POSEBNE ISTRAŽNE RADNJE

1
 Posebne istražne radnje

Uopće o posebnim istražnim radnjama

Posebne istražne radnje (specijalne istražne

tehnike, prikrivene istražne mjere),
predstavljaju istražnu djelatnost do koje dolazi
ultima ratio u slučaju istraživanja teških
krivičnih djela kada na drugi način nije
moguće pribaviti dokaze ili bi to predstavljalo
nesrazmjernu teškoću.

2
  U pogledu poduzimanja, provođenja i
korištenja rezultata prikrivenog istraživanja
zahtjeva se poštivanje slijedećih načela:

1. Neophodnost;
2. Odluka suda;
3. Postojanje određene vjerojatnosti u vezi sa
krivičnim djelom;
4. Zakonski katalog radnji;
3
 5. Zakonski katalog krivičnih djela;
6. Određenost osobe/lica i vrste mjere i
7. Vremenska ograničenost.

4
 Posebne istražne radnje prema ZKP BiH

1. Nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija;

2. Nadzor i tehničko snimanje prostorija;
3. Pristup kompjuterskim sistemima i
kompjutersko sravnjenje podataka;
4. Tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i
predmeta;
5. Prikriveni istražitelj i informator;
6. Simulirani otkup i simulirano davanje
potkupnine i
7. Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta
krivičnog djela.
5
 Zakonski uvjeti/uslovi za određivanje posebnih
istražnih radnji

Postojanje osnova sumnje u pogledu određene

osobe/lica da je sama ili zajedno s drugim
osobama učestvovala ili učestvuje u izvršenju
određenog zakonski katalogiziranog krivičnog
djela, a na drugi način se ne mogu pribaviti
dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano s
nesrazmjernim teškoćama.
6
  Krivična djela za koje se mogu odrediti
posebne istražne radnje prema ZKP BiH su:

1. Protiv integriteta BiH;

2. Protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih
međunarodnim pravom;
3. Terorizma i
4. Sva druga krivična djela za koja se prema
zakonu može izreći kazna zatvora od najmanje
3 godine.
7
 Prema osobi za koju postoje osnovi sumnje
da počiniocu, odnosno od počinioca prenosi
informacije u vezi sa krivičnim djelom,
odnosno da počinilac koristi njeno sredstvo
telekomunikacije može se poduzeti posebna
istražna radnja nadzora i tehničkog snimanja
telekomunikacija.

8
 Nadležnost za određivanje posebnih istražnih
radnji

Nadležan za određivanje posebnih istražnih

radnji je sud, odnosno sudija za prethodni
postupak.

Određivanje posebnih istražnih radnji vrši se na

temelju naredbe uz obrazloženi prijedlog
tužitelja.
9
 Provođenje posebnih istražnih radnji vrši se
isključivo na temelju pismene naredbe, izuzetno
međutim ako se pismena naredba ne može
dobiti na vrijeme, a postoji opasnost od
odlaganja, onda se može započeti i sa
izvršavanjem radnje i na temelju usmene
naredbe sudije za prethodni postupak.

U tom slučaju pismena naredba mora biti

pribavljena u roku od 24 sata od izdavanja
usmene naredbe.
10
 Trajanje, produženje i obustava,
odnosno prestanak prikrivene istrage

Posebne istražne radnje nadzora i tehničkog

snimanja telekomunikacija, pristupa
kompjuterskim sistemima i kompjuterskog
sravnjenja podataka, nadzora i tehničkog
snimanja prostorija, tajnog praćenja i tehničkog
snimanja osoba i predmeta, te nadziranog
prijevoza i isporuke predmeta krivičnog djela
mogu trajati najduže mjesec dana.

11
 Na obrazloženi prijedlog tužitelja iz posebno
važnih razloga mogu se pomenute radnje
produžiti za još mjesec dana pri čemu tri prvo
navedene mogu trajati ukupno najduže 6
mjeseci, dok je za tajno praćenje i tehničko
snimanje osoba i predmeta, te nadzirani
prijevoz i isporuku predmeta krivičnog djela
predviđeno ukupno najduže trajanje od 3
mjeseca.

12
 U odnosu na radnju simuliranog otkupa
predmeta i simuliranog davanja potkupnine
usvojeno je rješenje o vremenskom
neograničavanju ove radnje što je u skladu sa
njezinim specifičnim sadržajem.

Korištenje prkrivenog istražitelja i informatora

kao posebne istražne radnje nisu vremenski
13 ograničeni.
 Obaveza je suda da pismenom naredbom bez
odlaganja obustavi izvršenje poduzetih radnji
ako su prestali razlozi zbog kojih su bile
određene.

14
 Postupanje s materijalom pribavljenim
posebnim istražnim radnjama

Nakon prestanka primjene bilo koje od posebnih

istražnih radnji obaveza je organa unutarnjih
poslova da sve informacije, podatke i predmete
dobivene njihovom primjenom, kao i izvještaj
dostave tužitelju.

Tužitelj je dužan sudiji za prethodni postupak

dostaviti pismeni izvještaj o poduzetim radnjama
na temelju kojeg će on provjeriti da li je
15
postupljeno po njegovoj naredbi.
 U slučaju da tužitelj odustane od krivičnog
gonjenja, odnosno ako se ispostavi da podaci
i obavijesti prikupljeni primjenom naređenih
radnji nisu potrebni za krivični postupak,
uništiti će se pod nadzorom sudije za
prethodni postupak, o čemu će se sastaviti
poseban zapisnik.

16
 O poduzimanju radnji, razlozima za njihovo
poduzimanje, informaciji da dobiveni materijal
nije bio osnov za krivično gonjenje i da je
uništen, pismeno se obavještava osoba/lice
protiv koje je primjenjena bilo koja od posebnih
istražnih radnji.

17
 Obaveza je suda da bez odlaganja, a nakon
poduzimanja pomenutih radnji obavijesti
osobu protiv koje je radnja bila poduzeta, a
osoba protiv koje je radnja bila poduzeta
može od suda zatražiti ispitivanje zakonitosti
naredbe i načina na koji je provedena.

18
 Granice djelovanja i zabrana
ulaska u kažnjivu zonu

Prema izričitoj odredbi ZKP-a prilikom

angažiranja prikrivenog istražitelja, te
provođenja radnje simuliranog otkupa i
simuliranog davanja potkupnine organi
unutarnjih poslova ili druge osobe ne smiju
poduzimati aktivnosti koje predstavjaju
poticanje na izvršenje krivičnog djela.

19
 Zaštita odnosa osumnjičeni - branitelj

Na razgovor osobe za koju postoje osnovi

sumnje da je sama ili zajedno s drugim
osobama/licima učestvovala ili učestvuje u
izvršenju krivičnog djela za koje se mogu odrediti
posebne istražne radnje i njenog branitelja imaju
se na odgovarajući način primijeniti odredbe o
komunikaciji osumnjičenog i branitelja što će reći
da takva kominikacija ne može biti objektom
prikrivene istrage.

20