SUNCE

Bez sunca na Zemlji nema života.

Sunce se brine za toplinu, svjetlo, kišu i vjetar.
No, sunce može još više: svojim sunčevim zrake šalje nam
nezamislivo puno energije!

1
; www.energyplus.hr; info@energyplus.hr
 a. Veličina

Sunce je točno toliko veliko koliko jedna lubenica?

Ne, naravno puno je veće. Sunce ima promjer od otprilike 1.390.000 km.
Kada bismo nanizali ogrlicu od 109 zemaljskih kugli, to bi bila ta veličina. U
vrelu utrobu sunca stalo bi čak 1.300.000 zemaljskih kugli. A ako bismo oko
zemlje 35 puta omotali traku, ta bi traka isto bila dužine 1.390.000 km.
Razlika u veličini postaje jasnija ako uzmeš lubenicu i zrno graška te ih staviš
jedno pored drugoga. Ako si sada zamisliš da je sunce lubenica, a zemlja
zrno graška, možeš vidjeti da između njih postoji ogromna razlika.

b. Temperatura
Vrela peć u svemiru

Sunce je ogromna lopta puna vrelih plinova. Temperatura na gornjoj

površini sunca iznosi oko 6.000⁰C. To je tako vruće da gornja površina
sunca vrije kao lonac s juhom. Što se više ulazi u unutrašnjost sunca, to je
temperatura sve veća. U unutrašnjosti sunca temperatura iznosi čak
15.599.726⁰C. U pećnici, koju imaš u svojoj kuhinji, najviša temperatura je
250⁰C. To je potpuno dovoljno za ispeći kolač, u suncu bi kolač izgorio
istog trena.
Također ni oprema astronauta otporna na visoke temperature, ovakvu
vrućinu ne bi izdržala.

2
; www.energyplus.hr; info@energyplus.hr
Čak i ako bi astronaut mogao doći u blizinu sunca, on se više ne bi mogao kretati. Sila privlačenja sunca je
toliko jaka da bi njegova ruka bila teška poput cijeloga tijela.

c. Mjere
Koliko je masa sunca?

Sunce je najveći objekt u našem sunčevom sustavu. Ono sadrži skoro

ukupnu veličinu našega sunčevoga sustava, naime više od 99,87 %. Sve
druge planete dijele ostalih 0,13 %. To zvuči prilično komplicirano, no u
stvari je sasvim jednostavno: zamisli si da bi stotinu špekula predstavljalo
veličinu našega cijeloga sunčevoga sustava, dakle sunca i svih planeta. Ako
bi od jedne jedine špekule odrezao sasvim mali dio, to bi bila veličina svih
planeta. Ostatak i svih ostalih 99 špekula bila bi dakle veličina našega
sunca.

Kada bi htio napisati masu sunca brojevno, to bi bila brojka 2 i iza nje 30 nula. To izgleda ovako:
2 000 000 000 000 000 000 000 000 000 kilograma.
Za usporedbu: to je 333.000-rostruka masa zemlje!

d. Udaljenost od zemlje
Koliko vremena bi ljudima trebalo do sunca?

Sunce je udaljeno od zemlje otprilike 15.000.000 km. Ponekad je

udaljenije, ponekad je bliže. Sve to ovisi o godišnjim dobima. To je tako
daleko da bi jednome pješaku trebalo 4400 godina, IC-vlaku 166 godina, a
mlaznom avionu 22 godine da dođu do tamo. Nasuprot tome, sunčeve su
zrake tako brze da im treba samo 8 min da dođu k nama na zemlju.
Svjetlost u svakoj sekundi prevaljuje ca. 300.000 km, te je time milijun
puta brže od mlaznog zrakoplova.

3
; www.energyplus.hr; info@energyplus.hr
a. Postanak i životni vijek
Je li sunce uvijek bilo tu?

Sunce postoji već oko 5 milijardi godina, nastalo je od jednog velikog

oblaka od hladnog plina i prašine. To si čovjek uopće ne može zamisliti, jer
danas uopće više nije hladno, već je to jedna velika, vrela ključala lopta i
sama može svijetliti. Sva nebeska tijela koja sama mogu svijetliti,
znanstvenici nazivaju „Zvijezde“. Oko sunca kruže svi planeti našega
sunčevoga sustava, dakle također i naša zemlja. Planet ne može svijetliti sam od sebe, bez sunca bi dakle na
zemlji uvijek bilo hladno i mračno. Sunce će postojati još oko 5 milijardi godina i sve dalje će postajat sve veće
i vrelije. Postati će tako veliko da će njegov rub čak doticati zemlju. Tada će eksplodirati i vjerojatno će nastati
novi sunčevi sustav. No, bez straha, to se neće dogoditi još jedno duže vrijeme i sunce će vjerojatno postati
tisuće godina starije od čovječanstva.

Pažnja:
Prilikom istraživanja sunca, nikada ne gledaj direktno u sunce, također i prije svega ne sa
dalekozorom ili teleskopom, čak niti za vrijeme pomrčine sunca! Oči bi od toga mogle dobiti
velika oštećenja, pa čak i oslijepiti. Nisu dovoljne čak niti vrlo tamne sunčane naočale ni
tamni filmovi! Podobne filtre i naočale pronaći čeg kod optičara i u planetarijima.

4
; www.energyplus.hr; info@energyplus.hr
b. Sažetak
Zašto je sunce toliko vruće?

Čak i kada sunce ne bi bilo tako vruće, ne bismo mogli hodati po njemu.
Jednostavno bismo kroz njega propali. Ono se naime sastoji samo od
plinova, samo jedan sasvim mali dio su metali. Plinovi su kao zrak, a na
zraku ne možemo stajati, inače ne bismo mogli sa odskočne daske skakati
u bazen.

Postoje prije svega dva plina u suncu, vodik i helij. Helij si sigurno već
upoznao: time se pune baloni, kako bi mogli letjeti u visinu. U suncu je
tako vruće, da se vodik spaja sa helijem. Pri tome nastaje tako puno
energije i vrućine da na suncu dolazi do pravih eksplozija. Također i mi još osjećamo tragove vrućine zbog
eksplozije, ali na sreću smo jako daleko od sunca tako da dobivamo toliko topline koliko nam treba za život.

c. Dan i noć

Zašto sunce izlazi i zalazi?

Sunce je odgovorno za naš ritam života, ono određuje kada idemo spavati,
a kada ustajemo. Ujutro se veli: „sunce izlazi“, a navečer se veli: „sunce
zalazi“. To dolazi još iz vremena kada su ljudi mislili da je zemlja ploča i da
sunce na njenim robovima izlazi i zalazi. U stvarnosti sunce uopće ne izlazi
niti zalazi: u stvarnosti se naime okreće zemlja, također i ako mi to uopće
ne osjećamo.

Zemlja se dnevno okrene jednom oko sebe same, oko svoje vlastite osi.
Tako se jedan dio zemlje jednom okrene prema suncu, tamo je tada dan, a
jedan dio jednom prema neosvijetljenoj strani, tamo je tada noć. To traje
točno 24 sata, zbog toga su okretanje zemlje i sunčeve zrake odgovorni za naše vrijeme. Svaki sat se
poravnava točno prema tome ritmu.

Sunčani sat:
Već u antici su ljudi mogli odrediti doba dana uz pomoć sunčanoga sata.
Jednostavno su postavili jedan štap na jednu skalu, sjena štapa je kroz dan
prolazila preko brojeva i točno prikazivala vrijeme dana.

5
; www.energyplus.hr; info@energyplus.hr
d. Godišnja doba
Zašto je ljeti toplije nego zimi?

Zemlja se okreće oko vlastite osi. Ona okruži sunce točno utvrđenom
tračnicom jednom u godini, ta se tračnica naziva „orbita“. Orbita nije
sasvim okrugla kao kod kruga, već je više u obliku jajeta. Znanstvenici je
nazivaju „elipsa“. Zemlja se oko sunca okreće brzinom od ca. 107 000
km/h, to je oko 2000 puta brže nego što se auto smije voziti gradom.

Mnogi misle da je zemlja ljeti bliže suncu nego zimi i da je zbog toga ljeti
toplije. To nije istina, već suprotno tome, zemlja je puno dalje od sunca
ljeti nego zimi. Ali zašto je onda zimi hladnije nego ljeti? To je zbog toga što je zemlja malo ukošena u
svemiru. Zbog toga sunčeve zrake ne padaju na zemlju ravno, već pod određenim kutom. I već prema tome
koji je tak kut, mi na zemlji imamo proljeće, ljeto, jesen i zimu i toplije je ili hladnije.

Kopernikus:
Kopernikus (1473-1543) bio je jedan od prvih ljudi koji je prepoznao da se sunce ne
kreće, već da se zemlja okreće oko sunca. On u tadašnje vrijeme nije želio obznaniti
tu teoriju, jer se bojao da će ga ismijati. No danas ipak znamo da je bio u pravi!
Promjena naše slike o svijetu nazivamo također i „kopernikansko okretanje“.

6
; www.energyplus.hr; info@energyplus.hr
a. Sunce poklanja svjetlost
Zašto trebamo sunčevu svjetlost?

Svjetlost sunca je toliko jaka da nam preko dana ne treba nikakvo

dodatno osvjetljenje. Također i kada je magla i oblačno, sunce na
zemlju zrači tako puno svjetlosti da omogućava život. Svaki
kvadratni metar na suncu svijetli više od milion žarulja. Tvoja
najbolja džepna svjetiljka može osvijetliti samo nekoliko metara, a
laserska zraka može osvijetliti samo pojedine točke, ali nikada
cijelu kuglu zemaljsku.

Bez sunčeve svjetlosti na zemlji bi bio potpuni mrak. Čak niti

mjesec nam noću ne bi mogao poklanjati svjetlost, budući da on samo preusmjerava na nas sunčeve zrake i
sam ne može svijetliti. Bez sunca na zemlji ništa ne bi raslo. Svaka biljka treba svjetlost za život i rast. Biljke
svjetlost pretvaraju u kisik, koji ljudima i životinjama treba za disanje. A jesi li znao da je sunce važno za naše
kosti? Kada smo na suncu stvara se vitamin D, a njega trebamo za rast naših kostiju. Ljudi koji su rijetko ili
nikada na suncu, često zbog toga imaju porozne (rupičaste) kosti, koje vrlo lako pucaju.

7
; www.energyplus.hr; info@energyplus.hr
Pažnja:
Previše sunca može dovesti do oštećenja na koži i prouzročiti teška oboljenja.
Zbog toga se na suncu ne bi trebao zadržavati predugo i uvijek bi se trebao
dobro namazati zaštitnom kremom za sunčanje kada si na otvorenome bazenu
ili se vani igraš. Uvijek moraš paziti na to da ne izgoriš na suncu. Najbolje da se
prethodno raspitaš kako dugo smiješ biti na suncu, a da ne izgoriš.

b. Sunce poklanja toplinu:

Bi li bez sunca na zemlji bilo tako hladno kao na sjevernom polu?

Kako ne bi izgorjela, zemlja je na točno ispravnom razmaku od

sunca. Ona je od sunca udaljeno toliko daleko da primi taman
toliko topline koliko treba svim ljudima, životinjama i biljkama za
život. Kada bi se sunce ugasilo, već nakon nekoliko tjedana život
više ne bi bio moguć. Voda i zrak bi se pretvorili u ledene oklope.

Bilo bi čak puno hladnije nego u ledenici u tvojoj kuhinji, a tamo

može biti i do -18⁰C. Bilo bi i hladnije nego na sjevernom polu, iako
je tomo već prilično hladno. Na Antarktiku se temperature kreću
od -20⁰C do -50⁰C. Bila je izmjerena čak i temperatura od -89,2⁰C. No to je stvarno najniža temperatura
koja je ikada izmjerena na zemlji. A bez sunca bi bilo još puno, puno hladnije. Temperatura bi bila blizu
apsolutnoj nuli od -273⁰C. Na toj temperaturi smrzli bi se čak i polarni medvjedi, a čak i najdeblje jakne
punjene perjem ne bi mogle dugo izdržati tu temperaturu. No, ipak nema straha, sunce će nam sjati još puno
milijardi godina i opskrbljivati nas svojom toplinom.

8
; www.energyplus.hr; info@energyplus.hr
Zašto je u svemiru hladno?
Sigurno si se već pitao zašto je u svemiru hladno, iako i tamo sja sunce. To je zbog
toga sto u svemiru vlada totalna praznina. Tamo nema zraka, nema plina, nema
vode, nema dna, nema čak niti prašine. Može postati toplo, ako sunčeve zrake
padnu na nešto što bi moglo preuzeti toplinu.

Kod nas na zemlji sunčeve zrake pogađaju atmosferu i zemlju, te je zbog toga toplo.
Ako sjediš na suncu, sasvim jasno osjećaš kako te sunčeve zrake griju dok te
dodiruju, pa čak i zimi. U svemiru stvarno nema ničega i zbog toga tamo ne može
biti toplo.

c. Sunce se brine za kišu

Zašto more na poplavi?

Sigurno si se već koji puta pitao zašto more ne poplavi. Jer sve rijeke,
potoci pa i kiša stalno ulijevaju u more novu količinu vode, tako da bi
se u nekom trenutnu moralo preliti preko obale. To je zbog toga što
se voda u cijelom svijetu nalazi u kružnom tijeku:
Zbog toplih zraka sunca voda iz zemljine površine, pa i mora,isparava.
Zbog toga je razina mora uvijek ista. Sigurno si već u loncu promatrao
ključalu vodu, koja sve više i više isparava. No ipak vodi ne treba da
počne ključati da bi isparavala, čak i bare na cestama nestaju s
vremenom, jer voda ispari zbog topline sunca. Vodena para se diže tako dugo dok ne naiđe na hladniji zrak.
Tamo se sitne kapljice spajaju sa česticama prašine i tvore oblake. To možeš promatrati i kod kuće u kuhinji ili
u kupaonici, kada se vodena para prima za hladno ogledalo ili staklo i pada u obliku kapljica.
Ako su oblaci preteški ili ostanu na planini, voda pada u obliku padalina na zemlju i puni mora, rijeke i jezera.
Voda koja pada na zemlju, dospijeva do podzemnih voda i opet dolazi do rijeka. Čak i kapljice vode koje
padnu na cestu i ne mogu se upiti, ispare zbog sunca i tako u ponovno dio vodenog kružnog tijeka.

9
; www.energyplus.hr; info@energyplus.hr
d. Sunce proizvodi vjetar
Kako to da je na moru vjetrovito?

Sigurno si već osjetio pravi vjetar koji je strujao oko tebe. Ali da li
pomislio da je sunce odgovorno čak i za vjetar? Sunce našu
zemlju ne zagrijava ravnomjerno. Neki slojevi zraka se zagrijavaju
brže nego ostali i zbog toga na zemlji postoje slojevi toplog i
hladnog zraka.

Topli slojevi zraka privlače hladni zrak i zbog toga nastaje

strujanje zraka, a već prema jačini nazivamo ga povjetarcem,
olujom, orkanom ili jednostavno samo vjetar. Sasvim jasno to
možeš osjetiti na moru: tamo stalno puše jači ili slabiji vjetar. Kada sja sunce zrak se brže zagrijava iznad
zemlje nego iznad mora. Vrući zrak se širi i diže se.

Na dnu sada ima mjesta i hladni zrak struju u prostoru koji je oslobođen. Tako nastaje vjetar, pravi morski
povjetarac. Uostalom zemlja se noću brže hladi i tako se vjetar noću okreće i puše prema otvorenome moru.

10
; www.energyplus.hr; info@energyplus.hr
a. Energija sunca

Koju količinu energije nam sunce šalje svaki dan?

Za nas je razumljivo da sunce sja svaki dan, čak i ako je skriveno iza oblaka.
Sva živa bića na zemlji koriste svaki dan energiju sunca kao bi živjeli i rasli,
čak i vjetar i kišu stvara sunce. Mi najčešće uopće ne razmišljamo koju
količinu besplatne energije sunce oslobađa svakodnevno i šalje nama:

• 100.000.000.000 tona dinamita moralo bi eksplodirati svake sekunde, kako bi proizvelo toliko puno
energije koliko proizvodi sunce.
• Snaga energije sunca koja dolazi na zemlju za manje od jedne sekunde dovoljna je da pokrije godišnju
potrebu energije svih ljudi.
• Sunce zrači godišnje na zemlju toliku količinu energije, koja je 15.000 puta veća od potrošnje energije
svih ljudi na svijetu u jednoj godini.
• Sunce dakle šalje puno više energije na zemlju nego je čovječanstvo ikada može potrošiti.

11
; www.energyplus.hr; info@energyplus.hr
b. Podjela sunčeve energije
Može li se jesti sunčeva energija?

Više od trećine sunčeve energije, koja dolazi na zemlju, zračni omotač

vraća natrag u svemir. Najveći dio preuzimaju zrak, mora i kontinenti i
zrače u obliku topline. Samo 0,2 % zaustavlja se u vjetru i morskim
strujama, a 0,1 % je dovoljan za rast i uzgoj svih biljaka na zemlji. Svo
voće i povrće koje jedemo svaki dan, izraslo je uz pomoć sunca. U njima
je dakle, pohranjena energija sunca. Također nafta, zemni plin i ugljen
nastali su iz biljaka i živih bića, koja mogu rasti jedino uz pomoć sunca.
Ova goriva sadrže dakle isto energiju koju je sunce poslalo na našu
zemlju prije milijune godina.

c. Korištenje sunčeve energije

Kako možemo koristiti energiju sunca?

Sunce nam šalje nezamislivo puno energije. U svakoj sekundi zemlja

dobiva od sunca tako puno energije koju bi moglo proizvesti 150
milijuna elektrana. Već i minijaturni dio toga (0,01 %) bio bi dovoljan da
se pokriju ukupne energetske potrebe ljudi. U međuvremenu puno ljudi
širom svijeta koriste energiju sunca. Postoje različite mogućnosti za
korištenje energije sunca. Ovo su najvažniji:

• Za proizvodnju struje: Sunčeve zrake može proizvesti struju, ako ih uhvate određena postrojenja.
• Za proizvodnju tople vode: Snaga sunca dovoljna je da se voda zagrije do temperature da se možeš
tuširati, prati rublje pa i grijati.
• Za proizvodnju biomase: Biomasa su biljke koje se koriste za proizvodnju struje, topline pa čak i
goriva za automobile.
•
No trenutno je pokriven samo jedan mali dio energetskih potreba čovječanstva uz pomoć sunca, no u
godinama koje dolaze to će se sve više povećavati. Korištenje sunčeve energije dobro je za naš okoliš i puno
drugih nositelja energije kao što su nafta, zemni plin ili ugljen, a koji će se uskoro potrošiti.

Solarna energija
Korištenje sunčeve energije naziva se i „Solarna energija“. To dolazi iz Grčkog. Tamo
naime „solaris“ znači „koji se tiče sunca“.

12
; www.energyplus.hr; info@energyplus.hr