Dnevniavaz
Najtira`niji bh. politi~ki dnevnik
ponedjeljak, 1. 10. 2007.
Sarajevo
Godina XII
Broj 4319
1 KM, 6 kn,40 din,0,70
E
www.avaz.ba
Umro Milan Jeli}
Jeli}: Iznenadna smrt predsjednika RS
2 . s t r a n a
Sa utakmice u Skenderiji: Ubjedljiv trijumf protiv ekipe iz Bjelorusije
(Foto: A. Berbi})
Doboj:Od posljedica sr~anog udara
Prve utakmice Lige prvaka u rukometu
Furiozan start Bosne
Sara je vo
Intervju
4 6 . s t r a n a
SP U BO]ANJU
Dva zlataza MarkicuDodia
PUCNJAVA NA BA[^AR[IJI
Uhap{en jedan,traga se zao{ troicom
41. str.
MIRSAD TURKD@AN
U Bosnisu meotpisali
2 8 . s t r a n a
Korisnici:Bora~ka za{tita
4'& +7*0-5'-727,7241%'06++08#.+&0156+
2. strana
4 2 . s t r .
Silajd`i} o Tihi}evim i Lagumd`ijinim optu`bama
10+0+57/1).+&1$+6+
-8#.+6'60+,+24161-1
Hajka na mene nema veze s reformom policije
Tihi}a sam dva puta zvao tokom razgovora s Dodikom
Javna je tajna da su pu~isti~ki kovani planovi za istiskivanje SBiH i mene iz vlasti
L
ider Stranke za BiH i~lan Predsjedni{tva BiHHaris Silajd`i} poslje-dnja dva dana na{ao sena udaru `estokih kritika SDA iSDP BiH, ta~nije Sulejmana Ti-hi}a i Zlatka Lagumd`ije, zbogpotpisivanja Protokola o reformipolicije sa liderom SNSD-a i pre-mijerom RS Miloradom Dodi-kom. Na samom po~etku razgo-vora za „Dnevni avaz“ Silajd`itvrdi da je Protokol dobar, te don predstavlja samo po~etak pro-cesa reforme policije.
5. strana
aktuelno
Dnevni avaz, ponedjeljak,1. oktobar/listopad 2007.
2
Kontrastav
Oli Ren,evropski komesar za pro{irenje Romano Prodi, premijer Italije
- Srbiji, od koje mnogo zavi-si trajna normalizacija cijelogregiona, {to prije treba dati sta-tus kandidata za ~lanstvo u EU.- Puna saradnja zvani~nogBeograda sa Tribunalom u Haguprvenstveni je uvjet za dalje inte-gracije Srbije u Evropsku uniju.Istra`iteljima Finansijske po-licije FBiH, te ostalim releva-ntnim institucijama, dostavljenaje obimna dokumentacija o, na-jbla`e re~eno, sumnjivim berza-nskim transakcijama ~iji je epi-log preuzimanje kontrole nadbh. firmama.U ovom trenutku, najintere-santniji je slu~aj zaobila`enja ja-snih zakonskih obaveza prili-kom preuzimanja paketa kojiima vi{e od 30 posto dionica ukompaniji „BNT Hidraulika“ izNovog Travnika.
Vrh piramide
Umjesto da novi vlasnici ra-spi{u tender za preuzimanje dio-nica iznad zakonskog praga od 30posto, poslu`ili su se metodomprikrivanja stvarnog vlasni{tvakompanija. Posebno je interesa-ntan podatak da je, prema {emiupravljanja, na vrhu te piramideSlovenac Marko Koni}.Naime, Koni} je jedan odglavnih savjetnika slovenskekompanije „Strenia“, koja u„BNT Hidraulici“ ima 1,47 po-sto dionica. On je istovremenopredsjednik Nadzornog odboraInvesticijskog fonda „Fortuna“iz Biha}a, koji je vlasnik 28,52posto dionica, te ~lan NO ba-njalu~kog IF-a „BLB profit“,koji posjeduje 3,3 posto dioni-ca, {to sveukupno prema{ujezakonski cenzus.Istra`itelji }e se izvjesnousmjeriti na veoma ~udne tra-nsakcije otkupa dionica u majuove godine. Mada se njihovatr`i{na cijena uvijek kretala oko60 KM, „BLB profit“ ih je ku-pio od slovenske „Strenije“ zanevjerovatnih 179 KM. Na tajna~in je slovenska firma auto-matski zaradila ~ak 220.000 KMu samo jednoj transakciji, a Ko-ni} je direktno povezan sa objekompanije.
Sli~an scenarij
Otvoreno je pitanje ko je pr-ofitirao i ko je odobrio otkup di-onica kojima je samo taj dan ci-jena porasla za nevjerovatnih300 posto i to samo ~etiri minu-te prije zatvaranja tr`i{ta na Sar-ajevskoj berzi.- Prema svemu sude}i, ovonije i jedini slu~aj upitnog i~udnog preuzimanja odre|enihkompanija, i to po veoma sli~-nim scenarijima - tvrde „Ava-zovi“ sagovornici.
A. HAD@IARAPOVI]
Po federalnom Zakonu o pr-avima branilaca i ~lanova njiho-vih porodica, do 20. jula ove go-dine sve {ehidske porodice i ra-tni vojni invalidi mogli su po-dnijeti zahtjev za ostvarivanjenov~ane naknade.Kako nam je rekao SafetRed`i}, predsjednik Saveza RVIBiH, podneseno je oko 14.000zahtjeva i oni su u postupkurje{avanja. Prema njegovim ri-je~ima, pravo na nov~anu na-knadu ostvaruje veliki broj onihkoji na to nemaju pravo.- Najve}i broj ratnih vojnihinvalida uveden je u Hercego-va~ko-neretvanskom kantonu.Savez RVI iz ovog kantona upu-tio nam je zahtjev da se tomemora stati ukraj, jer prema nji-hovim informacijma tamo sekupuju procenti invalidnosti.Vjerovatno se to de{ava i u osta-lim kantonima - ka`e Red`i}.Me|utim, kantonalni bo-ra~ki ministri tvrde druga~ije.Sejad Nali}, ministar za pitanjaboraca Zeni~ko-dobojskog ka-ntona, ka`e da na evidencijamaslu`bi bora~ko-invalidske za{ti-te u ovom kantonu nije evide-ntiran veliki procenat invalida.Mirko Or{oli}, direktor Upr-ave za bora~ku za{titu iz Posa-vskog kantona, tvrdi da je uovom kantonu situacija zadovo-ljavaju}a, ali da to ne zna~i danema onih koji su mo`da na ne-legalan na~in ostvarili pravo nanaknadu.Albert [unji}, bora~ki mini-star HNK, smatra da je neopho-dno usvojiti zakon o reviziji kojibi trebao otkloniti sve sumnje.- Kontrola korisnika je neo-phodna u svim kantonima, a nesamo u dva. Ne mo`emo mi uHNK onemogu}iti uvo|enjenovih RVI i porodica {ehida,ako oni imaju na to pravo. [to seti~e onih koji su navodno putemla`nih nalaza ostvarili invali-dnost, to nije moja nadle`nost,nego stvar tu`ioca - naveo je[unji}.Federalni ministar za pitanjaboraca Zahid Crnki} isti~e kako ucijeloj FBiH ima onih koji su nanelegalan na~in ostvarili pravo nanov~anu naknadu, ali ne mo`e sa-mo Federalno ministarstvo za pi-tanja boraca o tome voditi ra~una,to moraju i kantoni.
Az. D
Red`i}: Treba stati ukraj Crnki}: Neka kantoni rade svoj posao Faksimil {eme preuzimanja „BNT Hidraulike“
Komisija za vrijednosne pa-pire FBiH, u ~ijoj je ingerencijipo{tivanje propisa o preuzima-nju dioni~arskih dru{tava, uovom trenutku je blokirala ta-kve namjere u ~etiri kompani-je, „Tuzla remontu“, „Trgovin-skom magazinu“ iz BosanskogPetrovca, „Sarajevostanu“ i„Ingramu“ iz Srebrenika.Razlog blokade transakcijasvaki put je bilo neprijavljiva-nje preuzimanja i raspisivanjetendera nakon {to me|usobnopovezana lica preuzmu vi{e od30 posto dionica kompanije.
Komisija blokirala ~etiri preuzimanja
„Avaz“ otkriva
^udna de{avanja na tr`i{tu kapitala
Kako su Slovenci preuzelinovotravni~ku „BNTHidrauliku“
Dionice su kupila me|usobno povezana lica u kojima je jedan od ~elnih ljudiMarko Koni}
Za{to su dionice za jedan dan poskupjele za 300 posto
Advokat Faruk Balijagi} da-nas }e od Milorada Dodika, pre-mijera RS, zatra`iti da se do kra-ja sedmice izvr{i presudaOkru`nog i Osnovnog suda uBanjoj Luci i isplati materijalna{teta u vrijednosti od 600.000KM osobama koje su o{te}ene27. aprila 2001. godine u napa-dima koji su onemogu}ili posta-vljanje kamena temeljca sru{eneFerhat-pa{ine d`amije.- Ukupnim iznosom nisamzadovoljan, jer sam tra`io mili-on maraka. Presude govore dase radilo o teroristi~kom ~inu,~iji je cilj bio onemogu}avanjepovratka muslimana u svoja pri-jeratna mjesta.Dokazano je i to da je koordi-nacijom srpskih ~elnika, nekoli-ko dana prije 27. aprila 2001. go-dine, napravljen dogovor o one-mogu}avanju muslimanima daprisustvuju ovom ~inu, dogovor-eno je iz kojih }e srednjih {kolado}i u~enici sa kamenjem u tor-bama, ko }e raditi na paljenju au-tobusa i sli~no - kazao je Balija-gi} za „Dnevni avaz“.On je istakao da su i Srbi igra|ani Banje Luke svjedo~ili oovome.- Jedan policajac RS kazao je„ako su me u ratu primorali dapucam, ne}u sada u miru lagatio onome {to se desilo tada“ - re-kao je Balijagi}.
V. S.
Vi{e od {est godina od nereda u Banjoj Luci
Balijagi} tra`i izvr{enje presude
Predsjednik RS i ~lan Pre-dsjedni{tva Nogometnog savezaBiH Milan Jeli} umro je ju~er odposljedica te{kog sr~anog udara.Kako saznajemo, Jeli}a jeinfarkt zadesio u popodnevnimsatima u Modri~i, gdje je i `ivio.Odmah je preba~en u dobojskubolnicu, odakle je bilo planiranoda dalje bude izmje{ten u Beogr-ad. Ali, dobojski ljekari mu nisuuspjeli reanimacijom vratiti puls. Jeli} je odranije imao sr~anihproblema. Prije nekoliko godi-na podvrgnut je zahtjevnoj ope-raciji srca u Hjustonu (SAD), aposljednjih dana se prijateljima`alio da se lo{e osje}a.Me|u prvima u dobojskoj bo-lnici sino} su do{li i premijer iministar unutra{njih poslova RSMilorad Dodik i Stanislav ^a|o.Milan Jeli} ro|en je 1956.godine u Koprivni, kod Mo-dri~e. Srednju {kolu zavr{io je uDoboju, dok je u Subotici ste-kao diplomu Ekonomskog faku-lteta. Magistrirao je i doktoriraona Ekonomskom fakultetu uBanjoj Luci.Radio je u organima dr`avneuprave op{tine Modri~a, a zatimje bio direktor preduze}a „28.juli“ te Rafinerije ulja u Mo-dri~i. Ozbiljniji politi~ki an-ga`man po~eo je kao poslanik uNarodnoj skup{tini RS. Iza nje-ga su ostali supruga i sin.
S. [.
Od posljedica te{kog sr~anog udara
Umro Milan Jeli}
Nakon infarkta preba~en u dobojsku bolnicu, ali ljekari mu nisuuspjeli reanimacijom vratiti puls
Broj korisnika bora~ke za{tite se pove}ava
Red`i}: U HNK se kupujuprocenti invalidnosti
Podneseno 14.000 zahtjeva za ostvarivanjenov~ane naknade
Jeli}: @alio se prijateljima
Pi{e: Admir MALAGI] (malagica
@
avaz.ba)
Bolje upravljanjebora~kim pravima
Postojanje ~ak tri zakona za populacijeproistekle iz rata predstavljalo je bespotrebnokompliciranje stvari i dupliranje poslova
Vlada Federacije BiH napokon je krenula u projekt stvaranjapravnog okvira koji }e omogu}iti lak{e upravljanje i kontrolu nadnovcem i pravima koja proisti~u iz odbrambeno-oslobodila~kograta, nazvanog „Jedan zakon-jedan fond“.Uvo|enjem jedinstvenog zakona i jedinstvenog fonda ovaoblast bit }e znatno ure|enija. Do sada su postojala ~ak tri zakonakoji reguli{u prava populacija proisteklih iz odbrambeno-oslobo-dila~kog rata, {to je predstavljalo bespotrebno kompliciranjestvari i dupliranje poslova. Jedinstvenim Zakonom o pravima branilaca bit }e obu-hva}eni branioci, dobrovoljci i organizatori otpora, veterani iu~esnici odbrambeno-oslobodila~kog rata, ratni vojni i mirno-dopski vojni invalidi i ~lanovi njihovih porodica, ~lanovi poro-dica {ehida, poginulih, umrlih i nestalih branilaca, demobilisa-ni branioci, dobitnici ratnih priznanja i odlikovanja, te osobezaslu`ne u odbrambeno-oslobodila~kom, odnosno domovi-nskom ratu.Stvaranje jedinstvenog fonda za sve ove korisnike zna~i davi{e ne}e biti „bitaka“ pred usvajanje bud`eta, gdje je uvijek ne-dostajalo novca ili je neka strana smatrala da je zakinuta u odnosuna druge. Nimalo neva`na stvar je i spre~avanje zloupotreba.U tom smislu tako|er pozitivan korak je najava da }e biti na-pravljena jedinstvena baza svih korisnika koji }e obuhvatiti bo-ra~ku za{titu, neratne invalide, civilne `rtve rata, dje~iju za{titu izapo{ljavanje. Jer, u svakom ministarstvu se mogu ~uti pri~e kako znaju daima gra|ana koji koriste prava po vi{e osnova, ali da im ne mogustati ukraj zbog neuvezanog sistema i rascjepkanih zakona.O~ekivati je da vi{e ne}emo slu{ati ovakve „alibije“, te da }e seo~istiti liste od onih koji zloupotrebljavaju sada{nje slabosti siste-ma. To prije svega o~ekuju siroma{ni i gra|ani koji su stvarni so-cijalni slu~ajevi, te pravi stradalnici i invalidi. Za njih bi tozna~ilo ne{to bolja i sigurnija primanja.
aktuelno
Dnevni avaz, ponedjeljak,1. oktobar/listopad 2007.
3
Komentar dana
\oko NINKOVI]
/
TO JE TO
Bosna i Hercegovina, ako `eliintenzivniju gradnju autocesta,morala bi uvesti posebnu taksuza gradnju cesta na svaki prodanilitar goriva, izjavio je za „Dnevniavaz“ Mario Crnjak, predsjednikUprave „Hrvatskih autocesta“.
Dobro planiranje
- Na{e iskustvo pokazalo je daje novac koji se na takav na~in pr-ikuplja, uz komercijalne kredite isredstva od cestarine, najboljina~in za finansiranje intenzivnegradnje kakva se o~ekuje u zemljikoja tek zapo~inje razvoj infrastr-ukture autocesta - ka`e Crnjak.„Hrvatske autoceste“ jedansu od najuspje{nijih graditeljaautoputeva u Evropi i s oko no-voizgra|enih 100 do 105 kilo-metara godi{nje daleko su iznadi evropskog prosjeka. Crnjak na-vodi da je takav uspjeh rezultatdobrog planiranja i dobro os-mi{ljenog na~ina finansiranja.- Hrvatska je 1999. godine na-pravila plan izgradnje putnemre`e i on }e 2012. biti ispunjen.Izgradili smo 850 kilometara au-tocesta. Po~eli smo s inicijalnimsredstvima od cestarina koje sunapla}ivane na ve} postoje}oj au-tocesti te ih udru`ili s taksom nagorivo i komercijalnim krediti-ma. Bud`etsko finansiranje poka-zalo se kao nestabilan izvor priho-da za gradnju cesta - ka`e Crnjak.Prema njegovim rije~ima, Hr-vatska se nije odlu~ila ni na ko-ncesije, iako postoje dvije dionicekoje su izgra|ene koncesijom.
Udio dr`ave
- To nisu potpune koncesijenego subvencionirane, u kojimai dr`ava ima znatan udio i subve-ncionira koncesionara. Gradnjakoncesijom podrazumijeva izni-mno veliki promet, a niti jednadionica u Hrvatskoj nije na ni-vou na kojem bi to bilo isplativobez subvencija - navodi Crnjak.Komentiraju}i aktivnosti kojeBiH poduzima u gradnji autoputana koridoru 5C, isti~e da je „grad-nja autoceste na koridoru od su{ti-nskog zna~aja za cijelu BiH“.- Znam kako je nama bilo napo~etku i stvari idu sporije nego{to bi svi htjeli, ali kada se procespokrene, onda je druk~ije. BiHima kapaciteta da izgradi tu auto-cestu koja }e je na neki na~in po-vezati sa svijetom i Evropom -naglasio je Crnjak.
T. LAZOVI]
Izaslanik visokog predsta-vnika za regiju Srebrenica Kli-ford Bond (Clifford) danas }e uSarajevu predstaviti Studiju oinvesticionom potencijalu Sre-brenice, koju su zajedno uradiliEvropska komisija i UNDP,te informirati javnost o inve-sticionoj konfere-nciji za ovu op}inu,saop}eno je iz OHR-a, a prenosi Srna.Prezentaciji }eprisustvovati i di-rektor FIPA-e Ha-ris Ba{i}, a studija}e slu`iti kao osnova za pozivanjeinvestitora i identifikaciju ponu-da za ulaganja.- Imamo izvanrednu prilikuda privu~emo investicije u regionSrebrenice i integri{emo ovu za-jednicu u {iri ekonomski prostori razvoj BiH. Ovde se radi o ozbi-ljnoj investicionoj konferenciji, ami cijenimo podr{ku koju namtrenutno pru`aju sa svih nivoavlasti, te o~ekujemo velik odzivpreduzetnika - rekao je Bond.Konferenciji za novinare pri-sustvovat }e i gradona~elnik Sre-brenice Abdurahman Malki}.
Studija o potencijalu Srebrenice
Koridor 5C: Gradnja od su{tinskog zna~ajaCrnjak: Iznad evropskog prosjeka
Crnjak ka`e da Hrvatska go-di{nje od cestarina prikupi okomilijardu i 200 miliona kuna(oko 300 miliona maraka), odtakse na prodaju goriva milijar-du i 800 miliona (oko 450 mili-ona maraka), dok od komercija-lnih kredita dobiju dvije milija-rde i 100 miliona kuna (oko 525miliona maraka), a sve budeulo`eno u daljnju izgradnju.- Ve} nekoliko godina poslu-jemo na pozitivnoj nuli, a novackoji je ulo`en ima neku vrstukru`nog protoka. Kada za-vr{imo plan 2012. godine, skoropolovicu bud`eta HAK-a davat}emo na pla}anje rata za kreditekoje smo uzimali s dobrim grejsperiodom - navodi on.
Poslovanje na pozitivnoj nuli
Bond: Podr{ka vlasti
Mario Crnjak, predsjednik Uprave „Hrvatskih autocesta“
BiH ima kapacitetada izgradi koridor 5C
Trebate uvesti posebnu taksu za gradnju cesta na svaki prodani litar goriva
Hrvatska godi{nje gradi vi{e od 100 kilometara
Bond: Izvanredna prilikaza privla~enje investicija
Search History:
Result 00 of 00
00 results for result for
p.
Recommended
More From This User
Notes
Load more
