Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Zil Vern - 20.000 Milja Pod Morem

Zil Vern - 20.000 Milja Pod Morem

Ratings: (0)|Views: 109 |Likes:
Published by Ivan Subotić

More info:

Published by: Ivan Subotić on Jan 18, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/18/2011

pdf

text

original

 
Žil Vern20.000 MILJA POD MOREM
Preveo Pavle Simi
ć
POKRETNA STIJENA
Godinu 1866. zapamtiše svi po jednom
č
udnom doga
đ
aju, jednojneobjašnjivoj pojavi. Više puta brodovi su nailazili u moru na neko"ogromno
č
udovište", neki duga
č
ak predmet sabljastog oblika, koji jesvijetlio s vremena na vrijeme, a bio je nesrazmjerno ve
ć
i i brži od kita.To
č
udovište svuda u
đ
e u modu. O njemu se pjevalo po kafanama, anovine su o njemu pisale naduga
č
ko i naširoko. Negdje su ga upore
đ
ivalisa
č
uvenim bijelim kitom, strašnim "Mobi Dikom" iz Ledenog mora,drugi su govorili da je to neko natprirodno
č
udovište, koje svojimogromnim kandžama može da obuhvati najve
ć
i brod i da ga odvu
č
e udubine okeana.Po
č
etkom 1867. godine izgledalo je da je "
č
udovište" ve
ć
zaboravljeno i da više nikada ne
ć
e ni do
ć
i na dnevni red, kad se desišedoga
đ
aji koji dovedoše u opasnost prekookeanski saobra
ć
aj. Sad ve
ć
više
 
to nije bio nau
č
ni problem koji je trebalo riješiti, nego opasnost koju jetrebalo ukloniti. To
č
udovište je sad postalo neko ostrvo, stijena iligreben, ali ovoga puta pokretno, neobjašnjivo, neshvatljivo. Na dan 5. marta 1867., brod "Moravijan" Montreal okean kompanijena 27° 30' širine i 72° 15' dužine udari u neku stijenu koja nije bilaobilježena ni na jednoj karti. Zahvaljuju
ć
i povoljnom vjetru i odli
č
nojkonstrukciji, brod je uspio da se spase.Slu
č
aj se desio oko pet
č
asova izjutra kad je ve
ć
bilo po
č
elo dasvi
ć
e. Oficiri pojuriše na tu stranu la
đ
e i pregledaše okean s najve
ć
om pažnjom, ali ne vidješe ništa. Samo su mogli da primijete neki velikivrtlog, kao da je neko jako mutio vodu. To mjesto zabilježiše na mapi, aliniko nije znao da li je la
đ
a udarila u neku podvodnu stijenu ili na kakvuogromnu olupinu. Samo kad su pregledali brod, vidjeli su da je hrbatslomljen.I taj bi doga
đ
aj bio ubrzo zaboravljen, da se poslije tri nedjelje nije ponovio. 13. aprila 1867. engleski brod "Skotija" nalazio se na 15° 37'dužine i 45° 37' širine. Išao je brzinom od trinaest
č
vorova na sat. U
č
etirisata i sedamnaest minuta poslije podne, dok su putnici uživali u velikomsalonu, jedan jedva osjetan udarac zatrese brod. Bilo je o
č
evidno da"Skotija" nije udarila ni u kakav predmet, nego je bila udarena, i to nekimoštrim, prodornim predmetom. Udarac je izgledao tako neznatan i niko ne bi ni obratio pažnju na to, da magacineri ne dotr 
č
aše na palubu vi
čuć
i:"Tonemo! Tonemo!" Putnici se uplašiše, ali ih kapetan brzo umiri, jer opasnost nije bila tako velika, pošto je brod bio podijeljen na sedamdijelova koji nisu popuštali, pa je brod mogao da izdrži jedan sloj vode.Kapetan odmah si
đ
e na dno la
đ
e i vidje da u peti me
đ
uprostor ulazi vodatako naglo, da je došao do zaklju
č
ka da je rupa morala biti dosta velika. Iodista, jedan ronac si
đ
e i izmjeri rupu; bila je široka dva metra. Brod jeimao tri dana zadocnjenja, ali ipak stigao sre
ć
no do prve luke. Kad jeizvu
č
en na suho, inženjeri nisu mogli da vjeruju svojim o
č
ima: na dva i po metra do gasne cijevi zjapila je rupa u obliku ravnokrakog trougla.Predmet koji je to napravio morao je biti od nepoznatog metala, kad jemogao tako lako da rasije
č
e korito broda, debelo
č
etiri centimetra, a poslije toga da se povu
č
e natrag na neki neobjašnjiv na
č
in.Od toga dana svi brodolomi i nesre
ć
e na moru, kojima se nije znaouzrok, zapisivani su u grijeh ovom
č
udovištu. Ta fantasti
č
na životinja
 
morala je da primi odgovornost za oko dvije stotine brodoloma. Podtakvim okolnostima saobra
ć
aj izme
đ
u kontinenata postajao je sve opasnijii publika zatraži najenergi
č
nije da se more oslobodi te strašne nemani.Baš u doba kad su se odigravali ti doga
đ
aji, ja sam se bio vratio s jednog nau
č
nog istraživanja u Sjedinjenim Ameri
č
kim Državama.Francuska vlada me je bila poslala u tu ekspediciju, kao profesora prirodnih nauka u Parizu. Pošto sam proveo šest mjeseci u Nebraski isnabdio se dragocjenom zbirkom rijetkih životinja, otišao sam u Njujork krajem marta. Trebalo je da se vratim u Francusku po
č
etkom maja. Dotlesam htio da sredim to svoje mineralno, botani
č
ko i zoološko bogatstvo.Ali, onda se desi doga
đ
aj sa "Skotijom". I mene je zagolicala ta tajna. Nisam znao šta da mislim o tome. Pretpostavka o plove
ć
em ostrvu morala je biti odba
č
ena, jer kako bi to ostrvo moglo da se kre
ć
e takonevjerovatnom brzinom, osim ako nije pokretano motorom!Ostale su mogu
ć
ne samo dvije pretpostavke: jedni su vjerovali da jeto neko
č
udovište natprirodne snage, a drugi su, opet, mislili da je tokakva podmornica sa beskrajno jakom pokretnom snagom. Naposljetku,ova druga pretpostavka je odba
č
ena, poslije svestranog ispitivanja posvim zemljama i kontinentima.Kad sam stigao u Njujork, nau
č
nici htjedoše da
č
uju moje mišljenjekao pisca
č
uvenog djela: "Tajne morskih dubina", pa sam morao daobjavim jedan
č
lanak u "Njujork heraldu", u kome sam dao približan opiste nemani, kako sam je ja zamišljao: to mora da bude nešto nalik nanarvala, ribu koj a ima oštru duga
č
ku testeru, tvrdu kao
č
elik, samo desetili više puta ve
ć
u i ja
č
u, pa prema tome, mora i mnogo brže da se kre
ć
e.Sjedinjene Ameri
č
ke Države, pod pritiskom javnog mnjenja,spremiše jednu ekspediciju, da goni tog narvala. Fregata "AbrahamLinkoln" ubrzo je spremljena i naoružana za borbu. Ali, kao za pakost, ikao što to uvijek biva, puna dva mjeseca pro
đ
oše a
č
udovište se nigdje ne pojavi, kao da je osjetilo da se protiv njega sprema zavjera. Brod,snabdjeven najsavršenijim sredstvima za lov na kitove i druge morskeživotinje, nije znao na koju stranu da po
đ
e. Me
đ
utim, drugog jula javišeda je jedan brod vidio
č
udovište prije tri nedjelje u sjevernom dijeluTihog okeana. Uzbu
đ
enje je bilo tako veliko da je brod morao odmah dakrene.

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->