje otpadnih voda u
Dimitrovgradu ima zadovoljavajuću efikasnost prečišćavanja za relevantne parametre i da
prečišćene vode ne utiču na pogoršanje kvaliteta vode reke Nišave, to jest utiču u granicama
maksimalno dozvoljenih koncentracija za njenu klasu vodotoka.
- 64 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
LI TERA TURA
- 65 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
28. Grujić V. Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korišćenje zdravstvene zaštite stanovništva u Republici
Srbiji. Glasnik, Institut za zaštitu zdravlja Srbije, br. 76/ 2002.
29. Đorđević B. Ekološki menadžment, Fakultet za industrijski menadžment, 2004. Kruševac.
30. Jovanović L. Ekološki menadžment, Univerzitet "BRAĆA KARIĆ", Beograd, 1998.
31. Stanković S. i dr. Ekologija i geografija u reš avanju problema životne sredine, Srpsko geografsko društvo,
Beograd, 1990.
32. Živković N. Procena uticaja na životnu sredinu, FZNR Univerziteta Nis, 2007.
33. Biočanin R, Kozomara R., Panić S. Menadžment u e-zdravstvu, SVET RADA br. 6/2007, EKO-centar,
Beograd, 2007.
34. Zec Z., Mišljenović D. Zakon o bezbednosti i zdravlja na vradu, ZAŠTITA DM, Beograd, 2006.
35. Sredojević J. Obrada i deponije otpada, Univerzitetu Sarajevu, 2003.
36. Počuča N. i dr. Upravljanje komunalnim otpadom, PRIVREDNI PREGLED, Beograd, 2005.
37. Berber S. Ekologija, Univerzitet u Novom Sadu, 2006.
38. Đukanović M. Životna sredina i održivi razvoj, Elit, Beograd, 1996
39. Đurić B., Petrović J. Zagađenje životne sredine i zdravlje čoveka, Velerta, Beograd, 1996.
40. Đorđević S. Humana ekologija, Rad, Beograd, 1997.
41. Joldžić V. Ekološki kriminalitet u pravu i stvarnosti, Ekologika, Beograd, 1995
42. Jovičić Z. Opasne materije, Institut za kvalitet radne i životne sredine ,,1. maj”, Niš, 1996.
43. Jović R. Protivhemijska zaštita u miru i ratu, VIZ, Beograd, 1985.
44. Jović R., Đarmati Š., Jović N. Pesticidi, hemija, toksikologija, primena i zaštita, IRO Privredapublik,
Beograd, 1988.
45. Antić S. Otpaci kao zagađivači okoline i njihov tretman, Mašinski fakultet, Beograd, 1983.
46. Gaćeša S.: Osnove tehnologije vode i otpadnih voda, Novi Sad, 1980.
47. Enciklopedija „ŽIVOTNA SREDINA-ODRŽIV RAZVOJ“ , Zavod za udžbeniuke i nastavna sredstva
Srpsko Sarajevo, 2003.
48. Zbornik radova „VODOVODNI I KANALIZACIONI SISTEMI“, 28-30. 05. 2009. Jahorina, RS, BiH.
49. Zbornici radova „ MAJSKI I OKTOBARSKI SUSRETI ZDRAVSTVENIH RADNIKA R. SRBIJE“ SA
MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM, Zlatibor, 2005-2009.
50. Grupa autora: EKOLOGIJA I GEOGRAFIJA U REŠAVANJU PROBLEMA ŽIVOTNE SREDINE,
Srpsko geografsko društvo, Beograd, 1990.
51. Zbornik radova „EKOLOŠKA BEZBJEDNOST U POSTMODERNOM AMBIJENTU“, Panevropski
univerzitet „APEIRON“ , Knjiga I i II, Banja Luka, 2009.
52. Jordović B. Nastavni materijal, Tehnički fakultet Čačak 2009.
53. Jovanović J. Nastavni materijal, Panevropski univerzitet „APEIRON“ , Banja Luka, 2009.
54. Antonić B. Nastavni materijal, Panevropski univerzitet „APEIRON“ Banja Luka, 2009.
55. Đjukić V. Upravljanje otpadnim vodama, Panevropski univerzitet „APERION“, 2008. Banja Luka.
- 66 -
Specijalistički rad Danijela Jovanović
BIOGRAFIJA
Danijela Jovanović, dipl. san. inž. rođena 14.05.1968. godine u Pirotu. Osnovnu školu
završila u Dimitrovgradu sa odličnim uspehom, zatim Srednju medicinsku školu-farmaceutski
smer u Leskovcu. Višu medicinsku školu-sanitarni smer završila je u Beogradu.
Radi u republičkoj sanitarnoj inspekciji pirotskog okruga od 1995. godine kao sanitarni
inspektor.
Na Panevropskom univerzitetu „APEIRON“ u Banja Luci, na Fakultetu zdravstvenih
nauka, studijska grupa-Sanitarni inženjering upisala se 2007. godine i specijalističke studije iz
ove oblasti privodi kraju.
Učesnik je više naučno-stručkih skupova regionalnog i nacionalnog značaja i ima
objavljeno nekoliko radova kao autor-koautor.
Živi u Dimitrovgradu sa svojom porodicom. Udata, majka dvoje dece.
- 67 -