Professional Documents
Culture Documents
SAŽETAK
Drvo kao konstrukcijski materijal je nezamjenjiv u oblasti građevine, koristi se i kao pomoćni, a
Drvo je materijal koji ima niz pogodnosti. Od najstarijih vremena je u upotrebi kao građevinski
konkurentnim u modernom građevinarstvu. Problemi koji se načelno vežu uz drvo idu u smjeru
vlage, neotpornosti na požar i upitan životni vijek (atmosferski i biološki utjecaji) i sl..
Drvene konstrukcije su vrlo popularne zbog lakog transporta, jednostavne obrade na mjestu
eko-objekata u zaštićenim područjima i sl. a još uvijek su gotovo nezamjenjive u gradnji krovnih
konstrukcija.
5
THE USE OF TIMBER AS STRUCTURAL MATERIAL
SUMMARY
auxiliary material but it can also be used as an element for the making of various constructions.
The wood is an element that has series of advantages. As a building material, it is used before a
long time ago, but nowadays, it is often used for making of modern constructions. Although
concrete and steel often substitute the timber, natural structure and some technical characteristics
still holds the timber as a main material in civil engineering.Problems that timber often has are
moisture, fire nonresistance and short usable life (atmospheric and biological conditions) etc.
Wooden constructions are very popular because they have easy transport, simply using on the
places where it must be incorporated and natural characteristics for connection with the nature.
Except of it using in low-energy, the wooden constructions can also be used for making of arcs at
sport playgrounds, religious buildings, ecological constructions in protected areas etc., and they
Thanks to modern technological possibilities, timber is nowadays used for the making of big
6
SADRŽAJ
1. UVOD........................................................................................................................................12
2. SVOJSTVA DRVETA.............................................................................................................17
7
2.4.2. Otpornost na habanje..........................................................................................33
3.DRVO U GRAĐEVINARSTVU.............................................................................................36
8
3.2.5.1.Trozglobn ramovi sa zubčastom vezom.......................................................59
4. ZAKLJUČAK..........................................................................................................................70
5. LITERATURA.........................................................................................................................71
9
POPIS SLIKA
10
Slika 3.14. Transport zakrivljenog nosača.....................................................................................57
POPIS TABELA
Tabela 2.3. Srednje vrijednosti koef. skupljanja odnosno bubrenja u % pri promjeni
vlažnosti za 1%...........................................................................................................26
POPIS OZNAKA
α - Poroznost drveta
11
G - težina drveta pri sušenju,
0
G - težina drveta poslije sušenja.
1. UVOD
Drvo je prirodni materijal, kojim je čovjek gradio svoje objekte, što znači da u gradnji drvetom
posjedujemo iskustvo od više hiljada godina. Gradnja drvetom datira još iz egipatskog doba.
Drvo je odrvenjena biljka koja se sastoji od podzemnog (korjena) i nadzemnog dijela stabla. Drvo
je iznimna sirovina: samostalno se razvija i raste, pri tome koristi samo sunčevu energiju, veže uz
svoju hemijsku strukturu velike količine štetnog plina CO (ugljični dioksid), koji ugrožava klimu
2
na Zemlji, a oslobađa čisti kisik kao vlastiti "nus-proizvod".
Stablo je osnovni dio drveta, koji ima praktičnu vrijednost za drvene konstrukcije (sl.1.1.). Za
drvene konstrukcije je od interesa deblo drveta. Drvo je po svojoj unutrašnjosti i građi slično nizu
tankih šupljih cilindara, na poprečnom presjeku drveta ti cilindri obrazuju koncentrične krugove
oko središta presjeka, oko srca drveta. Svako od ovih prstena nastaje jednogodišnjim prirastom
12
Slika 1.1. Uskladišteno drvo [1]
- četinare ( bor, jela, smrča, ariš itd.), u oba slučaja u poprečnom presjeku razlikujemo za
- tektonski i
- stereotonski prostor, odnosno konstruktivni sistem koji garantira stabilnost tog prostora.
Prvo su nastala tektonska rješenja konstruktivnog sistema, a da su zatim izrađeni prvi krovovi
stereotonskih formi, koji su prekrivali objekte od kamena i opeke. S druge strane, drvo je
anatomskom smislu. Drvo je danas kao građevinski materijal čvrsto etablilralo kako u svijetu
13
Udio drveta u gradnji stambenih i poslovnih objekata, u gradnji industrijskih objekata, velikih
skladišta i dvorana sve je veći iz dana u dan. U tržišnom natjecanju sa opekom, betonom, čelikom
ili lakim metalima, drvo se nudi kao privredno isplativa alternativa. U građevinarstvu se najviše
upotrebljava: jela, smrča, bor, omorika, bukva, hrast,i po potrebi koristi se još i brijest, jasen,
S obzirom na statičke i optičke zahtjeve koji se stavljaju pred drvo, u upotrebi razlikujemo:
masivno rezano drvo, puno građevno drvo i drvene obloge. Za vanjisku zaštitu objekata izrazito
su pogodna stabala hrasta i ariša. Na ovaj način ne moramo koristiti tropska stabla. Stablo je
poznato kao ekološki građevni materijal. Obrada, transport i ugradnja drveta u usporedbi s
drugim materijalima zahtijevaju vrlo malo energije. Zahvaljujući upotrebi drveta jednostavno je
izgraditi kuće s malom energetskom potrošnjom, kuće s pasivnom energetskom potrošnjom ili
Pored kamena to je dugi niz godina bio osnovni materijal za građenje. I danas pored progresa
čelika i betona, u savremenom građevinarstvu drvne konstrukcije imaju svoje mjesto ako ne kao
osnovni, onda kao neimenovani, suputni, pomoćni matrijal za građenje (skele oplate i slicno).
upotrebom specijalnih spojeva našao je veoma dobru primjenu. Pored prirodnog drveta sve se
češće koriste i industrijski proizvedeni drveni materijali. U ovu grupu industrijski proizvedeni
drveni materijala spadaju šperploče (šperana slojevita ploča), i ploče proizvedene od drvenih
vlakana, a koriste se kao zidne, krovne ili podne obloge. Dobro poznata "stara" šperploča danas
se proizvodi bez sastava formaldehida u sebi, a to znači da nema štetnog djelovanja na ljudsko
Drvne konstrukcije po svojoj definiciji su skup elemenata od drveta, preko kojeg se oblikuju
određeni i svrsishodni prostori i preko kojeg se prenose određena opteraćenja. Drvo kao materijal
14
se veoma dobro koristi u stalnim i privremenim konstrukcijama, malo osjetljivost materijala na
Imajući u vidu način spajanja dijelova konstruktivnog sistema od drveta u cjelinu, statički sistem
Konstruktivni sistem objekata koji se danas izvode još uvijek čine klasične nosive konstrukcije.
Odluka projektanta da ovim tipom konstrukcije ostvari stabilnost svog objekta zasniva se na
Konstrukcija klasičnog ili savremenog izgleda i izvedbe, čine uglavnom četiri segmenta i to:
rasponska,
-
- vertikalna,
oslonci i
-
temelj.
-
Kvalitetnim korištenjem svojstva drveta, mogu da se iskoriste sve njegove mogućnosti, kako po
Takvim konceptom korištenja drveta, mogu da nastanu savremene drvne konstrukcije, koje
15
građevinarstva i arihtekture traže od graditelja novije i savremene konstrukcije primjenu i
onda će takva jedna građevina veća ili manja imati sve pozitvne kvalitete za življenje čovjeka i
Savremene drvene konstukcije, jednako dobro mogu se koristiti za sve vrste građevinskih
privremene konstrukcije, međutim, njihov je značaj mnogo veći kada se koristi kao stalna
mostova, klasičnih drvenih konstrukcija, drvenih krovova, različitih stolarskih proizvoda, kao i za
Laka obrada i manipulacija sa drvetom, dokazano da je drvo prvi građevinski materijal, koji su
ljudi počeli smišljeno da koriste. Najprije po ugledu na prirodu i njeno stvaralaštvo, a kasnije
Prve konstrukcije javljaju se na regijama centralne Evrope, koje karakteriše noseći skeletni sistem
Razvoj drvenih konstrukcija, usko je povezan sa razvitkom drvenih mostova, a prvi drveni most
služio je za prelaz preko prepreke i bio je uzor i sugestija čovjeku za građenje sličnih i sve
funkcionalnijih konstrukcija.
16
Posebna mjesta u istoriji drvenih konstrukcija, prezentiraju sačuvani objekti drevne Kine i drugih
konstrukcije i lučne konstrukcije od drveta, dali su osnovu i pravac razvoja drvnih konstrukcija u
građevinarstvu.
Nagli progres u razvitku drvnih konstrukcija, nastaje pojavom savremenih spojnih sredstava
konstrukcije nalaze sve veću primjenu, jer omogućuju ekonomičnu realizaciju, bogatstvo oblika i
17
2. SVOJSTVA DRVETA
Pod svojstvom drveta, podrazumijevaju se one njegove osobine koje su posljedica gradnje, a koje
(sl.2.1.).
Estetska
svojstva
Fizičko-
Fizička
hemijska
svojstva
svojstva
SVOJSTA
DRVETA
Mehaniča Akustična
svojstva svojstva
18
Opravdanost primjene nekog materijala u građevinarstvu, se očituje kroz korištenje tog materijala
Estetska svojstva drveta su one pojave koje se registruju čulima prilikom posmatranja obrađene
površine drveta (vidom, mirisom, pipanjem ). Estetska svojstva imaju veliku ulogu kod primjene
drveta za enterijere, kako u građevini tako u sredini gdje se taj objekat gradi.
boja drveta,
tekstura drveta,
sjaj drveta,
miris drveta i
finoća drveta.
Pod pojmom “ boja drveta “ podrazumjeva se prirodni ton boje, koje oko zapaža na mehaničkoj
obrađenoj površini. Boja je karakteristična za svaku vrstu drveta. Drvo može da promijeni boju
pod utjecajem atmosferilija-da posivi, pocrni i požuti. Kod boje drveta zavisi sastav vlage i
promjene koje mogu da nastupe prilikom obrade. Boja kod različitih vrsta može biti: bijela ili
koje se neće bojiti vrlo je važna boja kao npr. (podovi, plafoni, lamperije, namještaj itd).
19
Pod pojmom “ tekstura drveta “ podrazumijeva se izgled određene površine drveta, poslije
mehaničke obrade (viđene anatomske građe drvete golim okom). U zavisnosti od karaktera
presjeka razlikuje se: frontalna ili poprečna tekstura, radijalna tekstura i tangencionalna tekstura
(kod izrade furnira javlja se i spiralna tekstura drveta). Na teksturu drveta utječu: anatomska
Tekstura drveta ima i svoju vrijednost prilikom određivanja vrste drveta i njegovih mehaničkih
Sjaj drveta je svojstvo da obrađena površina drveta jače ili slabije odbija svjetlo, odnosno
intenzitet prirodnog sjaja. Na sjaj drveta utječu: anatomska građa i kvalitet obrađene površine.
Svako drvo, a posebno svježe obrađeno drvo ima svoj karakterističan miris. Na osnovu mirisa
određuje se zdravost drveta. Također se može miris drveta izmijeniti i vještečkim putem.
Finoću drveta karakteriše krupnija ili sitnija tekstura. Drvo je finije što njegova anatomska
gradnja homogenija, odnosno što se manje međusobno razlikuju elementi gradnje po veličini,
formi, boji i tvrdoći. Drvo je grublje što je gradnja drveta heterogenija, odnosno što su veće
kvalitetne razlike njegovih elemenata. Finoća drveta ima estetski i tehnički značaj.
20
Fizička svojstva drveta su ona svojstva koja se javljaju kao posljedica djelovanja prirodnih sila
(sila teže, kretanje vode, talasa, zvuka, toplote, elektriciteta i svjetla). Izdvaja ga iz grupe
poznavanje tih svojstava je osnovni preduslov za uspješnu primjenu drveta i proizvoda na bazi
projektovanju i konstruisanju objekata, može građevinsko drvo svrstavati u red veoma trajnih i
komforno opremanje.
poroznost drveta,
vlažnost drveta,
sušenje drveta,
težina drveta,
provodljivost zvuka,
provodljivost toplote i
Poroznost drveta je osnovno fizičko svojstvo, (po čemu se drvo razlikuje od metala). Pod
pojmom “ poroznost “ podrazumijeva se odnos između ukupne zapremine pora, prema zapremini
2.1.
gdje je:
21
α - poroznost,
γ - zapreminska težina potpuno suhog drveta,
γ - specifična težina drveta.
S
Vlažnost drveta je neprijatna pojava i vrlo je promjenjiva, jer je drvo higroskopan materijal.
Slobodna voda je ona koja se kreće kroz sudove drvene mase i ima je onoliko koliko ima šupljina
u drvenoj masi.
Vezana voda se dijeli na: adhezijonu i konstitcionu, kod adhezijone se radi o fizičkoj vezanoj
vodi tj. o vodi koja natapa sudove i vlakna drveta, dok se u drugom slučaju radi o hemijskoj
vezanoj vodi.
uspostavlja izvjesno stanje vlage tzv. uravnotežena vlaga. U kapilarnom području vlažnosti pored
adhezione vode, drvo sadrži određenu količinu slobodne vode, što znači da u sudovima u sklopu
drvene mase, djelomično ili potpuno ispunjeni vodom. Vlažnost drveta utječe na njegove
mehaničke osobine, procenat vlažnosti, dobija se iz težinskog odnosa pri sušenju i poslije
sušenja. [7].
2.2
gdje je:
η - procenat vlažnosti,
G - težina drveta pri sušenju,
0
G - težina drveta poslije sušenja.
22
Vlaga drveta u svakodnevnoj praksi igra vrlo važnu ulogu:
utječe na promjenu dimenzija, s obzirom na činjenicu da li drvo prima ili otpušta vlagu iz
sebe,
stambenu klimu.
Napojeno drvo (drvo zasićeno vodom) - gdje je % vlažnosti iznad stanja zasićenosti,
23
Prirodnim putem, sušenjem na vazduhu kada se građa uglavnom manjih dimenzija,
propisno složena izlaže prirodnom strujanju vazduha, (proces zahtjeva sušenje duže
Tehničko sušenje kada se drvo, odnosno građa posebno slaže u specijalne komore, u
[1].
Težina drveta zavisi od mnogih faktora. Zapreminska težina drveta, odnosno zapreminska masa,
karakteriše vrstu i prema njoj se mogu odrediti mnogi kvaliteti drveta. Na težinu drveta utječu:
vrsta, starost, građa drveta i hemizmi; zatim poroznost, vlažnost, lokaliteti uzimanja uzoraka,
Tabela 2.2. O
dnos za suho drvo ( ≤15 % vlage )
VRSTE DRVETA MIN. SREDNJA MAX.
24
Hrast 490 680 880
Kod težine drveta treba razlikovati: zapreminsku masu za normalne uslove i promjenjivost
Pojave bubrenja i skupljanja drveta, izazivaju u drvenoj masi unutrašnje napone, koji mogu da
Pod pojmom skupljanje odnosno bubrenje drveta podrazumjevaju se promjene dimenzija kao
Na veličinu skupljanja drveta utječu: građa drveta, starost, obojenost srži, zapreminska težina,
količina smole, vrsta drveta, sredina u kojoj se drvo nalazi, postupak s drvetom tokom sječe,
obrada i sl. Bubrenje drveta je obrnuta pojave od skupljanja. Mlado drvo više bubri od starijeg,
25
Slika 2.2. Karakteristične deformacije drveta kao posljedica različitog skupljanja u različitim
pravcima [1]
Skupljenje i bubrenje drveta je osobina o kojoj se podjednako vodi računa, kako prilikom
Veličina skupljanja odnosno bubrenja može se sračunati na osnovu datih koeficijenata slupljanja
26
Slika 2.3. Dijagram vrijednosti koeficijenta skupljanja odnosno bubrenja kod promjene vlažnosti
[1]
ČE – četinjara,
α – tangencijalno,
t
α – radijalno,
r
α – longitudinalno.
l
27
apsorpcija zvuka.
Brzina prostiranja zvuka zavisi od pravilnosti građe drveta. Zdravo drvo daje jasan i kratak zvuk,
Drvo za razliku od klasičnih građevinskih materijala, koji nikako ili slabo upijaju zvuk, drvo
prostora se znatno može poboljšati oblaganjem zidova drvenim pločama. Na provodljivost zvuka
utječu: vrste drveta, procjenat vlažnosti, hemizmi i građa drveta. Provodljivost zvuka ogleda se
na onim svojstvima drveta koji su od interesa za njegovu upotrebu, a to su: svojstvo rezonancije,
vlažnosti za 1 %
α α α
t r II
Evropski četinari 0,24 0,12 0,01
[ 400 kg /m ]
3
[ 650 kg /m ]
3
Drvo karakteriše vrlo niska toplotna provodljivost. Međutim, s obzirom na anizotropiju drveta,
njegova toplotna provodljivost, bitno zavisi od pravaca djelovanja toplotnog fluksa, a toplotna
provodljivost u pravcu vlakana je oko dva puta veća od provodljivosti normalne na pravac
28
vlakana. Drvo je slab provodnik toplote, a dobar izolator. Provodljivost toplote zavisi od: građe
rasprostire svoju toplotu po unutrašnjosti, što je drvo poroznije (manje zapreminske težine) to je
Da je drvo dobar izolator, a loš provodnik toplote najbolje se vidi u komparaciji sa nekim drugim
materijalima.[7]
- aluminijum 174
- gvožđe 41
- voda 0,5
- cement 0.250
Koefcijent provođenja toplote drveta je također funkcija vlažnosti. Može se usvojiti da porast
- četinari……………………0,14 W/m C
o
- hrast………………………0,27 W/m C
o
- bukva……………………..0,17 W/m C
o
Termičke dilatacije drveta se ispoljavaju kada na drvo djeluje elektricitet Poznavanjem ovog
svojstva bitno utječe na određivanje sadržaja vlage u drvetu, lijepljenja i sušenja drveta
29
Drvo kao i svaki drugi materijal, radi pri temperaturnim promjenam. Koeficijent termički
dilatacija (za temperaturne promjene od 25 – 60 °C) zavisi od vrste drveta, zapreminske težine,
elektriciteta što znači kao u slučaju toplote – drvo je dobar izolator. Povećanjem % vlažnosti
vanjskih sila, nenarušava samo anatomska građa drveta, već se mijenja i njegov hemijski sastav
ugljikohidrati
50% 50%
a) celuloza
23% 26%
b) hemiceluloza
trajnost drveta i
zapaljivost drveta.
30
Karakteristika drveta da se odupire štetnom djelovanju atmosferilija i raznih hemijskih tvari, te
štetočina biljnog i životinjskog porijekla, naziva se trajnost. Na trajnost drveta u najvećoj mjeri
utiču mjesto i način upotrebe i vremenskih intervali, koji u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta i
kvantiteta utjecaja koji djeluju na drvo. Ono ovisi o vrsti drveta, a najbitniji činioc trajnosti drveta
je sadržaj vode u njemu. Hemijski sastav vode mnogo utječe na trajnost drveta, drvo pokazuje
veću trajnost u slatkoj nego u morskoj vodi. Drvna srž je trajnija od drvne bijeli, jer srž sadrži
više vode, u principu vlažnije drvo je manje trajno. Ali drvo pokazuje vrlo malu trajnost ako se
naizmjenično kvasi i suši tj. drvo koje je izloženo stalnim promjenama vodostaja, rijeka ili plime
i oseke ima manju trajnost jer ovakvi uslovi vrlo dobro pogoduju razvoju određenih vrsta gljiva i
Veliku trajnost drvo posjeduje u slučajevima, i kada je pod vodom (nikad izloženo zraku) tj. u
Kao što je već prije navedeno, drvo se u eksploataciji nalazi u higroskopnoj ravnoteži sa zrakom
koji ga okružuje. Ova ravnoteža je labilna, jer ovisi od relativne vlažnosti zraka i temperature.
Naizmjenične promjene higroskopne ravnoteže znatno smanjuju trajnost drva. Tako npr. u
ima neograničenu trajnost.Također vlažnost drveta i temperature utječu na razvoj gljivica, što
U stalno vlažnim prostorijama (podrumi), drvo pokazuje malu trajnost, ponajviše zbog gljivica
koje ga napadaju. Drugim riječima može se reći da trajnost drvenih konstrukcija ovisi o
eksploatacionim uvjetima i botaničkoj vrsti drveta, vrlo velike trajnosti (npr. Venezia, koja je
temeljena na drvenim pilotima čija je izgradnja započela u IX. stoljeću). Skupljanje i bubrenje
drveta je veliki nedostatak drveta kao graditeljskog materijala. Ovaj nedostatak povećava se time
31
što je promjena dimenzija nejednaka, tj. ovisi od smjera. U praktičnim proračunima uzima se u
Da bi trajnost drveta bila što duža, poduzimaju se preventivne mjere kao što su:
stabla),
bagrem
32
grab
jasen neograničeno :
100 i 50 – 100
2. breza 4–6 20 – 60 dostiže do 500
više godina
javor godina
bukva
platan neograničeno :
50 i manje od
3. topola <4 <3 dostiže do 500
više 50 godina
vrba godina
lipa
neograničeno : 500
ariš 50 – 100 150 i
4. 8 – 12 dostiže do 500 godina i
bor 40 – 80 više
godina više
neograničeno :
50 i manje od
5. jela <4 30 – 50 dostiže do 500
više 50 godina
godina
Trajnost drveta se može znatno produžiti vještačkim putem primjenom brojnih zaštitnih
sredstava. Od drveta koji se upotrebljavaju u građevinarstvu najveću trajnost ima hrast, a poslije
njega dolazi bor. Ove dvije vrste se široko primjenjuju u konstrukcijama koje trebaju da budu
Borova građa zadovaljavajuće trajna kako u vazdušnim, tako u vodenim uslovima eksploatacije,
Jedno od najzanimljivijih svojstava drveta je da ono, kao prirodan materijal, ne gori, ali gore
gasovi koji izlaze iz mase drveta. Poznato je da proces gorenja drveta nastaje kao posljedica
33
njegovog hemijskog rastvaranja, uslijed konstantnog prirasta temperaturne okoline, kod
temperature od oko 200 c, iz drveta počnu tada izlaziti zapaljivi gasovi, kada je temperatura
o
dostigla oko 500 c na površini se stvara pougljeni sloj, čija debljina je značajna zato što štiti
o
okoline. [7]
Pod pojmom mehanička svojstva drveta, podrazumjevaju se ona svojstva, koja se manifestuju
pod uticajem vanjskih sila. Zbog nehomogenosti građe drveta i njegove potpune anizotropije,
mehaničke osobine znatno se međusobno razlikuju, kako između pojedinih vrsta tako i za drvo
Mehanička svojstva drveta direktno ovise o zapreminskoj (volumenoj) masi drveta. Zapreminska
masa drveta ovisi od broja godova, njihove širine i prije svega o količini ranog i kasnog drveta,
34
Mehanička svojstva drveta ovise o greškama rasta drveta, a kvrgavost je neizbježan pratilac svih
Drvo pod utjecajem insekata znatno smanjuje njegovu vrijednost koja ovisi o vrsti zaraženosti i
vremenskom periodu. Još jedna bitna karakteristika koja utječe na štetnost drveta je truljenje,
koja je posljedica napada gljiva i pretrežno napada celulozu, koja je nosilac dobri svojstava
drveta.
Utvrđeno je da debla stara 50-80 godina imaju optimalna mehanička svojstva, a najslabija
mehanička svojsta ima srce drveta, ono je sklono truljenju pa daske ispunjene iz ove zone netreba
- tvrdoća,
Modrenje koje uzrokuje također gljivice, neznatno utječe na smanjenje mehaničkih svojstava
drveta, jer je razvoj gljivica samo na površini drveta. Za zaštitu drveta od insekata i od truljenja
treba voditi računa o izboru zaštitnih sredstava da ne bi imali štetne posljedice na hemijski sastav
Prema načinu djelovanja vanjskih sila kao prema načinu otpora drveta razlikuju se slijedeća
mehanička svojstva:
35
tvrdoća,
otpornost na habanje,
čvrstoća drveta,
žilavost drveta,
cijepivost drveta,
elastičnost drveta.
Tvrdoća je osobina da se drvo suprostavlja prodiranju nekog drugog tijela u njegovu masu.
Tvrdoća zavisi od botoničke vrste, anatomske građe, hemizama, vlažnosti, sadržaja smole u
stepena tvrdoće zavisi njegova obradivost. Tvrdoća drveta isključivo zavisi od vrste drveta koja
površine pod utjecajem vanjskih sila. Otpornost na habanje je direktno zavisna od tvrdoće drveta,
isto tako otpornost na habanje zavisi od: građe drveta i broja, raspored i veličine pora u drvetu.
Otpornost drveta je od posebne važnosti kod izrade podova i kolovoza od drvenih prizmi [1].
36
Čvrstoća drveta je mehaničko svojstvo od velike važnosti u drvenim konstrukcijama, na njoj se
zasniva mogućnost primjene i svrsishodne upotrebe drveta. Čvrstoća drveta predstavlja i najbolje
- vrste drveta,
- zapreminska težina,
- građa drveta,
- kvrgavost drveta,
- hemizmi u drvetu,
- procjenat vlažnosti,
37
- i načina slabljenja elemenata (zbog vezivanja).
Drvo kao materijal ubraja se u one materijale, kod kojih je otpornost materijala veća ukoliko je
prirast opterećenja brži, odnosno kod veće brzine prirasta opteraćenja dobijaju se i veće
Žilavost drveta je svojstvo da drvo poslije deformacije od utjecaja spoljnih sila zadrži
deformisani oblik, ne može da se vrati u prvobitno stanje, a da tom prilikom ne dođe do loma.
Žilavo drvo omogućuje korištenjem čvrstoće drveta i preko granice elastičnosti [1].
Što je veće rastojanje to je žilavost drveta veća u odnosu između granice elastičnosti i granice
loma, a da tom prilikom ne dođe do loma. Žilavost drveta uslovljena je pravilnošću građe drveta
(što je pravilnija građa, to je veća žilavost). Na stepen žilavosti utječe vlažnost, zapreminska
težina itd.
Cijepljivost drveta je svojstvo da se isto lakše ili teže cijepa u pravcu vlakana, (treba razlikovati
anatomska građa, paralelnost vlakana, sržni zraci, širina godova, hemizmi, vlažnost drveta i
zapreminska težina. Cijepivost drveta je podobno svojstvo što se tiče obrade ali se nepovoljno
38
Elastičnost drveta uslovljena je: vrstom drveta, zapreminskom težinom, građom drveta, pravcem
vlakana i temperaturom. Suho drvo je elastičnije od vlažnog; mlado drvo je elastičnije od starog
uz isti postotak vlažnosti. Modul elastičnosti drveta je različit u različitim pravcima. Od modula
elastičnosti treba razlikovati modul klizanja modul smicanja) koji je također različit – u
3. DRVO U GRAĐEVINARSTVU
Drvo i materijali koji su izrađeni od drveta, vrlo se široko primjenjuju u građevinarstvu. Razlozi
za ovo su u tome što drvo karakteriše niz pozitivnih svojstava: visoke mehaničke karakteristike,
pri srazmjerno maloj zapreminskoj masi, niska toplotna provodljivost, dobra otpornost na dejstvo
mraza, zadovoljavajuća otpornost prema djelovanju pojedinih hemijskih agenasa, lakoća obrade
itd .
Masivno drvo i materijali na bazi drveta zbog svojih fizičko-mehaničkih osobina su našli veliku
primjenu u građivinarstvu, od početne izgradnje faze samog objekta, bilo za stambenu, javnu,
prirodnosti i topline ovog materijala, tako da njegov konstruktivni sistem postaje sastavni
dio interijera ,
39
činjenice da je sam sebi dovoljan da formira cjelokupnu (horizontalnu i vertikalnu)
konstrukciju i
neujednačenog kvaliteta,
strukturom,
Kod izvedbe drvenih konstrukcija, potrebno je istaknuti dobre karakteristike drveta kao
vrata i prozori,
-
- pregradne stijene,
40
građevinske drvene konsrtrukcije:
- skele,
- oplate,
- ograde,
- mostovi,
- stupovi i grede,
- krovišta i
- drvene kuće.
Drveni mostov - su konstrukcije koje se koriste za manje raspone, u područjima koja zbog svog
41
Razvoj tehnologije je doprinio razvoj novih pločastih materijala, na bazi drveta, koji se uspješno
primjenjuju u građivinarstvu.
proizvode, kao što su (lamelirani drveni nosači za nosive konstrukcije, druge ploče na bazi drveta
potrebe, kao što su vrata i prozori, obloge pregrade, te razne građevinske konstrukcije (oplata,
ograde krovišta i elementi kuća). Konstruktivni sistemi drvene krovne konstrukcije čine elementi,
Konstruktivni sistemi objekata koji se danas izvode još uvijek čine klasične nosive konstrukcije.
Odluka projektanta da ovim tipom konstrukcije ostvari stabilnost svog objekta, zasniva se na:
obuhvataju sve one konstrukcije koje su izrađene od prave građe, prostog poprečnog presjeka i
ekseri, zavrtnji, moždanici, trnovi i klamfe. Konstrukcija bilo da je klasičnog ili savremenog
42
rasponska, najčešće horizontalno izvedena konstrukcija, koju čine greda odnosno nosač,
1.
vertikalna konstrukcija koje čine stup ili zid,
2.
oslonac, bilo da je pokretni, nepokretni ili izvedeni kao ukliještanje,
3.
temelj koji, zavisno od rješenja vertikalnog dijela nosive konstrukcije, može biti temelj
4.
samac, temeljna traka ili temeljna ploča [3].
Kada je u pitanju rasponska konstrukcija onda se misli na konstrukciju, kojom se savladava dati
Ako je riječ o višeetažnim objektima, onda su rasponi na razini etaže obično kraći, međuspratna
Konstrukcije koje se koriste u visokogradnji na manjim ili većim objektima visokogradnje, mogu
da budu posve različita – od onih prostih sasvim jednostavnih stambenih objekata. Konstrukciono
drvo u viskokogradnji nam služi kao završni sklop na nekom objektu i ima zadatak da štiti
objekat (sl.3.1.).
Ako objekti koji čine samo prizemlje onda je potrebno rješiti pitanje krovnog vezača (nosača) u
drvnoj izvedbi. Razumije se, ovakva rješenja primjenjivala se kod višeetažnih objekata.
43
Slika 3.1. Primjena drveta u visokogradnji [13]
da završi građevinu,
-
da je štiti od atmosferlija,
-
- da povoljno izolira prostor ispod krov.
Krovne konstrukcije čine završni dio arhitektonske ili inžinjerske građevine (3.2.). Osim što štiti
od vanjskih utjecaja, izgled krova direktno utječe na izgled cjelog objekta, pa je osim
konstrukcijama, najčešće vidljivi dijelovi zgrade, zajedno sa vanjskim površinama direktno utječe
na izgled objekta.
44
Slika 3.2. Arhitektonska krovna konstrukcija (estetski oblik krova)
Krovište mora biti tako konstruisano da ne nosi samo vlastitu težinu krovišta, već i težinu
pokrova (snijeg), i ljudi koji rade ili se zadržavaju na krovu. U cilju ispunjenja zahtjeva zaštite
unutrašnjosti zgrade, od atmosferilija, krovne plohe se rade pod nagibom. Nagib krovnih ploha
ovisi od klimatski uslova područja gdje se zgrada nalazi i od vrste pokrova [7].
Krov se sastoji od jedne ili više krovnih ravni, koje se presjecaju u linijama sljemena, grebena i
uvale, a početnu horizontalnu ravan krova zovemo strešnom ravni (streha). Osnovna
elementa:
rogovi,
krovni nosač i
45
odgovarajuća ukrućenja.
pokrivači
oplata ili
letve
rogovi
Krovni
pokrivači rožnjača
glavni vezači
KROV
spregovi
ukrućenja
Krovna
konstrukcija ležišta
aa
odvodnjavanje
ventilacija
svjetlarnici
Krovna konstrukcija može da prenosi opterećenje na zidove sistema stubova i podvlaka ili
kombinovano pri čemu oslonci krovne konstrukcije mogu da budu od drveta. Dijelovi drvenih
postiže tesarskim vezama pojačanim čeličnim veznim sredstvima (ekseri, vijci, klanfe, trake
46
željeza…), drvenim veznim sredstvima (drvene čivije, klinovi, moždanici…) i ljepilima koja
Drveni konstruktivni elementi dobijaju se od drvene građe, a ona se dobija od oblica, piljenjem u
Rezana drvena građa se dobija promjenom postupaka rezanja drvenih trupaca kojih
podrazumjeva korištenjem raznih vrsta testera, s obzirom na oblik poprečnog presjeka
rezana građa obuhvata: grede, gredice, letve, talpe i daske raznih dimenzija.lamelirano-
lijepljeno drvo se koristi na onim mjestima gdje treba savladati velike raspone npr. kod
povezati i učvrstiti tako da oni mogu prihvatiti željena opterećenja, kojima je izložena
konstrukcija (sl.3.4.).
47
- krov sistema rogova,
- rogovi sa kliještima,
- stolice i
- vješaljke.
Tradicijonalni - klasični krovovi sa svoja četiri konstruktivna nivoa predstavljaju vrlo bogato
najznačajnijeg dijela kuće-krova, čiji je oblik uslovljen oblikom osnove objekta nad kojem se
- jednovodni krovovi,
- dvovodni krovovi,
- četverovodni krovovi,
- složeni krovovi.
Svaka od ovih grupa krovova se, prema nagibu krovnih ravni, prema geometriji krovnih ravni i
- krov sa raspinjačama,
- kombinovani krovovi,
48
Prosta konstrukcija jednovodnog krova se koristi za male raspone. Jednovodni krovovi se izvode
nad kvadratnim ili pravougaonim osnova na objektu. Sadrže samo jednu krovnu ravan koja na
Viša strana po pravilu završava na unutrašnjoj vertikalnoj strani zida, koja ste strane zatvara
Za slučaj da se kod jednovodnih krovova rogovi oslanjaju na podužnu gredu koja se preko
sistema stubova, oslanja na noseći zid objekta onda se takve konstrukcije krovova nazivaju
49
To je jedna prosta konstrukcija u klasičnim drvenim konstrukcijama. Dvovodni krovovi sastoje se
od slijedećih elemenata:
rogovi,
1.
horizontalne grede i
2.
ukrućenje u ravni konstrukcije krova.
3.
Dvovodni krov se formira nad pravougaonom osnovom objekta. Sadrži dvije krovne ravni,
Drvene krovne konstrukcije koje se danas primjenjuju, izvode se, po pravilu, nad betonskom
međuspratnom konstrukcijom, što pojedostavljuje izbor sistema krovnih vezača i njihovu vezu
nad osloncima.
Kod osnova objekta manjeg raspona, nad betonskom ili drvenom tavanicom, primjenjuje se
50
Slika 3.6. Prosti dvovodni krov sa raspinjačama na krovnoj stolici
Kod objekata koji imaju sa četiri strane strehu (za razliku od dvovodnih sa dvije strehe),
51
Četverovodi krovovi se izvode nad pravougaonim i kvadratnim osnovama objekta. Karakteriše ih
postojanje četiri krovne ravni, najčešće istog nagiba, koje u međusobnim presjecima – čine
sljeme (sl.3.7.).
Prema primjeni tipa krovnog vezača, poznate su konstrukcije klasičnih četvorovodnih krovova sa
četvorovodnog krova je krov nad kvadratnom osnovom – šatorasti krov. Šatorasti četverovodni
krov se izvodi po svim principima koji važe za krovne elemente prva tri konstruktivna nivoa.
Nad osnovama nepravilnog oblika ili oblika nastalih preklapanjem više pravougaonih formi,
nazivom složeni krovovi.Složeni krovovi uvijek imaju više od četiri krovne ravni, a nastaju
52
presjecanjem susjednih i naspramnih ravni. Krovna struktura složenog krova je, dakle, u odnosu
zanatske tehnike što prije pređe na nivo industrijske proizvodnje elemenata za građevinarstvo, i
Drvo kao, građevinski materijal, prema svojim tehničko tehnološkim osobinama, veoma dobro
53
Osnovna razlika između tradicionalnih i savremenih krovnih struktura, jeste organizacija
Potencirana je tada njihova osobina da se javljaju kao komadni proizvod koji se lijepljenjem
Opšti razvoj tehnologije građenja arhitektonskih objekata i sve veća prefabrikacija, kao njezina
54
kovane nosače,
-
lamelirane-lijepljene nosače,
-
zakrivljene nosače,
-
removske nosače i
-
lučne nosače [1].
-
Pod savremenim drvnim konstrukcijama podrazumijevamo, rješenje krovova prizemnih
arhitektonskih objekata kod kojih je jasno naglašena krovna konstrukcija, i njen primarni i
sekundarni konstruktivni sistem, koji prima opteraćenje pokrivača, snijega, vjetra, a koji je kruto
njegove namjene,
-
- načina na koji je organiziran tehnološki proces,
- podneblja,
- lokaliteta i drugih značajnih razloga, s tim da kod objekata javnog karaktera dominiraju
gredni i okvirni sistemi, a kod privrednih i drugih objekata većeg raspona, dominiraju
Primarni konstruktivni sistem za izradu nosive konstrukcije može biti projektiran i reliziran kao:
gredni,
1.
okvirni,
2.
lučni statički sistem.
3.
Napredak tehnologije u izradi lijepkova i laminata dovelo je do nove mogućnosti u ostvarenju
55
zatim i za njihovo pravilno funkcioniranje u eksploataciji i održavanje značajno je koji je statički
sistem u pitanju.
Rešetkasti nosači koriste se skoro u svim oblastima drvenih konstrukcija, a razvojem tehnike
izvođenja rešetkastih sistema drvenih krovnih konstrukcija velikih raspona, a rešetkasti nosači
iskorišten i raspoređen u odnosu nego li kod punih nosača. Odlikuje ih veoma mala količina
utrošene građe u odnosu na punozidane kovane nosače i druge oblike rešetkastih nosača.
pravila:
- prilikom izbora sistema ispune truditi se da je što manji broj štapova u jednom čvoru.
56
Kod konstrukcija rešetkastih nosača u krovnim konstrukcijama od posebnog je interesa,
određivanje veličine polja rešetkastog nosača. Oslanjanje rešetkastih nosača može da bude posve
različito, da se nosači oslanjaju na masivne zidove, stubove od betona ili od čelika kao i na
konstukcije stubova od drveta. Rešetkasti nosači sastoje se iz štapova gornjeg i donjeg pojasa
konstrukcije rešetke, jeste da se osovine svih štapova sastaju u jednom čvoru i sijeku u jednoj
tački [1].
sila i drvene građe od koje je rešetka napravljena (grede, daske raznih oblika). Preko rešetki u
podužnom smjeru postavljaju se grede ili gredice, a preko njih rogovi i pokrivač.
- I nosača,
- sandučastih nosača;
57
- punostijenih i čavlanih nosača;
okvirnih nosača i
-
lučnih nosača.
-
Rešetakasti nosači se obično tipiziraju i proizvode u serijama. Osim prostih greda rešetke se
mogu koncipirati kao kontinuirani nosač, ali se mogu i tako izvesti da se spoje sa stubom (okvir
U zavisnosti od namjene i funkcije kojoj treba da udovolji, rešetkasti nosači mogu imati
58
Slika 3.11. Prikaz nekih od rešetkastih nosača [1]
Punozidani nosači, kovani nosači ili daščani nosači su najprimitivniji oblik savremenih drvenih
različitim objektima. Kovani nosači po svojoj definiciji su nosači konstruisani od sitne građe, od
dasaka i gredica gdje se kao spojno sredstvo upotrebljeni uglavnom ekseri. Za razliku od
lijepljenih nosača gdje su elementi kruto spojeni, kod kovanih nosača gdje se spajanje vrši
(sl.3.12.).
Prilikom izbora građe za izradu jednog kovanog nosača treba voditi računa da se:
59
- izbjegavaju tanke daske dobivene iz jezgra poprečnog presjeka debla, iz srčevine-lako
- desne strane dasaka (za flanše) treba okrenuti prema vani (kao i kod lijepljenih nosača),
- za izradu kovanih nosača treba koristiti građu najmanje druge kvalitativne klase.
Kovani nosači mogu se uspješno koristiti za raspone od 5-25 m. Kovani nosači mogu imati
najrazličitije oblike: mogu da budu trepezasti, da se pomoću njih formiraju sistemi – najčešće
Kovani nosači većih i velikih visina u odnosu na rešetkaste nosače imaju veću potrošnju drveta,
ali ako se uzme u obzir da se za rebro kovanih nosača može koristiti sitnija građa, pa i manje
kvalitetnije ako je opravdano onda je ekonomija na strani kovanih nosača. Pojasevi kovanih
nosača izrađuju se od greda, gredica i dasaka (od talpi), a rebra od ukrštenih dasaka ili od
prefabrikovanih ploča (špereploča). Kod kovanih nosača većih ili velikih visina duž raspona
kovanih nosača kod kojih su rebra od šperploča. Kod većih raspona kovani nosači imaju veoma
60
Način proizvodnje ovih tipova nosača je potpuno zanatski, što umanjuje vrijednost sistema,
presjeka i potrebne dužine. Lamele se ugrađuju tako da vlakna lamela međusobno budu paralelna,
da budu u pravcu dužine lijepljenog lameliranog elementa. Sve vrste drveta koje se koriste u
zdravo drvo i drvo bez grešaka, suho drvo odnosno drvo sa najviše 15 % vlažnosti.
Mala vlažnost i proban kvalitet drveta omogućuju u odnosu na klasično drvo primjenu većih
dopuštenih napona. Pri lijepljenju bar 7 dana elementi laminata-drvo, prenosi se iz sušare i što je
Pri lijepljenju mora da postoji kompatibilnost između drveta i upotrebnog lijepka. Izrada jedne
61
U proizvodnji drvenih konstrukcija MAAS grupa je jedna od najvećih i najkomponentijih u
Evropi.
brza gradnja,
-
mogućnost premošćivanja velikih svjetskih raspona,
-
kreativnost u projektiranju,
-
mogućnost izvedbe zakrivljenih oblika,
-
malo optrećenje u odnosu na druge materijale,
-
tehnička preciznost,
-
vrhunski dizajn.
-
Zakrivljeni nosači su oni nosači kod kojih je težišna osa presjeka štapa djelomično izvedena po
krivoj liniji, odnosno po kružnom luku (sl.3.14.). Oni se često javljaju u praksi lameliranih
62
Prilikom konstruisanja zakrivljenih nosača mora da se vodi računa da debljina lamela zavisi od
ovakvih ramova, zahtijevaju posebne gabarite prilikom transporta, od radionice do gradilišta (do
mjesta montaže).
Ovakve konstrukcije ramova omogućuju izradu nastavaka u radionici, kada se gotov poluram
Prilikom izrade nastavaka u uglu rama, kao montažnog na gradilištu, posebna pažnja mora se
obratiti uslovima izrade jedne ovakve veze: tačnost izrade zubaca u zubčastom spoju, uslovi
lijepljenja-temperetura, vlažnost, vrijeme držanja nastavka pod pritiskom. Ugao rama može biti
Kod oblikovanja ovakvih uglova ramova od posebne je važnosti kako se “vode” lamele u rigli
odnosno stubu. Kod ovakvih nastavaka spojna sredstva se redovno raspoređuju po krugu.
64
Slika 3.16. Montažni nastavci [12]
konstrukcije, najčešće sistema sa tri zgloba izvedena sa oštrim uglom. Veza između rigle rama i
stuba izvodi se zubčastom vezom (cinkanjem), Ova veza kada se izvodi na gradilištu kao
Konstrukcije ovakvih ramova mogu biti posve različito konstruisane, sa riglom konstantnog ili
betonske temelje. Pretpostavljene dimenzije nosača i dispozicija kao takve definišu statički
65
3.2.6. Lučni nosači
Pod lukom se podrazumjeva statički neodređeni nosač zakrivljene sistemne linije, koja je zglobno
nosači čija sistemska osa ima oblik kružnog luka, lančanice ili parabole (sl.3.17.). U savremenim
drvenim konstrukcijama lučni nosači nalaze primjenu kao pojedinačni-osnovni noseći elementi
pritisak luka, kojim se lučni nosač oslanja na svoje temelje. Konstrukcija luka definiše se svojim
otvorom odnosno rasponom i veličinom strele (otvor luka je rastojanje od jednog do drugog
oslonca) [1] .
U poprečnom presjeku lučni nosači mogu da imaju oblike kao i kod grednih odnosno ramovskih
presjek luka.
66
Slika 3.17. Sistemi lučnih nosača [15]
lukova:
Lijepljeno lamelrano drvo svoju punu afrimaciju kao konstrukcijoni i građevinskih matrijal,
Odnos mase dreveta i mogući naprezanja u poprečnom presjeku drvenog štapa daleko je bolji od
takvog odnosa u betonu i čeliku. U geometrijskom smislu, dvozglobni i trozglobni nosači mogu
imati zakrivljenu sistemsku liniju, kada se nazivaju lukovima i mogu biti sastavljeni od pravih
67
3.2.6.1. Luk na dva zgloba
Dvozglobni luk je veoma moćan konstrukivni sistem, kojim se premošćuju veliki rasponi. Zbog
velike strehe, koja se tom prilikom javlja, nemoguće je izvesti dvozglobni zakrivljeni nosač od
samo jednog komada lijepljenog lameliranog drveta, jer to nedozvoljavaju transportni uslovi.
Zato se formira jedan ili više montažnih nastavaka, što omogućuje proizvodnju i transport više
elemnata jednog luka. Tokom montaže na samom gradilištu, izvodi se monolitizacija na mjestima
Zglobovi kod jednog luka sistema na dva zgloba nalaze se u pravilu na osloncima. Konstrukcija
luka na dva zgloba u drvnim konstrukcijama može da ima oblik kružnog luka ili parabole. Jedan
lučni nosač sistema na dva zgloba može se koristiti i za vrlo velike raspone (i do 100 m).
Montažni nastavci mogu biti konstruisani kao lijepljeni kada se izvode uz pomoć povezica,
Pod lukom na tri zgloba podrazumjeva se statički određeni nosač, zakrivljene sistemne linije, koji
se sastoji od dvije krute ploče međusobno zglobno vezane u čvoru, nazvanom tjemeni zglob.
68
Krute ploče su također zglobno vezane u oslonačkim tačkama, to znači da u oslonci projektovani
i izvedeni kao kod luka na dva zgloba.Trozglobni luk se veoma često koristi pri gradnji objekata
montiraju elementi luka i nemaju montažne nastavke (sl.3.18.). Linija lučnih nosača može biti
proizvodnog oblika, ali se najčešće sreću parabolični i kružni oblici, jer ta linija luka, najmanje
Luk na tri zgloba ili trozglobni luk je statički određen sistem gdje se presječne sile mogu odrediti
iz osnovnih uslova ravnoteže. Određivanje veličine ugiba jednog ovakvog nosača kod
većeg raspona. Ili kazano na drugi način, da površinska konstrukcija izvedena nad datim
prostorom može primiti veće opterećenje od konstrukcije koja je kocipirana na ideji linijskih
69
primjena drveta kao nosivog materijala, u međukatnim konstrukcijama nije svrsishodna zbog
naglašenog ugiba ovih konstrukcija i zvuka zbog rada drveta, koji je prateća pojava u
upravo slučaj s hodnim površinama pa se češće susreću u rješenjima krovnih ravni. S obzirom na
površinskog djelovanja mogu prekriti veće tlocrtne površine, koje su u sportskim, javnim i
Prostorne krovne konstrukcije, međutim riječ krovne gotovo da ne treba naglašavati jer po prirodi
ove vrste konstrukcija mogu biti samo krovne (sl.3.19.).Jedna od prvih konstrukcija koja je
U drvetu se ne mogu izvesti “ glatke kupole “, a u primjeni su varijantna rješenja dva sistema:
- geodetske kupole.
70
Slika 3.19. Prostorna drvna konstrukcija ( kupola ) [4]
rotacione, s čijom se realizacijom počelo još u starom vijeku u posljednje vrijeme su sve
1.
prisutnije,
vitoperne konstrukcije,
2.
statički tretman.
3.
Kada se govori o drvenim montažnim objektima, onda se misli na drvene kuće kao što su:
vikendice, turistički kompleksi, kuće za stanovanje itd. Izgradnjom drvene kuće dobije se zdrav,
prostorijama, a to svojstvo drveta kao građevnog materijala stvara u nama osjećaj topline. Sve
71
Drvo je materijal koji ima niz pogodnosti, a osim u spomenutim stambenim objektima, često se
Kod drvenih kuća samo je nosivi sistem od drveta tj. drvenih okvira i panela, to su u stvari
objekta čine drveni rešetkasti nosači i drveni stubovi, uz primjenu potrebnih izolacija i zaštite sve
prema važećim propisima i projektnoj dokumetaciji. Drveni montažni objekti su danas luksuzne
postoje različiti sistemi specijalizirani za građenje drvenih kuća i drvenih krovišta, općenito
drvenih konstrukcija. Kod drvenih konstrukcija postoje dva sistema drvenih zgrada:
sistem stup i
Gradnja sa “sistem stup” zasnovan je na spajanju sa čavlima rastera stupa i spojnih greda, na koje
se pričvršćuju ukrutni nosivi i obloženi paneli (3.20.). Ovakav tip gradnje se obično provodi na
licu mjesta, gdje je gradnja ekonomski opravdana, ovaj tip gradnje je osobito popularan u SAD.
okvir, greda sa stupovima, kliješta i stup (u jednom smjeru), kliješta (u dva smjera), dvodjelni
stupovi, platforma itd. Drvene okvirne konstrukcije se pretežno koriste za stambene građevine.
Tehnika građenja drvenih okvirnih konstrukcija je efikasna zato što su dijelovi okvirnih
72
Slika 3.20. Izgled drvene kuće sa okvirnim sistemom gradnje [14]
Panelna gradnja je brza, ali iziskuje i cijelokupna sredstva na početku građenja objekta, za razliku
od sistem stup-greda. Paneli se rade i kontroliraju u tvornici, veličina panela je diktirana uvjetima
malopanelni i
Osnovni elementi panelnih zgrada su: vertikalni (zidni) paneli, horizontalni (tavanski) paneli i
elementi krovnih konstrukcija. Od veličine tj. širine vertikalnih panela zavisi da li se radi o tzv.
Ukoliko su elementi manjih širina utoliko je veća mogućnost dobivanja raznih rješenja
druge strane, uštede sa panelima većih širina, odnosno kod zatvorenih sistema su veće.
73
Pomiriti ova dva zahtjeva je glavni problem proizvođača drvenih zgrada: omogućiti rješenje po
objekta, na putu njegovog nastajanja nalaze se faze izrade i montaže njegove konstrukcije. Pri
zaštitimo. Na osnovu saznanja o tome da je drvo materijal organskog porijekla, te imajući u vidu
njegove biološke, fizičke i hemijske osobine, jasno je da je problem zaštite drveta jako izražen
toku rasta a naručito poslije sječe. Djelovanje bioloških utjecaja na drvo se ogleda u smanjenju
74
Zbog toga je nužno poduzeti određene zaštitne mjere kojima se mogu postići povećanje trajnosti
Pojava truljenja drveta se javlja iz razloga što je posljedica pojave istovremeno prisutna vlaga i
kiseonik iz vazduha. Zbog procesa truljenja koje izaziva vlaga potrebno je drvene konstrukcije
zaštiti od štetnog utjecaja, a to postižemo pomoću zaštitnih sredstava za zaštitu drveta od vlage:
- lazurne boje,
- bezbojni lakovi,
Pod lazurama se podrazumjeva prozirno obojene impregnacije za drvo. Lazure štite drvo od
ulaska kapilarne vode, dok relativnoj vlazi dozvoljavaju ulazak i izlazak iz drveta.
Bezbojni lakovi zaštićuju drvo od ulaska relativne i kapilarne vlage, a pokrivno pigmentirani
lakovi isto štite kao i bezbojni lakovi sam što kod ovih lakova, se dozvoljava upotreba za spoljne
75
i unutrašnje radove bez ograničenja za bilo kakve atmosferske utjecaje što nije slučaj kod
pritiskom.
Savremena zaštita drveta se postiže nanošenjem vatrozaštitnih lakova. Lakovi se kao zaštitni
premaz nanose četkom i prskalicom pod pritiskom, a radovi se moraju izvoditi u optimalnim
uvjetima. Lamelirane konstrukcije koje su izvedene pomoću vatrootpornih lijepkova kao spojnog
sredstva nisu podložni požaru. Pri pojavi požara sagorijevaju prva i posljednja lamela poprečnog
presjeka. Ne treba, međutim zaboraviti da su i klasične mjere zaštite drveta od bioloških uticaja i
požara vrlo efikasne. One se mogu i moraju primjeniti kod krovnih konstrukcija klasičnog tipa i
76
4. ZAKLJUČAK
Drvo kao konstrukcijski materijal, posjeduje veoma bitne činjenice kada je u pitanju porođenje sa
deblo, granje i korijenje sa skinutom korom. Za primjenu drva kao konstrukcijskog materijala
Zbog toga se izgradnjom drvene kuće dobije zdrav, kisikom pun i prirodno vlažan prostor koji je
zraka u tim prostorijama, a to svojstvo drveta kao građevnog materijala stvara u nama osjećaj
topline.Sve modernije niskoenergetske montažne kuće kao konstrukcijsku osnovu imaju drvo.
Drvo je materijal koji ima niz pogodnosti, a osim u spomenutim stambenim objektima, često se
podloge krovnog pokrivača, mogu se ostvariti velike uštede kako u pogledu utroška drvene građe,
tako isto i radne snage. Drvne konstrukcije su primjenjive na gotovo svim tipovima građevina,
će se graditi drvom, jer osim tradicionalnog pristupa, u nas je tek počela ekspanzija
77
prefabriciranih montažnih niskoenergetskih objekata koji svoju konstrukciju temelje na drvu.
Prozori, vrata, obloge i konstrukcijski građevinski elementi imaju svoje zamjene u drugim
materijalima, ali tradicionalno a i zbog nekih tehničkih karakteristika drvo je ostalo nezamjenjivo
i često „arhitektonska moda“ i trendovi stvore nove umjetne materijale koji imaju „bombastične“
5. LITERATURA
78
[11] Zvonimir Žagar, Drvne konstrukcije 1 dio, Građevinski fakultet Zagreb, 1996.
79