Limfni sistem pocinje limfnim kapilarima, zatim nastaju

limfni sudovi, limfna stabla(trunkusi), dva limfna

voda( duktus toracikus i duktus limfatikus dekster).
Limfni cvorovi (nodi limfoide). Grudna zljedza (timus) je
najrazvijeniji kod djece izdmedju 2 i 4 godine.
Slezena(lien) je najveci limfaticki organ covjeka. Dvije strane:
vanjska(facies diafragmatika) i unutrasnja( facies visceralis).
Pored strana opisuju se i: polovi( prednji i straznji) i rubovi
(gornji i donji).
Krajnici(tonzile), postoje: parni i trubni krajnik( tonsila
palatina i tubaria) te neparni i zdrijelni(tonsila lingualis i
faringea).
Nos(nasus) se moze podijeliti na vanjski nos i nosnu supljinu.
Vanjski nos ima tri plostine: dvije bocne i jednu donju( na
kojoj su nozdrve – nares). Nos kod cela je korijen nosa(radiks
nasi), od njega prema dole je hrbat nosa(dorsum nasi).
Supljina vanjskog nosa je nosno predvorje(vestibulum).
Nosna supljina (kavitas nasalis) pregradom (septum nasi)
dijeli se na dva dijela. Postoje 4 paranazalna sinusa:
sfenoidalni, ceoni, gornjeceljusni i etmoidalni.
Grkljan(larinks) njegov ulaz zatvara epiglotis koji sprjecava
ulaz hrane u disajne puteve. U grkljanskoj supljini nalaze se
glasne zice(labium vokale). U njemu se nalazi 9 hrsakivica:
NEPARNE – stitna(kartilago tiroidea), prstenasta(krikoidea) i
kapacna(epiglotika) PARNE – vokalna(ariten oidea),
kupasta(kornikulata) i klinasta(kuneiformis).
Dusnik(trahea) proteze se od 6 vrat. do 4 grud. prsljena. Na
njemu se opisuje vratni(pars vervikalis) i grudni(pars toracika)
dio.U gradju dusnika ubrajamo: tunika fibroelastika i
hrskavice(kartilagines traheales).
Pluca(pulmones), razlikujemo desno i lijevo plucno
krilo(pulmo dekster i sinister). Na njemu opisujemo
vanjsku(facies kostalis), donju(facies diafragmatika) i
unutrasnju(facies mediastinalis) stranu. Od vrha pluca(apex
pulmonis) spusta se prednji rub(margo anterior) Straznji
rub(margo posterior) i donji rub(margo inferior). Na
unutrasnjoj strani se nalazi hilius pluca. Desno pluce ima tri
reznja: gornji(lobus superior), srednji(lobus medius) i
donji(lobus inferior). Lijevo ima 2 reznja: gornji i donji.

Usna duplja(kavitas oris) zglobnim lukom je podjeljena na

predvorje(vestibulum oris) i usnu duplju(cavitas oris propria).
Predvorje je ograniceno gornjom i donjom usnom(labium
superius i inferius). Usna duplja je odvojena od nosne duplje
tvrdim(palatum durum) i mekim nepcem(palatum mole).
Zubi obrazuju dva luka: arkus dentalis superior i inferior. Na
svakom zubu se razlikuje korijen(radis dentis), vrat(kolum
dentis), i kruna(korona dentis).
Usnoj supljini su pridodata tri para pljuvacnih zljezda:
dousna(glandula parotidea), podvilicna(submandibularis) i
podjezicna(sublingualis).
Jezik ima: vrh(apeks), tijelo(korpus) i korijen(radix). Granica
izmedju tijela i korijena je brazda(sulkus terminalis).
Postoje sljedece jezicne papile: papila valate(opscancena),
papile fungiformes(gljivaste), papile foliate(listaste) i papile
filiformes(koncaste).
Zdrijelo(farinks) se proteze od baze glave do 6 vrat. prsljena.
Dijelimo ga na 3 dijela: gornji sprat(nazofarinks), srednji
sprat(orofarinks) i donji(hipofarinks). Srednji sprat je u
komunikaciji sa usnom dupljom preko suzenja(istimus
faucium). Donji sprat je preko aditus larings u komunikaciji sa
grkljanom.
Jednjak(ezofagus) pocinje od 6 vrat. prsljena i ide do 12 grud.
prsljena. Dijelimo ga na: vratni(pars cervikalis),
grudni(toracika) dijafragmalni(diafragmatika) i
trbusni(abdominalis).
Zeludac(ventrikulus) na njemu razlikujemo: pocetni dio(pars
kardiaka), gornji dio(fundus), tijelo(korpus) i zavrsni dio(pars
pilorika). Na njemu se opisuju i dva zida: prednji(paries
anterior) i straznji(posterior), te dvije krivine: mala(kurvatura
minor okrenuta desno) i velika(kurvatura major okrenuta
lijevo). Izgradjen je od 3 sloja: sluznica, misicni sloj i vanjski
omotac.
Tanko crijevo(instestinum tenue) se sastoji od 3 dijela:
duodenum(papila major gdje se otvaraju glavni zucni kanal i
glavni kanal gusterace, papila minor gdje se otvaraju sporedni
kanal gusterace), jejunum i ileum.
Osnovna karakt. u gradji tankog crijeva je postojanje crijevnih
zljezda, kruznih nabora i crijevnih resica.
Debelo crijevo(instetinum krasum) dijelimo na 3 dijela:
kaekum, kolon i rektum. Na debelom crijevu nalazimo
poprecna izbocenja nazvana haustre. Kolon se dijeli na 4
dijela: ushodni(ascendes), poprecni(transverzum),
silazni(descendes) te kolon sigmoideum. Postoje i dva zavoja:
desni(fleksura koli dekstra) i lijevi(fleksura koli sinistra).
Rektum se proteze od kolon sigmoideuma do anusa. Rektum
se dijeli na pars pelvina i kanalis analis.
Jetra(hepar) njene strane su: gornja(facies diafragmatika) i
donja(facies visceralis). Jetru grade 4 reznja: desni(lobus
dekster), lijevi(sinister), kaudatni i kdvadratni.
Gusteraca(pankreas) opsiujemo: glava(kaput pankreatis),
tijelo(korpus) i rep(kauda). Glavni izvodni kanal naziva se
duktus pankreatikus major. Sporedni je duktus pankreatikus
asesorius. Ima dva dijela: dio sa unutrasnjom
sekrecijom(endokrini) i dio sa vanjskom(egzokrini).
Mokracni sistem se sastoji od dva bubrega(ren), dva
mokracovoda(ureter), mokracnog mjehura(vesica urinaria) i
mokracne cijevi(uretra).
Na bubrezima razlikujemo 2 strane, prednju i straznju(facies
anterior i posterior), dva kraja, gornji i donji(ekstremitas
superior i inferior) i dva ruba, unutrasnji i vanjski(margo
meidalis i lateralis), Margo medialis posjeduje udubljeni dio
nazvan hilus renalis kroz koji ulaze i izlaze krvni sudovi.
Funkcionalna jedinica bubrega je nefron. On se sastoji od
tjelasca(korpuskulum renis) te bubreznih kanalica(tubuli
renales).
Na ureterima opisujemo pars abdominalis i pars pelvina.
Mokracni mjehur ima kapacitet od 200-400 ml. Na njemu
razlikujemo vrh(apex vezice) koji je okrenut gore i naprijed,
bazu(fundus) i sredisnji dio, korpus. U njega ulazi lijevi i
desni ureter a na bazi je uretra.

Spermatozoidi se razvijaju u sjemenicima, tj. u

mosnjama(skrotum).
Muski spolni sistem(sistema genitale maskulinum) cini
nekoliko organa, najvazniji je testis. Spermatozoidi dolaze u
mokracnu cijev preko: pasjemenika(epididimis),
sjemenovod(duktus deferens) i brzinika(duktus ejakulatoris).
Testis, na njemu opisujemo 2 strane: medijalna i lateralna, 2
ruba, prednji i straznji(margo anterior i posterior) i 2 kraja,
donji i gornji(ekstremitas inferior i superior). Testis je gradjen
od vezivne ovojnice i parnhima. Pasjemenik sadrzi
glavu(kaaput), tijelo(korpus) i rep(kauda). Sjemenovod polazi
od repa pasjemenika. Kod baze mokracnog mjehura se siri
cineci ampula duktus deferentis.
Prostata je smjestena na bazi mokracnog mjehura. Sadrzi 3
reznja: desni i lijevi(lobus dekster i sinister) i srednji(lobus
medius).
Muska mokracna cijev(uretra maskulina) pocinje na
mokracnom mjehuru i zavrsava na glavicu penisa. Pocinje na
bazi mjehura otvorom(ostium uretra internum), ide kroz
mjehur, zatim prolazi kroz prostatu i ulazi u sponginozno
tijelo penisa(pars sponginosa) i tu ima najduzi tok a izlazi na
otvor(ostium uretra eksternum).
Na penisu razlikujemo 3 dijela: korijen(radis), tijelo i
glavic(glans penis). Glavic je pokriven kozom nazvanom
preputium. Na penisu se razlikuju 2 strane: gornja(facies
dorsalis) i donja(facies uretralis). Osnovu penisa cine 3
supljikava tijela: desno i lijevo kavernozno tijelo(corpus
kavernosum) i sundjerasto(corpus spongiosum).
Zenski spolni sistem(sistema genitale femininum) cine organi
koji se dijele na unutrasnje i vanjske. Unutrasnji su:
jajnik(ovarium), jajovod(tuba uterina), materica(uterus) i
vagina. Vanjski je oznacen kao stidnica ili vulva femininum.
Jajnik, opisujemo 2 strane, vanjsku i unutrasnju(facies
lateralis i medialis), 2 ruba( margo liber i mezovarikus, i 2
kraja, ekstremitar uterina i tubaria . Osnovna funkcija jajnika
je naizmjenicno stvaranje jajne stanice.
Jajovod je kanal u kome dolazi do oplodnje. Od latelarno ka
medijalno opisujemo: Ostium abdominale, Infindibulum,
Ampula, Isthmus i Pars Uterina.
Materica, na njoj opisujemo: gornji dio ili tijelo(korpus), donji
dio ili vrat(cerviks). Ova dva dijela spaja suzenje istmus uteri.
Matericni vrat je podjeljen na dva dijela: dio iznad pripoja
vagine portio supravaginalis, dio obavijen vaginom portio
vaginalis. Supljina materice podjeljena je na matericnu
duplju(kavitas uteri) i kanal matericnog vrata(kanalis cervikis
uteri). Izgradjena je od 3 sloja: Vanjski(perimetrium),
srednji(miometrium) i unutrasnji(endometrium).
Vagina se proteze od matericnog vrata do otvora(ostium
vagine), koji je djelimicno zatvoren djevicnjakom(himen).
Opisujemo 2 zida: prednji i straznji(paries anterior i posterior)
i njen svod(forniks).
U stidnicu se ubrajaju: velike usne(labia major), stidni
brezuljak(mons pubis), male usne(labia minor),
drazica(klitoris) koji se nalazi iza otvora mokracne cijevi,
trijemna glavica(bulbus vestibuli) i velike i male vestibularne
zljezde.

Zljezde sa unutrasnjim(glandule endokrine) imaju svoje

produkte hormone. Centralnu ulogu u endokrinom sistemu
ima hipofiza. Sastoji se od 2 raznja: Prednji reznj(adenofiza)
luci hormon rasta i strznji rezanj(neurohipofiza) prima
hormone vazopresin i oksitocin. Hipofiza je povezana sa
hipotalamusom sa kojim cini hipotalamo-hipofiznu osovinu.
Hipotalamus i adenohipofiza su povezani portalnim
krvotokom, hipotalamus i neurohipofiza se povezani nervnim
putevima. Stitnu zljezdu (glandula tiroidea) izgradzuju 2
reznja, desni i lijevi(lobus dekster i sinister), povezani
suzenjem(istimus glandule tiroide). Nadbubrezne
zljezde(glandule suprarenales) su parne zljezde, na kojima se
opisuje prednja, straznja i bubrezna strana. Prednja strana je
pokrivena desnim reznjem jetre. Sastoje se od kore(korteks) i
srzi(medula). Kora je gradjena iz 3 zone: zona glomerulosa,
zona fascikulata i zona retikularis. Spolne zljezde(gonade)
testisi i jajnici su parni reproduktivni organi.
Nervni sistem regulise sve fizioloske funkcije u organizmu,
regulira funkcije svih ostalih organskih sistema u organizmu.
Dijeli se u 2 dijela: CNS(mozak- encefalon i kicmena mozdina
– medula spinalis) i PNS(mozdani i kicmeni ner). Mozak se
sastoji od: rombasti mozak(rombencefalon) koga cine
produzena mozdina(medula oblongata), mozdani most(pons) i
mali mozak(cerebelum), srednji mozak(mesencefalon), prednji
mozak(prosencefalon) koji se sastoji od
medjumozga(diencefalon) i velikog mozga(telencefalon).
Nervni sistem se dijeli na senzorni dio(prenosi signale) i
motorni dio(salje komande iz CNS u organizam). Dio nervnog
sistema koji je pod kontrolom nase volje naziva se somatski.
Osnovna jedina nervnog sistema je neuron koji cini
sivu(subtancija grisea) i bijelu(substancija alba) masu.
Kicmena mozdina se proteze do l3 kraljeska i smjestena je u
kicmenom kanalu. Cine je prednji rogovi(motorni i masivniji),
zadnji(senzorni i duzi) i vegetativni(lateralni).
Kicmeni nervi imaju 2 korijena: prednji(radiks anterior) i
straznji(radiks posterior).
Nervus frenikus, je zaduzen za inervaciju dijafragme.
Nervni splet(pleksus cervikalis) inervira kozu vrata, dijela
glave i grudnog kosa. Nervni ramenog pojasa(plreksus
brahialis) se dijela na: pars supraklavikularis koji inervira
kozu i misice ramenog pojasa i gornjeg dijela grudi, te pars
infraklavikularis koji inervira kozu i misice gornjeg
ekstremiteta. Grudni nervi(nervi interkostales) inerviraju
zidove grudnog kosa i trbuha. Slabinski nervi(nervus
lumbalis), od kojeg odlazi butni nerv(nervus femoralis)
inerviraju trbusni zid, karlicni pojas i dio donjeg ekstremiteta.
Krsni splet(pleksus sakralis) sadrze najveci nerv nervus
isiadikus koji inervira najvecio dio donjeg ekstremiteta.
Mozdani nervi inerviraju strukturu glave i vrata, a nervus
vagus i struktrur u trupa.
Nervi olfaktori(1), Nervus optikus(2) prenosi osjecaj vida,
Nervus okulomotorius(3),Nervus trohlearis, Nervus
trigeminus( tri grane- oftalmikus, maksilaris i mandibularis
inervira kozu u podrucju glave i zvakace misice) 5, Nervus
abducens, Nervus facialis(7) inervira mimicne misice, Nervus
vetibulokohlearis(8) prenosi sve osjecaje iz unutrasnjeg uha,
Nervus glosofaringeus, Nervus Vagus je najduzi, Nervus
acesorius, Nervus hipoglosus misice jezika.
Mali mozak sastoji se od 3 reznja: lobus flokulonodularis je
njmanji i odrzava ravnotezu i polozaj tijela, lobus anterior je
srednji dio i ukljucen je u regulisranje misicnog tonusa, lobus
posterior najveci i pokrece tijelo i udove, narocito sake.
Medjumozak se sastoji od: talamusa, hipotalamus, subtalamus,
epitalamus i metatalamus.
Veliki mozak sastoji se iz 2 hemisfere koje su povezane
korpus kalosumom. Na svakoj hemisferi opisujemo 3 strane:
vanjsku(facies superolateralis), unutrasnju(medialis) i
donju(inferior). Na svakoj hemisferi opisujemo 5 reznjeva:
ceoni(lobus frontalis), tjemeni(parietalis),
potiljacni(okcipitalis), sljepocni(temporalis) i otok(insula- je
skriveni rezanj).
U lobanji i kic mozdini nalaze se 3 mozdane ovojnice: dura
mater, pia mater i arahnoidea mater.
Mozak dobija arterijsku krv iz dva parna izvora: vertebro-
bazilarnog i karotidnog.