Professional Documents
Culture Documents
Kultura je ukupnost materijalnih, duhovnih I etickih vrijednosti koje je covjek stvorio u svom drustvenom-istorijskom nasljedju u
kojem ucestvuju u organiziranju zivota sa drugim ljudima sa kojima komunicira I vrsi razmjenu duhovnih I materijalnih dobara .
Mentalitet podrazumijeva skup kolektivnih osobina I sklonosti jednog naroda, stanovnistva na odredjenom prostoru, etnickih I
vjerskih zajednica I drugih kolektiviteta, to je odnos prema sebi, drugima I radu.
Ili
Civilizacija znači ukupnost svih misaonih i umjetničkih svatanja i uvjerenja, znanja, vještina, običaja i etičkih normi u ljudskim
komunikacijamai transakcijama.
Kultura je ukupnost materijalnih, duhovnih i etičkih vrijednosti koje je čovjek stvorio u svom društveno-istoriskom i socijalnom
naslijeđu.
Mentalitet podrazumjeva skup kolektivnih osobina i sklonosti jednog naroda.
Civili, kultura i mentalitet su značajni faktori socijalizacije ličnosti.
27. Uticaj socijalizacije i internalizacije na doživljavanja, reagovanja ponašanja i stil življenja;
Brojni agensi(izvori) uticu na zdravo ili nezdravo odrastanje licnosti I njeno formiranje od zaceca kroz djetinjstvo, mladost, zrelo
doba, do kraja zivota. Faktori socijalizacije I internalizacije uticu na formiranje strukture licnosti sto je primarni faktor svih
dozivaljavanja, reagovanja, aktivnosti I ponasanja
ili
Brojni agensi utiču na zdravo ili nezdravo odrastanje ličnosti i njeno formiranje.Faktori socijalizacije i interalizacije utiču na
formiranje strukture ličnosti u najširem smislu.Struktura ličnosti je primarnii faktor svih doživljavanja, reagovanja, aktivnosti i
ponašanja. Struktura je visoko korespodentna sa nivom zrelosti, duhovnosti, otpornosti i imunitetom ličnosti. Značajno determiniše
skript reagovanja i ponašanja i stil življenja.
28. Zdravo i/ili nezdravo odrastanje;
Za djecu je nezamjenljiv osjecaj ljubavi koji ih medjusobno povezuje s roditeljima. Ljubav prema roditeljima je uvjet zarazvitak
drugih socijalnih cuvstava (razumijevanje, suosjecanje, ljubaznost, postivanje drugih, itd.). Zdravo odrastanje je u zdravoj porodici
gdje se jednako postuju I otac I majka. Nezdravo odrastanje je u nesredjenoj porodici I losim odnosima mjedju roditeljima gdje
djeca osjete nedostatak ljubavi I paznje I trpe svadje I sve to I sami upijaju I uce, sto kasnije utice na njihovo ponasanje.
Ili
Ne postoji jasna granica između normalnog i patološkog u djetinstvu i mladosti.Vrijednosni sudovi o tome šta je normalno, zdravo,
istovremeno i dobro, a ono što je bolesno, patološko i loše-netreba da se temelji na jednostranim i nepotpunim saznanjima i
stavovima o osobi i njenim reakcijama.
29. Efekti socijalizacije i internalizacije na psihičke funkcije;
U okviru egzistencije covjeku je potrebno da upozna stvarnost, okolinu, ljude , predmete, ponasanje, itd. Treba steci znanje o
okolini. To cini putem psihickih procesa I funkcija pomocu kojih postaje svjestan pristustva predmeta I ljudi, njihovih osobina,
ponasanja I aktivnosti, na osnovu cega se prilagodjava. Znacajnu ulogu u tome imaju psihicki procesi I funkcije.
Psihički procesi su promijenjene koje mogu biti: intelektualni, emocionalni i voljni.
Ili
Čovjek trba steći spoznaje-znanja o okolini. To čini putem psihičkih procesa i funkcija pomoću kojih postaje svjestan prisustva
predmeta i ljudi, njihovih osobina, ponašanja i aktivnosti na osnovu čega se i u okviru i u cilju egzistencije prilagođava efikasnim ili
neefikasnim reakcijama, ponašanjima i aktivnostima.
42. Temperament - pojam, značaj (tipovi) - razvoj pod uticajem socijalnog svijeta;
Temperament je crta licnosti odnosno nacin emocionalnog reagovanja na situacije iz socijalnog svijeta i okoline.
Tipovi temperamenta:
-kolerik(brzo i jako reaguje,pesimista je...)
-sangvinik(brzo i slabije reoguje,optimista je,jako ispoljava reakcije prema drugima)
-melanholik(sporo i jako reaguje,pesimista je,manje ispoljava reakcije prema drugima)
-flegmatik(sporo i slabo reaguje,optiista je,slabije ispoljava reakcije prema drugima)
43. Interesi - pojam, značaj i razvoj pod uticajem socijalnog svijeta;
Intersi su relativno trajne predispozicije koje odredjuju odnos licnosti prema sebi i soc.svijetu.
44. Shvatanja i stavovi - pojam, značaj i razvoj pod uticajem socijalnog svijeta;
Stav se definise kao vrednovanje ljudi,objekata ili ideja.Izjednacavaju se sa vrednovanjima zato sto se sastoje od pozitivnih ili
negativnih reakcija na nesto.Stavovi se sastoje od 3 dijela:
-emotivnog(emocionalne reakcije prema objektu stava)
-spoznajnog(misli i vjerovanja o objektu stava)
-ponasajnog(postupci ili vidljivo ponasanje prema objektu stava)
45. Djelovanja stavova na misli i osjećanja;
Stavovi znacajno djeluju na misli,osjecanja i ponasanja.Oni se ne razlikuju samo po emocionalnoj,spoznajnoj ili ponasajnoj osnovi
nego i po snazi.Na snagu stavova djeluju spoznajni aspektielementi,emocionalne i voljne komponente.
46. Socijalni stavovi – pojam, osobine i vrste;
Stavovi se izjednacuju sa vjerovanjima zato sto se sastoje od pozitivnih i neg.reakcijana nesto.Stav je tendencija poz. Ili
neg.reagovanja prema ljudima,pojavama,zbivanjima,soc.svijetu...
Postoje 3 vrste stavova:
-emotivni(emocionalne reakcije prema drugoj osobi)
-spoznajni(misli i vjerovanja o objektu stava)
-ponasajni(postupci ili ponasanje objekta prema stavu)
47. Struktura, formiranje i mijenjanje socijalnih stavova;
Stav je drustvena pojava pod uticajem zamisljenog ili stvarnog ponasanja drugih ljudi.Nasi stavovi prema svemu mogu biti pod
uticajem onoga sto drugi cine ili govore.Promjena stava je cesto reakcija na socijalni uticaj.
48. Istraživanje i ispitivanje socijalnih stavova;
Soc.psiholozi su istrazivali : „KO KAZE“ „STA?“ I „KOME?“ usmjeravajuci se na izvor poruke,samu poruku...Doslo e do saznanja da
ljudi mjenjaju stavove kao odgovor na uvjeravajuce poruke.Postavlja se pitanje koje su od uvjeravajucih poruka vaznije:
-sredisnji put uvjeravanja(ljudi sposobni slusati komunikaciju)
-periferni put uvjeravanja(ljudi pod uticajem perifernih obiljezja)
49. Skale, procjene;
Skale stavova su instrumenti kojima se prikupljaju stavovi ispitanika o osobinama ili postupcima pojedinih osoba,stvari ili
pojava.Obicno se koristi niz od nekoliko skala kojima se procjenjuju karakteri o osobi. To se zove „skala stavova“ i ona zahtjeva
visoku strucnost ispitivaca i poznavanje oblasti ispitivanja.Skale procjena mogu biti: deskriptivne i graficke.
50. Sociogram;
Sociogram je osnovna tehnika Morenove sociometrije.To je graficki oblik predstavljanja članova male grupe s obzirom na njihova
medjusobna mišljenja. U sociogramu treba odgovoriti na 3 vrste pitanja:pitanja pozitivnog izbora,negativnog izbora i pitanja
samoprocjene socijalnog statusa.
51. Fizička svojstva ličnosti - pojam, značaj i razvoj pod uticajem socijalnog svijeta;
Fizičke sposobnosti podrazumjevaju konstituciju, zdravstveno stanje, opštu sposobnost (snaga, izdržljivost, brzina, pokretljivost...). One su osnova tjelesnog i
mentalnog zdravlja.
52. Faktori razvoja složenih svojstava ličnosti;
Faktori su: škola, porodica, aktivnosti, zrenje, radna sredina, šira socijalna sredina,uža životna sredina.
53. Značaj psihoanalize za razvoj socijalne psihologije;
PSIHOANALIZA- Teorija i metoda dubinske psihologije koju je početkom 20. st. utemeljio Sigmund Freud kako bi objasnio duševne procese kao i nastajanje i
liječenje psiholoških poremećaja.
54. Značaj psihodinamske psihologije u proučavanju socijalno psiholoških fenomena;
psihodinamska psihologija - koja na čovjeka gleda kao na biće koje nema kontrolu nad svojim ponašanjem
55. Osnovni ciljevi teorijskog istraživanja u psihologiji;
Cilj teo. istraživanja u psihologiji je u upoznavanju i razumjevanju psihičke stvarnosti. Psihologija odgovara na tri bitna pitanja: šta (uoči, objasni i opiše psihološke
pojave), kako (treba da objasni kako se odvijaju psiholočki procesi) i zašto (otkriti uzroke pojava).
56. Značaj racionalizma i empirizma za razvoj psihologije;
Racionalizam- ističe se azum u traženju istine. Najveći uticaj su imali Rene Dekart i Baruh Spinoza.
Empirizam- stavovi zasnovani na činjenicama i iskustvima.Poseban značaj je imao Džon Lok, koji je svojim empirizmom uticao na karakter i pravac razvoja
psihologije.
57. Interdisciplinarni pristup u proučavanju socijalno psiholoških fenomena;
Znači da je proučavanje ovog fenomena povezano i sa drugim disciplinama, pa se tako i pristupa, a to su : razvojne psihologije, psihijatrije, psihologije, neurologije,
pedijatrije, defektologije, forenzičke psihologije i psihijatrije.
58. Značaj socijalne psihologije za unapređenje i zaštitu duševnog zdravlja djece, mladih i odraslih;
Praktični je značaj psihologije u tome što ljudima omogućava bolje uočavanje, razumjevanje, predviđanje i mijenjanje pojave, događanja, ponašanja i postupaka ljudi s
kojima se svakodnevno susrećemo u kući, školi, na ulici, u sportu, na radu, medijima... Upoznavajući i razumjevajući druge bolje upoznajemo i razumijemo druge.
59. Temeljne osnove socijalne psihologije kao naučne discipline;
Socijalna psihologija je naučna disciplina koja proučava kako stvarna ili zamišljena prisutnost drugih ljudi utiče na naše misli, osjećaje i ponašanje.
60. Fenomeni socijalne psihologije;
Značajan psihosocijalni fenomen je fenomen očekivanja, jer naša očekivanja o socijalnom svijetu ometaju njegovu tačnu pecerpciju tj. mogu i promjeniti samu prirodu
socijalnog svijeta.
61. Sociopatološke pojave kod djece, maloljetnika i odraslih osoba;
Socio-patološke pojave su
●sociopatije
-*politoksikomanije (pušenje, alkoholizam, narkomanija)
-*seksualne izopačenosti i nasilja
-*agresija ( destrukcije, nasilja, ubistva, suicidi)
-*kriminalitet
●socijalne bolesti (somatske, duševne, psihosomatske)
●individualna i društvena dezorganizacija (predbračne, vanbračne i bračne zajednice; porodica;škola; duhovne institucije; uže i šire
soc. Sredine )
62. Etiologija psihosocijalnih fenomena;
Etiologija je vrlo važan faktor u samom rješavanju problema. Kada uočimo problem vrlo je bitno da znamo uzročnost i da to
shvatimo. Etiologija je primarna determinanta prevencije poremećaja ličnosti i ponašanja .
63. Nivoi prevencije sociopatoloških pojava i drugih poremećaja ličnosti;
mogu biti primarni (otklanjanje uzroka); sekundarni ( prekid poremećaja ); tercijarni ( sprečavanje povratništva . Sprovode ih
porodica, škola , policija, socijalni rad, zdravstvene institucije, vlada, tužilaštvo, pravosuđe idr.
64. Eksternalizacija – pojam, značaj i primjena;
Eksternalizacija ( poispoljenje) je psihosocijalni proces odvajanja iz ličnosti nepoželjnih, opterećavajućih, patoloških
energija,nagona, impulsa,i tendencija koje opterećuju tu ličnost ali i njenu sredinu
65. Periodizacija psihosocijalnog razvoja;
Psihosocijalni razvoj prolazi kroz period djetinjstva, adolescencije, zrelog doba i starenja
66. Poremećaji ličnosti i ponašanja su predmet brojnih disciplina...
-psihologije i njenih disciplina; -razvojne psihologije -pedagoške psihologije -medicinske psihologije -kliničke psihologije i
psihopatologije -socijalne psihologije -policijske, kriminalističke, forenzičke, sudske psihologije i dr. nauka -pedagogije -socijalnog
rada
-sociologije -medicine-psihijatrije -pravosuđa -ekologije
67. Određenje poremećenog reagovanja i ponašanja kod djece, maloljetnika i odraslih osoba;
Široka je lepeza poremećenog ponašanja kod osoba različitih uzrasta. Najčešće se govori o dvije osnovne grupe:
prvu čine blaži oblici –vaspitna zapuštenost
drugu čine teži oblici –maloljetnička delinkvencija ili kriminalitet mladih
Ovo je samo uslovna podjela –postoje granični oblici, koombinovani oblici, oblici se prepliću
68. Osnove poremećenog reagovanja i ponašanja kod djece, maloljetnika i odraslih osoba;
U osnovi poremećenog reagovanja i ponašanja kod djece i maloljetnika je uvijek patogeni faktor koji koji je visoko korespodentan
sa -anamnezom odrastanja u porodici, školi, užoj i široj sredini, - formiranjem strukture ličnosti, -nivoom zrelosti, -nivoom
otpornosti , -skriptom doživljavanja i reagovanja i – stilom življenja
69. Složenost poremećaja ličnosti i ponašanja – psihopatologije;
Izrazita složenost poremećaja ličnosti u osnovi ima patogeni faktor , različitog multifaktorskog porijekla . Složenost se ogleda u
etiologiji, simptomatologiji i razornim zdravstveno i psihosocijalnim posljedicama koje vode do potpune dezorganizacije ličnosti
70. Osnovne predispozicije sociopsihološkog razvoja;
su sklonosti poremećenom ponašanju koje imaju
biološke osnove ( familio-gen. faktor) , psihološke(odrastanje) i socijalne (socijalizacija)
71. Aktivizacija – pasivizacija kao faktor razvoja ličnosti;
Aktivizacija je vrlo vazan faktor u razvoju licnosti.Posebno je vazna aktivizacija djece i maloljetnika.Bitna je zato sto osposobljava
djecu i maloljetnike za zdrav zivot.U aktivizaciju spadaju:porodica,skola,mediji,religijska sredina,uza i sira socijalna sredina.
72. Nivoi misaonog aktiviteta u procesu učenja – efekti u procesu socijalizacije i učenja;
Misljenje je psihicki proces posrednog upoznavanja predmeta,pojava,dogadjaja i ljudi.Misljenjem covjek dovodiu funkcionalnu vezu
opazene predmete,pojave,objekte,dogadjaje i dr.tj.vidi ono sto ne moze da vidi i osjeti culima.
Primjer:
Ucenika treba misaono i kreativno aktivirati sto znaci da ga treba staviti u ulogu da uoci problem,da ga obrazlozi i sam predlaze
rjesenja.
73. Osnovne psihopatološke tendence u strukturi ličnosti;
Postoje 3-4 grupe uzroka psihopatizacije cije je porijeklo
-biolosko(genetske predispozicije,poremecaji endokrinih zljezda,oboljenje CNS-a)
-psiholosko(nerazvijenost inteligencije,emocionalna nestabilnost,....)
-socijalni(porodica,skola,uza i sira drustvena sredina)
Potrebno je obratiti paznju na sve izvore psihopatizacije licnosti i njene rehabilitacije u cijoj osnovi promjene tih faktora.
89. Odnosi verbalne, neverbalne i empatičke komunikacije- zastušljenost u komunikaciji, interakciji i transakciji;
U svakodnevnim komunikacijama,transakcijama i interakcijama se primjenjuju sva tri nivoa komunikacije.Na taj način saznajemo
sve o osobi ili događaju.Ljudi u komunikaciji,interakciji i transakciji treba da prepoznaju vrstu i stil komuniciranja koji su povezani sa
statusom ličnosti.
90. Empatička komunikacija – pojam, značaj i razvoj pod uticajem socijalnog svijeta;
Empatička komunikacija je sposobnost uvlačenja i poniranja u tuđu psihu,shvaćanja i razumjevanja emocija i drugih psihičkih
procesa i pojava druge osobe.Značajna je zato što će se uspješnije izvršiti procjena emocionalnih,dinamičkih i interakcijskih procesa
neke osobe.Do empatičke komunikacije dolazimo logičnim zaključivanjem i analogijom šta bi kako bi to sam učinio.
114. Efikasni i neefikasni stilovi reagovanja,( konfrontacije u stresnim situacijama u socijalnoj grupi )
Neefikasni ili štetni stilovi reagovanja su loša i nerealna procjena, neadekvatne emocionalne reakcije, neefikasni postupci, neuredan
stil života, negiranje realnosti, minimiziranje ili distanciranje od stresne situacije, nekontrolisano i nesvrsishodno konfrotiranje i
bježanje od ili iz stvarne situacije.
Efikasni stilovi reagovanja su brza i realna procjena situacije: ovladavanje sobom, procjena sopstvenih mogućnosti i postupaka ,
osmišljavanje, planiranje , povećanje napora i sprovođenje efikasnih aktivnosti usmjerenih ka traženju i prihvatanju adekvatne
psihosocijalne i druge podrške, te uspješno konfrontiranju sa stresnom situacijom, na relaciji borba ili racionalno povlačenje.
119. Adaptivne teškoće – pojam, simptomatologija i znakovi maladaptivnog ponašanja u socijalnoj grupi;
Adaptivne teškoće se manifestuju različitim reakcijama povezanim sa nivoima nezadovoljstva zahtjeva individue. Teškoće koje se
javljaju nazivaju se maladaptivne teškoće.
Postoje sledeće grupe smetnji:
- smetnje prilagođavanja ili reaktivni poremećaj;
- smetnje prilagođavanja u djetinjstvu;
- smetnje prilagođavanja u mladosti;
131. Sklad ili nesklad potreba i zahtijeva individue u razvoju i reakcija ( davanja ) socijalne sredine
( socijalnog svijeta ) – pojam, značaj, refleksije...
Odrastanje je sklad ili nesklad izmedju zahtjeva individue i odgovora drustvene zajednice u razlicitom
drustvenom kontekstu.
136. Zdravo i/ili nezdravo odrastanje u socijalnom svijetu – pojam, značaj, faktori, refleksije;
Funkcionalnu porodicu determinisu ljubav, sigurnost, toplina, povjerenje, zastita, njeznost pomoc, podrska, razumjevanje,
savjetovanje, materijalni i socijalni status… Disfunkcionalnu porodicu karakterisu nedostatak ljubavi, nesigurnost, odbacenost, mrznja,
agresija, nasilja, bjezanje iz porodice… Nivo funkcionalnosti ili disfunkcionalnosti porodice predstavlja pozitivne ili negativne refleksije
na odrastanje i razvoj licnosti. Skola je izrazito znacajan faktor razvoja licnosti.
137. Prenatalni i postnatalni period u razvoju ličnosti – pojam, značaj, faktori, refleksije;
Bitan segment u razvoju ličnosti i procjene naslednih osobina je anamneza začeća i uslova fetusnog razvoja, normalnosti ili
poremećaja rađanja i psiho-fizičko zdravlje rođenog djeteta.
138. Upadljivost i neupadljivost kao segment procjene ličnosti u socijalnoj sredini;
Upadljivost podrazumjeva atipicni fizicki izgled - od bizarnog ( upadljivo obucenog, obiljezenog, nasilnog reagovanja i ponasanja ) do
znatno zapustenog, oskudno - neurednog , prljavog i nehigijenskog izgleda i oblacenja. Neupadljiva osoba je raspolozena, vesela,