PRAVNA PRIRODA I POLITI»KA POZADINA ORUÆANIH SUKOBA U HRVATSKOJ IBOSNI I HERCEGOVINI
Dr. sc. Sandra FabijaniÊ Gagro
*
UDK 355.01(497.5:497.6)
Doc. dr. sc. Budislav Vukas, ml.
**
323.269.6(497.5:497.6)Pregledni znanstveni radPrimljeno: lipanj 2008.
Problematiku jugoslavenske krize poËetkom 90-ih godina proπlog stoljeÊamoramo promatrati u kontekstu sloæenih promjena ukupnog sustava meunarodnih odnosa i sloma komunizma u tom vremenu, posljedica Ëega je ustrojavanje no-vog sustava meunarodnih odnosa. Brojni su razlozi koji su doveli do raspadaSFRJ te posljediËno, do razvoja novih politiËkih ideja, koje su se poËetkom 90-ihuobliËile u konkretnim zahtjevima za osamostaljenjem bivπih jugoslavenskihrepublika. Naæalost, taj je proces na ovim prostorima prerastao u otvorene oruæane sukobe, prve takve na europskom tlu nakon II. svjetskog rata. SpecifiËan kontekst konstituiranja novih samostalnih i neovisnih dræava ostavio je otvorena pitanja meunarodnoga humanitarnog prava, odnosno prava oruæanih sukoba.U kojem su trenutku pojedini sukobi mijenjali kvalifikaciju iz nemeunarodnihu meunarodne, ili obratno, predmet je prijepora u znanstvenoj literaturi. Prirazmatranju povijesnog konteksta, pravnih Ëinjenica, relevantnih dokumenata, ali i opseæne prakse Meunarodnoga kaznenog tribunala za bivπu Jugoslaviju te Meunarodnog suda u radu je iznesen pregled promjena i zakljuËci koji su imaliutjecaja na meunarodnopravnu kvalifikaciju oruæanih sukoba na podruËju Re- publike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
KljuËne rijeËi: oruæani sukobi, kvalifikacija sukoba, raspad Jugoslavije, stvaranje samostalne i suverene Republike Hrvatske 1990.
∑
1992., stvaranje BiH, Domovinski rat, jugoslavenska kriza, Meunarodni kazneni tribunal za bivπu Jugoslaviju.
*
Dr. sc. Sandra FabijaniÊ Gagro, asistentica Pravnog fakulteta SveuËiliπta u Rijeci, HahliÊ6, Rijeka.
**
Dr. sc. Budislav Vukas, ml., docent Pravnog fakulteta SveuËiliπta u Rijeci, HahliÊ 6, Ri-jeka.
Sandra FabijaniÊ Gagro, Budislav Vukas, ml.: Pravna priroda i politiËka pozadina oruæanih sukoba...
1160
1. UVODNE NAPOMENE
∑
O SUVREMENIM POIMANJIMA ORUÆANIH SUKOBA
Prema tradicionalnom shvaÊanju, rat je borba koja se vodi meu dræavamas namjerom ratovanja. U skladu s time, meunarodno se ratno pravo sve dosredine 19. stoljeÊa izgraivalo kao skup pravila koja se primjenjuju u oruæa-noj borbi izmeu dræava. U tom razdoblju graanski ratovi, kao sukobi kojisu se dogaali zbog previranja unutar granice jedne dræave, nisu bili pokrivenipojmom rata. Pozivom na vlastitu suverenost dræave su dugo bile nesklonepopustiti i pristati na meunarodnopravno ureenje sukoba koji su imalinemeunarodno obiljeæje.Zavrπetkom II. svjetskog rata, usvajanjem Povelje Ujedinjenih naroda i po-stavljanjem meunarodnog prava na potpuno nove temelje, poËinje se mijenjatikoncept i dotad vaæeÊih pravnih pravila. Iskustva iz Drugoga svjetskog rata dovelasu do zabrane ne samo rata, veÊ i svake prijetnje silom ili uporabe sile. Povelja,naime, propisuje suzdræavanje od prijetnje silom ili uporabe sile, koje su usmjere-ne protiv teritorijalne cjelovitosti ili politiËke neovisnosti bilo koje dræave ili su nabilo koji naËin nespojive s ciljevima Ujedinjenih naroda.
1
Nadalje, naglaπavanjemmeunarodnopravne zaπtite Ëovjeka, sudbina pojedinca izuzima se iz unutarnjenadleænosti dræava i postaje predmetom meunarodnopravnog ureenja. Tajelement imat Êe izuzetan utjecaj na uobliËavanje suvremenog prava oruæanihsukoba, odnosno meunarodnoga humanitarnog prava, koje je u danaπnjemobliku utemeljeno Æenevskim konvencijama iz 1949. godine
2
i upotpunjenoDopunskim protokolima uz Æenevske konvencije iz 1977. godine.
3
1
»lanak 2. stavak 4. Povelje Ujedinjenih naroda. Niπta u Povelji ne ovlaπÊuje Ujedinjenenarode na upletanje u poslove koji po svojoj biti pripadaju u unutarnju nadleænostdræave. To naËelo, meutim, ne dira u primjenu prisilnih mjera prema Glavi VII Povelje(Ëlanak 2., stavak 7.).
2
U Æenevi su u kolovozu 1949. godine potpisane Ëetiri konvencije o zaπtiti ærtava rata:Konvencija (I.) za poboljπanje poloæaja ranjenika i bolesnika u oruæanim snagama u ratu;2. Konvencija (II.) za poboljπanje poloæaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oruæanihsnaga na moru; 3. Konvencija (III.) o postupanju s ratnim zarobljenicima i 4. Konvencija(IV.) o zaπtiti graanskih osoba za vrijeme rata. Konvencije su stupile na snagu u listopadu1950. godine. Za izvor vidjeti u: Narodne novine ∑ Meunarodni ugovori, 5/1994.
3
U lipnju 1977. godine usvojena su i dva Dopunska protokola uz Æenevske konvencije kojaureuju razliËite kategorije sukoba ∑ Protokol o zaπtiti ærtava meunarodnih oruæanih sukoba(Dopunski protokol I.) i Protokol o zaπtiti ærtava nemeunarodnih oruæanih sukoba (Dopun-ski protokol II.). Za izvor vidjeti u: Narodne novine ∑ Meunarodni ugovori, 5/1994.
Zbornik PFZ, 58, (5) 1159-2000 (2008)
1161
U skladu s tim novim razvojem, svi se oruæani sukobi danas mogu podijelitiu dvije osnovne kategorije:1) meunarodne oruæane sukobe, koji se vode izmeu dviju ili viπe dræava2) nemeunarodne ili unutarnje oruæane sukobe, koji izbiju na podruËjujedne dræave.Jasna osnova za razlikovanje svih oruæanih sukoba jest dræavna granica
∑
sukobi izmeu dviju ili viπe dræava smatraju se meunarodnim oruæanimsukobima, a oni koji se u cijelosti dogaaju na podruËju jedne dræave smatrajuse nemeunarodnim (unutarnjim) oruæanim sukobima. Posebnu kategorijunasilja koji nisu oruæani sukobi i pripadaju iskljuËivoj unutarnjoj stvari jednedræave Ëine unutarnji nemiri, pobune, izolirani i povremeni Ëini nasilja,
4
a nanjih se meunarodno pravo ne primjenjuje.Kao meunarodne oruæane sukobe danas prepoznajemo:a) sve sluËajeve objavljenog rata izmeu dvije dræaveb) svaki oruæani sukob koji izbije izmeu dviju ili viπe stranaka Æenevskihkonvencija, Ëak i ako jedna od njih ne priznaje ratno stanjec) sve sluËajeve djelomiËne ili potpune okupacije podruËja dræave strankeÆenevske konvencije, Ëak i ako ta okupacija ne nailazi na oruæani otpor
5
d) sukobe u kojima se narodi bore protiv kolonijalne dominacije i strane oku-pacije i protiv rasistiËkih reæima, koristeÊi se svojim pravom na samoodreenje,utemeljenim na Povelji Ujedinjenih naroda i potvrenim Deklaracijom o naËeli-ma meunarodnog prava o prijateljskim odnosima i suradnji meu dræavama iz1970. godine.
6
Vaæno je naglasiti da je rijeË o sukobima koji su se do 1977. godinesmatrali unutarnjom stvari svake kolonijalne dræave. Donoπenjem Dopunskogprotokola o zaπtiti ærtava meunarodnih oruæanih sukoba (Dopunski protokolI.), takvi sukobi prelaze u kategoriju meunarodnih oruæanih sukoba.
7
»im izbije meunarodni oruæani sukob, nuæna je primjena Æenevskih kon- vencija i Dopunskog protokola I.
∑
oni se moraju primjenjivati u svakoj situacijipostojeÊega oruæanog sukoba i stranke ugovornice moraju osigurati njihovopoπtovanje u svim okolnostima.
8
4
»lanak 1. stavak 2. Dopunskog protokola II.
5
»lanak 2. stavci 1. i 2. zajedniËki svim Æenevskim konvencijama.
6
Declaration on Principles of International Law Concerning Friendly Relations and Cooperation Among States in Accordance With the Charter of the United Nations, UN General Assembly Resolution 2624
(XXV), od 24. listopada 1970. godine, usvojena u povodu 25. godiπnjiceobiljeæavanja osnivanja Ujedinjenih naroda.
7
Vidjeti Ëlanak 1. stavak 4. Dopunskog protokola I.
8
ZajedniËki Ëlanak 1. Æenevskih konvencija i Ëlanak 1. Dopunskog protokola I.
Search History:
Result 00 of 00
00 results for result for
p.
Pravna priroda i politicka pozadina oružanih sukoba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini - Dr. sc. Sandra Fabijanic Gagro i Doc. dr. sc. Budislav Vukas, ml.
505
Reads
13
Readcasts
0
Embed Views
Get Scribd Mobile
To get Scribd mobile enter your number and we'll send you a link to the Scribd app for iPhone & Android.We've sent a link to the Scribd app. If you didn't receive it, try again.
We'll never share your phone number.
More From This User
Notes
Load more
