Professional Documents
Culture Documents
Izlaz iz
DEPRESIJE
Naslov originala: Depresion, the Way Out by Neil Nedley M.D.
A. L. je dobro znao šta znači biti potiš- upiše. Otac nije umeo da uteši V. Č. kada
ten. U jednom periodu života bio je zapao su u pitanju bili njegovi neuspesi u školi.
u takvu depresiju koja ga je totalno Prebacivao je svom sinu da vodi “dokon,
pgnetaralisala. Jednom drugom prilikom besciljan i beskoristan život” i – smatrajući
izjavio je: “Ja sam sada najnesrećniji promenu smera u životu potpuno
čovek na svetu. Kada bi se ono što osećam nemogućom - prognozirao mu da će
jednako raspodelilo na sve pripadnike postati “običan lezilebović, jedan među
ljudske porodice, na čitavoj zemaljskoj stotinama propalih učenika državnih škola”
kugli ne bi bilo nijednog nasmejanog lica.” koji će na kraju “živeti jednim bednim,
A. L. je imao razloga da bude nesrećnim i jalovim životom”. Ovi izazovi
neraspoložen. Rodio se u siromašnoj sa kojima se suočavao mladi V. Č. ukratko
porodici, doživeo neuspeh na poslu, a objašnjavaju korene depresije koja će ga
potom nije primljen na posao na kojem je, mučiti čitavog života. Činilo se da je V. Č.
kako je osećao, mogao da da sve od sebe. osuđen da živi povučenim životom, usam-
Žena koju je iskreno voleo prerano je ljen, nesrećan i potpuno anoniman. Zaista,
umrla. Kasnije je zaprosio jednu drugu čini se da depresija uništava našu
devojku i ona ga je odbila. Izgledalo je kao kreativnost, spontanost, našu sposobnost
da se zbog svojih iskustava iz prošlosti i da postižemo željene ciljeve u životu, da
sklonosti ka melanholiji A. L. nikada neće se radujemo i shvatimo suštinu našeg
uzdići iznad okolnosti i učiniti nešto od bića.
svog života. Međutim, depresija ne mora da znači i
Decenijama kasnije, na drugom kraju kraj nečije životne priče. A. L., čije je puno
sveta, dogodilo se nešto slično. Ovoga pu- ime i prezime bilo Abraham Linkoln, mo-
ta osoba je pripadala drugom društvenom gao je da se preda svojoj depresiji i da
sloju. Iako se rodio u bogatoj porodici, V. nikada ništa ne postigne u životu. Umesto
Č. se od malena suočavao sa izazovima na toga, on se probijao napred i postao jedan
fizičkom, mentalnom i emocionalnom pla- od najcenjenijih američkih predsednika
nu. Kada mu je bilo tri godine, pao je sa svih vremena. Njegov život je dokaz da
magarca i dobio potres mozga. U jeda- ljudski mozak ima ogroman potencijal. U
naestoj godini život mu je visio o koncu jednom trenutku njegovog života činilo se
kada je njegov lekar pokušavao da ga da je Linkolnov um bio toliko opterećen da
spase od galopirajuće upale pluća. Kada je više nije mogao da funkcioniše, ali mu je
imao 18 godina, rasprsnuo mu se bubreg kasnije omogućio da sastavi i održi poznati
usled pada sa visine od skoro 9 metara, govor u Getizburgu.
nakon čega se sedmicama oporavljao. Depresija mladog V. Č. mogla je da bu-
Često se činilo da će ga mentalni i de poslednje poglavlje u tužnoj biografiji
emocionalni izazovi sa kojima se suočavao još jednog čoveka u svetskoj istoriji. Me-
dotući. Dva puta je pao na prijemnom đutim, Vinston Čerčil (kako je glasilo nje-
ispitu za koledž na koji je želeo da se govo puno ime) se takođe uzdigao iznad
8 IZLAZ IZ DEPRESIJE
Mozak nije statičan organ; njegova tome. Mozak se izgrađuje i menja kroz
struktura se neprestano menja. Te prome- iskustvo i pod uticajem sredine. Stoga na-
ne su objašnjene u tabeli 2. čin ishrane, stil života i mnogobrojne odlu-
ke koje donosimo svakog dana u ogromnoj
Tabela 2. Mozak se neprestano menja meri utiču na efikasnost funkcionisanja i
ponašanja našeg mozga. Uputstvo dato u
- U toku učenja struktura mozga se menja.
- Formiraju se novi neuroni, stvarajući tako
Bibliji pre skoro 2000 godina je čak i
nove uspomene. značajnije u svetlu moderne nauke: “I da
- Alkohol, bolest i stres mogu uništiti neu- se obnovite duhom uma svojega.”12
rone.
- Način ishrane, stil života i odluke koje Mentalni poremećaji
svakog dana donosimo menjaju strukturu Uzimajući u obzir tako složenu struktu-
mozga. ru i funkciju ljudskog mozga, ne bi trebalo
da nas iznenadi što u njemu ponekad dođe
Ono što najviše zadivljuje i iznenađuje i do nekih poremećaja. Postoje dve osnov-
kada je u pitanju mozak jeste da on nije ne grupe mentalnih poremećaja. Poreme-
statičan, ni u fizičkom ni u hemijskom smi- ćaji vezani za zavisnost, poput alkohola ili
slu. Mozak se stalno menja. Svaki put kada droga, nazivaju se bolesti zavisnosti Svi
osoba nauči nešto novo, bilo svesno ili ostali se nazivaju “mentalni poremećaji”.
podsvesno, to iskustvo menja strukturu Zašto se pravi ta razlika? Sve bolesti zavis-
mozga. Dakle, prenošenje putem nerava nosti imaju u sebi komponentu mentalnog,
(neurotransmisija) ne samo što sadrži naj- ali možda zahtevaju drugačiji pristup
novije informacije, već će, ako se učenje lečenju od mentalnog poremećaja koji u
odvija odgovarajućim intenzitetom i po sebi nema komponentu zavisnosti.
odgovarajućoj šemi, ono promeniti sledeće Činjenica je da mentalni poremećaji i
prenošenje putem nerava. Ako je neko bolesti zavisnosti uzimaju veliki danak u
iskustvo dovoljno značajno da bi se zadr- savremenom društvu. Skoro 82% stanov-
žalo u memoriji, ono će dovesti do stva- nika Menhetna u Njujorku pokazuje neke
ranja novih sinaptičkih veza, prekidanja znake i simptome mentalne rastrojenosti.
starih i jačanja ili oslabljenja postojećih Međutim, kod većine njih ti znaci i simpto-
veza. mi nisu zastupljeni svi odjednom niti traju
Doživljaj stresa, bolest ili konzumiranje toliko dugo da bi se mogla postaviti dijag-
alkohola ili nekih drugih toksina mogu noza mentalnog obolenja.13 Prema nedav-
uništiti neurone. Savremeni podaci poka- no urađenim procenama, 28% stanovniš-
zuju da se novi neuroni mogu razviti čak i tva SAD (44 miliona ljudi) ima neki men-
u mozgu odraslih osoba,10 gde mogu talni poremećaj ili bolest zavisnosti u bilo
doprineti stvaranju novih uspomena. Kao kom periodu svog života kao što je
rezultat iskustva, informacija sada kruži prikazano u tabeli 3.14,15 Zapazite da oko
drugačijom putanjom. Mnoge od ovih 22% ima neki mentalni poremećaj, dok
promena mogu biti dugotrajne ili čak preostalih 6% pati od neke bolesti zavis-
stalne. Na ovaj način mogu da postoje nosti.16,17,18
različita sećanja na događaje koji su se
desili pre 20, 30 ili čak 50 i više godina, Tabela 3. Zastupljenost mentalnih
poremećaja u SAD
uključujući mnoga naša sećanja iz detinj-
stva. Poremećaj Stanovništvo SAD
Većina od naših 35,000 gena11 učes- Samo mentalni poremećaj 19%
tvuje u građenju ove zaista zadivljujuće Samo poremećaj zavisnosti 6%
strukture koju mi zovemo mozak, ali Mentalni poremećaj uz zavisnost 3%
svakako da nisu jedini koji učestvuju u Ukupno 28%
ČUDESNI UM I NEVIDLJIVA BOLEST 11
Mnogi ljudi koji zaista imaju neko men- simptoma koji su ukazivali na to da treba
talno obolenje nastavljaju da funkcionišu da poseti stručnjaka za mentalno zdravlje.
skoro potpuno normalno pošto ili ne bolu- Tek kada je bila hiljadama kilometara
ju od neke teške mentalne bolesti ili nauče daleko od kuće, Seli se usudila da kaže
da dobro skrivaju svoje simptome i oseća- lekaru da je zabrinuta zbog simptoma koje
nja. Ipak, 9% stanovništva SAD pati od je primetila kod sebe. Čovek kome se
veoma teških mentalnih bolesti koje ozbilj- poverila nije bio psihijatar, već specijalista
no ometaju njihovo funkcionisanje,19 one- interne medicine. I on joj je zaista pomo-
mogućavajući redovan odlazak u školu ili gao. Postavljena je dijagnoza za njen pro-
na posao ili dovodeći čak do toga da ti ljudi blem – depresija. Ona se suviše dugo bori-
moraju da odu u bolnicu. la sa depresijom, a da toga nije bila ni
svesna. Ona se udaljila od rešenja zbog
Stigma mentalnog obolenja opšteprihvaćenog mišljenja da je sramota
Seli Loson je bila jedna od onih žena imati neko mentalno obolenje i ići kod
koja se sama probila i uspela u životu. stručnjaka za mentalno zdravlje.
Počevši skoro od nule, započela je veoma Zašto se toliko mnogo ljudi palši dijag-
uspešan posao i izgledalo je da će sada, noze “mentalno obolenje”? Da li ih sam taj
nakon što je prodala svoju kompaniju po izraz asocira na ljude koji lišeni ljudskih
prilično visokoj ceni, do kraja života uživati kvaliteta besciljno lutaju po bolnicama na
u luksuzu bez ikakvih finansijskih briga. čijim vratima i prozorima se nalaze rešet-
Bila je isto tako preduzimljiva i odlučna ke? Da li mi to ne shvatamo da se većini
kada su u pitanju bili i njeni hobiji. Njena izazova na polju mentalnog zdravlja može-
prva ljubav bilo je jahanje. Seli je bila mo uspešno suprotstaviti ambulantnim
ponosna na svoju oštroumnost i sposob- lečenjem bolesnika tj. bez njegovog
nost rešavanja problema čak i u teškim zadržavanja u bolnici?
situacijama.
Međutim, kako su godine prolazile, Depresija – često mentalno obolenje
neke stvari u Selinom životu su počele da Depresija je jedno od najčešćih i naj-
se menjaju. U početku su se znaci činili opasnijih mentalnih obolenja kojeg se ljudi
beznačajnim: nesanica, uznemirenost i najviše i plaše. Možda nemamo neke tajne
češći odlasci kod lekara zbog fizičkih tego- strahove da ćemo “poludeti” i zapasti u
ba. Sada, u svojim 70-tim, Seli je imala psihotično stanje gubeći vezu sa real-
stvarnih zdravstvenih problema. Njen lekar nošću, ali smo svi mi ponekad
ju je, međutim, stalno uveravao da to nije “neraspoloženi” ili se osećamo depresivno.
ništa opasno i da ne treba da brine. Promene raspoloženja predstavljaju
Nažalost, ta uveravanja nisu umanjila normalnu pojavu u životu čoveka. Među-
njenu sve veću zabrinutost. Seli je znala tim, kod nekih depresija traje veoma dugo
da su njeni problemi postali zaista ozbiljni i može imati ozbiljne posledice. Takvo sta-
kada je shvatila da je postala neodlučna. nje nije normalno; tada treba ukazati me-
Ona je uvek bila ta koja je sklapala dicinsku pomoć. Onaj ko pati od depresije
poslove i donosila odluke na sastancima možda nije svestan da mu je potrebna
upravnog odbora kompanije, ona je bila medicinska pomoć ili ne želi to da prizna.
šampion u jahanju. Reč “neodlučnost” nije Pogrešno shvatanje depresije predstavlja
postojala u njenom rečniku. možda najveću opasnost za nas.
Seli se pitala može li tu pomoći struč-
njak za mentalno zdravlje, ali je odbacila Šta je, u stvari, depresija?
takvu ideju. Ona je sama bez ičije pomoći Dakle, šta je “depresija”? Koliko je ona
uspela u životu. No, bilo je suviše mnogo česta? Ko joj je sklon? Može li čovek patiti
od depresije, a da to ni ne zna? Postoji li
12 IZLAZ IZ DEPRESIJE
više vrsta depresija? Koji lekar se bavi zahtevaju operaciju. To je oblast koju sam
njenim lečenjem? Da li je ona isključivo uvek najbolje znao. No, jednoga dana sam
psihološke prirode? Može li se postaviti u jednom stručnom medicinskom časopisu
tačna dijagnoza i može li se ona uspešno pročitao članak u kojem je pisalo da, kada
lečiti? Može li se izlečiti? Da li je ona se malo detaljnije analizira, otprilike svaki
vezana za stil života? Ako zapadnem u treći pacijent koji odlazi kod interniste pati
depresiju, da li ću morati da uzimam od depresije.21
lekove i da li ću morati da ih uzimam do Pošto je ova bolest tako česta pojava u
kraja života? Ova knjiga je posvećena mojoj oblasti, smatrao sam da je moja
onima koji žele da znaju odgovore na ova dužnost da o njoj naučim što je više mo-
pitanja. guće. Nisam želeo samo da prepoznam tu
Neke od činjenica o depresiji navedene bolest, već i da umem da na pravilan način
su u tabeli 4. lečim svoje pacijente koji od nje boluju.
Već sam znao za mnoge uobičajene lekove
Tabela 4. Nekoliko činjenica o depresiji kojima se depresija uspešno leči, ali sam
- Duboka depresija je najčešći vid pore- želeo da odem dalje od samo standardne
mećaja raspoloženja. dijagnoze i metode lečenja.
- Javlja se u svim kulturama i društvenim Kao i kod svake bolesti, mora postojati
slojevima, i među bogatima i među siro- uzrok. Cenjeni i sada pokojni doktor medi-
mašnima. cine Albert Brast (Albert Brust) učio me je
- Većina ljudi nema pravilno mišljenje o da mi se nikada ne desi da samo postavim
njoj.
dijagnozu da neko boluje, na primer, od
- Od depresije pati svaki treći pacijent koji
odlazi kod interniste.
kongestivne srčane mane (CSM). Prvo je
- Pravilnim lečenjem može se u velikoj meri trebalo da odredim njen uzrok. Da li je to
ublažiti ili potpuno izlečiti. srčani zalistak ili problem sprovođenja
- U većini slučajeva pacijent ne mora da impulsa u srcu, ili je u pitanju možda
ostaje u bolnici. obolenje koronarne arterije (najčešći
uzrok) ili čak problem sa glavnim srčanim
Oblik depresije koji se naziva teška mišićem? Možda je u pitanju i problem sa
depresija je druga po zastupljenosti men- hormonima nastao negde drugde u orga-
talna bolest u Sjedinjenim Državama. Na nizmu koji, međutim, utiče na srce. Prvo
prvom mestu su jednostavne fobije poput što sam morao da uradim je da pronađem
straha od mnoštva ljudi ili zatvorenog odgovore. Zašto? Da bih na najuspešniji
prostora, itd. Teška depresija je daleko mogući način lečio pacijenta.
najčešći oblik poremećaja raspoloženja. No, zar se CSM ne leči na isti način bez
Čak 10% stanovništva će u nekom periodu obzira na uzrok? Da i ne. Neki od stan-
života doživeti neki vid depresije.20 Ona dardnih metoda lečenja se, bez obzira na
pogađa sve društvene slojeve, sve materi- to koji je uzrok, međusobno ne razlikuju,
jalne kategorije i sve oblasti društva. kao što su ishrana siromašna natrijumom i
Većina ljudi ne razmišlja o stanju dep- medikamenti diuretici. No, ako želimo da
resije na pravilan način. Potrebno je da pronađemo najbolji način lečenja, moramo
shvatimo šta je depresija ne samo zato što ustanoviti uzrok. Osim toga, u zavisnosti
je ona danas veoma česta pojava, već zato od uzroka, moguće je izlečiti pacijenta ta-
što iz godine u godinu postaje sve češća. ko da on posle određenog vremena možda
Ja, kao internista, u svojoj ordinaciji viđam neće morati da uzima nikakve lekove niti
sve više pacijenata koji pate od depresije. da se pridržava određenog režima ishrane.
Internisti se bave fizičkim obolenjima unu- Pitao sam se da li možemo razmišljati
trašnjih organa kod odraslih kao što su na isti način i kada je u pitanju depresija.
bolesti srca, pluća, želuca i creva koja ne Tako sam počeo da proučavam ovu oblast,
ČUDESNI UM I NEVIDLJIVA BOLEST 13
što se kasnije pokazalo kao veoma korisno otptilike oko 40. godine života (takozvana
za moje pacijente koji su bili žrtve ove kriza srednjeg doba). Rizik obolevanja od
bolesti. To se pokazalo korisnim i za one ove bolesti se tokom godina takođe
koje sam imao priliku da poučavam putem povećao.
predavanja i seminara. Povećan rizik obolevanja od depresije
Rezultati mog istraživanja čine osnovu je zapanjujuća činjenica kada se uzme u
ove knjige. Pristup koji ovde ukratko opi- obzir društvo u kojem živimo, posebno u
sujem jedinstven je u ovom trenutku, no SAD i razvijenom svetu. Nema sumnje da
ne verujem da će dugo ostati takav, i to iz živimo u vremenu u kojem imamo više
dva razloga: (1) Kod većine mojih pacije- onih koji se zabavljaju i više “zabave” nego
nata koji su bili depresivni rezultati su bili ikada ranije u ljudskoj istoriji. Imamo sve,
odlični, i (2) ima smisla sa naučne i kliničke od zabavnih parkova do bioskopa i sport-
tačke gledišta. skih događaja i bezbroj drugih oblika
Otkad sam čitao o depresiji u članku zabave i razonode, da ne spominjemo kon-
posvećenom internoj medicini i postao stantno uključen televizor koji se nalazi u
svesniji njenih simptoma, kod otprilike 99% američkih domova. Ipak, sve je više
svakog četvrtog mog pacijenta vidim bar depresivnih i tužnih ljudi. Da li možda pos-
neke elemente depresije. Znači, depre- toji veza između potrage za zabavom i
sivne pacijente viđam svakodnevno, a nepronalaženja trajne sreće? Ovo izuzetno
često i po nekoliko puta na dan. Žalosno je zanimljivo pitanje razmotrićemo u 9. pog-
što vrlo mali broj depresivnih osoba traže lavlju.
medicinsku pomoć. Za svaku osobu koja Veliki broj ljudi koji pati od ove bolesti
dođe kod lekara sa ovom bolešću postoji i štetne posledice posmatrane iz kliničkog
mnogo više onih koji pate od njenih ugla su ogromne, kao što je prikazano u
posledica, ali ne odlaze kod lekara, psi- tabeli 6.26,27
hologa ili bilo kog drugog specijaliste.
Mnogi ne traže pomoć zato što ne shvata- Tabela 6. Uticaj depresije
ju da je njihova bolest nastala zbog men- -Pogađa 200 miliona ljudi širom sveta
talne traume. - Od nje trenutno boluje više od 19 miliona
Amerikanaca
Depresija je sve češća pojava - Njeno lečenje, onesposobljenost obolelih i
Depresija je sve češća pojava svuda u izgubljena produktivnost košta SAD 70 mili-
svetu i sve više mladih ljudi danas boluje jardi dolara godišnje.
od nje, kao što je prikazano u tabeli
5.22,23,24,25 Vidimo da ona pogađa 200 miliona lju-
di širom sveta, što znači svaku 30. osobu
Tabela 5. Depresija je sve češća pojava na svetu. Ove godine će u SAD od nje obo-
- Od 1915. godine povećao se broj onih koji
leti 19 miliona Amerikanaca ili svaka 16.
zapadaju u depresiju. osoba. Troškovi lečenja od ove bolesti sa-
- Izgleda se da ova bolest napada u ranijem mo u Americi iznose 70 milijardi dolara go-
životnom dobu nego ranije. dišnje.28 To je približno sumi koja se troši
- Glavne epizode depresije se danas često na lečenje srčanih obolenja koja su prva
odigravaju u periodu do 25. godine života. na listi uzroka smrti u SAD. Prodaja anti-
- Sveukupno gledano, rizik obolevanja od depresiva porasla je za 800% na 10,2 mili-
depresije se tokom vremena povećao. jarde dolara od 1990. godine.29 Broj osoba
koje uzimaju lekove protiv depresije tako-
Zapazite da se glavne epizode depresi- đe se postepeno povećavao, kao što se
je danas odigravaju u periodu do 25. godi- vidi u tabeli 7.30 Mi se zaista suočavamo
ne života, dok se ranije javljala kod ljudi sa jednom ozbiljnom bolešću.
14 IZLAZ IZ DEPRESIJE
Peti simptom, promene u telesnoj teži- simptom umora nije praćen simptomom
ni ili apetitu, takođe mogu da budu duboke tuge, često je potrebno ubeđivati
ekstremno različite. Ako je u pitanju moj takve pacijente da se kod njih ipak radi o
stalni pacijent, proveriću kolika je njegova depresiji. Pacijent to mora da shvati ako
težina bila na prethodnom pregledu. Ako želi da bude izlečen. To je onaj značajan
osoba u toku mesec dana izgubi ili dobije prvi korak koji treba načiniti kako bi se
više od 5% svoje telesne težine ne ulažući postigao cilj trajnog izlečenja.
nikakve napore u tom pravcu, u pitanju je Detaljnije objašnjenje teške depresije
ovaj simptom. Ovaj simptom je u pitanju i nalazi se u Dodatku III. Za one koje
onda kada takve osobe skoro svakog dana možda zanimaju simptomi još jednog bla-
primete kod sebe izrazito pojačan, odnos- gog oblika depresije poznatog pod nazi-
no slab apetit. Ovaj simptom je prisutan i vom distimični poremećaj, naći ćete ih u
kada deca ne dobijaju na težini koliko se Dodatku IV.
očekuje u određenom periodu života.
Šesti simptom, nedostatak koncentra- Zaključak
cije, najviše se zapaža kod studenata ili Ljudski mozak je čudesan organ po
umnih radnika. Oni koji imaju poteškoća u svojoj strukturi i funkciji. Njegove neve-
donošenju odluka ili kažu da je teško jasno rovatne međukomunikacije koje povezuju
i trezveno razmišljati svaki dan takođe električne i hemijske signale večiti su pred-
pokazuju ovaj simptom. met naučnih studija. Međutim, kao i svaki
Sedmi simptom, osećaj bezvrednosti, drugi telesni organ, i mozak može da
čini da se osoba skoro svakog dana oseća oboli, što se dešava ljudima svih uzrasta u
tako kao da nikome nije ni od kakve SAD i u svim delovima sveta. Depresija je
koristi. Preteran ili neprimeran osećaj krivi- jedna od tih bolesti.
ce takođe ukazuje na ovaj simptom. Ako Broj stanovnika SAD koji pate od dep-
čovek sebi prebacuje zbog nečega ili oseća resije u stalnom je porastu, a procenat je
krivicu zato što se razboleo, ne možemo mnogo veći među onima starim između
reći da je u pitanju ovaj simptom. 15. i 25. godina. Žrtva depresije se, zbog
Osmi simptom, morbidne misli, obuh- takve vrste poremećaja funkcije mozga,
vata često razmišljanje o smrti ili samo- oseća neprijatno, pa ne želi da prizna da je
ubistvu, bilo da je dotična osoba smislila u pitanju depresija ili skriva bolest, tako da
plan kako da to sprovede u delo ili ne. se uopšte i ne leči.
Očigledno je da osoba koja je već Dobra vest je ta što su nedavna otkrića
pokušala da izvrši samoubistvo pokazuje vezana za dijagnostikovanje i lečenje
ovaj simptom. depresije u ogromnoj meri povećala mo-
Deveti i poslednji simptom je onaj sa gućnost ozdravljenja. Novina je u tome što
kojim se najčešće susrećem u svojoj prak- se napušta metoda lečenja ove bolesti
si – umor i nedostatak energije skoro uobičajenim lekovima. Taj novi pristup se
svakog dana. Mnogi ljudi dolaze u moju pokazao kao veoma koristan i blagotvoran
ordinaciju žaleći se na ovo. Obično im za moje pacijente, što bi trebalo da ohrabri
postavim pitanja vezana za ostale simp- sve one koji pate od depresije ili znaju
tome da bih video da li je depresija nekog ko boluje od nje. Cilj ove knjige je
osnovni uzrok. Iako uzrok umora kod da ukratko opiše uspešnost ove jedin-
većine mojih pacijenata koji se žale na stvene metode lečenja.
njega nije depresija, kod mnogih jeste;
kod onih kod kojih to jeste slučaj, prime-
njujem pristup opisan u 3. poglavlju da bih
pronašao stvarni uzrok njihove depresije
dok sastavljam profil njihovog stanja. Ako
2. poglavlje
je bila uporna: “Slušaj, Ed, ništa što si do Najčešći fizički faktor kod moždanog udara
sada učinio nije te oslobodilo glavobolje. je ateroskleroza ili stvaranje suženja -
Mislim da ovo što doktor predlaže vredi plakova u arterijama koje snabdevaju mo-
makar pokušati!” zak. Arterije se na kraju začepe izazivajući
Edu i mnogim drugim depresivnim smrt tkiva u mozgu koje se snabdeva
osobama teško je da poveruju da depresi- krvlju putem ovih oštećenih arterija.
ja nije prosto mentalna bolest sa mental- Zapazite da se kod ljudi koji pate od
nim simptomima (ukratko izneseno u 1. depresije za 50% povećava rizik od kob-
poglavlju, tabela 9). Ovakvo gledište je nog moždanog udara.4 Zašto? Depresija
delimično rezultat pogrešnog, vekovima menja krvne pločice koje cirkulišu u krvo-
starog shvatanja kojem su nas učili staro- toku, na taj izazivajući njihovu hiperak-
grčki filozofi, a to je da su um i telo odvo- tivnost, što, opet, povećava rizik od začep-
jeni. Pojam “mentalna bolest” često oteža- ljenja arterija u kojima postoje naslage
va široj javnosti da pravilno razume o holesterola. Verovatnoća dobijanja možda-
čemu je reč, kao što je to bilo u Edovom nog udara povećava se i oslobađanjem
slučaju. hormona stresa iz adrenalnih žlezda6 koje
Ako čovek ne shvati usku povezanost se nalaze iznad bubrega.
između uma i tela, imaće pogrešno shva-
tanje o zdravlju i bolesti. Pogrešno je miš- Depresija i srčano obolenje
ljenje da mentalna bolest nije povezana sa Srčani udar, druga po redu bolest na
fizičkim zdravljem i da fizička bolest nije listi onih na koje utiče depresija, pred-
povezana sa mentalnim zdravljem. U stavlja najčešći uzrok smrti u SAD i celom
stvarnosti, mentalni i fizički aspekt zdravlja svetu.7 Pacijenti koji su doživeli srčani udar
i bolesti nerazdvojno su povezani.1 Budući mogu da se, nakon oporavka od fizičkih
da je depresija i uzrok i posledica, ona simptoma, osećaju nesposobnima da se
ume da iskomplikuje ostale bolesti. vrate uobičajenim životnim obavezama.
Da izaziva samo mentalne simptome, Mogu da osećaju neki nemir i tugu ili
depresija bi bila dovoljno ozbiljna bolest. nedostatak energije koji ne umeju da
Međutim, depresija može da bude i objasne. Normalno je da se pacijenti koji
osnovni uzrok simptoma koji su opasni po su doživeli srčani udar osećaju tužno zbog
život. Kada je osoba fizički bolesna, depre- svoje bolesti. Međutim, nije normalno da
sija može drastično da pojača tu bolest, ta tuga traje duže od dve sedmice, naroči-
čak dotle da izazove smrt. Nekoliko ozbilj- to ako su se, u fizičkom smislu, uspešno
nih bolesti na koje depresija utiče u velikoj oporavili. Produženo stanje očaja treba
meri navedene su u tabeli 1.2,3 lečiti na odgovarajući način, kao što je
objašnjeno u tabeli 2.
Tabela 1. Uticaj depresije na
smrtonosne bolesti Tabela 2. Depresija nakon srčanog
Depresija povećava rizik od: udara
- Kobnog moždanog udara za 50 odsto. Ako pacijent koji se oporavlja od srčanog
- Iznenadne srčane smrti 2,5 puta učestali- udara postane depresivan:
je među onima koji su preživeli srčani udar. - Depresija ometa ozdravljenje.
- Umiranja od raka. - Depresija u velikoj meri povećava rizik
- Umiranja od upale pluća. umiranja u roku od dve godine.
- Depresija se mora lečiti.
nakon srčanog udara za 50% veći nego holesterola u krvi, dijabetes i visok krvni
kod zdravih ljudi.8 Kod pacijenata koji su pritisak.
imali srčani udar, a pate od teške depresi- Kod starijih osoba, depresija povećava
je verovatnoća da će umreti u roku od dve rizik dobijanja koronarnog srčanog obole-
godine nakon udara veća je za 150% nego nja. Nedavno je završeno opsežno istraži-
kod pacijenata koji su doživeli srčani udar, vanje vezano za depresivne muškarce i že-
ali ne pate od depresije.9 Ovaj alarmantni ne starije od 65 godina. Ovih 4.493 muš-
porast smrtnosti može se delimično objas- karaca i žena, koji nisu bolovali ni od jedne
niti fizičkim faktorima vezanim za depresi- poznate bolesti srca, bilo je analizirano
ju. Depresija izaziva poremećaj srčanog radi utvrđivanja prisutnosti simptoma dep-
ritma, umanjujući sposobnost srca da kuca resije. Neki od njih su pokazivali veliki broj
brže u toku neke aktivnosti odnosno da simptoma depresije, dok drugi nisu imali
kuca sporije u stanju mirovanja.10,11 Ove nijedan. Za one koji su pokazivali veliki
preteće brojke govore da je pronalaženje broj simptoma depresije rizik obolevanja
adekvatne metode lečenja depresije ili od bolesti srca povećao se za 40%, a rizik
umora možda čak važnije od uzimanja umiranja za 60%. Autori ovog istraživanja
pravog leka nakon srčanog udara. su zaključili da među starijim Amerikanci-
Kada se dijagnostikuje začepljenje ma simptomi depresije upućuju na dodat-
koronarne arterije, pacijentu se obično ni rizik obolevanja od koronarne bolesti
operacijom ugradi bajpas kako bi se srca i umiranja od te bolesti.14
poboljšao protok krvi do srca. Kada se Kada su u pitanju dijabetičari, depresi-
oporave od operacije, pacijenti obično mis- ja u ogromnoj meri povećava rizik obole-
le da je problem rešen i da više ne moraju vanja od bolesti srca u slučaju ovisnika o
da brinu za svoje srce. Kao što sam opisao insulinu,15 no izgleda da ne povećava rizik
u svojoj knjizi Zakoni zdravlja i izleče- kod žena mlađih od 65 godina koje nema-
nja, ako se ne koriguje nivo holesterola u ju dijabetes.16
krvi, krvni pritisak i zavisnost od duvana,
bajpas će se začepiti za 1-10 godina. Depresija i rak
Ono što nije bilo poznato u vreme kada Šta reći o uticaju depresije na rak,
sam pisao knjigu Zakoni zdravlja i izle- drugi po redu uzrok smrti u SAD? Kada se
čenja jeste da postoji mnogo važniji fak- rak proširi sa prvobitno zahvaćenog na
tor od nivoa holesterola, krvnog pritiska i ostale organe, u velikom broju slučajeva
pušenja – raspoloženje pacijenta kojem je pacijent umire. Da li će pacijent umreti ili
ugrađen bajpas. Istraživanja pokazuju da ne i koliko dugo će živeti nakon ulaska u
je depresivnost nakon operacije ugradnje terminalnu fazu bolesti zavisi od nekoliko
bajpasa dobar pokazatelj da će dotična faktora u koje spadaju: (1) tip raka, (2)
osoba, za jednu do pet godina, ponovo mesto gde se proširio, (3) vrsta prepisane
osetiti bolove u grudima i dobiti začeplje- terapije i (4) mentalno zdravlje pacijen-
nje koje ih je i izazvalo.12 Ta istraživanja ta.17,18,19
pokazuju da je u slučaju ponovnog začep- Istraživanja pokazuju da dobro mental-
ljenja koronarne arterije depresija mnogo no zdravlje može da poveća šanse za
značajniji faktor rizika od onih dobro poz- izlečenje od raka kao što je pokazano u
natih faktora. tabeli 3. Dobro mentalno zdravlje može
Jedno drugo istraživanje pokazuje da da spreči negativan uticaj depresije na
depresija utrostručuje rizik od obolevanja imuni sistem.20
od neke bolesti srca kod muškaraca koji Jedno istraživanje koje je izvršio
nikada nisu imali srčanih tegoba.13 Ovaj Nacionalni institut za starenje u Betezdi
rizik je nezavisan od ostalih poznatih rizika (Bethesda), u državi Merilend, pokazuje da
od bolesti srca, uključujući pušenje, nivo kod osoba starijih od 70 godina koje pate
20 IZLAZ IZ DEPRESIJE
najvećoj meri doprinose pojavi astme, vremenskog perioda tokom kojeg stariji
naročito kod nepušača. Adekvatna kontro- ljudi neće biti onesposobljeni”.44 Dakle,
la stresa i lečenje depresije mogu ne samo lečenje čak i blažeg oblika depresije kod
da spreče nastanak astme, već i da potpo- starijih osoba može sprečiti njihovo
mognu kontrolisanje pogoršanja kod onih propadanje, tako što će se prekinuti kruž-
koji već imaju ovu bolest. na iterakcija između progresivne spirale
depresije i fizičkog propadanja. To da li je
Glavobolja starijoj osobi potrebna kućna nega možda
Dva do tri procenta Amerikanaca ima je više vezano za mentalno nego za fizičko
hroničnu glavobolju praćenu napetošću zdravlje. Rizici od onesposobljenosti sa
koja izaziva bol u obe strane glave i vratu, kojima se suočavaju starije osobe
koji može da traje od pola sata do nekoliko prikazani su u tabeli 7.
sedmica. Jedno istraživanje pokazuje da je
skoro polovina onih koji se žale na Tabela 7. Depresija među starijim
hroničnu glavobolju i napetost depresivna osobama
i stalno zabrinuta. Mnogi pacijenti koji
- Dovoljan je samo jedan simptom depresi-
imaju glavobolje ne pokazuju vidljive je da bi se rizik od onesposobljenosti pove-
znake depresije i zabrinutosti i lekar ih uoči ćao.
tek nakon razgovora i procene, kako kaže - Što je više simptoma, veći je i rizik.
vodeći pisac dr. Lipšik (G. Lipchik) sa uni- - Lečenjem simptoma rizik se smanjuje.
verziteta Ohajo (Ohio University).41 - Lečenjem čak i blagog oblika depresije taj
Mnoge od pacijenata obuhvaćenih rizik se može smanjiti.
istraživanjem koje je sproveo dr. Lipšik
glavobolja je mučila toliko dugo vremena
da nisu mogli da se sete koji simptom im Napadi
se prvi javio - glavobolja ili depresija. Kao što je svima poznato, još uvek
Stoga oni koji su sprovodili ovo istraživanje nismo otkrili sve načine na koje depresija
nisu mogli da odrede da li su se psihološki može da utiče na fizičko zdravlje. Osim
problemi javili pre nego što su počele gla- toga, neke od bolesti koje smo naveli kao
vobolje ili su nastali kao posledica glavo- posledicu depresije mogu biti indirektna
bolja. Ja sam u svojoj lekarskoj praksi posledica nečeg drugog. Na primer, kao
otkrio da odgovarajući režim lečenja često što je ranije rečeno, preterana količina
doprinosi otpunom prestanku glavobolja. kortizola, kojeg luče adrenalne žlezde kao
Upravo to sam rekao Edu Harisu, našem odgovor na depresiju, može da izazove
pacijentu sa početka ovog poglavlja. osteoporozu i visok krvni pritisak. Među-
tim, jedna stvar je jasna – depresija je
Fizička onesposobljenost usko povezana sa mnoštvom fizičkih
Oko 20% starijih osoba pokazuje neke bolesti i simptoma.
znake depresije. Ako inače zdrave osobe Potrebno je još detaljnije istraživati ove
starije od 70 godina pokazuju makar samo mnogobrojne ostale veze. Na primer, stari-
jedan simptom depresije, postoji veća ji odrasli ljudi koji su depresivni imaju šest
verovatnoća da će u naredne četiri godine puta veće šanse da dobiju epileptične
postati onesposobljene.42,43 Što je veći napade od njihovih srećnijih vršnjaka.45
broj simptoma (lista simptoma se nalazi u Ovo otkriće ukazuje na to da, bar u nekim
1. poglavlju), veći je i rizik. Istraživanja slučajevima, neki treći faktor može da
pokazuju da je “prevencija i lečenje simp- bude osnovni uzrok i depresije i epilep-
toma depresije možda jedan od najefikas- tičnih napada.
nijih načina intervencije, čiji je cilj sma-
njenje fizičkog propadanja i produžavanje
24 IZLAZ IZ DEPRESIJE
Mediji konstantno podstiču “umereno” miraju alkohol.78 Osim što alkohol odnosi
konzumiraje alkohola. Naići ćete na toliko mnoge živote putem samoubistva, on to
izveštaja i istraživanja koja pokazuju da čini i putem ubistva i nesrećnih slučaja u
alkohol u manjim količinama smanjuje rizik ovoj istoj starosnoj grupi.
od srčanog udara, no čudno je to da kada Možda se pitate: “Ako alkohol nije
se objave istraživanja poput ovoga koje je dobar za jednog 20-ogodišnjaka, zašto je
obavio dr. Kesler, mediji ćute kao zaliveni. dobar za nekog ko ima 21 ili 40 ili čak 70
Oni ne objavljuju da umereno konzumira- godina?” Smatram da je važno poučavati
nje alkohola ne samo što povećava rizik od svaku generaciju da objektivno ispita
smrti samoubistvom, već i ubistvom, nes- prednosti uzdržavanja od alkohola. To
rećnim slučajem, izazvanu rakom, hepatiti- znanje može u mnogome doprineti sma-
som C i gomilom drugih uzroka. Rizik od njenju bede, bolesti i smrti širom sveta.
samoubistva kod onih koji umereno konzu- Alkohol nije jedina supstanca koja
miraju alkohol objašnjen je u tabeli 13. menja stanje uma, a koja povećava rizik
od samoubistva. U 6. poglavlju spominje-
Tabela 13. Osobe koje umereno mo da lekovi antidepresivi poput SSRI
konzumiraju alkohol imaju povećan (select serotonin reuptake inhibitors, to je
rizik od samoubistva grupa antidepresivnih lekova čije se dej-
Posledice umerenog konzumiranja alkohola: stvo sastoji na inhibiciji ponovnog preuzi-
- Češća pojava suicidnih misli i neplaniranih manja serotonina, prim.red.) pa čak i bilj-
pokušaja ka Kava-Kava povećavaju mogućnost
- Privremeno remeti moć rasuđivanja samoubistva, no nedavno obavljena
- Može direktno dovesti do pokušaja istraživanja pokazuju da i neki stimulativne
samoubistva droge isto toliko povećavaju rizik od
- Alkohol je pronađen u krvi mnogih žrtava samoubistva.79 U 9. poglavlju ćemo istraži-
samoubistva vati ovu vezu u slučaju frontalnog režnja
mozga. Svima treba preporučiti uzdržava-
Kako mediji mogu da ćute o ovim oči- nje od supstanci koje menjaju stanje uma,
glednim štetnim posledicama, dok pokuša- a naročito onima kod kojih su prisutni još
vaju da ubede ljude u korisnost potencijal- neki faktori rizika kada su u pitanju depre-
no smrtonosne supstance za koju postoje sija i samoubistvo.
čvrsti dokazi da predstavlja treći po redu
uzrok smrti u Americi?76 Da nije po sredi Odbijanje da se potraži pomoć
novac koji se dobija od reklama? Detaljnije Suicidne (samoubilačke) misli su nešto
o opasnostima umerenog konzumiranja krajnje lično i većini ljudi je neprijatno da
alkohola možete čitati u knjizi Zakoni pričaju o tome. Kao lekar, ja prvo uspos-
zdravlja i izlečenja.77 tavim odnos sa depresivnim pacijentom pa
Ovaj važan podatak o alkoholu i samo- ga tek onda uptam da li mu se javljaju sui-
ubistvu naglašava značaj zakonodavne po- cidne misli. Ovoj temi prilazim smireno, sa
litike. Mnoge države su mudro postupile saosećanjem i bez kritike. Depresivni paci-
pomerivši starosnu granicu za legalno jenti često izbegavaju da pričaju o samo-
konzumiranje alkohola sa 18 na 21 godinu, ubistvu, no postaviti im pitanje o samo-
ali neke grupe zahtevaju od savezne vlade ubistvu ne znači staviti im tu ideju u glavu.
da traži poništenje ove odluke. Istraživanja Naprotiv, zapazio sam da pacijenti koji
pokazuju da bi, ako bi se ta odluka poništi- aktivno razmišljaju o samoubistvu često
la, godišnje bilo oko 125 samoubistava osete olakšanje kada mogu da razgovara-
više među mladima starim između 18 i 20 ju sa nekim o ovim neiskazanim mislima.
godina, koji ne bi ni pokušali da oduzmu Pravilan pristup ozbiljnosti ovih misli
sebi život da im nije dozvoljeno da konzu-
SKRIVENE OPASNOSTI DEPRESIJE 29
jektivnog i iz objektivnog ugla. Ovu temu pridaje sve više pažnje. Iako može biti
istražujem u 5. poglavlju koje govori o zabrinjavajuć i kod odraslih osoba, poseb-
tome kako stil života može da pomogne u no je poguban za tinejdžere i adolescente.
lečenju depresije. U nekim ozbiljnijim slučajevima, ovaj prob-
lem može prerasti u anksiozni ili stresni
Spoljašnji izgled poremećaj, a to je već mentalno obolenje.
Mi smo deo društva koje ceni privlačno Ovako nezdrava i preterana opsednu-
lice i telo, a ismeva ono što smatra tost zapravo nepostojećim ili, pak, neznat-
neprivlačnim. Ovakav stav može da objas- nim fizičkim nedostacima, kod tinejdžera
ni zašto su žene sa prekomernom dovodi do depresije, izolacije pa čak i
telesnom težinom i muškarci sa nedo- samoubistva.90 Osobe koje pate od ovog
voljnom telesnom težinom skloniji depresi- poremećaja gotovo neprestano razmišljaju
ji i suicidnim mislima. Ljudi koji se osećaju o svom izgledu i stalno se gledaju u
depresivno često su impulsivni i jedu pre- ogledalo. Tako se povećava rizik od pore-
velike količine kalorične hrane u nadi da će mećaja u ishrani, kao što su anoreksija
se osećati bolje.88 (odbojnost prema hrani) ili bulimija (osoba
Jedno obimno istraživanje koje je jede, pa posle samu sebe tera na povra-
obuhvatilo više od 40.000 odraslih stanov- ćanje). Pokazalo se da ovi poremećaji po-
nika SAD otkrilo je da gojazne žene imaju većavaju rizik od samoubistva.91
za 26% veće šanse da razmišljaju o
samoubistvu i da kod njih postoji za 55% Zaključak
veća verovatnoća da su u protekloj godini Posle ovakvih informacija, svima bi tre-
pokušale da izvrše samoubistvo nego što balo da bude jasno da će pronalaženje i
je to slučaj sa ženama normalne telesne pravilno lečenje uzroka depresije otkloniti
težine.89 Kod muškaraca imamo obrnutu ogroman teret tuge i bede i sačuvati
situaciju. Mršavi muškarci imaju za 80% mnoge živote. Milioni ljudi koji sada pate
veće šanse da razmišljaju o samoubistvu mogli bi ponovo da žive punim životom –
nego oni normalne telesne težine. Kod njih uspešnim i produktivnim, bez patnje i
je, takođe, postojala za 77% veća verovat- bolesti. Međutim, oni prvo moraju da nađu
noća da su već pokušali da izvrše samo- pomoć koja im je potrebna i započnu
ubistvo. odgovarajući program lečenja. Ima nade.
Autor ovog istraživanja, dr. Majls Fejt Nažalost, nema svaka priča srećan
(Myles Faith), izjavio je da “postoje mnoge završetak. Da li ste se pitali šta se dogodi-
predrasude usmerene protiv gojaznih ljudi, lo sa Edom Harisom o kome sam vam
naročito žena, tako da po mom mišljenju pričao na samom početku ovog poglavlja?
gojaznost (za žene) predstavlja veliki rizik Došao je samo na još jedan razgovor.
kada je u pitanju depresij”. S druge strane, Preporučio sam mu izuzetno uspešan pro-
on kaže da zapadna kultura više ceni izra- gram lečenja, ali je njemu bilo neprijatno i
zito muževne, mišićave muškarce od onih nije hteo da prihvati dijagnozu teškog obli-
sitnije telesne građe, te da, po njegovom ka depresije. Posle toga, Ed više nikada
mišljenju, neki mršavi muškarci mogu nije zakazao pregled kod mene da bih
smatrati sebe “žgoljavim ili slabićima”, što mogao da primenim taj program koji sam
može umanjiti njihovo samopoštovanje i mu preporučio.
povećati rizik od depresije. Iz nekih drugih izvora sam saznao da
Kada osoba nije zadovoljna svojim fi- on još uvek ima jake glavobolje koje zah-
zičkim izgledom i te svoje nedostatke sma- tevaju sve veće doze narkotičnih lekova.
tra fizičkim anomalijama, možemo govoriti Izgledi za Eda nisu baš dobri. On sada živi
o dismorfičnom obolenju. Ovaj problem jednim bednim životom ovisnika o narko-
postaje sve učestaliji i počinje da mu se ticima, ne znajući tačno kakve još štete
SKRIVENE OPASNOSTI DEPRESIJE 31
njegova depresija može da mu nanese. I gove mentalne simptome, već i one fi-
dalje ne želi da veruje da on, u stvari, pati zičke. On bi, uz malo (uloženog) napora,
od teškog oblika depresije koja uključuje mogao da otkloni mnoge od simptoma koji
osećaj neke praznine u životu i niže vred- komplikuju njegov život: umor, teškoće sa
nosti samog čoveka. spavanjem i koncentracijom i glavobolje.
Ova priča nema srećan kraj. Ed ne Nastavite da čitate da biste saznali šta
može da poveruje da bi preuzimanje lične Ed i toliko mnogo drugih ljudi treba da
odgovornosti i primena odgovarajućeg učini kako bi se oslobodili depresije i
programa lečenja otklonila ne samo nje- njenih štetnih posledica.
3. poglavlje
Kada je prvi put došla u moju ordinaci- Očigledno je očekivala da joj dam nešto
ju, Tanja mi je rekla da je umorna od toga protiv bolova pre nego da je učim kako da
da bude umorna. Prošla je ovakav rutinski dobije psihički podstrek.
pregled već mnogo puta pre toga. Kada se Medicinska škola naglašava koliko je
nije osećala dobro, obično je odlagala važno nikada ne dati nekome lek protiv
odlazak kod lekara, nadajući se da će se bolova u stomaku – bez obzira koliko je taj
problemi rešiti sami od sebe. No, kada je bol jak – pre nego što se obave detaljna
na kraju neki simptom postao takav da je ispitivanja. Zašto? Lek može da zamaskira
morala da obrati pažnju na njega, nerado bol i u mnogome oteža lekaru da odredi
je zakazala pregled kako bi pronašla dok- uzrok. Postoji čitav niz različitih uzroka za
tora koji bi mogao odmah da je primi. ovu uobičajenu bolest. Isto važi i za depre-
U poslednje dve godine, posetila je siju. Lekovi antidepresivi, poput lekova
mnoge doktore zbog ovih simptoma, ali je protiv bolova, mogu ukloniti simptome, ali
zbog svog odlaganja bila primorana da pri- otežavaju lekaru da odredi uzrok depresi-
hvati bilo koji hitan pregled za koji je pos- je. Ako se uzrok bola u stomaku ili depre-
tojao slobodan termin. U većini slučajeva, sije ne otkriju, bol u stomaku često neće
pregled se nije razlikovao od prethodnih i prestajati, već će se ponovo javiti ili posta-
završio bi se tako što bi joj doktor prepisao ti još jači.
neki lek. Osim toga, bol nije uvek vezan za ono
Rekla mi je da je “suviše zauzeta da bi što se može činiti najočiglednijim uzrokom.
unela sve te komplikovane promene u svoj Stoga mi prvo postavljamo pitanja da
život, kao što su promena načina ishrane, bismo shvatili o čemu je reč. Na kraju sam
više fizičkih vežbi i uzimanje odmora s vre- otkrio da Tanjin bol nije direktno vezan za
mena na vreme. Lakše je uzeti lek”. deo tela koji je tako pažljivo štitila.
Kada dijagnostikuju depresiju, lekari Po definiciji, težak oblik depresije
danas gotovo automatski prepišu pacijen- obuhvata kombinaciju simptoma, ali dijag-
tu neki lek. To je tipična praksa i može da nostikovanje simptoma ne određuje uzrok
pomogne u “lečenju depresije”. Ona, tako- bolesti. Da bi se pronašlo dugotrajno reše-
đe, može da poveća rizik od samoubistva, nje, neophodno je utvrditi uzroke depresi-
ali ne mora nužno da bude i propusnica za je i sistematično lečiti svaki od njih. Na
život bez depresije. Jednostavno rečeno, žalost, kao što je Tanja zapazila, taj proces
lekovi mogu da izleče simptome depresije, obično nije tako jednostavan kao prepisati
ali ne uspevaju da izleče njen osnovni lek. Poput većine hroničnih bolesti, depre-
uzrok. sija je jedna složena bolest i predstavlja
Tokom prve posete, Tanju je očito rezultat međusobnog delovanja više
boleo stomak. Bila je povijena unapred i različitih faktora. Najefikasnije metode
obema rukama je obuhvatala svoj struk. lečenja na širokom frontu napadaju svaki
Budući da je bila novi pacijent, Tanja još uzrok koji se može odrediti.
uvek nije poznavala moj metod lečenja.
ŠTA IZAZIVA DEPRESIJU? 33
manju terena za depresiju, pri čemu su stil godina priznaje da je pokušalo da izvrši
života i drugi faktori glavni igrači. samoubistvo.3
U širem smislu, genetika je odgovorna Tinejdžerke i mlade žene su sklonije
i vezana za naše etničke korene. Uprkos depresiji od muškaraca.4 Iako se ne može
tome, iako postoji veza između gena i ovih reći da su tipični za celokupno stanovniš-
tzv. “demografskih faktora” – kada su u tvo SAD, nedavno dobijeni podaci za Los
pitanju društveni faktori i pol – važni Anđeles veoma su zabrinjavajući. Istraži-
društveni faktori takođe imaju svoju ulogu. vači su tokom pet uzastopnih godina prou-
Pogledajmo u sledećem odseku ove fak- čavali 155 mladih žena između 17 i 18
tore zajedno sa faktorom godina života. godina. Skoro 50% ovih žena imalo je bar
jedan napad teške depresije u tom rela-
Depresija među omladinom tivno kratkom vremenskom periodu.5 Iz-
Depresija nije bolest koja pogađa samo gleda da su teškoće u školi ili ljubavni pro-
odrasle. Pojava ove bolesti među našom blemi povećali rizik od depresije kod pri-
omladinom ukratko je opisana u tabeli 3. padnika ove visokorizične starosne grupe.
U upravo navedenom istraživanju koje
Tabela 3. Depresija među omladinom su obavili Emsli (Emslie) i kolege, isposta-
- Čak 20% adolescenata i odraslih pati od vilo se da su učenici afričko-američke i
depresije. južno-američke etničke grupe mnogo dep-
- 14% mladih do 15 godina starosti pokuša- resivniji od učenika bele rase.6 To je u
lo je da izvrši samoubistvo. oštroj suprotnosti sa statističkim podacima
- 47% 17-ogodišnjakinja i 18-ogodišnjaki- za starije odrasle kod kojih, čini se, rasna
nja u Los Anđelesu je bolovalo od teškog pripadnost nema nikakvog uticaja na
oblika depresije u trajanju od 5 godina. depresiju.7
- Među adolescentima iz Južne Amerike i
Pol je nešto drugo. Čak i u odraslom
adolescentima crne rase zabeleženo je više
slučajeva depresije nego kod njihovih vrš-
dobu, kod žena postoji veći rizik od depre-
njaka bele rase. sije.8 Primećeno je da žene pate od teške
- Žene su 2 do 3 puta depresivnije od depresije između dva i tri puta češće od
muškaraca. muškaraca.9 Istraživanja na internacional-
- Depresivni adolescenti imaju za 60% veće nom nivou pokazuju da kod velikog broja
šanse da ponovo zapadnu u depresiju kada ovih žena depresija nije posledica delova-
odrastu. nja isključivo kulturnog faktora. Dok pol i
kultura ne objašnjavaju sve statističke
Činjenice navedene na ovoj slici su podatke, cifre jasno ukazuju na činjenicu
zapanjujuće. Poruka je jasna. Moramo da u mnogim narodima, uz neznatne
jasno i glasno reći da omladina predstavlja izuzetke, žene pate od depresije češće
visokorizičnu grupu kada je u pitanju nego muškarci.10
depresija, a posledice njihove depresije
veoma su ozbiljne. Vidimo da ta brojka Depresija “preležana” u periodu
kod adolescenata dostiže 20%, ukazujući adolescencije
na to da mladi odrasli ljudi pate od ovog Bez obzira koliko su, možda, neprijatne
poremećaja skoro isto koliko i stariji bile naše ranije borbe sa fizičkim i duhov-
odrasli.2 nim zdravljem, niko ne može ponovo da
Adolescenti koji su depresivni posebno napiše svoju istoriju bolesti. Ako ste kao
su skloni nečemu što predstavlja verovat- adolescent patili od depresije, postoji veći
no najtragičniju posledicu depresije – rizik da ćete zapasti u tešku depresiju u
samoubistvu. Broj pokušaja samoubistva odraslom dobu. Vajsman (Weisman) i
najveći je u periodu adolescencije. Zapre- kolege sa Univerziteta Kolumbija (Colum-
pašćujućih 14% adolescenata starih do 15 bia University) prikazali su ovu činjenicu u
ŠTA IZAZIVA DEPRESIJU? 35
jednom istraživanju. Među ljudima koje su genetske ili metaboličke sklonosti jedne
proučavali, skoro dve trećine onih koji su osobe često nisu poznate, treba da izabe-
patili od depresije kao adolescenti bili su remo najraznovrsniju moguću ishranu.
depresivni i u odraslom dobu.11 Neke od oblasti vezanih za ishranu koje
mogu izazvati ili povećati rizik od depresi-
Raniji slučajevi depresije u porodici je nabrojane su u tabeli 4.
Postoji skoro opšta saglasnost da se
rizik od depresije u velikoj meri povećava Tabela 4. Faktori ishrane koji utiču na
kada je još neko u porodici patio ranije od mentalno zdravlje
ovog poremećaja, naročito ako su u pita- - Serotonin
nju najbliskiji rođaci, kao što su rođena - Omega-3 masti
braća ili sestre ili roditelji.12,13 Slučajevi - Folna kiselina
depresije u porodici, ako ih ima, treba da - Vitamin B12
budu jasan znak upozorenja. - Homocistein
Mentalna bolest može da se prenese sa - Zastupljenost proteina u ishrani i rani
roditelja na dete. Jedno istraživanje je po- pubertet
kazalo da deca čiji su roditelji patili od
teškog oblika depresije imaju devet puta Nedovoljne količine serotonina i
veće šanse da budu depresivna nego deca depresija
u čijim porodicama nije bilo slučajeva Nizak nivo serotonina u mozgu dopri-
depresije.14 nosi nastanku depresije. Osim toga, sero-
Preporučujem ovim osobama da ozbilj- tonin se proizvodi u većim količinama u
no shvate mogućnost dobijanja ove boles- predelu frontalnog režnja (koji se naziva
ti. Ako depresiju ne shvatite ozbiljno, sta- prefrontalni korteks) više nego u bilo kom
tistika upozorava da ste vi, možda, sledeća drugom delu mozga. I, kao što se moglo
žrtva. očekivati, ako je frontalni režanj pasivan,
Strategija bi trebalo da uključuje ozbi- nivo serotonina će, takođe, biti niži. Visok
ljan prilaz onim faktorima rizika kod kojih nivo serotonina u mozgu predstavlja važan
možete da učinite nešto. Među faktorima faktor u lečenju depresije, ali njega nema
koji se mogu kontrolisati, a koje treba raz- ni u jednoj vrsti hrane niti u dodacima
motriti jeste ishrana. ishrani. On se može proizvesti samo u
našem organizmu.
Ishrana
Našem organizmu su potrebne
Ishrana ima tako dalekosežan uticaj na određene “sirovine” da bi proizveo sero-
čovekov metabolizam da uopšte ne izne- tonin. Jedna od tih sirovina je aminokiseli-
nađuje to što postoje mnoge veze između na (ili “gradivni element proteina”) tripto-
onoga što jedemo i rizika od obolevanja od fan. Ishrana u kojoj su zastupljene adek-
depresije. Međutim, pošto svi mi imamo vatne količine triptofana stvara povoljne
različito genetsko poreklo i živimo u uslove za nastajanje serotonina.
različitim sredinama, naša osetljivost na Jedno istraživanje obuhvatilo je 15 že-
uzroke depresije vezane za ishranu varira na koje su ranije već patile od depresije,
od osobe do osobe. ali su se oporavile i bile mentalno zdrave i
Dakle, neke oblasti koje sam svrstao u srećne bez upotrebe lekova. Ovim ženama
kategoriju “vezano za ishranu” možda će sada je davana hrana siromašna tripto-
zahtevati prisustvo određenog genetskog fanom. Ovakav režim ishrane smanjio je
ili drugih faktora da bi došlo do ovog pore- koncentraciju triptofana u plazmi za 75%.
mećaja. Ovakvo razmišljanje ne umanjuje Deset od petnaest žena imalo je privre-
važnost ovih faktora ili njihovu povezanost mene, ali klinički značajne simptome dep-
sa ishranom. Naprotiv, budući da osnovne resije.15 Neke od njih su tvrdile da im se
36 IZLAZ IZ DEPRESIJE
posledice. Često se dešava da jedine pokazala kao faktor rizika koji utiče na
osobe koje su pouzdane i koje imaju vre- depresiju i kod životinja. U Harloovim
mena da se brinu o deci razvedenih (Harlow) klasičnim eksperimentima, maj-
roditelja nisu roditelji već babe i dede. muni koji su bili odvojeni od svojih majki
Između 1980. i 1990. godine broj dece pokazivali su simptome očaja.63 Važnost
koja žive sa babom i dedom ili nekim društvene podrške prikazana je u tabeli
drugim rođacima povećao se za skoro 15.64
44%. Do 1997. godine, skoro 4 miliona
dece u SAD, živelo je, poput Šejna, privre- Tabela 15. Depresija i društvena
meno kod babe i dede. Statistika pokazuje podrška
da babe i dede koje odgajaju svoje unuke - Postoji izuzetno tesna veza između depre-
udvostručuju kod njih rizik od depresije.61 sije i nedostatka društvene podrške.
Takva deca su, takođe, nesigurnija od - Osobe koje smatraju da nemaju dovoljnu
druge dece. Dok je lako spekulisati zašto društvenu podršku suočavaju se sa većim
je to tako, istraživanje je ustanovilo da rizikom od depresije.
dede i babe kao isključivi staraoci nad svo-
jim unucima povećavaju sopstveni rizik od Zapazite da je važno osetiti snažnu
depresije. društvenu podršku. Da bi društvena podrš-
ka mogla da pomogne depresivnoj osobi,
Seksualno zlostavljanje ona se žrtvi depresije mora otvoreno i
Danas psihoterapeuti podstiču svoje jasno pokazati. Mnogi psiholozi teoretičari
pacijente da sami sebi pomognu (engl. do- uvrštavaju nedostatak društvene podrške
it-yourself psychoterapy). Mnogi slučajevi u svoj model uzroka depresije i načina
slučajevi seksualnog zlostavljanja u proš- njenog lečenja.65,66,67
losti mogu se smatrati uzrokom depresije. Objasnio sam Lindi da ona, baš kao i
Ako se seksualno zlostvaljanje ponavlja, njeno presađeno cveće, ima oštećen ko-
ono povećava rizik od depresije.62 ren. Kada je shvatila da je njen novi posao
privremeno oštetio korenje koje je ranije
Odsustvo društvene podrške usadila, napravila je listu aktivnosti i ljudi
Glavna stvar na koju se Linda žalila bila koji bi joj mogli pomoći da ostvari nove
je depresija. Zadivljujuće je bilo to koliko kontakte. Potom je razmislila o vrstama
je mnogo znala o tome kako sačuvati stresa koji možda remete njeno mentalno
zdravlje. Osim toga što je uživala u sop- zdravlje.
stvenom vrtu, radila je fizičke vežbe, pra-
vilno se hranila i odvajala dovoljno vreme- Negativni stresni događaji u životu
na za odmor. Međutim, često je imala U mnogim izveštajima, iznenadni
promene raspoloženja nakon čega je bila napad depresije se povezuje sa negativ-
bezvoljna i demotivisana. Najgori od svega nim stresnim događajima iz bliske proš-
bili su periodi kada je osećala neko bez- losti.68,69 Teški stresni događaji kao što su
nađe. Kada smo proučili sve moguće smrt bračnog druga ili gubitak posla mogu
uzroke njenih simptoma, usredsredili smo prouzrokovati “situacionu depresiju”. Ona,
se na one najočiglednije da bismo ih pak, može izazvati težak oblik depresije.
odmah počeli lečiti. Linda je označila Stres koji dugo traje takođe može dovesti
usamljenost kao jedan od mogućih razloga do depresije. Istraživači sa univerziteta
za svoju depresiju. Nedavno je napustila Džons Hopkins (Johns Hopkins University)
svoj posao i prešla na drugo radno mesto. ispitali su 905 stanovnika Baltimora koji
Očigledno je da je, generalno gledano, rade puno radno vreme, uključujući tu
društvena podrška izuzetno važna za men- sekretarice, nastavnike, građevinske rad-
talno zdravlje ljudi. Zanimljivo je da se ona nike i upravnike.70 Kada radnik nema mno-
46 IZLAZ IZ DEPRESIJE
go prava da odlučuje na poslu, a nosi veli- deteta.72 Ti roditelji su, možda, zlostavljali
ki teret i odgovornost, povećava se učes- dete i/ili nisu mogli da odgovore na nje-
tanost onoga što se naziva pritisak na rad- gove emocionalne potrebe zbog alkoholiz-
nom mestu. Ustanovljeno je da pritisak na ma, mentalne ili fizičke bolesti.73
radnom mestu predstavlja veliki faktor Svaki čovek ima onu Bogom danu pot-
rizika kada je u pitanju depresija, kao što rebu da voli i bude voljen. Kada deca ne
je prikazano u tabeli 16. dobiju dovoljno ljubavi i pažnje od svojih
roditelja, mogu postati nesigurna i, u suš-
Tabela 16. Pritisak na radnom mestu tini, provesti svoj život tražeći ljubav. Oni
Radnici koji su izloženi velikom pritisku na postaju bukvalno “gladni ljubavi”. U knjizi
radnom mestu imaju pet puta veće šanse Love Is A Choice (Ljubav je izbor) Hemfelt,
da zapadnu u depresiju nego oni koji nisu Minirt i Majer (Hemfelt, Minirth, Meier)
izloženi tolikom pritisku. tvrde da je zavisnost od drugih proizvod
praznih “rezervoara ljubavi”.74 Ovim oso-
Ako šef ne sluša ono šta mu govorite a bama nedostaje ona psihička sigurnost
posao se i dalje nagomilava, vrlo lako koja nastaje kao rezultat otvorenog poka-
možete zapasti u depresiju. Ovo može biti zivanja ljubavi i nežnosti od strane oba
jedan od razloga zašto se zabrinutost i emocionalno stabilna roditelja.
depresija u velikoj meri poklapaju. Ovaj Nataša R. Lindli (Natasha R. Lindley) je
važan razlog ćemo detaljnije razmotriti u nedavno analizirala kakvo mišljenje o sebi
poglavlju 7. imaju osobe koje zavise od nekog drugog.
Nakon višestrukih ispitivanja, došla je do
Pasivno zavisno stanje zaključka da je nisko mišljenje o sopstve-
Svaki čovek je društveno biće. U Bibliji noj ličnosti glavni razlog zašto neko ne
piše da je Tvorac, nakon što je stvorio može da ostvari normalnu prijateljsku ve-
Adama, rekao: “Nije dobro da je čovek zu.75 Nimalo ne iznenađuje činjenica da
sam; da mu načinim druga prema nje- među onima koji zavise od drugih ljudi ima
mu.”71 Potom je stvorio Evu, njegovu že- mnogo slučajeva depresije.76
nu. Dobro je da svako od nas zavisi od Mnogi psiholozi se usredsređuju samo
drugih i da bude svestan da ta zavisnost na zavisnost od drugih ljudi kao na os-
postoji. Svi smo mi stvoreni da budemo novni uzrok bilo koje zavisnosti ili svih nez-
društvena bića. U širem smislu, svaka dravih društvenih odnosa. Oni, takođe,
osoba treba da “zavisi od nekog drugog” pretpostavljaju da bukvalno svaka depre-
pošto je međusobna zavisnost među ljudi- sivna osoba ima taj problem zavisnosti od
ma najbitniji element zdravog življenja. drugih, bar u nekoj meri. Ovakvim stavom,
Upravo zato boravak u samici predstavlja oni krajnje pojednostavljuju uzrok depresi-
jednu od najgorih zatvorskih kazni. je zbog čega pacijentima često daju pog-
U svetu psihologije, reč “zavisnost od rešne i pogubne psihološke savete. Stvar
drugih” ima drugačije značenje. Njome se je u tome što su mnoge vrste zavisnosti,
označava nezdrava, preterana zavisnost kao i neki nezdravi društveni odnosi, pos-
od drugih. Od sada pa nadalje, reč “zavis- ledica loše procene, a ne nužno grešaka
nost od drugih” koristiću u njenom psi- roditelja ili njihovog čestog odsustvovanja
hološkom značenju – nezdravo društveno od kuće. Međutim, tradicionalne terapije
stanje. Ljudi koji zavise od nečega, poput za lečenje zavisnosti od drugih stavljaju u
alkoholičara, često se povezuju sa ljudima drugi plan lošu procenu same osobe i pri-
koji zavise od drugih ljudi. Ta reč se koristi pisuju krivicu sredini u kojoj je osoba
u opisivanju opsesije ili čak zavisnim veza- odrastala i, konačno, roditeljima. Psiholog
ma, do koje često dolazi zbog nepotpunog tada zahteva od svog pacijenta da se vrati
ili nezdravog odnosa između roditelja i u to vreme i “izađe na kraj” sa ljudima
ŠTA IZAZIVA DEPRESIJU? 47
koledžu, veoma su velike – otprilike jedan manjima imaju veće šanse da zapadnu u
prema tri. Igrači koji su imali dva ili više depresiju kada su pod stresom zbog fizičke
potresa mozga imaju lošije rezultate na bolesti.100
testovima koji proveravaju pamćenje, Razlike u zdravstvenom stanju – kada
sposobnost učenja i druge funkcije mozga, se jave – mogu se smatrati nepromenlji-
kao i brzinu obrade informacija.95 Sportovi vim faktorom rizika kada je u pitanju
koji su doveli do potresa mozga kod nekih depresija. No, smatram da nema nikakve
igrača navedeni su u tabeli 21.96 svrhe klasifikovati zdravstvene probleme
na ovaj način. Iskreno govoreći, mnogi od
Tabela 21. Sportovi u trauma mozga ovih zdravstvenih problema mogu se pot-
- Odbojka 0,5% puno sprečiti (ili bar odložiti ili popraviti)
- Hokej 1,1% ako čovek posvećuje dovoljno pažnje zdra-
- Bejzbol 1,2% vom načinu života. U stvari, to predstavlja
- Meki bejzbol 2,1% osnovu moje knjige Zakoni zdravlja i
- Košarka (dečaci) 4,2% izlečenja.
- Košarka (devojčice) 5,2% Svaki zdravstveni problem, naročito
- Fudbal (dečaci) 5,7% ako je hroničan, može poremetiti emo-
- Fudbal (devojčice) 6,2% cionalnu ravnotežu i gurnuti osobu u
- Rvanje 10,5% depresiju. Međutim, neki zdravstveni prob-
- Ragbi 63,4%
lemi predstavljaju naročito veliki rizik kada
je u pitanju bolest depresije. Ovi zdrav-
Trauma glave koju izaziva samo jedan stveni problemi su prikazani u tabeli 22.
potres mozga može da pokrene čitav niz
biohemijskih događaja u mozgu, što će Tabela 22. Zdravstveni problemi koji
vremenom dovesti do degenerativnih mogu da izazovu depresiju
promena na nervima sličnim onima koje - Moždani udar
viđamo kod pacijenata koji boluju od - Infarkt
Alchajmerove bolesti.97,98 - Rak i teške bolesti
Postoji razlog zašto je mozak sa svih - SIDA
strana opasan čvrstom koštanom građevi- - Parkinsonova bolest
nom zvanom lobanja – da bi ga ova zašti- - Dijabetes
tila od mehaničkih povreda. To znači da - Postporođajno stanje
treba da vežemo pojas kada god se vozi- - Predmenstrualni sindrom
mo automobilom i izaberemo onaj vid rek- - Poremećaj sna
- Poremeććj rada štitne žlezde
reacije koji neće biti opasan za naš mozak.
- Poremećaj rada adrenalne žlezde
- Poremećaj rada paratiroidne žlezde
Medicinska stanja koja povećavaju - Lupus
rizik od depresije
Istraživanja pokazuju da fizička bolest
može biti snažan faktor koji može da Hajde da pobliže razmotrimo neke od
poremeti naše mentalno zdravlje. U SAD zdravstvenih problema navedenih na slici.
će se 4 do 10% ljudi u jednoj prosečnoj
društvenoj zajednici suočiti sa depresijom. Moždani udar izaziva depresiju
Prema statističkim podacima, taj procenat Nedelje su proticale, a En je zapadala u
se penje na čak 36% onih koji imaju bilo sve dublju depresiju. Primetila je i neke
kakvih zdravstvenih problema.99 Međutim, druge još neobjašnjene simptome koji su
u tom slučaju, rizik od depresije nije kod je, takođe, mučili. Na kraju smo otkrili da
svih grupa isti. Na primer, mlađe osobe, je imala blaže moždane udare. Ovi blaži,
manje obrazovani ljudi i oni sa nižim pri- često neregistrovani moždani udari mogu
ŠTA IZAZIVA DEPRESIJU? 51
imaju veće šanse da dožive jači napad depresije i da je izleče ako do nje ipak
depresije u mesecima koji dolaze. dođe.
Takvo stanje, nazvano postporođajna Majke koje su se tek porodile možda
depresija, smatra se psihijatrijskim pore- neće u potpunosti moći da izbegnu bebi
mećajem koji se javlja kod otprilike 7 do depresiju. Faktori visokog rizika od depre-
14% odraslih žena. On se obično javlja sije kod ovih žena prikazani su u tabeli
između druge i desete sedmice nakon po- 24.
rođaja, mada se to može desiti i čitave dve
godine nakon porođaja.122,123 Odlika post- Tabela 24. Faktori visokog rizika od
porođajne depresije je i promena depresije kod majki
raspoloženja.124 Ako žena duže vremena - Raniji slučajevi mentalnih poremećaja u
ne uspeva da se prilagodi novim zahtevi- porodici
ma materinstva, takva situacija može loše - Majka tinejdžerka
uticati i na nju i na bebu.125 - Bračni problemi
Ako je žena ranije imala problema sa - Nedostatak sistema društevene podrške
predmenstrualnim sindromom (PMS) i ako
je ona sama ili neko u njenoj porodici rani- Ako je majka koja se tek porodila sves-
je patio od depresije, naročito postporo- na ova četiri rizika navedena u tabeli 24 i
đajne depresije, ona ima veće šanse da drži se programa lečenja koji su ukratko
doživi ozbiljan napad depresije nakon opisani u narednim poglavljima ove knjige,
porođaja. U više od 50% slučajeva, napad to će joj pomoći da se suoči sa izazovima
postporođajne depresije kod žena pred- koje joj upućuje depresija.
stavlja njihov prvi susret sa težim oblikom
depresije. Logično je posumnjati da je Predmenstrualni sindrom (PMS) i
uzrok prvenstveno hormonalne prirode; depresija
međutim, različiti društveni faktori i stil živ- Za ženu je toliko uobičajeno da bude
ota takođe su svrstani u faktore rizika. malo depresivna ili “neraspoložena” u
Čini se da su u najvećem broju slučaje- vreme kada treba da dobije menstruaciju
va uzročnici bračna tenzija, stresori vezani da se to smatra gotovo normalnim. Veko-
za brigu o detetu i nedostatak snažne vima su lekari opisivali različite simptome
emocionalne i društvene podrške.126,127 vezane za menstrualni ciklus, no tek su u
Osim toga, roditelji koji usvajaju dete ta- poslednjih dvadeset godina sprovedena
kođe češće pate od depresije tokom ovog neka istraživanja kako bi se ispitali pone-
perioda prilagođavanja.128,129 Još jedan kad onesposobljavajuća fizička nelagod-
dokaz da su psihosocijalni stresori glavni nost i emocionalni distres koji se uobiča-
uzročni faktori kada je u pitanju depresija jeno nazivaju PMS.
jeste to da čitavih 26% majki tinedžerki PMS (predmenstrualni sindrom) se
pati od postporođajne depresije, što je odlikuje fizičkim i psihološkim simptomima
mnogo više nego u bilo kojoj drugoj i simptomima vezanim za ponašanje koji
grupi.130 su toliko ozbiljni da utiču na međusobne
Nažalost, jedine opcije koje depresiv- odnose i onemogućavaju normalno funkci-
nim porodiljama stoje na raspolaganju su onisanje. Oko 80% žena u svom repro-
savetovanje kod psihologa i uzimanje leko- duktivnom periodu života može da ima
va. Uzdržavanje od lekova u periodu doje- blaže simptome PMS-a, uključujući grčeve
nja, što je dobro i korisno, još više sma- u stomaku i nadutost, bolnu osetljivost
njuje broj opcija. Međutim, postoje i mno- dojki ili depresivno raspoloženje dan, dva
gi faktori načina ishrane i života koji zajed- pre početka menstrualnog ciklusa. Čak 8%
no sa poznatim društvenim faktorima tre- žena oseća simptome slabosti u vreme
ba da smanje rizik od postporođajne ovulacije, što traje oko dve sedmice, do
54 IZLAZ IZ DEPRESIJE
prvih par dana menstruacije. Ovaj teži ni načini mogu blagotvorno da deluju u
oblik PMS se naziva predmenstrualni dis- takvim situacijama. Male količine vitamina
forični poremećaj (PDP).131 B6 ublažile su simptome PMS kod nekih
Dok PMS zbog svoje učestanosti pred- žena.134 Neka istraživanja ukazuju na pozi-
stavlja jednu veoma zabrinjavajuću poja- tivan efekat magnezijuma, vitamina B6 i
vu, PDP još više zabrinjava zbog svojih vitamina E, mada se dodatak kalcijuma
predvidljivih mesečnih napada teške pokazao kao mnogo efikasniji u mnogim
depresije pored mnoštva drugih potenci- slučajevima.135
jalno opasnih simptoma. U te simptome Istraživanja pokazuju da se poremećaj
spadaju stalna zabrinutost, migrene, u regulaciji kalcijuma, koji izaziva pred-
manija (izražena hiperaktivnost), pa čak i menstrualne simptome, može rešiti uzi-
psihoza. Dijagnostikovanje i lečenje i PMS manjem 1.200 mg kalcijum-karbonata na
i PDP je veoma složeno zato što približno dan. Kod žena koje su uzimale dodatne
50% žena koje imaju predmenstrualne količine kalcijuma, broj simptoma se
tegobe zapadaju zapravo u jedno ranije smanjio za skoro 50% u odnosu na 30%
uspostavljeno medicinsko i psihijatrijsko kod onih koje su dobijale placebo (lažni
stanje koje se tokom menstrualnog ciklusa lek).
sve više i više pogoršava. To ne uključuje Priča se da se simptomi PMS mogu
samo težak oblik depresije već i alergije, ublažiti upotrebom ulja noćurka (evening
astmu, bulimiju, napade i genitalni her- primrose oil) i ostalih proizvoda koji sadrže
pes.132 dugolančane masne kiseline. Uprkos nje-
Čini se da su PMS i PDP povezani sa govoj popularnosti, istraživanja su pokaza-
hormonskim promenama do kojih dolazi la da ono nije ništa efikasnije od place-
tokom menstrualnog ciklusa. Ispitani su ba.137 Nekim ženama je bilo lakše kada su
različiti socijalni faktori i faktor načina ži- uzimale lekovito bilje poput biljke Cimici-
vota koji bi mogli da utiču na predmen- fuga racemosa (blaženi čkalj ili eng. black
strualni sindrom, ali nikakva povezanost cohosh), ženskog korena (blue cohosh),
nije ustanovljena. Ako je žena ranije patila korena divljeg jama ili čaj od lista maline,
od nekih mentalnih poremećaja, naročito mada nisu izvršena nikakva istraživanja
od teškog oblika depresije, velika je koja bi se bavila njihovom efikasnošću.
verovatnoća da će patiti i od PDP. Jedno Pažljivo osmišljen program koji se zas-
istraživanje je, takođe, pokazalo da kod niva na pravilnoj ishrani i fizičkim vežbama
žena koje su ranije patile od postporođaj- može biti veoma uspešan u rešavanju
ne depresije postoji veći rizik od PDP.132 problema PMS. Promene raspoloženja se
Neke žene kažu da su predmenstrualni mogu ublažiti i umanjiti promenom stila
simptomi počeli da im se javljaju ili života.
pogoršavaju nakon porođaja, zatim kada Dr. Nil Barnard (Neal D. Barnard),
su počele ili prestale da uzimaju pilule za predsednik Lekarske komisije za odgovor-
kontracepciju ili posle operacije u karlici nu medicinu sa sedištem u Vašingtonu
poput tubularne (vanmaterične) trudnoće. (Physicians’ Committee for Responsible
Nisu obavljena nikakva istraživanja kojima Medicine), i odsek za akušerstvo i gineko-
bi se utvrdilo da li ove posebne varijable logiju na Medicinskom fakultetu univerzite-
zaista predstavljaju faktore rizika kada je u ta Džordžtaun (Georgetown University
pitanju PMS ili ne. Ustanovljeno je da pos- School of Medicine) obavili su jedno istra-
toji veća verovatnoća da će adolescentki- živanje. Rezultati tog istraživanja prikazani
nje imati PMS ako su ga imale i njihove su u tabeli 25.
majke.133 Menstrualne grčeve mogu prouzroko-
Iako se PMS danas najčešće leči anti- vati prostaglandini koji se stvaraju pod uti-
depresivima, pokazalo se da i neki prirod- cajem polnih hormona poput estrogena.
ŠTA IZAZIVA DEPRESIJU? 55
bolesti. Na neke od ovih faktora vredi određenim vrstama mikroba. Drugo, čak i
obratiti pažnju, a nalaze se u tabeli 27. kada se izlaganje tim mikrobima ne može
izbeći, naš način života može u mnogome
Tabela 27. Manje uobičajeni uzroci da utiče na to da li ćemo podleći ozbiljnoj
depresije bolesti kada budemo izloženi klicama koje
- Sindrom “bolesne zgrade” (sick building) je izazivaju. Knjiga Zakoni zdravlja i iz-
- Uzroci vezani za metabolizam lečenja objašnjava na koje sve načine
- Infekcije: virus Borna, prioni, grip kod možemo da ojačamo naš imuni sistem.144
odojčadi Iako mnogi ljudi povezuju dobar imuni sis-
tem samo sa prevencijom raka, bolesti od
kojih depresivan čovek oboleva treba da
Sindrom bolesnih zgrada nas podstaknu da i depresiju stavimo na
Sindrom bolesne zgrade se obično jav- listu bolesti koje se mogu izbeći dobrim
lja u zgradama čiji se ventilacioni sistem imunim mehanizmima.
ne zasniva na razmeni svežeg vazduha,
već kruženju jednog te istog vazduha. Infekcija virusom Borna
Međutim, ovaj sindrom se može javiti čak Virus Borna predstavlja jedan od mno-
i kada se ventilacioni sistem zasniva na gih virusa koji se mogu preneti sa životinja
razmeni svežeg vazduha. Glavni krivci su na ljude. On napada domaće životinje,
štetne materije koje se talože u vazduhu uključujući konje, stoku, ovce i mačke, kao
izazivajući fizičku bolest. U te materije što je prikazano u tabeli 28.
spadaju alergeni, buđ i građevinski mate-
rijali koji nisu još otpustili inertne gasove iz Tabela 28. Virus Borna
svog sastava kod novijih građevinskih ma-
- Napada domaće životinje, uključujući ko-
terijala. Iako se sindrom bolesne zgrade
nje, stoku, ovce i mačke
odlikuje različitim simptomima kao što su - Napada krvne mononuklearne ćelije;
iritacija oka, glavobolje i problemi sa može dugo da miruje u organizmu
sinusima, on, takođe, može izazvati i - Izaziva promene u ponašanju
depresiju.142 Međutim, depresija se može - Može da izazove težak oblik depresije kod
javiti tek nakon mesec ili dva svakodnev- ljudi
nog izlaganja takvim uslovima. Pravilna
ventilacija zgrade, izlaganje ultraljubičas- On, zapravo, može izazvati depresiju i
tim zracima, bilo u ventilacionim kanalima kod zaražene životinje. Mnogi veterinari
ili kroz velike prozore, kao i čišćenje zgra- sada znaju da promene u ponašanju kod
de od buđi mogu ukloniti simptome koji se konja mogu da ukazuju na depresiju pove-
javljaju kod stanovnika te zgrade.143 zanu sa bolešću Borna.
Kao što je prikazano u tabeli 28, virus
Infekcija i depresija Borna može napasti mononuklearne krvne
Određene infektivne bolesti se povezu- ćelije kod ljudi (vrsta belih krvnih zrnaca).
ju sa depresijom. Neki ljudi posmatraju te Kada se useli u te ćelije, ovaj virus može
bolesti kao “zmije u dvorištu” ili “otrovne mirovati i više godina. Iz tog razloga, kod
pauke u ormaru”. Ono što želim da kažem čoveka se simptomi ne moraju pokazati
je da oni smatraju da se ti faktori vrlo odmah nakon izlaganja virusu Borna. Na
retko javljaju (ako ne u svim, ono u većini žalost, ovaj virus može kasnije da se
slučajeva) i da ih, ako su oni čak i prisut- probudi i izazove veoma tešku depresiju
ni, nikada ne možete u potpunosti izbeći. kod ljudi.145
Ja infektivne bolesti drugačije posmatram. Kada je u pitanju ovaj neuobičajen uz-
Kao prvo, mi često možemo smanjiti ili rok depresije, dijagnoza je izuzetno važna.
potpuno eliminisati rizik od izlaganja Kada se otkrije virus Borna, može se
58 IZLAZ IZ DEPRESIJE
Misti Lamberton, izuzetno dobra viša Dogovorili smo se da će dr. Bakster voditi
medicinska sestra, bila je dežurna u posle- računa o njenim lekovima, a ja o njenoj
podnevnoj smeni na odelenju za inten- ishrani i načinu života.
zivnu negu u bolnici Mersi (Mercy Hospi- Za nekoliko dana Mistino stanje je po-
tal). Ona spada u one medicinske sestre čelo da se poboljšava – u početku polako,
koje svi vole – lekari, kolege na poslu i a zatim sve brže i brže. Bila je srećnija i
pacijenti. A onda je njenu porodicu zadesi- počela je da gleda u budućnost sa nadom
la tragedija. Njen muž je iznenada nastra- i pozitivnim uzbuđenjem. Ona je, zapravo,
dao u saobraćajnoj nesreći. ponovo počela da oseća glad i dobija na
Misti je nakon toga donela jednu pog- težini. U čemu je bila razlika? Misti svoj
rešnu odluku našavši novog dečka koji ju oporavak pripisuje režimu ishrane koji je
je ostavio nakon nekoliko sedmica. Medi- ukratko opisan u ovoj knjizi. Mesec dana
cinske sestre koje su radile sa njom nakon što je počela da se oseća bolje,
primetile su da je čak godinu dana nakon Misti se vratila svojim “starim navikama” u
muževljeve smrti i dalje slabo jela i mršavi- ishrani i za nekoliko sedmica ponovo zapa-
la, a ipak govorila da je debela iako je la u depresiju.
postala izuzetno mršava. Njene koleginice Vratila se pravilnom režimu ishrane i
su se toliko zabrinule da su insistirale na nikada se više nije vraćala na staro. Od tog
tome da je odvedu kod doktora Bakstera poslednjeg “pada” prošlo je šest meseci, a
(Baxter), čuvenog psihijatra u tom gradu. već četiri meseca je ponovo na poslu,
Nimalo nas ne iznenađuje što je njena vesela i raspoložena kao nekad. Dokazala
dijagnoza glasila: težak oblik depresije i je sebi da je promena u načinu ishrane
anorexia nervosa, što može biti smrtonos- igrala odlučujuću ulogu u njenom ozdrav-
na kombinacija. Kada joj se stanje nije ljenju. Ona sada izgleda dobro i ponovo je
poboljšalo nakon uzimanja lekova i raz- ona ista izuzetna medicinska sestra kakva
govora, on ju je uputio na bolničko leče- je nekad bila.
nje, pa joj je čak postavio i nazogastričnu
sondu, cevčicu koja je išla od njenog nosa Mnogim pacijentima se popravi
do želuca, a kroz koju je primala hranu. raspoloženje kada promene način
Nakon deset dana provedenih u bolnici, ishrane
njeno stanje se dovoljno poboljšalo da je Mnogim mojim pacijentima – a svaki
mogla da ide kući. Međutim, ubrzo nakon od njih je imao različitu životnu priču –
što je puštena iz bolnice, njeno stanje se raspoloženje se popravilo jednostavno
ponovo pogoršalo i ona je opet počela da kada su promenili svoje navike u ishrani.
mršavi, a uz to se osećala i veoma depre- Iako se svaki deo mog programa zasniva
sivno. Dr. Bakster je potražio moj savet na proverenoj nauci, moram vam reći da
jednostavno zato što internista i psihijatar pristup mentalnoj bolesti sa stanovišta
često mogu da postignu mnogo više ako stila života nije baš uobičajen u lečenju
rade zajedno nego kada bi radili odvojeno. pacijenata koji pate od depresije i zabrinu-
60 IZLAZ IZ DEPRESIJE
on najmanji, predstavlja samo 25% ukup- (Huff and Haseman) su pregledali oko 200
nih omega-3 u skuši. istraživanja koja su se bavila glodarima.
Ishrana bogata omega-3 mastima više- Zaključili su da “postoje snažni dokazi da
struko je korisna, ali negativna strana sve- izlaganje dejstvu određenih pesticida za-
ga toga je što te masti ljudi unose jedući ista može prouzrokovati rak kod ljudi”.17
ribu. U knjizi Zakoni zdravlja i izlečen- Kako ribe dolaze u dodir sa pesticidi-
ja navodim šest glavnih zdravstvenih pro- ma? Jedan od glavnih razloga je spiranje
blema koji mogu nastati unošenjem ome- tla sa obradivih površina. Kada ratar prska
ga-3 masnoće iz ribe.10 Da ne bih bio svoje zasade, jedan deo hemijskih sup-
mnogo opširan, ovde ću razmotriti samo stanci ode u susedne rečice i potoke da bi
jedan od njih. na kraju dospeo u reke i okeane. Izlivanje
kanalizacije, loši septički sistemi, otpad sa
Riba je zagađena brodova i otrovna oticanja sa gradskih
Ribe sakupljaju i nagomilavaju otrove u ulica takođe doprinose zagađenosti voda.
svom masnom tkivu. U te otrove spadaju Ponekad se ove vode smatraju toliko opas-
pesticidi, hlorni ugljo-vodonici, dioksini i nim da je na nekim plažama postavljen
živa. Počevši od 1996, u 47 zemalja posto- znak na kojem, kao na ovom prikazanom
jao je zvanični dokument u kojem se u tabeli 4, piše “Zabranjeno plivanje”.
građani upozoravaju da ne jedu određene
vrste riba. Ta zvanična upozorenja pokri- Tabela 4. Zabranjeno plivanje,
vaju 1.740 reka i jezera (uključujući sva opasno po zdravlje
jezera iz grupe Velikih jezera) i veliki deo Gastroenteritis, dizenterija, hepatitis i druge
priobalnog područja.11 Najčešći razlog za bolesti nastaju kao posledica:
izdavanje ovakvih upozorenja je živa, koja - Izlivanja kanalizacije
može da izazove oštećenja na mozgu i - Loših septičkih sistema
nervima, naročito kod još nerođene, a i - Otpada sa brodova
kod male dece. Velike ribe poput tune, - Otrovnih oticanja sa gradskih ulica
sabljarke i ajkule sadrže najveću koncen-
traciju žive.12 Ako je plivanje u toj vodi opasno za
Uprkos uvreženom mišljenju da voće i ljude, prava je ironija što ljudi još uvek
povrće predstavlja najveću opasnost kada odlaze na pecanje u ta područja. Ti znaci
je u pitanju trovanje pesticidima, istraži- nisu tu bez razloga. Bolesti kao što su gas-
vanja koja je sprovela FDA pokazuju da troenteritis, dizenterija, hepatitis i mnoge
domaći proizvodi od ribe sadrže mnogo druge posledica su plivanja u zagađenoj
veću koncentraciju pesticida nego domaće vodi.
voće, žitarice ili povrće.13 Plava riba kao i
jezerska pastrmka ulovljena u jezerima u Rak kod riba je sve češća pojava
unutrašnjosti imaju najviše šanse da budu Jedna zabrinjavajuća, a sve češća poja-
zagađene kancerogenim materijama kao va kod riba ukazuje na to koliko je opasno
što su dioksini ili PHB polihlorni bifenili.14 provoditi vreme u jezerima i morima naše
planete. Danas ribe mnogo češće oboleva-
Zagađena riba iz zagađenih voda ju od raka nego pre 50 godina.18 Jedan
Pesticidi predstavljaju izuzetno važno kanadski biolog, Ron Sonstegard, ispitao
pitanje. U celom svetu, danas se koristi je ribe koje žive na dnu Velikih jezera i nji-
više od 900 različitih pesticida u nekih hovih pritoka. Otkrio je slučajeve tumora
40.000 različitih formulacija.15 U SAD se kod svih vrsta riba – često malignih.19 Na
koristi oko 600 sastojaka za pesticide koji primer, 30% ribe glavoča u jezeru Iri (Erie)
ovu državu koštaju nekih 800 miliona do imalo je rak jetre.
milijardu dolara godišnje.16 Haf i Hejsmem
LEČENJE DEPRESIJE ISHRANOM 63
tala jezera i reke u SAD nisu ništa manje od raka dojke. Jedno istraživanje obav-
opasne od onih u Mejnu. Grupa za pobolj- ljeno 1994. godine otkrilo je da među ćer-
šanje čistoće vode na nivou grada Bostona kama koje su se hranile majčinim mlekom
(Clean Water Action Group) je čak išla postoji 25% manje slučajeva raka dojke.
dalje i javno izjavila da 90% ribe ulovljene Dojenje ima i mnoge druge prednosti.
u vodama Nove Engleske ima previsok Radi lakše analize, kratak pregled
sadržaj žive, olova, PCB-a ili dioksina koji prethodno pomenutih zagađivača prona-
su opasni po zdravlje kada se riba konzu- đenih u ribi prikazan je u tabeli 8.
mira više od jedanput sedmično. Iako je
ova grupa sakupila mnogo manje podata- Tabela 8. Kratak pregled zagađivača
ka o morskoj ribi (tako da nije mogla da ribe
izda sličnu kategoričnu izjavu), ona je ipak - Koncentracija otrova u ribi iz srednje zaga-
upozorila na to da je morska riba koja je đenih voda je čak više od milion puta veća
bila testirana sadržavala visok nivo PCB-a i od koncentracije tih otrova u samoj vodi.
žive. - U otrove koji su nađeni u masnom tkivu
Najverovatnije najpoznatiji slučaj tro- riba spadaju pesticidi, hlorni ugljo-vodonici,
vanja teškim metalima putem konzumira- živa i dioksini.
nja ribe nije imao nikakve veze sa kiselim - Riba može biti zagađena i PCB-om,
kišama. U pitanju je tragičan slučaj trova- različitim teškim metalima, petroleum ugljo-
nja živom putem konzumiranja ribe iz ja- vodonicima, halogenim organskim jedinje-
njima i olovom.
panskog zaliva Minamata. Problem je izaz-
valo ispuštanje metil žive iz japanske fab-
rike u ovaj zaliv. Usled biomagnifikacije do
Zašto je riba korisna, a zašto štetna
koje je došlo preko lanca ishrane, ljudi koji
su jeli tu ribu izložili su se opasnoj kon- Neki nutricionisti kažu da konzumiranje
centraciji žive.37 ribe, zbog visokog sadržaja omega-3 mas-
noća, kod nekih ljudi može da bude više
Poznati zdravstveni problemi korisno nego štetno, naročito za srce i
izazvani zagađenom ribom mentalno zdravlje. Ishrana bogata omega-
3 masnoćama može da pomogne i kod
Konzumiranje ribe je možda najopasni-
reumatoidnog artritisa i ulceroznog koliti-
je za male bebe. Jedno istraživanje je po-
sa.40
kazalo da su trudnice koje su konzumirale
Srećom, postoji način na koji čovek
zagađenu ribu iz Velikih jezera (Great
može da unese korisne omega-3 masnoće,
Lakes) imale komplikacija u trudnoći. U te
a da se ne izlaže rizicima konzumiranja
komplikacije spadaju promene u veličini
ribe, ribljeg ulja i skupih dodataka na bazi
bebe pri rođenju, vreme gestacije, pro-
ribe. Postoji način da se izbegnu holesterol
mene u zdravstvenom stanju bebe u prvih
i toksini koji potiču od omega-3 životi-
nekoliko dana nakon rođenja i uticaji koji
njskog porekla. Taj način je toliko jednos-
traju i u ranom periodu bebinog života.38
tavan, a ipak mu se u javnosti ne poklanja
Zbog svih ovih rizika, neki su predlagali da
dovoljno pažnje koliko zaslužuje. Možemo
bebe ne treba dojiti zato što postoji i rizik
uživati blagodati omega-3 masnih kiselina
od raka. Iako se možda čini da, budući da
iz biljne masnoće koja se naziva “linolein-
živimo u zatrovanom i zagađenom svetu,
ska kiselina”. Određene biljne vrste su ve-
ovaj predlog ima smisla, možda bi bolje
oma bogate omega-3 mastima i mogu da
rešenje bilo da izbegavamo glavne izvore
zadovolje sve potrebe organizma za ovim
ovih toksina. Druga istraživanja ukazuju na
esencijalnim jedinjenjima. Lista namirnica
to da hranjenje bebe na cuclu može imati
biljnog porekla bogatih omega-3 masnoća-
suprotan efekat. Postoje dokazi da dojenje
ma data je u tabeli 9.
samo po sebi smanjuje rizik od obolevanja
LEČENJE DEPRESIJE ISHRANOM 67
noće kao što su omega-3, mogu biti ishrane koja se zasniva na namirnicama
naročito značajne i za proces učenja kod biljnog porekla, kao što se vidi u tabeli.57
odraslih osoba.
Srećom, odraslima na raspolaganju Tabela 11. Izvor folata
stoje i neki drugi izvori visokokvalitetnih
Vrsta namirnice Količina Folat (μg)
masnoća osim majčinog mleka. Mnogi
Leblebije 1 šolja 1114
čitaoci će možda odmah pomisliti na ribu.
Sočivo 1 šolja 831
Tačno je da je riba hladnih mora bogata Crveni pasulj 1 šolja 725
omega-3 mastima. Međutim, riba posedu- Okra mahune 1 šolja 269
je mnogo nepoželjnih osobina sa zdrav- Pasulj 1 šolja 255
stvene tačke gledišta. U stvari, ja sam u Spanać 1 šolja 109
knjizi Zakoni zdravlja i izleèenja čitavo Kikiriki Ľ šolje 88
jedno poglavlje posvetio temi “Istina o Sok pomorandže 1 šolja 75
ribi.” Ja i dalje preporučujem isto, naime, Goveđi butoko 150 grama 16
da blagotvorno dejstvo omega-3 masti naš
organizam može osetiti i unosom linolein- Pacijenti koji su depresivni usled ne-
ske kiseline biljnog porekla. dostatka folata uglavnom ne mogu da oz-
Kada je u pitanju ishrana, unošenje drave primenom standardnih antidepresi-
polinezasićenih masti nije jedini ključ opti- va. Onaj pravi način lečenja je sasvim jed-
malnog funkcionisanja mozga. Izgleda da nostavan – ishrana bogata folnom kiseli-
je unošenje adekvatnih količina vitamina i nom.
minerala takođe od presudnog značaja za
funkcionisanje ljudskog mozga. Neki od Veza između vitamina B12 i
mikroelemenata koji doprinose boljem depresije
funkcionisanju mozga su tijamin, ribofla- Još jedan hranljivi element koji je ve-
vin, nijacin, B6, B12, folna kiselina, antiok- oma značajan za optimalno funkcionisanje
sidantni vitamini A, C i E i gvožđe.53,54,55 mozga, uključujući tu i sprečavanje depre-
Sve duža lista takvih hranljivih materija je- sivnog raspoloženja, jeste vitamin B12.58
dan je od razloga zašto treba prihvatiti Namirnice biljnog porekla koje nisu obo-
pravilno izbalansiranu ishranu bogatu širo- gaćene dodatkom B12 ne sadrže ovaj vita-
kim spektrom ovih jedinjenja. min osim ako biljke nisu gajene na zem-
ljištu tretiranom organskim đubrivima koja
Nedostatak folne kiseline izaziva su bogata vitaminom B12.59 Namirnice bo-
depresiju gate B12 navedene su u tabeli 12.60
Nedostatak folne kiseline (ili folata)
može biti direktan uzrok depresije.56 Ot-
Tabela 12. Izvor B12
krio sam da to važi mnogo češće za meso-
jede nego za vegetarijance. (Čini se da Vrsta namirnice Količina B12 (μg)
među onima koji imaju nedostatak omega- Cele žitarice 85 g 6,00
3, a pate od depresije ima proporcionalan Ľ posne šnicle 85 g 2,85
broj mesojeda i vegetarijanaca). PDD Jaje 1 kom 1,00
(preporučena dnevna doza) za folat iznosi Sojino mleko 200 g 1,00
Obrano mleko 200 g 0,38
400 mikrograma. Kao što možete videti u
Punomasno mleko 200 g 0,36
tabeli 11, koja navodi sadržaj folata u
Pileća prsa 1 kom 0,32
namirnicama, bilo bi potrebno uneti Belance jajeta 1 kom 0,20
enormne količine mesa da bi se dobilo tih Spanać 1 šolja 0,02
400 mikrograma. S druge strane, veoma je Soja 1 šolja 0,01
lako dobiti tih 400 mikrograma putem Voće, povrće, orašasti plodovi, žitarice 0,00
70 IZLAZ IZ DEPRESIJE
pokušam da uklonim većinu lekova koje je tabeli 1, a potom ću opisati još šest
neko godinama koristio u lečenju mental- metoda lečenja depresije načinom života
nih bolesti. Amanda je bila toga svesna, ali koje prepisujem u posebnim slučajevima.
je sama rešila da eksperimentiše i presta-
la je da uzima lekove. Redovne fizičke vežbe
Prošlo je godinu dana, a Amanda i da- Ne treba da nas iznenadi to što fizičke
lje ne uzima antidepresive i oseća se bolje vežbe mogu da pomognu u savladavanju
nego ikada “u svom odraslom dobu”. Svela depresije. Kada poboljšavaju toliko mnogo
je kilažu skoro na normalu i više ne oseća funkcija u našem organizmu, zašto ne bis-
potrebu za Advilom ili bilo kojim drugim mo očekivali da se poboljša i funkcionisa-
lekom u slobodnoj prodaji protiv bolova u nje uma?
glavi i mišićima. Još uvek su joj potrebni Čak i ako niste depresivni, fizičke vežbe
blagi lekovi protiv ulceroznog kolitisa. su dobre za um. Jedno veoma obimno is-
Međutim, ona sada daje mnogo manje traživanje Nacionalnog instituta za zdravlje
novca na lekove i lekarske preglede i pres- (National Institute of Health) obuhvatilo je
rećna je što je mentalno zdrava bez leko- 1.900 zdravih osoba. Ono je pokazalo da
va za koje je mislila da će ih morati uzimati kod žena koje rade fizičke vežbe samo
do kraja života. Jedino joj je bilo krivo što povremeno ili ih uopšte ne rade postoji
nije ranije shvatila da se depresija, zapra- dva puta veći rizik od obolevanja od teš-
vo, može lečiti načinom ishrane i stilom kog oblika depresije tokom sledećih osam
života. godina (koliko je trajalo praćenje) nego
kod onih žena koje su umereno vežbale
Stil života kao lek protiv depresije nekoliko puta nedeljno.1
Koliko god da je ishrana važan faktor u Fizička aktivnost ne samo što sprečava
lečenju depresije, moje iskustvo pokazuje pojavu depresije, nego predstavlja i dobar
da su kod većine ljudi neke druge metode način lečenja za one koji od nje pate. Osim
lečenja u okviru stila života čak mnogo toga, aktivnost je korisna u lečenju drugih
važnije. Postoje mnoge metode lečenja mentalnih bolesti, uključujući tu epizode
stilom života koje će biti od koristi svako- zabrinutosti, stalnu zabrinutost i panični
me ko ih primenjuje, bilo da dotična osoba poremećaj.2 Novi dokazi ukazuju na to da
pati od depresije ili ne. Gotovo svima pre- redovne intenzivne fizičke vežbe mogu da
poručujem da unesu ove promene u svoj budu isto toliko uspešne u ublažavanju
stil života, dok kod svojih depresivnih paci- duboke tuge kao i lekovi protiv depresije.3
jenata insistiram na tome. Te promene su Koje vežbe treba raditi i u kojoj meri?
ukratko prikazane u tabeli 1. Odgovor se nalazi u tabeli 2.
Istražiću svaku od ovih sedam metoda Istraživači sa univerziteta Djuk Univer-
lečenja u okviru stila života navedenih u ziteta testirali su osobe koje pate od teš-
kog oblika depresije i otkrili da je program
Tabela 1. Opšte metode lečenja
depresije stilom života
Tabela 2. Vežbe - koje i u kojoj meri
- Boravite na dnevnom svetlu i u svetlim
Aerobne vežbe:
prostorijama
- Izbegavajte negativne misli - Zahteva ritmičke pokrete velikih grupa
- Upražnjavajte redovan san nakon kojeg se mišića
osećate odmornim - Primeri: šetnja, trčanje, plivanje, vožnja
- Svakodnevne duhovne vežbe bicikla
- Redovne fizičke vežbe - Najmanje po 30 minuta 3 puta sedmično
- Vežbe dubokog disanja - Bolje je vežbati po 30 minuta 6 puta sed-
- Slušajte klasičnu muziku mično
STIL ŽIVOTA KAO LEK PROTIV DEPRESIJE 73
koji su počeli da vežbaju tokom istraživa- zdravlje. Ovaj odeljak se, međutim, bavi
nja raspoloženje popravilo na sličan način pozitivnim uticajem dubokog disanja
kao i onima koji su radili fizičke vežbe od nevezano za fizičke vežbe.
početka do kraja istraživanja. Drugim reči- Jednostavan test koji se može uraditi u
ma, bez obzira koliko ste stari, dobar pri- mnogim lekarskim ordinacijama je test
gram fizičkih vežbi će vam sigurno koristi- zasićenosti kiseonikom. Sonda se postavi
ti. na prst ili ušnu resicu i meri se zasićenost
Ja svojim depresivnim pacijentima go- krvi kiseonikom. Zasićenost krvi kiseoni-
vorim da fizičke vežbe moraju raditi redov- kom manja od 95 povezuje se sa sma-
no tokom celog svog života (a ne samo njenom sposobnošću obavljanja složenih
povremeno). Oni mogu da rade različite mentalnih zadataka.15 Kada osoba sedi u
vežbe kako im ne bi bilo monotono. Na učionici, restoranu ili samo na kauču u
primer, jedan od mojih pacijenata se brzim društvu prijatelja ili gledajući televiziju,
hodanjem bavi utorkom, četvrtkom i subo- zasićenost krvi kiseonikom često pada na
tom; trči ponedeljkom i petkom; pliva sre- manje od 95%. To se može dogoditi čak i
dom i ide u teretanu nedeljom. ako oni možda imaju savršeno zdrava plu-
Ako želite, možete da povedete sa so- ća. Zašto se to dešava? Zato što ljudi ne
bom nekog prijatelja i vežbate zajedno, ali dišu duboko, što se, opet, često povezuje
vaše vežbanje ne treba da zavisi od toga sa lošim držanjem tela.
da li je on tu ili ne; u protivnom ćete na Jedno istraživanje je pokazalo da niži
kraju prestati da vežbate. Prijatno okruže- nivo kiseonika štetno utiče na raspolože-
nje može biti od velike pomoći. nje, a ima i neke druge posledice kao što
Na sreću, fizičke vežbe nisu korisne sa- je ukratko prikazano u tabeli 5.16
mo za mentalno zdravlje. U tabeli 4 vide-
ćete zašto je još korisna fizička aktiv- Tabela 5. Posledice niskog nivoa
nost.10,11,12,13 kiseonika
Nizak nivo kiseonika:
Tabela 4. Još neke pozitivne strane
- ometa funkciju mišića
fizičkih vežbi
- ometa metaboličke funkcije
- Povećava nivo HDL holesterola - izaziva atrofiju mišića
- Snižava krvni pritisak - dovodi do netolerantnog ponašanja
- Jača kosti
- Pomaže u sprečavanju gojaznosti
- Smanjuje rizik od kamena u žuči Jedno drugo istraživanje bavilo se ispi-
- Pomaže u sprečavanju osteoartritisa tivanjem nivoa kiseonika u krvi kod srčanih
- Poboljšava fibromijalgiju pacijenata i zdravih osoba, i tokom spon-
- Smanjuje rizik od određenih tipova raka tanog disanja i u periodima kontrolisanog
disanja da bi utvrdili kako intenzitet disa-
Potpunije informacije o ovim i drugim nja utiče na arterijsku zasićenost kiseoni-
pozitivnim stranama fizičkih vežbi naći će- kom.17 Kontrolisano disanje od 3 do 15
te u knjizi Zakoni zdravlja i izlečenja. udisaja u minuti povećavalo je nivo kiseo-
nika u krvi, ali je idealan nivo kiseonika u
Vežbe dubokog disanja krvi dostignut jedino tokom dubokog disa-
Mišićima je tokom vežbanja potrebna nja od 3 do 6 udisaja u minuti. Da ne bi
velika količina kiseonika. Zbog toga je to- došlo do kratkog daha kada se udahne
kom intenzivnih fizičkih vežbi potrebno du- samo tri puta u minuti, ti udisaji zaista
boko disati.14 Ipak, većina ljudi ne smatra moraju biti veoma duboki.
da je potpuno očigledno da duboko disa- Pošto je, izgleda, nemoguće održati taj
nje u ogromnoj meri utiče na mentalno ritam od tri udisaja u minuti tokom uobiča-
STIL ŽIVOTA KAO LEK PROTIV DEPRESIJE 75
energiju. Pravilne navike u spavanju zajed- osoba ne može da zaspi kada legne u
no sa ovim ostalim faktorima koji pozitivno krevet (nesanica) i da ujutru dugo spava;
utiči na zdravlje uopšte mogle bi biti od ovaj poremećaj normalnog ciklusa spava-
velike pomoći u lečenju depresije. nja se, takođe, može izlečiti izlaganjem
jarkoj jutarnjoj svetlosti (od 6 do 8 sati
Terapija svetlošću ujutru).42 Primena terapije jutarnjom svet-
Sezonska senzitivna bolest (eng. Sea- lošću u lečenju depresije daje mnogo bolje
sonal Affective Disorder (SAD)) predstavlja rezultate od terapije večernjom svetlošću,
sasvim uobičajenu pojavu na severnoj mada je bolje primenjivati i terapiju
polulopti, na primer u skandinavskim zem- večernjom svetlošću nego ne izlagati se
ljama i na Aljasci. Obično se javlja zimi nikakvoj svetlosti uopšte.43
kada, čak ni u podne, nema mnogo sunca. Ja obično preporučujem jutarnje vežbe
Ovo stanje ima potpuno iste simptome kao na suncu. Međutim, zimi, kada sunce kas-
i depresija i oni nestaju kada se osoba nije izlazi, ne može svako da se pridržava
izlaže dejstvu jake svetlosti (2.000 do tog programa vežbi. Tim osobama pre-
10.000 luksa) najmanje pola sata na dan. poručujem brzu (po)podnevnu šetnju u
Ova količina svetlosti se u prostoriji može trajanju od 30 minuta. Oni koji imaju sreće
postići tako što se osoba izlaže posebnoj da im kancelarija gleda na jug i tako dobi-
jarkoj svetlosti (poput Hap-E svetlosti)37 ili ja dovoljnu količinu svetlosti da im nije
tako što, kada su u pitanju SAD, osoba potrebno veštačko osvetljenje često ne
boravi napolju najmanje 30 minuta nakon moraju da preduzimaju prethodno pome-
izlaska sunca i najmanje 30 minuta pre nute mere predostrožnosti u vidu fizičkih
njegovog zalaska. Jedini deo ljudskog vežbi na otvorenom. Međutim, treba uzeti
organizma koji, hteo ne hteo, mora da se u obzir još jednu pozitivnu stranu vežban-
izlaže svetlosti jesu oči. ja na otvorenom – negativne jone. Svež
Dnevna svetlost je neverovatno mnogo vazduh izvan gradskog područja poseduje
jača napolju nego unutra, u prostorijama. negativne jone za koje se pokazalo i da
Kada je dan izuzetno sunčan, jačina leče i da sprečavaju pojavu depresije.44
dnevne svetlosti napolju može dostići
vrednost od 3.000 luksa.38 U izrazito svet- Izbegavajte negativne misli
lim prostorijama, ta vrednost iznosi samo Ova mera u okviru stila života je od
400 luksa, što je manje od 15% dnevne naročitog značaja. Mnogi moji pacijenti,
svetlosti napolju.39 Jarka svetlost, poput uključujući i Amandu, kažu da im je baš
sunčeve svetlosti, povećava proizvodnju ova mera, možda, najviše pomogla da se
serotonina tokom dana, što, sa svoje oslobode depresije bez upotrebe lekova.
strane, može izlečiti depresiju i umor.40 Istraživanje koje je sproveo Državni
Izlaganje jarkoj svetlosti tokom dana mo- univerzitet u Kolumbusu u državi Ohajo
že, takođe, povećati nivo melatonina u krvi (Ohio State University) obuhvatilo je 224
tokom noći, što može uticati na čvršći i sredovečne i starije odrasle osobe koje su
zdraviji san.41 doživljavale velike stresove. Učesnici ovog
Pomoću terapije jarkom svetlošću trogodišnjeg istraživanja su svake godine
organizam može da povrati i svoj uobiča- podnosili izveštaj o tome koliko su opti-
jeni dnevni ritam poznat kao cirkadijalni mistični i pesimistični, koliko su depresivni,
ritam. Ako se neko budi jako rano (između stresirani i zabrinuti, o negativnim stvari-
3 i 5 časova ujutru) a potrebno mu je još ma koje su im se desile u tom periodu i
sna, izlaganjem jarkoj svetlosti u trajanju drugim pitanjima. Istraživači su otkrili da
od 30 minuta u ranim večernjim satima su optimizam i pesimizam, za koje se rani-
može se ponovo uspostaviti normalan je mislilo da su međusobno povezani,
ritam spavanja. Mnogo češće se dešava da zapravo potpuno odvojeni faktori koji
80 IZLAZ IZ DEPRESIJE
nezavisno jedan od drugoga utiču i na one još jedan dan. Drugi bi uživali u veličan-
koji su pod stresom i na one koji nisu. stvenim planinama, dolini zaodenutoj u
Jedan od ovih faktora vrši snažniji uticaj predivnu zelenu boju i prekrasnom cveću.
od onog drugog. Pesimizam je predskazao Usput da kažemo, to bi mogao biti
i predvideo na zabrinutost, stres i slabije jedan od razloga zašto kantri muzika
fizičko zdravlje za narednu godinu, po (trenutno najslušanija vrsta muzike u SAD)
samoproceni ispitanika. Optimistični stav nije ta koja najviše doprinosi popravljanju
nije predskazao ništa. U tabeli 9 je prika- raspoloženja. Tekstovi ovih pesama, u
zan zaključak ovog istraživanja.45 pratnji melanholičnih gitara, uglavnom
govore o slupanom kamionetu, izgublje-
Tabela 9. Izbegavajte pesimističko nom psu ili gubitku bračnog druga. Iako se
razmišljanje može reći da je ritam te muzike brz i
“Dok se ‘pozitivno razmišljanje’ preporučuje veseo, ta muzika, u suštini, ne podstiče
kao način za poboljšanje fizičkog zdravlja i pozitivno razmišljanje.
stanja organizma uopšte, ovo istraživanje
pokazuje da je mnogo važnije izbegavati Svakodnevne duhovne vežbe
negativno razmišljanje.”
Nekoliko istraživanja je pokazalo da
unutrašnje religijsko iskustvo doprinosi oz-
To zahteva potpunu promenu u načinu dravljenju od depreseije. Rezultati tih
razmišljanja. Uvideo sam da su mnoge istraživanja prikazani su u tabeli 10.
depresivne osobe sklone da posmatraju
samo onu mračniju stranu života. Svi smo Tabela 10. Pozitivan efekat ličnog
mi svesni da ćemo u ovom nesavršenom religijskog iskustva
svetu uvek imati na šta da se žalimo. - Nekoliko istraživanja pokazuje da se
Mnoge loše stvari i događaji u ovom živo- depresivni pacijenti koji su duboko u sebi
tu ne zavise od nas i mi lično ništa neće- religiozni oporavljaju brže od nereligioznih
mo moći da uradimo po tom pitanju. Za pacijenata.
razliku od toga, ako usredsredimo svoje - Poštovanje religijskih formi bez prave
misli na uživanje u predivnim blagoslovima religije (povezanosti sa Bogom) ne donosi
života, nećemo biti samo boljeg mnogo koristi.
raspoloženja već ćemo biti i zdraviji. Čim - Preporučuje se svakodnevno čitanje
Svetoga pisma (Biblije) u cilju poboljšanja
postanete svesni da vam se javila neka
mentalnog zdravlja.
nekorisna negativna misao, odmah je
treba zameniti pozitivnom mišlju. To znači
da osoba treba unapred da isplanira kojom Istraživači sa Univerziteta Djuk (Duke
će pozitivnom mišlju zameniti tu negativnu University) u Severnoj Karolini su u perio-
misao da ne bi bilo odlaganja u prelasku du od nepunih godinu dana obavili razgo-
sa negativne na pozitivnu misao. Ljudski vor sa 94 osobe starije od 60 godina sa ci-
mozak može i da se prilagođava i da se ljem postavljanja dijagnoze i utvrđivanja
uvežbava, tako da kada pozitivno razmišl- njihovog emocionalnog stanja. Kod svih
janje pređe u naviku, depresija će verovat- njih dijagnostikovana je depresija nakon
no postati stvar prošlosti. izlaska iz bolnice.47
Jedan duhovni pisac je izjavio: “Naša je Neka njihova pitanja odnosila su se na
dužnost da se odupremo potištenosti i nivo religioznosti učesnika ovog istraživa-
osećanju nezadovoljstva isto koliko i da se nja. Da bi odredili koliko je svako od njih
molimo.”46 Kada bi ljudi koji su skloni ne- duboko u sebi religiozan, istraživači su
gativnom razmišljanju posetili planinski koristili jedan test od deset pitanja koji su
predeo u vreme niske oblačnosti u ranu sastavili uz pomoć hrišćanskih sveštenika i
jesen, oni bi rekli da tu ne bi mogli ostati jevrejskih rabina. Ustanovili su i nivo spo-
STIL ŽIVOTA KAO LEK PROTIV DEPRESIJE 81
Nakon prve godine na lokalnom ko- gde je znala da je svi vole i gde je mogla
ledžu, Anđela je odlučila da napusti rodni da spava u svom krevetu i možda nadok-
grad i drugu godinu pohađa na univerzite- nadi malo sna. Kada je stigla kući, Anđela
tu u Oklahomi. Tokom prve godine na je provela divno veče u krugu porodice, i
koledžu Anđela se ponekad osećala toliko svi su bili vedri, nasmejani i raspoloženi.
potišteno da je plačući odlazila na spava- Kada je njena majka ušla u sobu da joj
nje. Tog leta pred Anđelin odlazak na uni- poželi laku noć, zatekla je Anđelu kako
verzitet u Oklahomu njeni roditelji su plače. Majka je pomislila da je možda rekla
primetili da je Anđela povremeno vrlo nešto što je uvredilo Anđelu. Tada je An-
nagla, nakon čega im se izvinjava za svoje đela priznala da je na fakultetu plakala
ponašanje. Ona bi im tada priznala da ne svake noći.
zna zašto se nervira zbog sitnica. Njeni roditelji su primetili da je pri
Ona se, takođe, redovno žalila da je donošenju jednostavnih odluka, na primer
umorna, ponekad do te mere umorna da šta da obuče kad ide na predavanje, pos-
nije uspevala ni da jede. Anđela je bila tajala gotovo histerična – praveći od naj-
uzbuđena zato što se upisuje na veliki uni- jednostavnijih odluka krupne zadatke.
verzitet gde joj se pružala mogućnost da Anđelini roditelji su mudro postupili insisti-
upozna nove prijatelje sličnih interesova- rajući na tome da me ona poseti tokom
nja. Njeni planovi vezani za obrazovanje jesenjeg raspusta. Anđela je u početku
uspeće jedino ako bude imala odlične odbijala da dođe, ali kada je shvatila da
ocene iz glavnih predmeta iz prirodnih na- njeno emocionalno stanje ugrožava njen
uka. uspeh na fakultetu, došla je u moju ordi-
Tokom prve sedmice na novom univer- naciju.
zitetu Anđela je zvala svoje roditelje skoro Da, Anđela je patila od teškog oblika
svako veče. Pošto joj je to bio prvi put da depresije. Međutim, za samo nekoliko da-
je duže vreme daleko od kuće, njeni rodi- na, ona je prestala da plače, bolje je
telji su mislili da je u pitanju nostalgija. spavala, imala mnogo više energije i, što
Anđelina cimerka je imala drugačiji ras- je za nju najvažnije, imala je bolju kon-
pored predavanja i odlazila je na spavanje centraciju i uspešnije savladavala gradivo.
tek posle ponoći. Anđela je morala da Njena terapija uključivala je promene u
ustaje svakog jutra u 6 sati da bi stigla na načinu ishrane i načinu života uopšte.
čas u 7. Osećala je da ne spava koliko joj
je potrebno. Čak i nakon što njena cimer- Stav po pitanju lekovitih biljaka i
ka legne da spava, Anđela često dugo nije lekova
mogla da zaspi. Osećala je da ne može da U mnogim slučajevima se sintetički
nauči onoliko koliko je nekad mogla za isto lekovi moraju uzimati u početnoj fazi
vreme i skoro stalno se osećala iscrpljeno. lečenja da bi se depresija uspešno izlečila
Kako se približavao jesenji raspust, An- i da bi se sprečile dalje komplikacije. Ja ću
đela se radovala što će biti kod kuće, tamo ovde ispitati ne samo sintetičke lekove,
LEKOVITE BILJKE I LEKOVI 87
jave se retko pojavljuju, a u njih spadaju že izazvati ono što se naziva serotonin sin-
mučnina, osip, umor i nemir. Kada se uz- dromom, a to je nagomilavanje prevelike
mu prevelike doze, javlja se preosetljivost količine serotonina u neuronskim vezama.
na svetlost ili se desi da koža brže izgori Jednostavnije rečeno, serotonin se ne
prilikom izlaganja ultraljubičastim zracima apsorbuje onako kako bi trebalo, pa neu-
(sunčeva svetlost).10,11 roni postaju prezasićeni. To dovodi do po-
Lekovi protiv depresije koji se uzimaju jave ozbiljnih fizičkih i mentalnih simptoma
na recept mogu imati štetno dejstvo u koji se mogu pojaviti sasvim iznenada, a u
kombinaciji sa mnogim drugim lekovima. njih spadaju konfuznost, uznemirenost,
Zbog toga je veoma važno da svaki paci- tromost, groznica, ubrzan srčani ritam,
jent koji se leči od depresije kaže svom mučnina, povraćanje, dijareja, proširene
doktoru koje sve druge lekove uzima. Čak zenice pa čak i koma.16
i kantarion može delovati tako u kombi- Ako razmišljate o tome da lečite depre-
naciji sa određenim lekovima. Pošto se on siju kantarionom, pogledajte mere opreza
često koristi bez konsultovanja lekara, važ- navedene u tabeli 5. Uobičajena doza
no je zapaziti neke od potencijalnih opas- kantariona je 900 mg dva ili tri puta na
nosti upotrebe ove lekovite biljke u kombi- dan.
naciji sa lekovima koji se uzimaju na
recept.12 Tabela 5. Mere opreznosti pri
Studije rađene na samom početku upotrebi kantariona
ukazuju na to da kantarion, izgleda, delu- - Može oslabiti dejstvo nekih drugih lekova
je stimulativno na enzime u jetri koji - Ne treba ga uzimati zajedno sa antidepre-
sprečavaju dejstvo lekova i potpomažu nji- sivima
- Izlaganje suncu može izazvati opekotine i
hovo izbacivanje iz organizma. U nekim
osip
slučajevima, to bi bilo poželjno. Nacionalni
- Može delovati kao sedativ
institut za zdravlje (The National Institute
of Health) je izjavio da je, kada je osmoro
ljudi i žena dat inhibitor proteaze pod “SAMe” – još jedna lekovita
nazivom indinavir (Crixivan), koji se koristi supstanca u borbi protiv depresije
u borbi protiv HIV virusa, zajedno sa kan- Još jedna prirodna terapija u lečenju
tarionom, taj lek protiv HIV-a potpuno je depresije, za koju se tvrdi da poboljšava
izgubio efekat.13 stanje obolelog bez mnogo nuspojava,
Ostali lekovi čiji efekat se umanjuje odobrena je u Americi u proleće 1999.
kada se koriste u kombinaciji sa ovom godine. Ponekad nazvan “Semi,” SAMe ili
lekovitom biljkom su: ciklosporin (koji S-adenozil-metionin je prirodna hemijska
sprečava organizam da odbaci presađeni supstanca u mozgu koja u velikoj meri
organ), digoksin ili Lanoksin (koji se koristi podiže raspoloženje i podstiče pozitivan
u lečenju stanja srčanog udara), teofilin stav prema životu. Još uvek je nejasno
(koji se koristi u lečenju astme) i varfarin kako SAMe zapravo funkcioniše; smatra se
(Coumadin), lek protiv zgrušavanja krvi da on povećava proizvodnju neurotrans-
koji na taj način sprečava srčani i moždani mitera u mozgu kao što su serotonin i
udar.14 U lekove čije dejstvo slabi u kombi- norepinefrin.17 U početku se koristio u le-
naciji sa kantarionom spadaju još oralna čenju teškog oblika depresije kod onih
kontraceptivna sredstva i lekovi koji se pacijenata koji nisu reagovali ni na koji
koriste u lečenju epileptičnih napada, drugi metod lečenja ili kod onih koji su se
određeni lekovi protiv raka koji se koriste pokazali otpornima na antidepresive, a
u okviru hemoterapije i antidepresivi.15 danas se uspešno primenjuje kao glavni
Kombinacija kantariona i antidepresiva metod lečenja depresije.18
može imati razarajuće posledice. Ona mo-
90 IZLAZ IZ DEPRESIJE
poremećaj varenja. Što se tiče njegove alergija, grčevi ili probadanje u stomaku.
negativne strane, ljudi koji pate od pep- Može se koristiti u kombinaciji sa lekovima
tičkog ulkusa (čira), poremećaja krvnih protiv zgrušavanja krvi, ali ga ne treba
pločica ili obolenja bubrega ne bi trebalo koristiti zajedno sa aspirinom. Njegova
da ga uzimaju. Njega, takođe, ne bi treba- dnevna doza iznosi 120 mg.
lo uzimati zajedno sa grupom antidepresi- Biljka kava-kava (nije u pitanju kafa)
va, poznatom pod nazivom MAO inhibitori, može da pomogne u slučaju nervoze, stre-
zato što može doći do toksičnog efekta, sa i zabrinutosti.30 Nju ne bi trebalo da
budući da oba povećavaju nivo serotoni- koriste ljudi kod kojih postoje biološki
na.25 razlozi za pojavu depresije i oni koji
Još jedan razlog za zabrinutost pred- razmišljaju o samoubistvu zato što ona
stavlja i činjenica da neki od proizvoda na može da poveća rizik od samoubistva.31
bazi 5-HTP sadrže “Peak X” kao nečistoću, Ne bi trebalo da je koriste trudnice i dojil-
koja se povezuje sa više od 1.500 slučaje- je. Može da izazove alergiju, žutilo kože,
va sindroma eozinofilija-mijalgije (jak bol u stomačne tegobe, različite očne poreme-
mišićima) i 38 smrtnih slučajeva u 1991. ćaje i jutarnji umor. Može da dođe do
godini. Sve u svemu, ja ne preporučujem interakcije sa alkoholom, barbituratima i
uzimanje 5-HTP sve dok detaljnija istraži- antidepresivima. Dnevna doza se kreće od
vanja ne potvrde njegovu efikasnost i 60 do 100 mg. Preporučujem upotrebu
bezbednost i dok se ne reši pitanje vezano kava-kava samo ako je depresija isključivo
za ispravnost njegovih sastojaka.26 posledica stresa i zabrinutosti, i stoga je ja
Pogledajmo neke od ostalih lekovitih vrlo retko koristim u lečenju depresije kod
biljaka navedenih u tabeli 2. Nijedna od mojih pacijenata. Češće je preporučujem
njih nije bila podvrgnuta nekom detaljni- onima koji pate od stresa i zabrinutosti, ali
jem istraživanju, ali čini se da neke od njih ne istovremeno i od depresije.
imaju lekovito dejstvo koje može doprineti Biljka lavanda se preporučuje u slučaju
ublažavanju određenih simptoma kod onih gubitka apetita, nervoze i nesanice. Dnev-
koji pate od srednje teške (umerene) na doza iznosi 3 do 5 grama.32 Neke od
depresije. mojih pacijentkinja su izjavile da miris
Kamilica je blagotvorna za depresivno lavande u velikoj meri popravlja njihovo
raspoloženje i gubitak apetita. Nije pozna- raspoloženje.
to da ima bilo kakve štetne posledice. Biljka matičnjak se preporučuje u slu-
Dnevna doza iznosi 4,5 grama.27 čaju nervoze, nesanice i problema sa že-
Biljka bratić može da pomogne u leče- lucem. Njegova doza iznosi 8 do 10 grama
nju migrene. Može da reaguje sa aspiri- dnevno.33
nom ili lekovima protiv artritisa. Njegova Biljka valerijana može pomoći u sluča-
dnevna doza se kreće od 50 mg do 1,2 ju nervoze, nesanice, stresa i zabrinutosti.
grama.28 Ljudi se ređe žale na intestinalne tegobe i
Za biljku Ginko biloba se tvrdi da delu- alergiju. Dugotrajna upotreba može iza-
je pozitivno u slučaju organske disfunkcije zvati glavobolje, nemir i nesanicu. Dnevna
mozga, gubitka koncentracije i da pobolj- doza koja se preporučuje iznosi 15 gra-
šava pamćenje.29 Primetio sam da se sta- ma.34
nje kod mojih depresivnih pacijenata koji, Ako razmišljate o bilo kojoj lekovitoj
osim toga, imaju poteškoća i u donošenju biljci ili leku kao sredstvu za ublažavanje
običnih, svakodnevnih odluka može pop- simptoma srednje teškog (umerenog) obli-
raviti upotrebom ovog leka. Kada su u ka depresije, ja vas molim da imate u vidu
pitanju negativne reakcije na ovaj lek, da prvo čime treba da se borite protiv
mogu se javiti blaži problemi sa crevima depresije uvek treba da bude vaš stil živ-
poput mučnine i u ređim slučajevima ota. Vi možete podstaći vaš organizam da
92 IZLAZ IZ DEPRESIJE
se prirodnim putem bori protiv depresije, efikasna u lečenju depresije. Oni mogu biti
stvarajući sopstvene lekovite supstance za od pomoći i u slučajevima paničnog pore-
popravljanje raspoloženja. To se može mećaja, ostalih poremećaja vezanih za
postići pravilnim načinom ishrane, fizičkim zabrinutost, poremećaja u ishrani i pore-
vežbama, umerenim izlaganjem suncu, mećaja vezanih za nedostatka pažnje.
efikasnim upravljanjem stresom i ostalim Neki od njih su se pokazali uspešnima u
merama u okviru stila života čija primena lečenju nekih vrsta fizičkog bola.40,41,42
ne nosi sa sobom nikakav rizik, a koje su Pomažu čak i u odvikavanju od pušenja
ukratko opisane u 4. i 5. poglavlju. Ovaj ako pušač želi da ostavi cigarete. Neki
veoma važan koncept je ukratko prikazan noviji antidepresivi su se pokazali veoma
u tabeli 8. uspešnim u tom smislu.43
Širok spektar pozitivnog delovanja anti-
Tabela 8. Osnovni princip borbe depresiva u slučaju ovako velikog broja
protiv umerenog oblika depresije različitih poremećaja ne potiče od fizičke ili
- Stil života treba da bude vaše glavno sred- mentalne povezanosti tih poremećaja.
stvo u borbi protiv depresije. Preciznije rečeno, on odražava veliki broj
- Lekovite biljke i lekovi treba da budu uloga koje ove hemijske supstance igraju
sporedno sredstvo u borbi protiv depresije. u nervnom sistemu čoveka.
- Preporučuje se kombinacija ova dva nači- I dok istraživanja pokazuju da su
na. određeni lekovi efikasni u borbi protiv de-
presije, pacijenti često prave onu visoko-
U ovom poglavlju smo do sada govorili rizičnu grešku prekidajući sa upotrebom
o lekovitim biljkama, njihovoj efikasnosti, određenog leka ako odmah ne vide pobolj-
bezbednosti za upotrebu i sve većoj popu- šanje ili ako osećaju njegovo neželjeno
larnosti među širom populacijom. Sada će- dejstvo.
mo ispitati različite vrste lekova koji se
izdaju na recept, a koji se danas upotreb- Kako deluju antidepresivi?
ljavaju, način na koji deluju, njihove pozi- Pre nego što odgovorimo na ovo pita-
tivne i negativne strane. nje, bilo bi vrlo korisno da ukratko kažemo
nešto o određenim aktivnostima koje se
Sintetički lekovi protiv depresije odvijaju unutar mozga. Opšti pregled
Depresija može biti mračan i zastrašu- mehanizma mozga prikazan je u 1.
juć poremećaj koji može prerasti u poten- poglavlju. Unutar mozga, hemijske sup-
cijalno smrtonosnu bolest. Želim da nag- stance zvane neurotransmiteri šalju elek-
lasim da intenzivno lečenje ne treba odla- trične poruke preko aksonskih sinapsi.
gati ni kod koga ko pati od srednjeg ka Otkriveno je da se nedostatak dve sup-
teškom obliku depresije. Tradicionalno stance-nurotransmitera, serotonina i nore-
intenzivno lečenje uključuje upotrebu sin- pinefrina, povezuje sa depresijom. Nedos-
tetičkih antidepresiva i specijalno kratko- tatak još dva neurotransmitera, dopamina
trajno psihološko savetovanje.35,36,37 Kada i epinefrina, takođe se povezuje sa depre-
su u pitanju ljudi koji ne reaguju na takav sijom. Do nedostatka može doći iz neko-
vid lečenja, neki lekari preporučuju radi- liko razloga, kao što su proizvodnja nedo-
kalni vid lečenja kao što je elektrokon- voljnih količina tih supstanci, njihovo
vulzivna terapija (EKT).38,39 U zaključku nepravilno oslobađanje, ubrzano propada-
ovog poglavlja, videćete da ja preporuču- nje, ubrzana apsorpcija ili oštećenje recep-
jem drugačiji pristup. tora (nedovoljan broj receptora ili blokirani
Antidepresivi se proizvode od velikog receptori) na primajućim neuronima. Us-
broja različitih hemijskih sastojaka. Većina led nedostatka neurotransmitera oštećuje
njih je, kada se pravilno prepiše pacijentu,
LEKOVITE BILJKE I LEKOVI 93
najnoviju glavnu grupu antidepresiva. Oni S druge strane, jedna britanska studija
postižu željeni efekat tako što selektivno je pokazala da oni koji uzimaju lekove iz
dozvoljavaju nagomilavanje serotonina u grupe SSRI češće pokušavaju da izvrše
prostorima između neurona mozga (sinap- samoubistvo od pacijenata koji piju tricik-
se) gde se pre mogu upotrebiti nego po- lične antidepresive, ali su u slučaju uzi-
novo apsorbovati. Nedavno se došlo do manja prevelike doze antidepresivi iz gru-
saznanja da SSRI negativno utiču na pe SSRI manje toksični.72 Većina pacijena-
novootkriveni prolaz u mozgu gde hemij- ta pokuša da se ubije na neki drugi način,
ske supstance neurosteroidi učestvuju u budući da je samo 17% pacijenata koji su
kontrolisanju zabrinutosti i depresije.67 pokušali da oduzmu sebi život obuhvaće-
Ova grupa uključuje popularni lek Prozac nih ovom studijom pokušalo to da učini
(fluoxetine), koji je prodat u vrednosti od uzimanjem prevelike doze antidepresiva.73
1,5 milijarde dolara u 1999. godini, dok je Međutim, postoje ozbiljni sporedni
jedan sličan lek, Zoloft (sertraline), prodat efekti kojih treba biti svestan, zbog čega
u vrednosti od skoro 1 milijarde dolara.68 morate reći svom lekaru koje sve lekove
Sve više se upotrebljavaju Praxil (paroxe- uzimate. Antidepresivi iz grupe SSRI ne
tine) i Celexe (citalopram), najnoviji lekovi smeju se uzimati zajedno sa bilo kojom
iz grupe SSRI. Sada se u prodaji može naći drugom vrstom agenasa serotonina, poput
i pakovanje jednosedmične doze Prozac lekova iz grupe MAOI, jer može doći do
koje je odobrila FDA.69 Preporučuje se trovanja serotoninom.74 Kada se lekovi iz
pacijentima kod kojih su simptomi depre- grupe SSRI kombinuju sa drugim vrstama
sije ušli u stabilnu fazu, ali i dalje zahteva- lekova, može doći do njihove povećane
ju lečenje da se depresija ne bi ponovo koncentracije u krvi i veoma opasnih pos-
javila. Neke činjenice vezane za SSRI ledica.75 Kao što je to slučaj sa bukvalno
navedene su u tabeli 12. svim antidepresivima, lekovi iz grupe SSRI
mogu uzrokovati maniju kod osoba sklonih
Tabela 12. Šta treba znati o SSRI bipolarnom poremećaju.
- Najnoviji tip antidepresiva Jedna nedavno obavljena studija upo-
- Manje neželjenih efekata od IMAO ili tri- zorava na trostruko veći rizik od krvarenja
cikličnih antidepresiva gornjih delova gastro-intestinalnog trakta
- Manje opasan u slučaju predoziranja prilikom uzimanja SSRI. Kada se SSRI uzi-
- Povećanje telesne težine nije tako izra- maju zajedno sa antipireticima, taj rizik je
ženo još veći.76 Što je još ozbiljnije, Britanska
- Ne treba ga uzimati zajedno sa IMAO uprava za kontrolu lekova zahteva da se u
informativnoj brošuri koja se daje pacijen-
Danas su “najpopularniji’’ antidepresivi tima koji uzimaju ove lekove nalazi i upo-
iz grupe SSRI zbog manjeg broja neže- zorenje o samoubistvu. Studije pokazuju
ljenih sporednih efekata, mada mogu iza- da su misli o samoubistvu i takvi oblici po-
zvati nesanicu, agitaciju, glavobolju, muč- našanja učestaliji naročito u ranim stadiju-
ninu i dijareju (proliv).70 Osim toga, oni su mima lečenja.77 To se ne dešava zbog po-
daleko manje opasni od tricikličnih antide- jačane depresije, već zbog povećane
presiva u slučaju uzimanja prevelike doze. impulsivnosti – još jednog neželjenog
Prednost SSRI je i u tome što, za razliku sporednog efekta antidepresiva iz grupe
od većine tricikličnih antidepresiva, ne do- SSRI. Još jedan zabrinjavajući sporedni
vode do tolikog povećanja telesne teži- efekat ove grupe lekova, vezan za mental-
ne.71 Antidepresivi iz grupe SSRI uspešno no stanje pacijenta, predstavlja i stav “baš
leče i opsesivno-kompulzivni poremećaj, me briga’.’ Taj efekat se može pojaviti čak
neke tipove zabrinutosti i panični pore- i onda kada bi osobu zaista trebalo da
mećaj. bude briga. Neki od mojih pacijenata koji
96 IZLAZ IZ DEPRESIJE
uzimaju lekove iz grupe SSRI kažu da nisu pušačima. Bupropion je efikasan i u leče-
mogli da plaču na sahrani neke njima nju dece i odraslih koji boluju od hiperak-
drage osobe zato što nisu imali onaj osećaj tivnog sindroma praćenog nedostatkom
duboke tuge zbog njihove smrti. Čudni, pažnje (ADHD).84
živopisni snovi takođe spadaju u moguće Bupropion, međutim, ne treba prime-
sporedne efekte SSRI. njivati kod pacijenata koji pate od anorek-
Predmet opsežnih kliničkih studija bile sije nervoze ili bulimije ili kod onih koji
su još dve negativne pojave vezane za ovu imaju povećan rizik od epilepsije. Dobro
grupu antidepresiva – sindrom seksualne “se slaže” sa svim lekovima, osim što nije
disfunkcije i povlačenja u sebe. Iako kompatibilan sa lekovima iz grupe IMAO.
depresija sama po sebi može da umanji Još jedna njegova prednost je u tome što
libido (seksualni nagon) i ometa seksualnu se, za razliku od SSRI i tricikličnih antide-
aktivnost, jasno je utvrđeno da lekovi iz presiva, ne povezuje sa seksualnom dis-
grupe SSRI mogu da izazovu seksualnu funkcijom. Neki moji pacijenti su mi rekli
disfunkciju i kod muškaraca i kod žena ne- da im je ovaj lek zapravo poboljšao seksu-
zavisno od načina na koji se leče.78,79,80,81 alnu funkciju. Osim toga, bupropion se, za
U najčešće probleme, koji mogu da se jave razliku od SSRI i tricikličnih antidepresiva
kod više od polovine odraslih osoba koje češće povezuje sa gubitkom nego sa pove-
uzimaju antidepresive iz grupe SSRI, spa- ćanjem telesne težine.85
daju odložena ili reverzna ejakulacija kod Neželjeni sporedni efekti se javljaju
muškaraca i odsustvo ili odložen orgazam kada se ovaj lek uzima u velikim dozama,
kod žena. a u njih spadaju uzbuđenost (agitacija),
Iako prepisujem sve lekove iz grupe nemir, nesanica i zabrinutost. Još jedan
SSRI, generalno gledano, najviše volim mogući neželjeni efekat je pad krvnog pri-
Celeksu (Celexa), pošto sam uvideo da tiska pri ustajanju iz ležećeg ili sedećeg
ima manje sporednih neželjenih efekata, položaja, što se može povezati sa vrto-
da se može uzimati zajedno sa većinom glavicom u stajaćem položaju ili vrtoglavi-
lekova koji se izdaju na lekarski recept i da com. Otkrio sam da se ovi neželjeni efekti
je bar isto toliko efikasan kao i ostali lekovi ređe javljaju kada u početku prepišem
iz te grupe. Kada je pacijent i depresivan i manju dozu – 100 mg dva puta na dan –
izrazito anksiozan, ja obično prepisujem a zatim je četvrtog dana povećam na 100
Paksil (Paxil). mg tri puta dnevno. Nakon dve do četiri
sedmice, povećam dozu na 150 mg tri pu-
Velbutrin (bupropion) u lečenju ta na dan ako je potrebno.
teškog oblika depresije
Velbutrin (Wellbutrin) (bupropion) je Ostali antidepresivi
po svom sastavu srodan amfetaminu i po- Još jedan lek u novoj grupi antidepre-
kazao se veoma efikasnim u lečenju siva jester reboksetin (reboxetine) i spada
teškog oblika depresije. On blokira reap- u selektivne inhibitore reapsorpcije nora-
sorpciju dopamina i norepinefrina i smatra drenalina (SNRI). Dve studije obavljene
se adekvatnim rešenjem u slučaju kada pod pokroviteljstvom Američkog udruženja
SIRS ne deluju ili ih pacijent ne podnosi.82 psihijatara (American Psychiatric Associ-
Za razliku od nekih antidepresiva, ne izazi- ation) pokazale su da su pacijenti koji su
va sedaciju i može povećati sposobnost uzimali ovaj lek imali mnogo manje simp-
organizma da ostane budan. Osobe koje toma nego oni koji su pili lekove iz grupe
uzimaju ovaj lek, a rešile su da ostave SSRI, ali su imali više neželjenih sporednih
pušenje imaće više uspeha u tome.83 efekata zbog čega je više njih prekinulo sa
Bupropion u formi Zibana (Zyban) se zbog uzimanjem leka.86,87 Čini se da je još
ovakvog svog efekta naročito preporučuje jedan SNRI, venlafaksin (Effexor) jednako
LEKOVITE BILJKE I LEKOVI 97
efikasan kao i triciklični antidepresivi, ali sa Šta raditi kada nijedan lek ne
manje sporednih efekata nego SSRI. pomaže?
Trazodon (Desyrel) ne samo što inhibi-
Pored svih metoda lečenja, kod 30%
ra reapsorpciju serotonina, već preko nus-
pacijenata koji pate od teškog oblika dep-
produkta koji proizvodi jetra tokom meta-
resije prvobitno prepisan lek ne dovodi do
bolisanja trazodona takođe stimuliše delo-
poboljšanja.92 Šta lekari rade kada lek ne
vanje samog serotonina. On, međutim,
deluje? Terapija obično traje od četiri do
izaziva izraženu sedaciju i uglavnom se
šest sedmica, a ako ne dođe do poboljša-
uzima pred spavanje. Osim toga, on može
nja, primenjuje se drugi lek, a trebalo bi i
da izazove i mučninu i pad krvnog pritiska
ponovo ispitati moguće uzroke depresije.
u stajaćem položaju. Kod jednog u 6.000
Nažalost, mnogi lekari u ovoj fazi lečenja
muškaraca, može da izazove neprirodno
uglavnom prepišu samo neki drugi lek ili
dugu i bolnu erekciju koja čak može da
možda upute pacijenta kod psihologa ako
onemogući dovoljan dotok krvi u penis.88
to već nije urađeno. Oni često nisu ni sves-
U pokušaju da smanje broj neželjenih
ni da im na raspolaganju stoje predivne
sporednih efekata trazodona, stručnjaci su
metode lečenja depresije ishranom i stilom
formulisali novi lek, nefazodon (Serzo-
života, pa ih stoga i ne primenjuju.
ne).89 Nefazodon takođe inhibira reapsor-
U mojoj lekarskoj praksi, manje od
pciju serotonina, ali usto blokira i jedan
15% mojih depresivnih pacijenata ne rea-
receptor u mozgu srodan receptoru sero-
guje na prvobitno prepisanu terapiju. Ta
tonina (a zove se 5-hidroksitriptamin-2 re-
terapija uključuje promene u ishrani i stilu
ceptor). Izaziva sedaciju u manjoj meri ne-
života kao i upotrebu lekova u slučaju
go trazodon i manje je rizičan kada su u
srednje teškog i teškog oblika depresije.
pitanju bolne erekcije kod muškaraca.
Kada neki pacijent ne reaguje ni na ovu
Jedan relativno novi antidepresiv, mir-
terapiju – a takvih je vrlo malo – ja tražim
tazapin (Remeron), pospešuje i neurotran-
uzrok depresije koji smo možda prevideli
smisiju norepinefrina i serotonina, i to na
tokom prve procene. To mogu biti neki ne-
prilično jedinstven način. On blokira jedan
uobičajeni uzroci poput nedostatka vitam-
specifičan receptor (zvani presinaptički α2-
ina B12, infekcije ili trovanja živom.
adrenergički autoreceptor) koji izaziva po-
Ako ne otkrijem nijedan drugi uzrok, a
većano lučenje norepinefrina, koje, opet,
terapija ishranom i stilom života se čini
pospešuje lučenje serotonina. Budući da je
prikladnom za dotičnog pacijenta, ja često
ovo jedinstven mehanizam, profil neže-
probam sa nekom drugom klasom lekova.
ljenih sporednih efekata mirtazapina je,
Druga opcija bi bila da maksimalno pove-
takođe, jedinstven. Pacijenti se, u 50%
ćam dozu antidepresiva koji pacijent tre-
slučajeva, najčešće žale na pospanost.90,91
nutno uzima ili prepišem drugi lek iz iste
Ostali izraženi neželjeni efekti su pojačan
klase budući da nije ništa neobično da neki
apetit i povećanje telesne težine. Na sreću,
drugi lek iz iste klase u tom slučaju delu-
neželjeni sporedni efekti karakteristični za
je.93 Žalosna je činjenica da zapravo ne
lekove iz grupe SSRI, poput mučnine,
postoji nijedno istraživanje koje pokazuje
dijareje i seksualne disfunkcije, nisu česti
kako na logičan način odrediti vrstu leka
prilikom upotrebe mirtazapina. Ja mirtaza-
koja će u datom slučaju delovati.94
pin (Remeron) prepisujem pacijentima koji
U situacijama kada lek nije potpuno,
pate od nesanice i anoreksije, i to jedan-
već samo delimično efikasan u prvoj fazi,
put dnevno pred spavanje.
možda bi najbolje bilo zameniti taj antide-
presiv nekim drugim lekom, kao što su liti-
jum ili bupropion. Možda bi to bilo bolje
nego probati sa nekim drugim antidepre-
98 IZLAZ IZ DEPRESIJE
sivom, budući da u tom slučaju može mno- Ostatak ovog poglavlja govori o nekim
go brže doći do poboljšanja nego kada bi specifičnim grupama pacijenata koje zah-
pacijent prekinuo da uzima jedan lek i tevaju posebne vrste terapija.
počeo da pije drugi. Detaljne i pažljivo
obavljene studije i klinička praksa pokaza- Kako lečiti depresiju kada pacijent
le su da je litijum veoma efikasan.95 Uobi- boluje od još neke bolesti?
čajene doze ovog leka kreću se od 600 do Kada kod nekog pacijenta dijagnostiku-
800 miligrama na dan. Kada pacijent poč- jem depresiju, moram pažljivo da proce-
ne da uzima litijum, šanse da će i dalje nim da li bi prisustvo neke druge mentalne
ostati depresivan smanjuju se za 56 do ili fizičke bolesti moglo da iskomplikuje
96%.96 lečenje depresije. Uvek se prvo treba
Kombinacija litijuma i antidepresiva ni- usredsrediti na lečenje najteže bolesti, ali
je naročito štetna, ali je izraženija kod kada god osoba boluje i od depresije, nje-
starijih osoba.97 Uprkos njegovoj efikas- no lečenje se ne sme zanemariti.
nosti, litijum vremenom postaje sve manje Veoma je važno tačno odrediti vrstu
popularan, verovatno zato što se nivo liti- terapije i vreme njene primene, vodeći ra-
juma u krvi mora redovno proveravati da čuna da ne dođe do negativnih interakcija
ne bi došlo do trovanja. između različitih vrsta lekova. Pacijenti koji
Bupropion (velbutrin), o kojem smo ra- boluju od više mentalnih poremećaja vero-
nije govorili, takođe se može dodati lekovi- vatno će morati mnogo češće da odlaze
ma iz grupe SSRI. Osim toga što pojačava kod svog lekara i kupuju lekove.98,99
dejstvo SSRI, on može da ublaži njihove Međutim, ako se budu pridržavali prepi-
neželjene efekte poput seksualne dis- sane terapije, troškovi njihovog lečenja će
funkcije i apatije. Kada se bupropion ko- se na kraju ipak smanjiti.100,101
risti u kombinaciji sa SSRI, njegova kon- Kada pacijent istovremeno boluje i od
centracija u krvi se mora redovno kon- depresije i od neke druge bolesti, u nekim
trolisati da bi se sprečilo trovanje. slučajevima posebnu pažnju treba obratiti
na to kako njegov organizam reaguje na
Šok-terapija kao poslednja solucija date lekove. Na primer, pacijenti koji pate
Na kraju, poslednja solucija koja se od bolesti bubrega ili jetre često pate i od
obično primenjuje kod pacijenata sa teš- depresije. Treba strogo voditi računa o
kom depresijom jeste šok-terapija. Naža- tome da li oboleli organ može da podnese
lost, ona se povezuje sa izvesnom merom antidepresive ili lekove za stabilizovanje
trajnog gubitka pamćenja kod pacijenta. raspoloženja. Obolela jetra ili bubrezi mož-
Neki stručnjaci smatraju da je ova vrsta da nisu u stanju da prerade određene anti-
terapije danas dovoljno bezbedna da se depresive, tako da dolazi do akumulacije
koristi i u početnoj fazi lečenja umesto leka u organizmu ili njegovog izbacivanja
samo na kraju kada se ustanovi da ništa bez prethodnog metabolizovanja.102,103,104
drugo ne pomaže. Ja sam je primenjivao Antibiotici105 ili steroidi106 kojima se leči
samo kao poslednju soluciju i to samo određeno fizičko oboljenje mogu da iza-
jedanput u poslednjih 15 godina. Otkada zovu smetnje u mentalnom sistemu i is-
sam počeo da primenjujem terapiju po- komplikuju njihovo lečenje zbog nega-
sebnog načina ishrane i stila života opi- tivnih interakcija antidepresiva sa ostalim
sane u 4., 5. i 9. poglavlju, nisam imao lekovima.
potrebe da bilo kojeg od mojih pacijenata
šaljem na šok-terapiju. Ovaj način lečenja
će biti detaljnije objašnjen u 9. poglavlju.
LEKOVITE BILJKE I LEKOVI 99
Stres i zabrinutost
ziti. Bila je umorna i morala je prosto da se bila reakcija tipa “bori se ili beži”. Ona je
bori sa snom. odlučila da pobegne.
Nakon pola sata vožnje, Selena je Kada su u pitanju drugi uzroci stresa,
odahnula sa olakšanjem kada se parkirala kao što je stres na poslu, bračni problemi,
ispred kuće. Dok je koračala ka ulaznim finansijske poteškoće ili stotine drugih
vratima, skoro da uopšte nije ni primetila stresora, takav stres ne mora da bude
komšijinu mačku, no kada je čula duboko kratkotrajno, privremeno iskustvo. Mi smo
režanje, shvatila je da u pitanju nije običan obično izloženi stresorima koji ostaju
kućni ljubimac. Počela je da razmišlja brzi- prisutni u našoj sredini danima, sedmica-
nom munje. Setila se upozorenja koje je ma, mesecima ili čak duže. Kada se ovo
nedavno čula da besan riđi ris smelo šeta dogodi, ona na kraju može da pređe u fazu
po okolini. Njeno srce je automatski poče- 3 – stadijum iscrpljenosti.
lo ubrzano da lupa i njen iscrpljeni organi- Kada nastupi ova faza, ako stresori i
zam je iznenada oživeo i dobio novu dalje nastave da deluju, bolest ili čak smrt
snagu. Potrčala je uza stepenice i utrčala u mogu biti neizbežni. Postoje klasični
kuću u deliću sekunde. primeri kada su ljudi umirali od srčanog
Reakcija organizma na neku stresnu udara prilikom suočavanja sa nekim
situaciju poput ove osmišljena je tako da ozbiljnim stresorom. Za one koji imaju
bude intenzivna, ali privremena. U jednoj slabo srce, ris ili neki drugi iznenadni stre-
veoma napetoj situaciji kao što je ova, uti- sor mogu biti dovoljno intenzivni da iza-
caj hormona stresa je generalno pozitivan, zovu trenutnu smrt. Ipak, većina ljudi je
kada oni osposobljavaju organizam da se sposobna da se uhvati u koštac sa stre-
snađe u vanrednim situacijama kada treba sorima – bar u izvesnoj meri.
brzo reagovati.
Pionir u oblasti stresa, Dr Hans Seli Fizičke promene izazvane stresom
(Hand Selye), kaže da naša prva reakcija Jedan iznenadni stresor izaziva neko-
na neki događaj poput ovog koji je Selena liko fizičkih promena u organizmu. One su
doživela predstavlja prvu fazu reakcije na navedene u tabeli 4.10
događaj koji izaziva stres. On objašnjava
da naša reakcija ne zavisi od prirode stre- Tabela 4. Uticaj iznenadnog stresora
sora. Postoji jedna slična reakcija koja se na fizičko zdravlje
javlja kao reakcija na sve tipove stresora.8 - Povišen krvni pritisak
Reakcija jedne osobe na neki novi stresor - Ubrzan rad srca
predvidiva je i progresivna i prolazi kroz tri - Ubrzane kontrakcije srca
faze, kao što je prikazano u tabeli 3.9 - Proširene zenice
- Proširene bronhije
- Povećana mišićna snaga
Tabela 3. Reakcija na stresore - Oslobađanje glukoze iz jetre
Faza 1: Reakcija uzbune - Pojačana mentalna aktivnost
Faza 2: Pružanje otpora - Ubrzan metabolizam
Faza 3: Stanje iscrpljenosti - Povećan dotok krvi u aktivne mišiće
- Smanjen dotok krvi u one delove tela koji
nisu neophodni za brzu reakciju, kao što su
Prva faza je reakcija uzbune. Kada je bubrezi i crevni trakt
Selena čula režanje risa, njen organizam
se pripremio za odbranu, a to je bila reak- Povećana mišićna snaga je očigledno u
cija uzbune. U drugoj fazi - fazi pružanja velikoj meri pomogla Seleni da brzo po-
otpora - Selena je morala brzo da odluči begne od risa. Šta je dovelo do tog po-
kako će se zaštititi. Morala je da odluči ili većanja? Bilo je potrebno da se dogodi pet
da se bori protiv risa ili da pobegne, što bi iznenadnih promena u njenim telesnim
STRES I ZABRINUTOST 107
funkcijama da bi ono nastupilo. One su promene koje nas na kraju mogu uništiti
navedene u tabeli 5. kada se suočimo sa trajnim i upornim stre-
som. Naš sistem za stres je osmišljen tako
Tabela 5. Uzrok povećanja mišićne da nam pomogne da se uhvatimo u koštac
snage sa iznenadnim, kratkotrajnim situacijama.
- Ubrzan puls On nije stvoren da bude neprestano akti-
- Snažniji otkucaji srca van kada se suoči sa upornim stresorima.
- Povišen krvni pritisak Ove činjenice idu u prilog mudrim saveti-
- Povišen nivo šećera u krvi ma koje nalazimo u Bibliji, poput onog:
- Povećan dotok krvi u aktivne mišiće “Sunce da ne zađe u gnevu vašemu.”11
Bilo da je u pitanju ljutnja ili neki drugi
Ovih pet faktora doprinose povećanju stresori, za nas je najbolje da se suočimo
energije u krvi koja dospeva u aktivne mi- sa njima i rešimo ih što je pre moguće.
šiće. Stalan i uporan stres može da naškodi
Koji telesni procesi su izazvali ova po- našem organizmu na mnogo načina. Pog-
većanja? Ona predstavljaju posledicu rada ledajmo, na primer, dijabetes. Amerikanci
nekoliko žlezda koje su pojačano lučile se suočavaju sa pravom epidemijom dija-
hormone, koji se nazivaju hormoni stresa. betesa – 800.000 novih slučajeva svake
Ova povećanja su, sa svoje strane, pro- godine! Cena koja se plaća u vidu
uzrokovana signalima iz reakcije nervnog amputacija, oštećenja bubrega, srčanih i
sistema na prisustvo stresora. moždanih udara i slepila zapanjujuće je
Sve u svemu, vidimo da električni sig- visoka.12 Za one koji imaju dijabetes ili su
nali iz nervnog sistema podstiču određene izloženi dejstvu faktora rizika za ovu
žlezde da pojačano luče hormone, što opet bolest, konstantna aktivnost hormona
povećava energiju u krvotoku, dajući miši- stresa može biti pogubna zbog povećanja
ćima dodatnu snagu koja im je potrebna nivoa šećera u krvi.
da bi čovek pobegao od opasnosti. Sve se Pogledajmo još jedan primer – bolest
to dešava u roku od nekoliko sekundi. krvnih sudova. Stimulacija koju vrši kon-
Još jedna promena koja nastaje u krvi stantan stres ne mora da bude praćena i
jeste povećana tendencija ka zgrušavanju povećanim dotokom krvi zbog suženja
krvnih pločica. Da je Selena bila ranjena u arterija. Posledica toga može biti srčani ili
borbi sa životinjom, ova promena bi po- moždani udar. Osim toga, povišen krvni
mogla da gubitak krvi bude minimalan. pritisak izazvan konstantnim delovanjem
Ovaj složeni sistem u ljudskom organizmu stresora može da ima veoma štetne pa čak
na čudesan način spasava život u takvim i fatalne posledice. Povećana sklonost ka
nepredviđenim situacijama. zgrušavanju krvi svakako nije zdrava, a
može biti i veoma opasna kada osoba ima
Konstantan stres nasuprot i bolesne arterije. Ne bi bilo poželjno da
iznenadnom stresu takvo stanje traje i nakon što prođe stres-
Razmotrimo sada konstantne stresore na situacija.
u životu za razliku od onog iznenadnog,
trenutnog stresora. Trenutne i kratkotrajne Negativan uticaj kortizol hormona
promene sada postaju trajne. Te promene Kao što je ranije rečeno, povećan nivo
sada pretvaraju prednosti u sklonosti i nekih hormona u krvi štiti nas kod izne-
mogu biti veoma štetne za zdravlje. nadnih stresova. Jedan od tih hormona je
Ironično je, ali tačno, da pojačan rad kortizol. Međutim, konstantno visok nivo
nervnog sistema i povećano lučenje hor- kortizola izazvan hroničnim prekomernim
mona koji nas mogu zaštititi kada se stre- stresom može naškoditi organizmu i u fi-
sor prvi put javi predstavljaju one iste zičkom i u psihičkom smislu. Lista štetnih
108 IZLAZ IZ DEPRESIJE
posledica vezanih za funkcije mozga nalazi utiče na imuni sistem.31 Drugo, kortizol
se u tabeli 6.13,14,15,16,17,18,19 sam po sebi umanjuje sposobnost odre-
đenih belih krvnih zrnaca da ubijaju bak-
Tabela 6. Povišen nivo kortizola može terije.
oštetiti funkcije mozga Jedno istraživanje vezano za imuni sis-
1. Mentalna konfuzija tem pokazalo je da povišen nivo kortizola
2. Opsesivno kompulzivni poremećaj u krvi smanjuje vreme preživljavanja že-
3. Anoreksija (odbojnost prema hrani) nama sa poodmaklim stadijumom raka
4. Depresija dojke. Ove žene su imale i manji broj, a i
5. Panična zabrinutost slabije prirodne ćelije-ubice u krvi, pa je i
6. Narušeno pamćenje njihova odbrana protiv raka bila naruše-
7. Smanjenje mozga na.32
U jednom klasičnom istraživanju koje
Narušeno pamćenje, pod rednim bro- je obuhvatilo studente medicine pokazalo
jem 6, odnosi se na verbalnu deklrativnu se da je stres prilikom polaganja ispita
memoriju (pamćenje imena, telefonskih donekle umanjio broj belih krvnih zrnaca u
brojeva itd). Do sličnog oštećenja memori- krvotoku.33 Kada je neki stresor prisutan
je može doći kod osoba koje koriste lekove danima ili sedmicama, kao kada je u pita-
tipa Kortizona.20 Dobar primer za to su nju smrt neke drage osobe, opterećeni
deca koja uzimaju Prednizon za astmu.21 imuni sistem može biti podložniji infektiv-
Stavka broj 7, smanjenje površine nim bolestima ili raku.
mozga, može biti posledica dugotrajnog Još jedno zanimljivo istraživanje veza-
povećanja nivoa kortizola. Ovo je izuzetno no za imuni sistem obuhvatilo je dve grupe
važno za starije osobe, ili čak i one mlađe radnika koji su promenili radno mesto.
koji možda primećuju da njihov um gubi Prva grupa je dobrovoljno napustila svoj
oštrinu. Efikasnije strategije za upravljanje dotadašnji posao i našla novo zaposlenje.
stresom bez supstanci na bazi kortizola Oni u drugoj grupi su bili otpušteni sa
mogu da uspore proces slabljenja pamće- posla kao tehnološki višak, pa su bili pri-
nja.22 morani da traže neki drugi posao, što je
Visok nivo kortizola štetan je za organi- bilo veoma stresno iskustvo. Pokazalo se
zam i na neke druge načine. Neki od njih da je druga grupa bila izložena većem
navedeni su u tabeli 7.23,24,25,26,27,28,29,30 riziku od raka pluća.34 Jedno je jasno –
konstantan stres ostavlja ozbiljne posle-
Tabela 7. Još neke negativne dice po naš imuni sistem. Rak je obično
posledice visokog nivoa kortizola prisutan mesecima ili godinama pre nego
1. Čirevi na organima za varenje što se postavi dijagnoza. Dakle, imuni sis-
2. Visok krvni pritisak tem oslabljen konstantnim stresom pove-
3. Neuhranjenost ćava rizik od ozbiljnih problema mnogo pre
4. Hronični aktivni alkoholizam nego što se rak dijagnostikuje.
5. Smanjen libido
6. Otpor prema odvikavanju od alkohola i Stres povećava rizik od srčanog i
narkotika moždanog udara
7. Narušen imuni sistem
Postoji mnogo studija koje ukazuju na
Stavka broj 7 na gornjoj slici je naru- tesnu vezu između stresa i začepljenja
šen imuni sistem. Povišen nivo kortizola u arterija. Srčani udar je i dalje glavni uzrok
krvi ima tendenciju da oslabi imuni sistem smrti. Sve detaljnije poznavanje njegove
na dva načina. Prvo, on povećava nivo povezanosti sa stresom ne može se
šećera u krvi, za šta se zna da negativno ignorisati. To važi i za one koji nikada nisu
imali problema sa srcem i za osobe koje
STRES I ZABRINUTOST 109
već boluju od danas poznatih bolesti srca. Isto tako, primećeno je da pozitivne
Dokazi ukazuju da stres ne samo što može emocije, poput sreće i spokojstva, smanju-
da poveća rizik od srčanog udara, već i da ju rizik od smanjenog dotoka krvi u srčani
nelečeni stres može dovesti do mnogo go- mišić. Istraživači sa Djuk Univerziteta su
rih posledica u periodu nakon srčanog pokazali da čak i uobičajeni, i ne tako veli-
udara.35 Nekoliko studija koje pokazuju ki stresovi mogu smanjiti dotok krvi u srce.
postojanje te veze navedena su u tabeli Kao što je prikazano u tabeli 8, pro-
8.36 grami koji uče srčane bolesnike kako da
upravljaju stresom mogu smanjiti učes-
Tabela 8. Stres i začepljenje arterija tanost začepljenja arterija. Dr Džejms A.
Studija Otkrića
Blumental (Blumenthal) sa Univerziteta
Djuk u Durhamu u Severnoj Karolini i nje-
Univerzitet Djuk Svakodnevne negativne
emocije povećavaju rizik gove kolege sa univerziteta i drugih medi-
od smanjenog dotoka krvi cinskih ustanova proučavali su grupu paci-
u srčani mišić. Pozitivne jenata koji imaju oboljenje koronarne
emocije smanjuju taj rizik. arterije ((CAD) engl. coronary artery dis-
Univerzitet Djuk Podučavanjem srčanih ease) i beležili začepljenje arterija tokom
bolesnika da upravljaju testiranja na stres. Pacijenti koji su bili
stresom smanjuje se podučavani kako da upravljaju stresom
učestanost začepljenja imali su daleko manje srčanih tegoba nego
arterija. oni koji nisu pratili taj program. Dr
Holandski Podučavanjem srčanih Blumental je došao do zaključka da uput-
istraživači bolesnika da upravljaju stva za upravljanje stresom predstavljaju
stresom smanjilo je veoma važan deo oporavka od srčanog
smrtnost od srčanih udara, poboljšavajući zdravstveno stanje
oboljenja za 34%, a broj pacijenata i produžavajući njihov život.
ponovljenih srčanih udara
Holandski istraživači sa tabele 8 anali-
za 29%.
zirali su 37 studija koje su se bavile ispiti-
Holandski Podučavanjem srčanih vanjem programa postinfarktne rehabili-
istraživači bolesnika da upravljaju
tacije koji su uključivali i uputstva za
stresom pozitivno je utica-
smanjenje stresa. Otkrili su da ovi progra-
lo na krvni pritisak, holes-
terol, telesnu težinu, mi pozitivno utiču na krvni pritisak, holes-
odvikavanje od pušenja, terol, telesnu težinu, odvikavanje od pu-
fizičke vežbe i navike u šenja, fizičke vežbe i navike u ishrani, da
ishrani. utiču na smanjenje smrtnosti od srčanog
Dr T. Karmark Najveće povećanje krvnog udara za 34%, a na smanjenu učestanost
pritiska izazvanog stresom ponovnog dobijanja infarkta za 29%.
pokazalo je i najveći Kada je u pitanju moždani udar, tok
stepen začepljenja bolesti koji dovodi do udara veoma je
karotidnih arterija. sličan srčanom udaru. I u jednom i u dru-
gom slučaju, imamo začepljenje krvnih
Istraživači sa univerziteta Djuk (Duke sudova koji dovode krv do vitalnih organa.
University) proučili su 132 pacijenta sa Kao što se dalo i očekivati, stres povećava
srčanim udarom. Pokazalo se da uobiča- rizik od moždanog udara.37 U jednoj grupi
jene svakodnevne negativne emocije, kao muškaraca finske nacionalnosti, od 42 do
što su napetost, tuga i frustriranost, udvo- 60 godina, oni kojima je usled stresa najvi-
stručuju ili utrostručuju rizik od prilično še skočio krvni pritisak imali su i najveći
smanjenjog dotoka krvi u srčani mišić. stepen začepljenja karotidnih arterija.38
Studije u kojima se stres povezuje sa zače-
110 IZLAZ IZ DEPRESIJE
stvar – svako od nas bi trebalo da bude stresor dovoljno jak da bi sam, bez nekih
podstaknut da prihvati dvostruku strategi- drugih stresora, mogao da prouzrokuje
ju. Prvo, da učinimo sve što možemo kako poremećaj usled zabrinutosti, čak i da je
bismo mogli da kontrolišemo stresore sa konstantno prisutan. Međutim, kod onih
kojima se suočavamo. Drugo, kada naiđe- osoba kod kojih postoji genetska predis-
mo na stresore koje ne možemo da kon- pozicija ka takvom stanju, dugotrajan ne-
trolišemo, naučimo da upravljamo stresom razrešen stres može biti veoma plodno tlo
na najkonstruktivniji mogući način. za razvoj poremećaja usled zabrinutosti.
Poremećaji usled zabrinutosti su toliko
Poremećaji usled zabrinutosti 59
važni, a njihov uticaj tako dalekosežan (oni
Do sada smo saznali da stres može da pogađaju više od 19 miliona Amerikanaca)
izazove ozbiljne promene u našem orga- da zaista treba detaljnije da razmotrimo
nizmu, i na polju našeg fizičkog, men- ovaj zdravstveni problem.
talnog, emocionalnog i duhovnog zdravlja. Poremećaji usled zabrinutosti su u pra-
Sada ćemo pažnju preusmeriti ka pore- vom smislu reči bolest. Kao što se vidi u
mećajima usled zabrinutosti, grupu men- tabeli 10, oni su najzastupljeniji od svih
talnih poremećaja izazvanih stresom. Kada mentalnih poremećaja pri čemu postoje
su stresori konstantno prisutni, mogu iza- velike varijacije u intenzitetu i ozbiljnosti. S
zvati zabrinutost (uznemirenost). jedne strane, osoba često može osećati
Sećate se da je jedna od trenutnih zabrinutost a da, spolja gledano, to ne
reakcija na iznenadni stresor pojačana remeti u velikoj meri život te osobe. S
mentalna aktivnost (navedena na listi u druge strane, mogu se javiti periodi
tabeli 4). Naš mozak je programiran tako izražene zabrinutosti koji užasavaju
da ima sposobnost da, kada smo pod stre- dotičnu osobu i onemogućavaju njeno nor-
som, u deliću sekunde donese izuzetno malno funkcionisanje.
važnu odlučujuću odluku. Kada stresor Ja ovde ne predstavljam neko opsežno
više nije prisutan, on, ipak, dugo nakon istraživanje o ovim poremećajima, ali mis-
toga može da se zadrži u našem umu. Na lim da određene informacije zaslužuju na-
primer, traumatično iskustvo poput silo- šu pažnju. Zapazite da se ovi poremećaji
vanja, rata ili neke prirodne katastrofe mogu lečiti. Često se dešava da lekari go-
može negativno uticati na naše mentalno dinama kod svog pacijenta ne primećuju
zdravlje i godinama nakon samog događa- ovaj poremećaj tako da se on godinama ni
ja. Kada su stresori konstantno prisutni – ne leči. To je tragično, jer terapije lekovi-
u bilo kojoj meri – oni mogu izazvati ma koji se izdaju na recept i strategije koje
zabrinutost. U cilju pojašnjenja zabrinu- ne uključuju upotrebu sintetičkih lekova
tosti, pogledajte činjenice sažete u tabeli mogu biti veoma uspešne.
10. Zapazite i to da čovek, kada sam sebi
Kada govorimo o prvoj činjenici u postavlja dijagnozu, uglavnom pogreši.
tabeli 10, važno je zapaziti da nije svaki Mnogi greše kada kažu za sebe da su
“malo pod stresom”, a zapravo imaju
Tabela 10. Činjenice o zabrinutosti mnogo ozbiljniji problem. Poremećaji zab-
rinutosti su stanja koja zahtevaju psihija-
- Konstantni stresori mogu izazvati zabrinu-
tost. trijsko lečenje. Najbolje ih može rešiti
- Zabrinutost je najčešći mentalni poreme- stručni lekar.
ćaj. Na sreću, pojavljuje se čitav niz novih
- Pogađa više od 19 miliona Amerikanaca. informacija i saznanja vezanih za lečenje
- Može se lečiti. zabrinutosti. Izložiću ovde mnogo njih ka-
- Kada sam postavlja dijagnozu, čovek u ve- ko bismo bolje shvatili osnovne uzroke
ćini slučajeva pogreši. ovih poremećaja i opcije njihovog lečenja.
STRES I ZABRINUTOST 115
Žrtva, takođe, obično izbegava situaci- bolje od drugih. Približno 50% onih koji
je koje bude neprijatne uspomene. obole od ovog poremećaja potpuno se
Nedavno obavljena istraživanja poka- oporave u roku od šest meseci. S druge
zuju da osobe koje pate od PTSP mogu strane, neki pacijenti se muče decenijama,
imati veće šanse da se kasnije upletu u pa čak i do kraja svog života.
neke kriminalne radnje, što predstavlja Opcije lečenja zavise od prirode prob-
posledicu agresivnog ponašanja i nedos- lema povezanih sa bilo kojim datim sluča-
tatka samokontrole.60 Neka druga istraži- jem PTSP. Ako se jave depresija i problemi
vanja ukazuju na povezanost između PTSP sa spavanjem, mogu se prepisati antide-
i povećanog rizika od hroničnih bolesti kao presivi i/ili lekovi koji ublažavaju zabrinu-
što je infarkt.61 tost. PTSP je još jedan poremećaj usled
PTSP je u javnosti prvi put spomenut u zabrinutosti gde kognitivno-bihevioralna
veoma ograničenom kontekstu poznatog terapija obično predstavlja veoma važan
pod nazivom “šok od artiljerijske paljbe” deo lečenja. Kao što je ranije istaknuto,
kod ratnih veterana. Od ovog poremećaja snažna društvena podrška kao što je
oboli pet miliona Amerikanaca svake godi- izgrađivanje prisnijih odnosa sa porodi-
ne, a on može biti posledica bilo kakvog com, prijateljima i društvenom zajednicom
traumatičnog događaja, na primer ako takođe može da bude od velike pomoći u
postanete žrtva (ili vidite druge koji su ublažavanju simptoma PTSP.63
doživeli šok usled) silovanja ili seksualnog Iako poremećaj koji se ne leči može da
zlostavljanja, ili neke druge kriminalne traje veoma dugo, lečenje može dovesti
radnje, elementarnih nepogoda poput ura- do brzog poboljšanja takvog stanja. Jedna
gana ili zemljotresa i teških saobraćajnih studija o PTSP uzrokovanom silovanjem
nesreća. otkrila je da je kod većine pacijenata
Osoba izložena jakom stresu ne mora dovoljno održati 12 seansi bihevioralne
uvek da oboli od PTSP. Čak i među onima terapije (koja ne uključuje upotrebu leko-
koji su doživeli izuzetno veliku traumu, va) da bi se ublažila većina simptoma
samo 9% njih oboli od PTSP. Međutim, PTSP.64
kada su u pitanju grupe poput veterana iz Veoma je važno istaći da tip PTSP i nje-
vijetnamskog rata, čak i nekih 20 godina govih simptoma varira od osobe do osobe.
nakon samog traumatskog iskustva, prib- Na primer, nedavno obavljeno istraživanje
ližno 15% njih boluje od ovog poremeća- pokazuje da neke aspekte ovakvih trauma
ja. vreme leči brže i bolje nego druge. Istra-
Činjenica da od PTSP ne obole sve živači su proučavali život 78 Jermenaca
osobe koje su doživele neku traumu upu- koji su bili među hiljadama onih koji su do-
ćuje na važnost jednog od najznačajnijih živeli strašan zemljotres i ekstremno poli-
aspekata teorije stresa. Čini se da i genet- tičko nasilje kasnih 80-tih godina 20. veka.
ski faktori, način na koji se svaka osoba Oni su došli do zaključka da simptomi
suočava sa stresom i drugi društveni fak- depresije koji su praćeni sve do trauma-
tori utiču na to da li će doći do PTSP ili ne. tičnih događaja vremenom nestaju.
Postoje neki novi dokazi koji ukazuju na to Međutim, neki simptomi post-traumatskog
da osobe koje nakon traumatičnog doga- stresa nisu se ublažili ni nakon tri godi-
đaja dobiju snažniju društvenu podršku ne.65
ređe obolevaju od PTSP.62 Iskustvo ovih Jermenaca je korisno, ali
Čak i kada osoba oboli od PTSP, kod ne nužno i tipično za sve osobe koje pate
nje se ne moraju nužno ispoljiti sve karak- od PTSP. Ovi Jermenci su konstantno bili
teristike ovog poremećaja; isto tako, neke okruženi nečim što ih je podsećalo na rani-
osobe se oporave brže od drugih, a često je traumatične događaje (zgrade srušene
se dešava i da se neke osobe oporave u zemljotresu, medijski izveštaji o poli-
STRES I ZABRINUTOST 119
tičkom nasilju itd). U mnogim slučajevima ostalih poremećaja usled zabrinutosti. Me-
PTSP, mnogobrojni događaji mogu pokre- tode lečenja su navedene u tabeli 16.67
nuti te bolne uspomene, ali često se deša-
va da neke stvari koje direktno i jasno Tabela 16. Metode lečenja fobija
podsećaju na doživljeni traumatični doga-
- Postepeno suočavanje žrtve sa onim čega
đaj nisu prisutne. se plaši
Kada je u pitanju izlečiv poremećaj - Polagano, duboko disanje iz dijafragme
usled zabrinutosti poput PTSP, jedna od - Inhibitori MAO (lekovi)
najvećih tragedija je to što pacijenti odlažu - Beta-blokatori (lekovi) za društvene fobije
odlazak kod lekara. Taj period odlaganja - Kognitivno-bihevioralna terapija
iznosi u proseku osam godina.66 - Lekovite biljke ili sintetički lekovi protiv
zabrinutosti
Fobije
Za fobije je karakterističan ekstreman, Kada se fobija dijagnostikuje, specifič-
iracionalan strah. Jedan od primera je ne- na kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)
verovatan strah od pauka. Fobije od neke može biti od velike pomoći. Jedna tehnika
određene stvari ili pojave poput ove su se sastoji iz postepenog izlaganja pacijen-
uobičajena pojava i javljaju se kod svakog ta fobičnoj situaciji. Kognitivna bihevioral-
desetog čoveka. na terapija bez upotrebe sintetičkih lekova
Poremećaj može ili ne mora da oslabi može sama ili uz neke lekove (kao što su
čovekov organizam, što zavisi od toga antidepresivi ili lekovi protiv zabrinutosti
koliko se lako može izbeći sam izvor poznati kao benzodijazepini) u potpunosti
određene fobije. Međutim, ako se osoba sprečiti napade panike u 70-90% slučaje-
često susreće sa predmetom kojeg se va.68 KBT i njoj srodne terapije obično do-
plaši, ona može u velikoj meri da izmeni vode do značajnog poboljšanja u roku od
život u pokušaju da izađe na kraj sa tim osam sedmica.
svojim stanjem. Dodatnu komplikaciju Još se nisu pojavili lekovi za specifične
predstavlja činjenica da se samo oko 20% fobije. Međutim, kada su u pitanju druš-
fobija kod odraslih osoba izleči bez terapi- tvene fobije, neki lekovi su se pokazali
je. izuzetno efikasnima, uključujući tu antide-
Za razliku od mnogih poremećaja usled presive poznate pod nazivom inhibitori
zabrinutosti, specifične fobije – generalno MAO.69 Osim toga, grupa lekova pod nazi-
gledano - ne mogu da budu posledica vom beta-blokatori pokazala se uspešnom
samo jednog stresnog događaja. Stresor u slučaju specifičnog oblika društvene fo-
je mnogo češće jedan stav koji prenose bije koji se naziva fobija od javnog nastu-
ostali članovi porodice ili bliski prijatelji. pa. Ovi lekovi su postali veoma popularni
Nije teško zamisliti da postoji verovatnoća među javnim izvođačima kao što su pevači
da će majka koja se neobično mnogo plaši koji uzimaju ove lekove pre nastupa.
pauka ili oluje taj isti strah preneti i na Još jedan vid primene kognitivno-bihe-
svoju decu. vioralne terapije jesu vežbe disanja. Pravil-
Nasuprot specifičnim fobijama, postoje no disanje ili disanje iz dijafragme podra-
i društvene fobije. Društvene fobije se zumeva polagano, duboko disanje koje se
odlikuju neprimerenim strahom ili zbunje- oslanja na dijafragmu, onaj veliki mišić koji
nošću u određenim društvenim situacija- odvaja grudni koš od trbušne duplje.
ma. Stanje se može u velikoj meri pogor- Takvim dubokim disanjem može se savla-
šati ako se osoba zbunila ili doživela neki dati bliski rođak zabrinutosti – brzo,
stres pred većim brojem ljudi. površno disanje. Brzo disanje samo po
Na sreću, postoje efikasne terapije za sebi predstavlja problem zato što može u
lečenje fobija, kao što smo videli u slučaju ogromnoj meri smanjiti nivo ugljen-dioksi-
120 IZLAZ IZ DEPRESIJE
Iako je mnogo više istraživanja obav- ljuti, imaju osećaj krivice i finansijske
ljeno u oblasti lečenja sintetičkim lekovima probleme, a ponekad postaju i žrtva fizič-
nego na temu lečenja načinom života, kog zlostavljanja u svom pokušaju da ub-
pokazalo se da su ove terapije koje ne laže ili se izbore sa patnjama dotične
uključuju upotrebu lekova veoma prak- depresivne osobe”.70
tične i efikasne – a ne nose ni neizbežni Zabrinutost se obično javlja zajedno sa
rizik od neželjenih efekata koje izazivaju teškim oblikom depresije. Među pacijenti-
lekovi. Dok se ne obavi više kontrolisanih ma kod kojih je dijagnostikovan težak oblik
istraživanja, preporučio bih da oni koji se depresije, gotovo polovina njih pati u isto
radije opredeljuju za terapiju lečenja pore- vreme i od izražene zabrinutosti. Zbog či-
mećaja usled zabrinutosti stilom života njenice da se zabrinutost i depresija tako
rade na tome sa lekarom stručnjakom za često javljaju zajedno, mnogi istraživači
tu oblast koji će pažljivo nadgledati njihov smatraju da ova dva stanja imaju iste
napredak. Ako već uzimate neki lek protiv uzročne faktore. Nivo serotonina u krvi je
poremećaja usled zabrinutosti, ni u kom veoma važan. Kao što smo videli, u sluča-
slučaju nemojte naglo prekinuti da ga uzi- ju mnogih poremećaja usled zabrinutosti
mate. Čak i ako vam lek više nije potreban stanje se poboljšava upotrebom lekova
– kada su u pitanju lekovi koji utiču na koji povećavaju nivo hormona serotonina.
hemijske supstance u mozgu – dozu treba Važnost serotonina je potpunije objašnje-
postepeno smanjivati. A taj proces treba na u 8. poglavlju.
da se odvija prema stručnim savetima le- A šta je sa samoubistvom? Da li zabri-
kara. nutost vodi ka samoubistvu? U 2. poglavlju
Sve što mi danas znamo – a sve više smo saznali da je težak oblik depresije
znamo – o poremećajima usled zabrinu- glavni faktor koji dovodi do samoubistva.71
tosti je to da ona mogu biti veoma ozbilj- Depresija može da dovede do gubitka vo-
na obolenja, ali da se veoma često mogu lje za životom, a može i ne mora da dove-
uspešno lečiti. U terapije koje su se već de do samoubistva. Ipak, izvestan nivo
pokazale efikasnima spadaju i metode zabrinutosti, frustracije ili stresa može da
lečenja sintetičkim lekovima i bihevioralne “prepuni čašu” i navede depresivnu osobu
tehnike koje ne uključuju upotrebu lekova. da pokuša ili izvrši samoubistvo.
Uveren sam da mnoge metode lečenja
depresije stilom života koje su navedene u Zaključak
ovoj knjizi mogu biti delotvorne i u slučaju U ovom poglavlju smo objasnili neko-
poremećaja usled zabrinutosti. I u jednom liko mentalnih poremećaja. Saznali da
i u drugom slučaju, preporučujem odlazak stres, jedan uobičajeni poremećaj, može
kod kompetentnog lekara koji će u svoj izazvati zabrinutost, koja se javlja u obliku
program lečenja uključiti i terapiju lečenja pet zasebnih, ali usko povezanih poreme-
stilom života. ćaja. Videli smo da svaki od ovih pore-
mećaja može da naškodi mnogim delovi-
Depresija, stres, zabrinutost i ma organizma, da pogorša ili čak izazove
samoubistvo čitav niz različitih bolesti i smanji kvalitet
Težak oblik depresije kod jednog člana života miliona ljudi.
porodice obično predstavlja snažan faktor Rečeno je koliko je važno prepoznati
stresa za ostale članove. Kao što stoji postojanje poremećaja, navedene su kara-
zapisano u Preporuci ministarstva zdravlja kteristike po kojima se može odrediti tip
o mentalnom zdravlju, “nije samo pacijent poremećaja, kao i uspešne metode leče-
taj koji pati i trpi posledice [teškog oblika nja. U te metode spadaju terapije bez upo-
depresije]. Bračni drug, deca, roditelji, trebe lekova, različite tehnike psihološkog
braća i sestre i prijatelji isfrustrirani su i savetovanja i lečenje sintetičkim lekovima.
122 IZLAZ IZ DEPRESIJE
U ovom poglavlju ćemo spomenuti još Koje stvari vi lično smatrate stresorima u
neke metode lečenja stresa i zabrinutosti vašem životu?
koje spadaju u kategoriju pomozi samom Konstruktivan način za otkrivanje razli-
sebi. Osim toga, naglasićemo koliko treba čitih tipova stresora jeste postaviti ista ona
biti oprezan prilikom uzimanja određenih pitanja koja postavljaju novinari kada sas-
lekova koji se obično koriste u lečenju tavljaju svoje izveštaje. Oni traže odgovo-
stresa i zabrinutosti. Govorićemo i o fak- re na pet pitanja – Ko, Šta, Kada, Gde i
torima načina života koji su se pokazali Zašto? Postavite i vi sebi ta pitanja. Na
izuzetno efikasnima u borbi protiv ovih primer, ko je u vašem životu stresor, ili u
mentalnih poremećaja. kojim situacijama on ili ona povećavaju
U ovom poglavlju ćemo videti da pos- vaš nivo stresa? Jedna supruga možda
toji mnogo različitih i korisnih pristupa u smatra da ima predivnog muža, ali njegov
borbi protiv stresa. Mnogi od njih koji su običaj da pred spavanje smanji temperatu-
najbolji ne primenjuju se koliko bi trebalo. ru u stanu za pet stepeni kod nje još uvek
Neke od njih sam opisao u knjizi Zakoni izaziva stres. Odgovor na pitanja “Kada i
zdravlja i izlečenja u 8. poglavlju. Ipak, Gde” osećate najveći stres može da glasi
mnogi su želeli da osim informacija koje ujutru kada kroz gužvu u saobraćaju putu-
sam dao u toj knjizi iznesem još neke jem na posao. Prepoznali ste glavne izvore
podatke. Ovo poglavlje predstavlja u stresa u svom životu. Koji je sledeći korak?
velikoj meri proširenu verziju onoga što Postoje, zapravo, dva načina na koja se
sam izneo u prethodnoj knjizi. Za one koji možete boriti sa svakim od tih stresora.
nisu pročitali knjigu Zakoni zdravlja i iz- Prva opcija je da izbegavate ili uklonite
lečenja, ponoviću ovde neke od značajnih izvor stresa. Pošto ovo nije uvek moguće,
činjenica. a ni poželjno, druga opcija je ono što ja
U prethodnom poglavlju sam već ob- nazivam “zdravim prilagođavanjem”.
jasnio koja je to značajna razlika između
stresa i stresora. Shvatanje ove razlike Dva načina savladavanja stresora
predstavlja osnovu samoispitivanja, putem Ilustrovaću ove dve opcije jednim hipo-
kojeg svako od nas prepoznaje stresore tetičkim scenarijem. Recimo da se novi
koji su prisutni u našem životu. komšija useljava u stan do vašeg. Vi ste se
naročito potrudili da mu poželite dobro-
Prepoznaj svoje stresore došlicu. Pokucali ste na njegova vrata sa
Svoje stresore najbolje možete prepoz- osmehom na licu i tanjirom punim toplih
nati kada ste sami i ništa vas ne ometa. kiflica, i ljubazno mu ponudili svoju pomoć
Isključite TV, radio, CD plejer i telefon i u prilikom useljavanja. Umesto da na vašu
samoći razmišljajte neko vreme o svom ljubaznost uzvrati na isti način, on je odbio
životu. Posebno se zadržite na onim stvari- da primi i vaše kiflice i vašu pomoć.
ma zbog kojih ste trenutno uznemireni. Mrzovoljno vam je odgovorio: “Znači, vi
živite u susednom stanu? Držimo se poda-
124 IZLAZ IZ DEPRESIJE
lje jedno od drugoga i lepo ćemo se sla- ostalo dovoljno vremena da na vreme
gati.” Izgovorivši to, zatvorio je vrata. stignete na posao.
Kada ste te večeri kao i obično oko Bez obzira da li buđenje u 4 ujutru
ponoći legli u krevet, bili ste prilično uzne- zvuči kao strategija koja može da zaživi u
mireni. Vaše raspoloženje se nije popravi- vašem životu ili ne, ono ilustruje ono što
lo kada vas je u 4 ujutro probudio ludi želim da istaknem. Do one mere do koje
ritam rokenrol muzike. Bio je to novi možete prihvatiti izvor stresa i iskoristiti ga
komšija. Iako vam je bivalo sve gore, rešili na neki način da radi za vas, vi služite kao
ste da se suzdržite i poslušate njegov primer zdravog prilagođavanja. Zdravo pri-
savet da se “držite podalje jedno od dru- lagođavanje se u velikoj meri razlikuje od
goga”. Kada vas je i tri naredna jutra pukog ignorisanja izvora stresa. Ako zbog
probudila glasna rok muzika u 4 sata, glasne rok muzike ne možete da zaspite, vi
shvatili ste da imate veliki izvor stresa u je zaista ne možete ignorisati. Čak i ako
svom životu. Kako se na konstruktivan spavate na prekide dok glasna muzika
način možete izboriti sa njim? odzvanja u vašim ušima, verovatno ćete
postati veoma isfrustrirani zbog narušenog
Zdravo prilagođavanje sna.
Zapamtite, postoje dve osnovne strate- Zapazite da se ignorisanje stresora
gije. Prvo, možete izbeći ili ukloniti izvor retko može smatrati zdravom reakcijom.
stresa ili se, pod broj dva, možete pri- Ipak, kada se suočite sa naizgled suviše
lagoditi na jedan zdrav način. Ako biste se jakim izvorom stresa (naročito na druš-
opredelili za strategiju broj jedan, mogli tvenom, mentalnom ili duhovnom nivou),
biste da pozovete vlasnika zgrade i ponekad bi najbolje bilo da ga ignorišete.
pokušate da naterate svog komšiju da Ako ste pod tolikim stresom da ne vidite
promeni svoje navike. Ili se možete lično nikakve konstruktivne opcije, ignorisanje
suočiti sa svojim komšijom. Ako se plašite prisutnog izvora stresa moglo bi da vam
osvete, još jedan način da izbegnete ili omogući da pređete iz stanja uzne-
uklonite izvor stresa bio bi da se iselite iz mirenosti u stanje otpornosti. Tada ćete
svog stana. Svaka od ovih opcija može ili moći da razmislite o nekim konstruktivni-
ne mora da deluje – mada bi svaka od njih jim metodama prilagođavanja. Kada su u
povukla za sobom neke posledice koje bi pitanju fizički stresori poput buke, pre-
mogle da izazovu nove stresove. glasne muzike ili bola kao posledice bo-
Ako biste se opredelili za opciju zdra- lesti, ponekad ne postoji način da ih čovek
vog prilagođavanja, vi reagujete tako da ignoriše.
izvor stresa, u stvari, radi za vas. Recimo
da ste razmišljali o tome kako nije dobro Izbegnite stresor tako što ćete
što tako kasno (u ponoć) odlazite na spa- pobeći od njega
vanje (dobro razmišljate!). Pošto nemate Postoje i neki drugi nezdravi načini
nikakvih obaveza, odlučili ste da legnete u suočavanja sa stresorima. Jedan od njih je
9 uveče. Rešili ste da vam rokenrol muzika eskapizam (sklonost bežanju). To znači da
u 4 sata ujutru posluži kao budilnik, iako to biste vi, možda, u 4 ujutru pozvali neku
nije vaša omiljena vrsta muzike. Kada ste putničku agenciju koja radi non-stop i bez
se probudili, otišli ste u mirniji deo stana i razmišljanja rezervisali kartu za sledeći
natenane čitali neku duhovnu literaturu, avion za Tahiti. Dok se sunčate na egzo-
molili se i razmišljali o onome što ste proči- tičnoj plaži, može vam se činiti da je dobro
tali. Potom ste uradili neke izuzetno što ste pobegli od izvora stresa. Više se ne
korisne fizičke vežbe, istuširali se i čuje promukli glas vašeg komšije i vi zaista
pripremilli dobar doručak. Još uvek vam je uživate.
STRES BEZ POTRESA 125
Ukratko rečeno, taj način obuhvata devet to da redovne fizičke vežbe sprečavaju
najznačajnijih oblasti. One su prikazane u nastanak srčanog i moždanog udara i
tabeli 3. nekih tipova raka. Osim toga, one mogu
delovati i kao zaštita od štetnih posledica
Tabela 3. Devet najznačajnijih tačaka svakodnevnog životnog stresa na fizičko
optimalne ishrane zdravlje. Medicinska literatura pokazuje da
- Prihvatite vegetarijanski način ishrane zas- redovne fizičke vežbe mogu biti od
novan na upotrebi biljaka. izuzetno velike pomoći u održavanju men-
- Izbegavajte “rafinisanu hranu” tako što talnog zdravlja i kontroli stresa.1,2 Izgleda
ćete što je moguće više namirnica uzimati u da redovne umerene fizičke vežbe dopri-
njihovom prirodnom obliku (npr. integralni nose i jačanju imunog sistema, čime, vero-
hleb umesto belog hleba). vatno, sprečavaju pad imunog sistema
- Unosite samo onoliko kalorija koliko vam usled stresa.3,4,5
je potrebno da biste održali svoju idealnu Zanimljivo je da fizička aktivnost koja
težinu.
uključuje i razmišljanje može biti izuzetno
- Izbegavajte stimulanse poput kofeina
(kafa) i njemu srodne hemijske supstance
korisna. Na primer, neki naporan posao u
(npr. teobromin u čokoladi). dvorištu ili bašti ili cepanje drva mogu se
- Neka vam doručak bude obilan. pokazati mnogo korisnijima od šetnje.
- Imajte dva ili najviše tri obroka na dan. Uostalom, vi možete nesmotreno razmiš-
- Izbegavajte grickanje između obroka. ljati o svom stresu dok šetate. Praktičan
- Neka vam večera bude lagana ili je sasvim fizički zadatak često zahteva veću mental-
preskočite. nu koncentraciju od šetnje ili vožnje bicik-
- Pijte velike količine vode između obroka lom, tako da postoji manja verovatnoća da
(bar 8 čaša na dan). ćete razmišljati o svom stresu dok radite
vežbe radi ublažavanje stresa.
Ako vam se čini da je neke od ovih Jedna studija koja je obuhvatila 135
saveta teško prihvatiti, molim vas da ispitanika pokazala je da su oni koji su
zapazite hiljade medicinskih referenci u redovno vežbali imali veće šanse da se
mojoj knjizi Zakoni zdravlja i izlečenja smireno i opušteno suoče sa svakodnev-
koje podržavaju gore navedene savete. nim životnim stresovima nego ispitanici
Ako ne vodite zdrav način života i ne želite koji nisu bili toliko fizički aktivni.
ni da pokušate, dužni ste da zbog sebe Učesnici ove studije su popunili jedan
samih pogledate neoborive dokaze o pozi- upitnik koji je trebalo da proceni svakod-
tivnim efektima gore pomenutih saveta o nevne teškoće sa kojima su se susreli
ishrani. Postoji čitav niz snažnih činjenica. tokom prethodne sedmice – kao što su
Istraživanja pokazuju da takav režim problemi sa kolima, kašnjenje na sastanke
ishrane povećava nivo energije i poboljša- ili nesuglasice sa kolegama na poslu. Po-
va oštrinu uma. Poboljšana mentalna fun- punjavali su i jedan drugi upitnik u kojem
kcija i fizička snaga najviše pomažu čove- su bili navedeni najznačajniji događaji u
ku da se izbori sa životnim stresorima. njihovom životu, raspoloženje, fizička
Dodatni plus ovakvog režima ishrane je taj aktivnost i sveukupno zdravstveno stanje.
što on pomaže i u sprečavanju nastanka Kod ispitanika koji su bili pod velikim stre-
hroničnih bolesti kao što su srčane bolesti, som, a nisu bili mnogo fizički aktivni bilo je
dijabetes, visok krvni pritisak i rak. za 21% više slučajeva zabrinutosti nego
među onima koji su češće vežbali. Fizička
Redovne fizičke vežbe aktivnost im je pomogla da ne razmišljaju
Fizička aktivnost je još jedan važan o svojim stresorima – dajući im vremena
sastavni deo zdravog načina života koji da predahnu.6
sprečava pojavu stresa. Odavno je pozna-
128 IZLAZ IZ DEPRESIJE
Vežbe takođe mogu poslužiti kao redovno vežbali, a budete izloženi stresu,
kratkotrajna strategija u povećanju spo- vaš mozak biti spremniji da se izbori u
sobnosti vašeg organizma da se izbori sa datoj situaciji nego mozak osobe koja nije
stresom. Kada se moji pacijenti suoče sa fizički aktivna. Ako redovno vežbate, a po-
velikim stresom, ja im savetujem da u sečete prst, rana će vam brže zarasti nego
trenutku kada osete pritisak rade aerobik kod osobe koja ne radi fizičke vežbe. Ako
ili neke slične vežbe. Pola sata brzog hoda slomite nogu, kost će brže zarasti. Ako vas
na svežem vazduhu, trčanja ili vožnje bi- napadne neki virus, vaš imuni sistem će se
ciklom mogu vam “udahnuti novi život.” uspešnije izboriti sa bolešću. Zapazite da
Redovne fizičke vežbe su korisne i u sluča- nijedna od ovih strategija ne uključuje
ju stanja zabrinutosti. Ljudi koji redovno upotrebu sintetičkih lekova.
rade fizičke vežbe manje su depresivni i
zabrinuti.7 Oni koji su već depresivni ili Masaža
zabrinuti poboljšaće svoje psihofizičko Postoje jasni dokazi da masaža pomaže
stanje pomoću redovnih fizičkih vežbi – a čoveku da se izbori sa stresom. Mehanizmi
postiže se isto poboljšanje kao i upotre- putem kojih masaža deluje na organizam
bom lekova, samo bez neželjenih efekata.8 nisu sasvim jasni. Ono što nije potpuno
Kada su u pitanju fizički simptomi, oni jasno je da li ona otklanja stres tako što
koji su izjavili da su ređe radili fizičke vež- blagotvorno deluje na organizam u fizič-
be imali su za 37% više fizičkih simptoma kom smislu, usled fizičkog kontakta sa
stresa od svojih kolega koji su češće vež- drugom osobom koja vam želi dobro, ili je
bali. Mnoge druge studije su pokazale da u pitanju kombinacija oba ova faktora. Ne
je situacija upravo obrnuta; to jest, da znajući tačno da li ona deluje uglavnom na
mentalni stres negativno utiče na fizičko fizičkom ili socijalnom nivou, ja sam je po
zdravlje. Primeri zdravstvenih problema nekom svom uverenju svrstao u fizičku
izazvanih stresom navedeni su u prethod- kategoriju.
nom poglavlju. U jednoj studiji koja baca novo svetlo,
Jedna studija rađena na laboratorijskim članovi porodice su masirali decu koja su
pacovima ispitivala je na koji način fizička bolovala od juvenilnog reumatoidnog artri-
aktivnost utiče na mozak. Pacovi su trčali ta. Decu koja su patila od blagog do sred-
redovno (kao vid vežbe) tokom vremen- nje teškog oblika ove bolesti roditelji su
skog perioda od osam sedmica pre nego masirali 15 minuta dnevno u periodu od 30
što su bili izloženi stresu u trajanju od 90 dana (dok je kontrolna grupa išla na tera-
minuta, nakon čega su upoređeni sa piju opuštanja). Nivo zabrinutosti i hor-
pacovima koji nisu vežbali pre nego što su mona stresa (kortizol) kod dece se sma-
bili izloženi stresu. Rezultati ove studije njio odmah nakon masaže. Prema izjava-
prikazani su u tabeli 4.9 ma same dece, njihovih roditelja, a i pro-
Na osnovu činjenica navedenih u tabeli ceni njihovog lekara, tokom tog perioda od
4, možete zaključiti da će, ako budete 30 dana, bol se smanjio (i u pogledu učes-
tanosti i intenziteta). Pojačane su i aktiv-
Tabela 4. Vežbe ublažavaju stres u nosti kojima su inače bile ograničene bo-
laboratoriji lom.
Pacovi koji su redovno vežbali: Izgleda da masaža pomaže i onim
- Imali su niži nivo štetnog proteina u osobama koje pate od primarnih psihijat-
delovima mozga odgovornim za stres rijskih poremećaja. Pedeset dvoje hospi-
- Lučili su manje norepinefrina, hormona talizovane dece i adolescenata koji su imali
stresa probleme vezane za sopstvenu ličnost, a
- Izgleda da su se, zahvaljujući fizičkim uz to su bili i depresivni, odlazilo je na 30-
aktivnostima, brže oporavljali od infekcija. minutnu masažu leđa svakoga dana u
STRES BEZ POTRESA 129
periodu od pet dana. U poređenju sa kon- tabeli 5 verovatno će se pojaviti tokom ili
trolnom grupom koja je gledala relaksira- ubrzo nakon unošenja kofeina.
jući sadržaj na video-trakama, ispitanici
koji su odlazili na masažu bili su manje Tabela 5. Simptomi trovanja
depresivni, manje zabrinuti i imali su niži kofeinom
nivo kortizola u pljuvački nakon masaže. -Nemir
Osim toga, medicinske sestre su izjavile da - Nervoza
su ispitanici bili manje zabrinuti i spremni- - Uzbuđenost
ji na saradnju poslednjeg dana ovog istra- - Crvenilo lica
živanja i da su u periodu od tih pet dana - Diureza (često mokrenje)
sve bolje spavali tokom noći.11 - Gastrointestinalne smetnje
- Grčenje mišića
Kofein povećava nivo hormona - Nepovezane misli i govor
- Srčana aritmija
stresa
- Periodi hiperaktivnog ponašanja
I dalje se čudim kako mnogi pacijenti - Psihomotorna agitacija
koji se bore sa stresom i zabrinutošću nisu
prestali da unose kofein. Pošto društvo pri-
Zavisnik od kofeina bi trebalo da oče-
hvata ovu drogu, o ovom pitanju vredi
kuje simptome odvikavanja kao što su
stalno iznova govoriti. Svi treba jasno da
glavobolja, pospanost, lenjost i smanjena
čuju poruku – kofein direktno podiže nivo
budnost. Ovi simptomi su izuzetno izraženi
hormona stresa. Američko udruženje psi-
samo jedan ili dva dana. U narednih pet
hijatara (The American Psychiatric Asso-
dana, oni obično jenjavaju i na kraju nes-
ciation) kaže da se poremećaji izazvani
tanu.13
kofeinom kod osoba koje piju kafu mogu
odlikovati simptomima paničnog napada
Alkohol, stres i zabrinutost
koji podsećaju na primarne mentalne
poremećaje.12 Najveća ironija je, možda, u Jedan od najčešćih načina na koji
tome što ljudi, zapravo, mogu da koriste čovek sam pokušava da ublaži stres je da
kofein da bi izlečili posledice problema iza- ode negde na piće posle posla. Pitam se
zvanih stresom. da li je ovaj običaj postao potpuno legiti-
Osobi koja se bori sa nesanicom nasta- man zahvaljujući, kako se čini, velikim
lom usled stresa može se činiti da je izu- naporima koje industrija alkoholnih pića
zetno važno popiti šoljicu kafe ujutru kako vrlo organizovano ulaže da bi konzumira-
bi se razbudila, ali taj isti kofein može nje alkohola prikazala kao jednu zdravu
delimično biti kriv za njenu neprospavanu naviku. Međutim, prema nedavno obavlje-
noć. Svima koji unose kofein upućujem nim istraživanjima, ništa ne može biti dalje
izazov da dve sedmice uživaju u životu bez od istine kada je u pitanju borba protiv
kofeina. Mnogi koji su to probali zadivljeni stresa. Alkohol umanjuje našu sposobnost
su boljim kvalitetom svog života i sada su da se izborimo sa stresom i zabrnutošću
uvereni da je kofein mnogo više pogorša- tako što smanjuje nivo tri hormona u
vao njihov problem sa stresom nego što mozgu koji su potrebni da bi se naš orga-
ga je rešavao. nizam izborio sa stresom na nekoliko na-
Američko udruženje psihijatara takođe čina. Ti hormoni su navedeni u tabeli 6.
upozorava ljubitelje kafe na mogućnost
obolevanja od tzv. “trovanja kofeinom”. To Tabela 6. Alkohol i stres
se dešava ne dugo posle ispijanja 2 do 3 Hormoni koji ublažavaju stres, a čiji nivo se
šoljice kafe u razmaku od nekoliko minuta. smanjuje usled konzumiranja alkohola
Pet ili više znakova od onih navedenih u Serotonin GABA CRH
130 IZLAZ IZ DEPRESIJE
Prva dva hormona u tabeli su korisna siji otkrio sam da kod većine bolesti, gene-
zato što štite organizam od zabrinutosti. ralno gledano, sintetički lekovi ne pred-
Studije rađene na životinjama pokazuju da stavljaju najbolje rešenje.
konzumiranje velikih količina alkohola mo- Ja izuzetno poštujem fiziologe i farma-
že smanjiti nivo značajnih hormona kao kologe koji nam pomažu da bolje razu-
što su serotonin i GABA koji pomažu u memo fiziološke procese u mozgu. Cilj tak-
kontrolisanju zabrinutosti.14 Iste ove he- vih istraživanja je u većini slučajeva razvoj
mijske supstance zajedno sa još jednim novih sintetičkih lekova za lečenje mental-
prenosiocem poruka (neurotransmiterom) nih bolesti i drugih obolenja. Ipak, sma-
u mozgu, dopaminom – kada ih ima u tram da je važno pronaći koje još opcije
velikim količinama – pružaju osećaj nagra- postoje, a koje bi se svrstale u kategoriju
de i zadovoljstva. Znači, alkohol ne samo neotrovnih metoda lečenja stilom života.
što može da ometa naše pokušaje da se Serotonin i melatonin predstavljaju savrše-
izborimo sa zabrinutošću, već može još ne primere. Ne moramo da uzimamo sin-
više da pokvari raspoloženje tako što po- tetičke lekove da bismo povećali nivo ovih
većava rizik od pojave simptoma depresi- vitalnih hemijskih supstanci u mozgu. Izla-
je. ganje sunčevoj svetlosti povećava nivo
Istraživanja rađena na životinjama serotonina u mozgu.17 U knjizi Zakoni
pokazala su da povećan unos alkohola zdravlja i izlečenja, čitavo jedno poglav-
umanjuje sposobnost hipotalamusa da lje sam posvetio pitanju kako na prirodan
oslobađa glavni hormon koji aktivira stres, način povećati nivo melatonina.18
koji se naziva kortikotropni hormon (CRH,
engl. corticotropin releasing hormone).15 Lečenje sintetičkim lekovima
Istraživanja rađena na ljudima povezuju Benzodijazepini
nizak nivo CRH sa problemom depresije. Benzodijazepini predstavljaju grupu
Ova istraživanja su rađena u kontekstu lekova koja se skoro najčešće koristi u
prilično česte pojave postporođajne depre- lečenju stresa i zabrinutosti. Mnogi popu-
sije, kada žene zapadnu u depresiju nakon larni lekovi protiv zabrinutosti spadaju
porođaja. Značajnije smanjenje nivoa CRH upravo u ovu grupu. Na toj listi se nalaze
nakon porođaja povećalo je rizik od depre- Bensedin, Diazepam kod nas, te Ksanaks
sije kod novih majki.16 (Xanax), Klonopin, Valium, Ativan, Paksi-
Mnogi, možda, u alkoholu traže olakša- pam (Paxipam) i Librium. Iako ove lekove
nje od nekih kratkotrajnih stresova. Istina svakako treba koristiti u lečenju određenih
je, u stvari, da alkohol utiče štetno bilo da ozbiljnijih zabrinutih poremećaja, ja ih
je u pitanju neki kratkotrajni ili dugotrajni spominjem prvenstveno da bih odvratio
stres. On može da pogorša stanje u sluča- ljude od uzimanja tih lekova zbog njihovih
ju dugotrajnog stresa ili zabrinutosti, a neželjenih efekata. Benzodijazepini se po-
kada je u pitanju kratkotrajni stres, on, vezuju sa čitavim nizom rizika. Oni su
zapravo, umanjuje sposobnost organizma prikazani u tabeli 7.
da odreaguje na stres.
Ostali lekovi koji imaju neželjene
Svedite upotrebu sintetičkih lekova efekte
na najmanju moguću meru To što postoji dugačka lista neželjenih
A šta je sa sintetičkim lekovima? Da li efekata benzodijazepina ne znači da su oni
oni uopšte pomažu? Da, njih u nekim slu- gori od nekih drugih vrsta lekova. Benzo-
čajevima svakako treba koristiti. Ne pre- dijazepini se već dugo upotrebljavaju, tako
poručujem oslanjanje na sintetičke lekove da su stručnjaci i pacijenti imali dovoljno
u dužem vremenskom periodu, a tokom vremena da iz prve ruke vide njihove
svog dugogodišnjeg iskustva u ovoj profe-
STRES BEZ POTRESA 131
lje. Setimo se da je ovo prva od one četiri pažnje. Deca u rumunskim sirotištima koja
tačke u borbi protiv stresa koje su navede- su bila lišena majčinog dodira imala su
ne u tabeli 1. Sada ćemo pogledati drugu velike šanse da imaju povišen nivo kortizo-
tačku sa te tabele, tačku koja uključuje la i lošije reaguju na stres.21
naše socijalno (društveno) zdravlje. Bliskost između majke i deteta blago-
tvorna je i za majku. Izgleda da je to tačno
“Zdrava društvenost” pomaže u bar kada je u pitanju dojenje. Preliminarni
borbi protiv stresa podaci dobijeni na osnovu istraživanja na
Postoji toliko mnogo dokaza da je naše 59 žena ukazuju na to da su one majke
“socijalno zdravlje” važan faktor u borbi koje su isključivo dojile svoje bebe naj-
protiv stresa. Pod socijalnim zdravljem manje bile pod stresom.
podrazumevam kvalitet naših društvenih Čak i ako roditelji naprave neke greške
odnosa sa roditeljima, braćom i sestrama, u ranom periodu života svoje dece, nije
ostalim članovima porodice i prijateljima. sve izgubljeno. Postoje dokazi da pozitivne
Hajde da razmotrimo međuljudske odnose roditeljske veštine mogu pomoći deci škol-
u našem detinjstvu i ranom periodu života. skog uzrasta da se uspešnije izbore sa
stresnim životnim situacijama. Istraživači u
Značaj dobrih odnosa u ranom Ročesteru, u državi Njujork, proučavali su
periodu života grupu od preko 100 dece između sedam i
devet godina koja su rasla u centru velikih
Nema sumnje da međuljudski odnosi u
i bučnih gradova uz velike stresove.22 Po-
ranom periodu života utiču na to kako izla-
lovina njih je poticala iz porodica čiji je
zimo na kraj sa stresom kao odrasle oso-
godišnji prihod iznosio manje od 15.000
be. Jedna zanimljiva studija rađena na živ-
dolara. Izvori stresa su bili nasilje u kraju
otinjama pokazala je da su mladunci paco-
u kojem su deca živela, porodični problemi
va koji su u ranom periodu života na kraće
i rasturene porodice.
vreme bili odvojeni od majke mesecima
Glavni faktor pomoću kojeg se moglo
kasnije veoma loše reagovali na stres.19
predvideti koliko uspešno će dete izaći na
Istraživači sa univerziteta McGill u
kraj sa stresom bila je dobra roditeljska
Montrealu (Montreal’s McGill University)
veština onih koji su se za njih starali. Dobri
otkrili su da je i suprotna situacija tačna.
roditelji su obično više učestvovali u
Pacovi koji dobijaju više pažnje u fizičkom
podizanju i vaspitavanju svoje dece i to-
smislu (majčinskog lizanja i nege) obično
kom njihovog predškolskog i školskog
su otporniji kada se suoče sa izvorima
doba. Bili su dosledniji u disciplinovanju
stresa.20
svoje dece, sami su imali dobro mentalno
Da li se ovo istraživanje sa životinjama
zdravlje i očekivali svetliju budućnost za
može primeniti i na ljude? U ovom slučaju,
svoju decu.
mi smo došli do nekih podataka. Nedavno
Jedno od najzanimljivijih otkrića do
je u Rumuniji izvršen jedan takav eksperi-
kojih je došao tim iz Ročestera bilo je to da
ment na ljudima. Pod Čaušeskuovim reži-
dobri roditelji nisu uvek i sami poticali iz
mom, povećanje broja stanovnika Rumu-
srećnih i harmoničnih domova. Veoma
nije postao je politički prioritet. Jedna od
dobra i ohrabrujuća vest je ta da čak i ako
štetnih posledica ovako strogih političkih
su neke osobe bile zlostavljane ili zane-
mera bio je ogroman porast broja napuš-
marene u svom detinjstvu, one mogu pre-
tene dece, od kojih je malo njih osetilo
vazići te okolnosti i postati odlični roditelji.
pravu toplinu u ranom periodu života.
Rezultati ovog istraživanja su veoma slični Vrednost ličnih veza
rezultatima studije rađene na pacovima
koji nisu primili dovoljno majčine ljubavi i Istraživači kažu da se oni koji više vole
da sami rešavaju svoje probleme nego da
STRES BEZ POTRESA 133
od drugih potraže savet i utehu mogu jednom specijalnom testu pod nazivom
suočiti sa jačim stresom i većim rizicima po “Smisao života”.24
sopstveno zdravlje. “Nama je potrebna Pomažući drugima, čovek oseća da ži-
iskrena podrška drugih ljudi i oni koji to ne vot ima smisla, što je od presudnog znača-
priznaju posrtaće pod teretom života”, iz- ja u savladavanju određenih izvora stresa.
javio je Dr Džonatan Šedler (Schedler), Jedna studija rađena na lekarima daje
psiholog sa Harvarda, u jednom članku o nam zanimljive i značajne podatke. Naime,
stresu. oni lekari koji su imali najsnažniji osećaj
Pravi uzrok stresa vezanog za čove- svrhovitosti i smisla u životu bili su naj-
kovu ličnost može biti nepoverenje u ljude, manje zabrinuti po pitanju smrti – a strah
nepoverenje koje ponekad vodi u izolaciju. od smrti može biti veliki izvor stresa.25
Čitav niz događaja koji dovodi do pojača- Pokazalo se da pomaganje drugima u
nog stresa prikazan je u tabeli 8. njihovim problemima blagotvorno deluje
na čovekovu psihu. Na primer, u jednoj
Tabela 8. Šta se dešava kada se sami studiji koja je obuhvatila pacijente koji su
suočavate sa problemima? ne dugo pre toga bili podvrgnuti operaciji
Koraci koji vode ka stresu –
srca, veći nivo učešća u društvenom živo-
tu povezan je sa boljim zdravstvenim sta-
1. Nepoverenje u druge
njem šest meseci nakon operacije.26 Sve
2. Izolacija
3. Osećaj usamljenosti
veći broj ovakvih dokaza u izveštajima
4. Oslabljen imuni sistem istraživačkih timova jasno ukazuje na to da
je učestvovanje u onome što je ugodno i
Posledice – Povećan stres i veći rizik od Bogu i ljudima blagotvorno i korisno za
bolesti čoveka i da ga oslobađa od stresa. Dobro
je poznato da oni koji gledaju da ispune
Kao što je prikazano na slici, nepove- samo sopstvene želje, ne mareći za potre-
renje u druge može na kraju dovesti do be drugih, zaparvo lišavaju sebe blago-
slabljenja imunog sistema. Istraživači su tvornog dejstva samopožrtvovanosti, dob-
otkrili da imuni sistem slabi naročito kod rote i ljubaznosti. Svako od nas treba lično
onih osoba koje se osećaju usamljenima. da se uključi u “akcije” koje su ugodne Bo-
Šedler kaže da emocionalni stav koji nosi- gu i korisne za ljude oko nas.
mo sa sobom može da diktira nivo stresa i Biblija nam pruža još dublje saznanje o
bolesti. “Stvar je u tome da li ljude u svom povezanosti čovekovog zdravlja sa činje-
životu posmatrate kao dobronamerne njem dobra drugima. Obratite pažnju na
[dobrodušne] ili zlonamerne [zlobne] – da odlomak zapisan u tabeli 9.
li deluju pozitivno na vas ili izazivaju frus-
traciju”, objasnio je on.23
Tabela 9. Ojačajte imuni sistem
Pomaganje drugima “I ako otvoriš dušu svoju gladnome, i nasitiš
dušu nevoljnome, tada će zasjati u mraku
Jedan od dobrih i konstruktivnih načina videlo tvoje i tama će tvoja biti kao podne.
na koji možete da kontrolišete stres je da Jer će te Gospod voditi vazda, i sitiće dušu
se posvetite nekoj plemenitoj stvari koja tvoju na suši, i kosti tvoje krepiće, i bićeš
pomaže drugima. Okvir za ovu temu daje kao vrt zaliven i kao izvor kojemu voda ne
nam medicinsko istraživanje o pozitivnim presiše.” Isaija 58,10.11
stranama volonterskog rada. Jedna studija
rađena na penzionerima pokazala je da su Imamo obećanje da će, ako otvorimo
penzioneri koji su volontirali više od 10 sati dušu našu gladnome i nasitimo dušu ne-
sedmično imali izraženiji osećaj svrhovito- voljnome, naša tama biti kao podne.
sti, što se videlo po boljim rezultatima na Osetićemo poseban Božji blagoslov i vođ-
134 IZLAZ IZ DEPRESIJE
stvo. Kada prolazimo kroz neku ličnu krizu, još više ojačati u borbi protiv stresa i
može izgledati da se nalazimo u periodu bolesti ako se budemo uključili u ono što
duhovne suše – u potpunosti lišeni duhov- je Njemu ugodno i korisno za naše bližnje.
ne i emocionalne hrane. Čak i u takvim Ovim završavamo odeljak o društve-
situacijama, Bog nam obećava da će zado- nom zdravlju i njegovoj povezanosti sa
voljiti naše potrebe ako budemo pomagali stresom i zabrinutošću. Treći aspekt naše
drugima. Mi u ovom obećanju vidimo, u strategije u borbi protiv stresa uključuje
stvari, opis osobe koja se nalazi pod stre- naše mentalno zdravlje.
som i koja na kraju nalazi mir i olakšanje
pomažući drugima. Kada čovek pomaže Dobro mentalno zdravlje savladava
drugima u njihovim teškoćama, mir i olak- stres
šanje koje pritom oseća predstavljaju Istraživanja ukazuju na to da mentalno
sasvim prirodnu posledicu, jer je Bog to zdravlje predstavlja neophodni deo naše
usadio u nas. borbe protiv stresa. Slušanje dobre muzike
Božje obećanje “i kosti tvoje krepiće” može da ga poboljša. Postoje brojni dokazi
moglo bi se prevesti i kao “i kosti tvoje da muzika na jedinstven način može da
ojačaće”. Hebrejska reč “krepiti” ili “ojača- umanji i ukloni stres.
ti” u Bibliji se često koristi u izrazito vojnoj
konotaciji. Na primer, u 4. Knjizi Mojsijevoj Kvalitetna muzika blagotvorno
31,5 Biblija govori o “dvanaest hiljada ljudi deluje na um
koji se opremiše na vojsku”. Reč prevede-
Jedno od pitanja koje se postavlja kada
na sa “opremiše” je ista ona hebrejska reč
je u pitanju muzika jeste da li ona po sa-
prevedena sa “okrepiće” u Isaiji 58. pog-
moj svojoj prirodi oslobađa od stresa ili
lavlju Ova reč onda ima konotaciju opre-
osoba mora da nauči kako da se opusti
manja za borbu.
slušajući muziku. Jedan od načina na koji
Drugim rečima, Božje obećanje da će
možemo razmotriti ovo pitanje jeste pog-
okrepiti naše kosti znači da su naše kosti
ledati kako muzika utiče na male bebe.
opremljene za boj, baš kao što je vojnik
Iako se može dokazati da je fetus izložen
opremljen za rat. Kada razmislimo o ulozi
zvucima u materici, on verovatno nije
imunog sistema, ove slike rata su veoma
naučio tehnike opuštanja vezane za nje-
prikladne. Bela krvna zrnca su najznačajni-
govu izloženost muzici.
je ćelije imunog sistema koje se formiraju
Ispitajmo jednu studiju o prevremeno
u unutrašnjosti naših kostiju poznatoj pod
rođenim bebama i bebama veoma male
nazivom koštana srž. Znači, ako je nečiji
telesne težine u inkubatorima za inten-
imuni sistem oslabio, sasvim je normalno
zivnu negu i njihovoj reakciji na muziku.
uzeti uzorak koštane srži da bi se videlo u
Istraživanje je obuhvatilo 52 bebe sta-
čemu je problem. Naše najznačajnije ćeli-
bilnog zdravstvenog stanja koje su morale
je imunog sistema zavise od zdrave koš-
biti smeštene u inkubatore. Polovina njih
tane srži.
je tri puta na dan slušala uspavanke i mu-
U koštanoj srže se formiraju i crvena
ziku za decu (ne rok zvuke). Drugoj polovi-
krvna zrnca koja prenose životodavni
ni nije puštana nikakva muzika. Stručnjaci
kiseonik u sve delove organizma. Krvne
su u obe grupe posmatrali stresno pona-
pločice, koje sprečavaju da čovek iskrvari i
šanje, telesnu težinu, apetit i dužinu bo-
umre kada se povredi, takođe se formiraju
ravka u bolnici. Bebe kojima je puštana
u koštanoj srži. Naše kosti očito igraju
muzika su više dobile u težini, imale bolji
važnu ulogu u zaštiti zdravlja. Obećanje
apetit i kraće ostajale u bolnici.27
dato u Bibliji da će naše kosti biti ojačane
Studije obavljene na univerzitetu u
nije prazno obećanje. U ovim rečima vidi-
Picburgu (University of Pittsburgh) i još
mo uzvišeno Božje uveravanje da će nas
STRES BEZ POTRESA 135
izvesnom dozom stresa koji može da ima moći tog dana.” S druge strane, student
pozitivno dejstvo. Ovaj tip stresa bi treba- koji marljivo uči ne treba da brine da će
lo da ga podstakne da uči i pripremi se za nastavnik možda dati suviše težak test, da
ispit. Međutim, ako ste se pripremili za mu učenje neće pomoći ili da će pasti na
test, brinuti i strepeti zbog toga samo bi ispitu.
vam donelo štetu. Brinuti se i strepeti zbog stvari koje ne
U stvari, briga umanjuje čovekovu spo- možemo izmeniti samo nanosi štetu. Niko
sobnost, dok zdrav stav prema izvoru stre- ne može danas da rešava problem koji će
sa – stav da je stresor samo izazov – se pojaviti sutra. Međutim, ako se problem
motiviše. Plašeći se da nema dovoljno zna- pojavi danas i treba da se reši danas, onda
nja, ovaj student može doći u iskušenje da danas treba da se uhvatimo u koštac sa
kaže: “Zašto uopšte pokušavati? Neću njim. Potrebno je imati plan, organizaciju i
uspeti da savladam gradivo do ispita.” motivaciju. Ne treba da brinemo zbog
Konstruktivniji stav bi podrazumevao orga- nekog problema pre nego što budemo u
nizovanje i planiranje bez zabrinutosti. prilici da se uhvatimo u koštac sa njim.
Ovaj student može da kaže: “Ostalo mi je Isus nas poziva da uradimo sve što danas
još tri sata večeras; hajde da vidim šta još treba uraditi. On nas u isto vreme savetu-
mogu da naučim.” I ovoga puta, Biblija je da prestanemo da se brinemo za sutra.
nam u mnogome može pomoći, kao što se Takva briga će uvek biti veliki izvor stresa
vidi u tabeli 11. i deluje kontraproduktivno.
Kada čovek ne brine, on ne samo što
Tabela 11. Ne brinite se za sutra savladava stres, već i celokupan njegov
organizam bolje funkcioniše. Kao što sam
,,Ne brinite se dakle za sutra; jer sutra bri-
nuće se za se.” Matej 6,34 istakao u 9. poglavlju o frontalnom režnju,
spontana regresija raka (SRC) se može
povezati sa mentalnim stavom oslobođe-
Isus ovde ne govori protiv planiranja. nim brige. U slučaju SRC, osoba koja bolu-
To bi bilo u suprotnosti sa jednom drugom je od neizlečivog oblika raka uspeva da
Isusovom izjavom u Luci 14,28 koja jasno preživi nezavisno od bilo koje terapije.
ističe važnost planiranja. Ova biblijska izja-
va je zapisana u tabeli 12. Adekvatan odmor i san poboljšavaju
mentalno zdravlje
Tabela 12. Pravilno planiranje i Zabrinutost može da izazove kratak
organizacija spoj kod jednog od najvažnijih načina za
“I koji od vas kad hoće da zida kulu ne oslobađanje od stresa – dovoljno odmora.
sedne najpre i ne proračuna koliko će ga Svima nama je potrebno dovoljno odmora
koštati, da vidi ima li, i da li može dovršiti?” ako želimo da imamo dobro mentalno
Luka 14:28 zdravlje. Četiri dimenzije odmora pred-
stavljene su u knjizi Zakoni zdravlja i
izlečenja.29 Dve dimenzije se mogu ovde
Isus govori: “Kada pravilno planirate i primeniti. Prvo, odmor predstavlja proces
sprovedete taj plan u delo, ne brinite se za obnavljanja koji je neophodan da bi se
sutra.” Drugim rečima, sutra će doneti ono čovek odbranio od stresa i zabrinutosti.
što ono bude htelo da donese. Drugo, stres i zabrinutost mogu izazvati
Ipak, kada je u pitanju naša ilustracija nesanicu, onemogućavajući čoveku da se
sa ispitom, bilo bi besmisleno kada bi stu- odmori onoliko koliko mu je potrebno.
dent koji ništa nije učio rekao: “Ja sam Stres i zabrinutost su dva glavna uzročnika
miran. Ne želim da se brinem za ispit koji nesanice.
ću imati sledeće sedmice. Bog će mi po-
STRES BEZ POTRESA 137
Dr Džejms Perl (James Perl) u svojoj da on radi za nas, a ne protiv nas, moramo
knjizi “Spavajte pravilno pet noći” (Sleep usmeriti svoje misli na uzvišene teme. Na-
Right in Five Nights) zapaža da je bes – žalost, većina nas je sklona da razmišlja o
jedna od najuobičajenijih reakcija na stres negativnim stvarima. Lako je zaboraviti
– uzrok nesanice u velikom broju slučaje- mnoge dobre stvari koje smo doživeli u
va.30 Na ovim dvema stvarima, stresu i ne- prošlosti i koje sada doživljavamo. Mi smo
sanici, zasniva se začarani krug, kao što je skloni da se usredsredimo na nevolje.
prikazano u tabeli 13. Moramo nastojati da se usredsredimo
na ono što imamo – a ne na ono što nam
Tabela 13. Začarani krug stresa i nedostaje. Ne dozvolimo da ono loše zase-
nesanice ni ono dobro, već, kao što kaže ona pes-
- Stres ometa normalan san. ma, “Izbrojmo mnoštvo blagoslova naših –
- Nedovljno sna izaziva veći stres. setimo se svakog od njih”. Takav stav će
- Veći stres dovodi do još ozbiljnije nesani- ojačati naš imuni sistem i povećati naše
ce. sposobnosti u savladavanju teškoća. Savet
- Ozbiljnija nesanica sada izaziva još veći koji bi trebalo da pomogne svima koji žele
stres. da se na najbolji mogući način izbore sa
stresom naveden je u tabeli 15.31
Jedan od načina na koji možete preki- “Ništa ne može tako da poboljša zdravlje i
tela i uma kao duh zahvalnosti i slavljenja
nuti to vrzino kolo odmora i stresa jeste da
Boga.”
svoje brige iznesete pred Boga u duhov-
nom razmišljanju i molitvi. Kada čovek Neke porodice formalno izražavaju zah-
shvati da može poveriti budućnost Bogu, valnost i slavu Bogu u vreme obroka. To je
on uviđa da je upravo to moglo da bude dobar početak, ali duh zahvalnosti je mno-
onaj jedan sastojak koji nedostaje njego- go više od par kratkih molitava izgovorenih
vom receptu za rešavanje ove dileme. svakog dana. Gajiti duh zahvalnosti znači
biti stalno istinski zahvalan za sve dobre
Razmišljajte o uzvišenim temama
darove koje nam Bog daje. Kada postane-
Razmišljanje o uzvišenim temama do- mo svesni koliko Božjih blagoslova imamo,
nosi višestruku korist. Biblija nam i ovoga nećemo biti toliko zabrinuti.
puta daje veoma koristan savet, kao što je “Duh zahvalnosti i slavljenja Boga”
prikazano u tabeli 14. treba de se probudi u svima nama zbog
mnoštva blagoslova koje Gospod daje.
Tabela 14. Razmišljajte o ovome Postoji oštra suprotnost između mnogih
“A dalje, braćo moja, što je god istinito, što ugodnosti koje prosečni čovek na Zapadu
je god pošteno, što je god pravedno, što je ima u životu i nedostatka istih u mnogim
god prečisto, što je god preljubazno, što je drugim delovima sveta. U poređenju sa
god slavno, i još ako ima koja dobrodetelj, i tim, izvori stresa u životu jednog proseč-
ako ima koja pohvala, to mislite.” nog zapadnjaka uopšte nisu tako ozbiljni.
Poslanica Filibljanima 4,8
Nemojte kritikovati druge
Sveto pismo nam savetuje da usred-
U svom seminaru za kontrolu stresa ja
sredimo misli na uzvišene atribute kao što
učesnicima dajem zadatak koji im se, što
su istina, poštenje, čistota i ljubaznost.
na početku izgleda ironično, čini veoma
Ako želimo da savladamo stres i učinimo
stresnim. Njihov zadatak je da se uzdrže
138 IZLAZ IZ DEPRESIJE
od kritikovanja bilo čega i bilo koga naj- Osim toga, on podstiče negativ stav kod
manje dve sedmice. Glavna pravila su na- ljudi oko nas.
vedena u tabeli 16. Jedan autor pretočio je suštinu ovog
problema u jedan veoma koristan savet,
Tabela 16. Osnovna pravila za koji je naveden u tabeli 17.32
uzdržavanje od kritikovanja
- Dvosedmična vežba Tabela 17. Savet za obuzdavanje
- Nije dopušteno izgovoriti nijednu jedinu kriticizma
reč kritike. “Kada dođemo u iskušenje da gunđamo ili
- Ako vaša deca učine nešto dobro, pohva- se žalimo na nešto što je neka osoba uradi-
lite ih za to. la, pohvalimo nešto kod te osobe. Recite:
- Ako urade nešto loše, nemojte ih kritiko- ‘Ovoga puta sam odoleo iskušenjima.’ Gajite
vati. duh zahvalnosti.
- Iste odredbe važe i u svim ostalim njiho- Uvek iznova hvalite Boga za Njegovu pre-
vim aktivnostima. divnu ljubav. Nikada se ne isplati razmišljati
- Obraćajte se drugima samo pozitivno. o nepravdama koje su vam učinjene u proš-
- Ako negde zabrljate, počnite ovaj program losti. Bog nas poziva da budemo isto tako
ispočetka. milostivi i puni ljubavi kako bismo mogli biti
ispunjeni duhom zahvalnosti.”
Srećom, ovaj seminar traje osam sed-
mica zato što drugog dana bukvalno svi Ne mogu a da ne razmišljam o tome
moraju da počnu program ispočetka. Ne- koliko bi ovaj svet bio bolji kada bismo svi
kima je možda potrebno tri ili čak četiri mi poslušali savet naveden u tabeli 17.
nova početka. Prvih nekoliko dana pred-
stavlja veoma stresan period. Ipak, nakon Religijsko razmišljanje
dve sedmice uspešno završenog progra- Religijsko razmišljanje predstavlja još
ma, niko do sada još nije izjavio da se kaje jedan način kontrolisanja stresa. Smatram
što je učestvovao u tom zadatku. Učesnici da svakodnevna molitva i razmišljanje
uglavnom smatraju da im je to bilo koris- predstavljaju našu nasušnu potrebu. Molit-
no iskustvo koje im je pomoglo da pro- va i usredsređeno razmišljanje predstavlja-
mene pogled na svet i podstaklo ih da se ju oblik odmora i obnavljanja koje malo
usredsrede na ono što je dobro. ljudi ceni onoliko koliko bi trebalo. Ova
To ne znači da nikada ne treba uputiti tema se detaljnije objašnjava u 9. poglav-
neku kritiku. Ova vežba je, jednostavno, lju koje govori o frontalnom režnju mozga,
osmišljena tako da pomogne ljudima da kao i u poslednjem poglavlju knjige. Me-
postanu svesniji svoje navike da traže đutim, važnost ove teme nalaže nam da se
greške kod drugih. Njen cilj je da pokaže njome pozabavimo i ovde.
učesnicima da uz malo napora mogu kon- Usredsređeno razmišljanje i molitva
trolisati svoju sklonost ka kritikovanju i da najviše koriste kada pruže čoveku olakša-
na taj način i oni sami i ljudi oko njih mogu nje od stresnih misli i osećanja i moguć-
osetiti veliki blagoslov. nost da pronađe način da se uhvati u koš-
Kritika svakako može biti veoma koris- tac sa najvećim životnim stresorima. Da bi
na ako se uputi kada treba i na jedan kon- se to postiglo, moć rasuđivanja našeg
struktivan i taktičan način. Međutim, naše mozga mora biti aktivna tokom procesa
kritike uglavnom potiču iz negativnog meditacije. Naše najviše intelektualne
stava. Što je još gore, mi često kritikujemo moći, uključujući moć duhovnog rasuđiva-
nešto što apsolutno ne možemo da kon- nja, smeštene su u delu mozga koji se
trolišemo ili na šta ne možemo da utičemo. naziva frontalni režanj.
Takav kriticizam uništava i nas i druge.
STRES BEZ POTRESA 139
duše i sve njih je pozvao da nađu odmor u sebi, radeći šta nam je volja i sledeći sop-
Njemu. stvene sklonosti, svrstali bismo se u Soto-
Nežno je pozvao umorne i radom iscr- nine redove poprimajući njegove osobine.
pljene ljude: “Uzmite jaram moj na sebe, i Stoga nas Bog vezuje za svoju volju, koja
naučite se od mene; jer sam ja krotak i je uzvišena i plemenita. On želi da mi sa
smeran u srcu, i naći ćete odmor dušama strpljenjem i mudrošću prihvatimo svoje
svojim.”47 dužnosti i služimo svojim bližnjima. Sam
Ovim rečima, Hristos se obraća svakom Hristos je jaram službe poneo u ljudskom
ljudskom biću. Znali to oni ili ne, svi su obličju. On je rekao: “Hoću činiti volju
umorni i natovareni. Svi stenju pod tere- tvoju, Bože moj, i zakon je tvoj meni u
tom koji samo Bog može da ukloni. On će srcu.”52 “Jer siđoh s neba ne da činim volju
uzeti teret sa naših nejakih ramena. On će svoju, nego volju Oca koji me posla.”53
nas odmoriti. On će poneti i teret brige i Ljubav prema Bogu i bližnjima je bila sila
tuge. On nas poziva da sve svoje brige ba- koja je upravljala Njegovim životom. On
cimo na Njega; jer se On brine za nas.48 nas poziva da prihvatimo taj princip.
Bog gleda na svaku dušu koja u Njemu Ima mnogo onih čija srca uzdišu pod
vidi svog Spasitelja. Psalmista David kaže teretom brige zato što pokušavaju da dos-
da Gospod “izbraja mnoštvo zvezda”,49 a tignu standarde ovoga sveta. Oni su
ipak “On isceljuje one koji su skrušena izabrali njegovu službu, prihvatili njegove
srca, i leči tuge njihove”.50 teškoće i usvojili njegove običaje. Stoga se
“Hodite k meni”, glasi Njegov poziv. njihov karakter iskvario, a njihov život pos-
Kakve god brige i nevolje imali, iznesite tao teret. Da bi ostvarili svoje ambicije i
svoj slučaj pred Boga.51 Vaš duh biće ovozemaljske želje, oni povređuju svoju
osnažen i moći ćete da izdržite probu. Naći savest i dodatno opterećuju sebe grižom
ćete način da rešite problem i više nećete savesti. Neprestana briga iznuri životnu
biti zbunjeni okolnostima. Što ste više snagu. Naš Gospod želi da oni skinu taj
svesni svoje slabosti i bespomoćnosti, to jaram koji ih vezuje i poziva ih da uzmu na
ćete postati snažniji u Njegovoj sili. Što je sebe Njegov jaram. On kaže: “Jer je jaram
vaš teret teži, to će odmor biti blaženiji moj blag, i breme je moje lako.” On ih
kada sve svoje brige bacite na Nosioca poziva da traže najpre carstvo Božje i
Tereta. Odmor koji Bog nudi nije bezuslo- pravdu Njegovu, a On obećava da će im se
van, ali su ti uslovi tačno određeni i jasno sve što je potrebno za ovaj ovozemaljski
izneti. Oni su takvi da ih svako može život dodati.54 Briga je slepa i ne može ra-
ispuniti. On nam upravo govori kako se zaznati budućnost; ali Bog od početka vidi
Njegov odmor može naći. kraj.55 On ima već pripremljen način za iz-
“Uzmite jaram moj na sebe”, kaže Isus. lazak iz svake teškoće. Naš nebeski Otac
Jaram je oruđe službe. Stoka se stavlja u ima za nas hiljadu načina o kojima mi
jaram da bi mogla da radi, i to je jedini nismo ni sanjali. Oni koji prihvate taj jedan
način na koja ona može efikasno da obav- jedini princip uzdizanja Božje časti i službe
lja svoj posao. Ovom ilustracijom Isus nas Njemu videće kako u njihovom životu teš-
uči da smo pozvani da služimo dokle god koće nestaju i kako njihov životni put
smo živi. Mi moramo uzeti na sebe Njegov postaje čist i prohodan.
jaram da bismo bili Njegovi saradnici. “Naučite se od mene”, kaže Isus, “jer
Jaram koji nas obavezuje na službu je sam ja krotak i smeran u srcu, i naći ćete
Božji zakon. Taj veličanstveni zakon ljubavi odmor dušama svojim”. Mi moramo ući u
otkriven u Edemu, objavljen na Sinaju, a u Hristovu školu da bismo naučili od Njega
Novom zavetu zapisan u srcu je to što kako da budemo krotki i smerni.
vezuje ljudsko oruđe da poštuje Božju Međutim, mnogi koji se izjašnjavaju
volju. Kada bismo bili prepušteni sami kao Njegovi sledbenici imaju brigu i nemir
STRES BEZ POTRESA 143
u srcu zato što ih je strah da sve prepuste menjivati da bi vam pomogle tokom izra-
Bogu. Oni beže od posledica koje bi takvo zito stresnog perioda u vašem životu (npr.
predanje moglo da uključuje. Ako se u kratkotrajna primena lekovite biljke Kava-
potpunosti ne predaju Bogu, oni neće kava). One se mogu primeniti i u cilju
moći da pronađu pravi mir. poboljšanja sposobnosti uopšte da se
Samoljublje je to koje donosi nemir. izborite sa stresom (npr. u slučaju bio-
Poverenje u Boga uzdiže i oplemenjuje odgovora). Tabela 21 prikazuje neke od
um, tako da u strpljenju imamo vlast nad kratkotrajnih metoda za ublažavanje stre-
svojom dušom. sa. Zapazićete da se neke dugoročne tera-
Jaram se stavlja na volove da bi im pije lečenja stilom života mogu upotrebiti i
pomogao da vuku teret, da bi im teret bio kao kratkotrajne metode.
lakši. Tako je i sa Hristovim “jarmom”.
Kada je naša volja u skladu sa Božjom Tabela 21. Kratkotrajni načini
voljom i kada svoje darove koristimo na ublažavanja stresa
blagoslov drugima, životni teret biće nam 1. Terapije lekovitim biljem
lak. Onaj ko hodi putem Božjih zapovesti u 2. Post
njegovom srcu vlada mir. Kada se Mojsije 3. Bio-odgovor
molio: “Pokaži mi put svoj, da te poznam,” 4. Opuštanje
Gospod mu je odgovorio: “Moje će lice ići 5. Kalcijum uklanja predmenstrualni sin-
drom
napred, i daću ti odmor.” Preko proroka
upućena je poruka: “Gospod reče ovako:
stanite na putevima svojim i pogledajte, i Lekovito bilje i stres
pitajte za stare staze, koji je put dobar, pa Većina lekovitih biljaka nije dovoljno
idite po njemu, i naći ćete mir duši svo- istražena, ali neke od njih, izgleda, us-
joj.”56,57 I kaže: “O, da si pazio na zapo- pešno ublažavaju stres. Sledeće lekovite
vesti moje! Mir bi tvoj bio kao reka, i prav- biljke se smatraju efikasnim.
da tvoja kao valovi morski.”58 Kava-kava pomaže kod nervoze, stresa
Oni koji Boga uzmu za reč i prepuste i zabrinutosti.60 Lavanda se preporučuje u
Njemu da se stara o njihovoj duši i uprav- slučaju gubitka apetita, nervoze i nesani-
lja njihovim životom pronaći će mir i ce.6 Limunov melem se savetuje u slučaju
spokoj. Ništa na ovom svetu ih ne može nervoze i nesanice.62 Valerijana može po-
rastužiti kada osete radost Hristovog pri- moći u slučaju nervoze, nesanice, stresa i
sustva. U savršenom prepuštanju je savr- zabrinutosti.63 Potpunije informacije o
šeni odmor. Biblija kaže: “Ko se Tebe drži, ovim biljkama, neželjenim efektima i nači-
čuvaš ga jednako u miru, jer se u Tebe nu doziranja naći ćete u 6. poglavlju.
uzda.”59 Možda nam se čini da nam je život
pun poteškoća; međutim, kada se prepus- Biljke koje treba izbegavati
timo mudrosti Svevišnjega, On će nam po- Baš kao što neke biljke mogu biti od
moći da izgradimo karakter i živimo živo- pomoći u savladavanju stresa, tako neke
tom koji će biti Njemu na slavu. druge biljke mogu zapravo stvoriti prob-
leme. Guarana predstavlja jedan takav pri-
Kratkotrajne metode ublažavanja mer. Guarana je proizvod koji se dobija od
stresa semena amazonske lijane Paullinia cupana
Pored toga što u borbi protiv stresa i u poslednje vreme je postala dovoljno
treba da usvojimo metode koje treba pri- popularna da su ljudi već počeli da je gaje.
menjivati čitavog života, postoji čitav niz Bogata je kofeinom i u Brazilu se uveliko
kratkotrajnih metoda koje mogu biti od koristi u proizvodnji stimulansa, bezalko-
velike pomoći. Te metode se mogu prime- holnih pića i slatkiša. Nedavno je postala
niti na dva načina. Prvo, one se mogu pri- sastavni deo određenih američkih artikala i
144 IZLAZ IZ DEPRESIJE
talnim poremećajima. Dat je čitav niz me- tetičkih lekova, a usvajanjem boljeg nači-
toda lečenja. na života i zdravijih životnih navika.
Ovo poglavlje predstavlja još neke 2. Poboljšanje fizičkog, socijalnog,
načine lečenja stresa i zabrinutosti, od mentalnog i duhovnog zdravlja dovodi do
kojih mnogi uključuju čovekove lične na- poboljšanja stanja, a čak i do pobede nad
pore. Tu spadaju pozitivne promene u na- stresom i zabrinutošću
činu života koje su veoma efikasne u leče- 3. Metode pomoću kojih možemo pos-
nju ovih mentalnih poremećaja. Upotreba tići ove pozitivne promene navedene su i
sintetičkih lekova se naglašava tamo gde spadaju u kategoriju čovekovih ličnih
je to neophodno. Navedene su i korisne napora.
lekovite biljke. 4. Sintetički lekovi mogu biti neophod-
Poruke ovog poglavlja bi mogle ukratko ni neko vreme, ali treba biti oprezan zbog
da glase: njihovih neželjenih efekata.
1. Stres i zabrinutost se mogu ublažiti 5. Određene lekovite biljke doprinose
ili čak potpuno pobediti bez upotrebe sin- izlečenju ovih poremećaja.
9. poglavlje
voljnog dotoka krvi u mozak. Jedno korej- sivnim odraslim osobama i adolescentima
sko istraživanje koje su obavili Kim i sarad- koji nikada nisu imali strukturne povrede
nici pokazalo je da su moždani udari izaz- mozga. Ono što je iznenadilo istraživače je
vani oštećenjem frontalnog režnja usko to što su obe sfere mozga bile povezane sa
povezani sa depresijom.18 Mesto oštećenja depresijom.20 Jedno drugo istraživanje ko-
mozga kod 148 pacijenata koji su doživeli je je obuhvatilo grupu depresivnih ado-
moždani udar pokazalo je da 75% onih lescenata, a koje su izvršili istraživači sa
kod kojih se udar desio u medijalnom medicinskog fakulteta na Harvardu na čelu
(centralnom) delu frontalnog režnja pati sa R.J. Štajngardom (Steingard) pokazalo
od depresije. Još je zanimljivije to što je je izmenjeni metabolizam mozga u kritič-
100% onih kod kojih se udar desio u medi- nim orbitofrontalnim delovima frontalnog
jalnom delu frontalnog režnja pokazalo i režnja.21
“emocionalnu neobuzdanost” (neprimeren Postoji još mnogo drugih dokaza o
smeh ili plač, ili i jedno i drugo). Sve što su povezanosti struktura frontalnog režnja
istraživači otkrili ukratko je prikazano u ta- smeštenih u blizini središnjeg dela mozga
beli 3. (koji se naziva “medijal”) sa emocijama
uopšte, a naročito sa depresijom. Lejn (R.
Tabela 3. Posledice moždanog udara D. Lane) i kolege sa Univerziteta u Arizoni
u medijalnom delu prefrontalnog (University of Arizona) koristili su PET
režnja skener kako bi odredili koji su delovi moz-
- Depresija može biti prouzrokovana mož- ga povezani sa tri osnovne emocije – sre-
danim udarom u medijalnom delu frontal- ćom, tugom i gađenjem. Otkrili su da pri-
nog režnja. likom javljanja svake od ovih emocija dola-
- Posledica ovih moždanih udara je emocio- zi do pojačane aktivnosti u medijalnom
nalna nestabilnost. prefrontalnom korteksu.22
- Generalno gledano, depresiju ne izazivaju
moždani udari u ostalim delovima mozga. Uključenost nekoliko delova
frontalnog režnja
Kao što smo videli, oštećenje mozga Do sada smo videli koju ulogu igra
može nastati kao posledica hirurškog od- medijalni orbitofrontalni deo frontalnog
stranjivanja, povrede ili moždanog udara. režnja u slučaju depresije i emocija. Mo-
Ono može biti i posledica Alchajmerove ram naglasiti da su i drugi delovi u frontal-
bolesti. Bez obzira na to koji proces ošteti nom režnju povezani sa emocijama i bo-
frontalni režanj, posledice su uglavnom lešću depresije. Kada je u pitanju funkcija
iste. Hirono i njegove kolege su otkrili da ljudskog mozga, ništa nije jednostavno.
su pacijenti koji pate od Alchajmerove Britanski istraživači Benč (Bench) i kolege
bolesti a sa većim oštećenjem frontalnog su stalno iznova dokazivali da osim struk-
režnja bili u velikoj meri depresivniji.19 Ova tura smeštenih u blizini središnjeg dela
studija je otkrila nešto još zanimljivije sa mozga (kao što je medijalna orbitofrontal-
aspekta naših ranijih istraživanja poveza- na teritorija) postoje i druge regije mozga
nosti frontalnog režnja i ponašanja. Depre- koje igraju važnu ulogu kada su u pitanju
sivniji pacijenti su imali mnogo veće šanse emocije – a na koje utiče depresija.
da imaju i neke druge probleme u pona- Najistaknutiji od tih ostalih delova je
šanju kao što su zabrinutost, samoobma- deo smešten prema zadnjem delu i boč-
njivanje (deluzije) i nedostatak samodisci- nim stranama prednjeg dela frontalnog
pline. režnja (dorsolateralni prefrontalni kor-
Do sada smo se bavili povezanošću teks). Prema iskustvu Benčove grupe,
oštećenja frontalnog režnja i depresije kod smanjen dotok krvi (a kao posledica toga i
odraslih. Urađena je jedna studija o depre- smanjena aktivnost) levog dorsolateralnog
ČEONI REŽANJ MOZGA 151
prefrontalnog korteksa zapravo izaziva oz- Kratak pregled izjava datih na temu
biljnije poremećaje raspoloženja i uspora- povezanosti depresije sa frontalnim rež-
vanje pokreta tela (psihomotorna retarda- njem nalazi se u tabeli 4.
cija) koji prate depresiju nego što to čine
promene u drugim delovima mozga.23,24 Tabela 4. Depresija prouzrokovana
Iako se različite grupe stručnjaka mogu nepravilnim funkcionisanjem
prepirati oko toga koji deo frontalnog režn- frontalnog režnja
ja je najznačajniji u slučaju depresije, - Gotovo sve depresivne osobe imaju prilič-
nema sumnje da u osnovi depresije leži no smanjen dotok krvi u frontalni režanj čija
oslabljena funkcija frontalnog režnja. aktivnost je, takođe, smanjena.
Njegova funkcija je povezana sa protokom - Istraživanja pokazuju da je oslabljena fun-
kcija frontalnog režnja uzrok depresije, a ne
krvi i neurohemijom. Ipak, veza između
njena posledica.
oštećenja frontalnog režnja i depresije
nameće nam pitanje tipa: Šta je starije,
jaje ili kokoška? Šta je zaista prvo nastalo? Uključenost ostalih delova mozga
Da li depresija izaziva promene na frontal- Bilo bi vrlo nepromišljeno sa moje stra-
nom režnju ili problemi sa frontalnim rež- ne kada bih ostavio utisak da je frontalni
njem pripremaju teren za depresiju? režanj jedini deo mozga koji igra neku
ulogu u slučaju depresije. To ni u kom
Uzrok i posledica – oštećen frontalni slučaju nije tačno. Čitav niz struktura u
režanj i depresija mozgu može ili da utiče na depresiju ili da
Drevets iznosi snažne dokaze u prilog trpi njen uticaj. U ostale dobro proučene
tome da su problemi sa frontalnim rež- primere spadaju strukture smeštene
njem uzrok, a da su depresivni simptomi duboko unutar mozga kao što su hipokam-
posledica.25 Čak i kada simptomi depresije pus, amigdala i druge.27,28,29,30 Međutim,
nestanu, u sferi orbitalnog i medijalnog ja sam istakao frontalni režanj ne samo
prefrontalnog korteksa se i dalje zadrža- zbog njegove tesne povezanosti sa depre-
vaju abnormalnosti. Ti dokazi pokazuju da sijom, već iz još tri veoma važna razloga.
ovi delovi frontalnog režnja utiču na emo- Prvo, frontalni režanj predstavlja naj-
cionalno ponašanje i stres, ukazujući, iz važniji kontrolni centar za sve svesne
Drevetsove perspektive, na to “da dis- funkcije mozga, uključujući sposobnost
funkcija koja uključuje ove regije može biti određivanja i primene strategija u cilju
jedan od uzroka depresivnih simptoma”. ublažavanja depresije. Zaista, Drevets
Pored ovog istraživanja, postoje i neki kaže da je disfunkcija prefrontalnog kor-
drugi dodatni dokazi u prilog tome da po- teksa povezana sa depresijom na taj način
jačavanje funkcije frontalnog režnja u što disfunkcionalni prefrontalni korteks
ranom periodu života može delovati kao nije u stanju da moduliše strukture
zaštita protiv depresije. U jednom drugom smeštene dublje unutar mozga, kao što je
izveštaju koji su dali Štajngard (Steingard) amigdala.31 Drugo, ovaj deo mozga se
i kolege, ovi istraživači sa Harvarda su povezuje i sa drugim simptomima koji
pokušali da prodru u samu suštinu depre- mogu iskomplikovati depresiju, kao što je
sije tako što su proučavali mozak depre- nasilje. I treće, sve veći broj dokaza
sivne dece pomoću NMR.26 Oni su upore- ukazuje na to da relativno jednostavne
dili 65 dece i adolescenata koji su patili od životne navike mogu poboljšati funkcio-
depresije sa kontrolnom grupom psihijat- nisanje frontalnog režnja, kao što ćemo
rijskih pacijenata koji nisu bili depresivni. otkriti kasnije u ovom poglavlju. Tabela 5
Frontalni režanj kod depresivne dece bio daje nam kratak opis frontalnog režnja.
je mnogo manji nego kod drugih psihijat-
rijskih pacijenata.
152 IZLAZ IZ DEPRESIJE
su navedene u tabeli 6. 20 17 %
15
Tabela 6. Frontalni režanj -
10
kruna mozga 7%
5 3,5 %
Naučne studije pokazuju da je frontalni
režanj centar 0
Mačke Psi Šimpanze Ljudi
- duhovnosti
- moralnosti
- volje
Životinje sa najmanjim frontalnim rež-
njem ograničene su samo na instiktivne
Odlike duhovnosti, volje i moralnosti aktivnosti. One sa većim frontalnim rež-
određuju našu jedinstvenu individualnost, njem sposobne su da obavljaju složenije
a sve su smeštene u frontalnom režnju. funkcije. Moć rasuđivanja i procenjivanja
ČEONI REŽANJ MOZGA 153
Prva među njima, “manija,” predstavlja Ovo je najvažnija poruka ovog poglav-
emocionalni poremećaj koji se odlikuje lja. Odmah do nje je i poruka da se čuvate
neverovatnom aktivnošću, uzbuđenjem, od povreda frontalnog režnja u saobraćaj-
brzim smenjivanjem misli i ideja, nesani- nim (i nekim drugim) nesrećama i sport-
com i nestabilnom pažnjom. Uzrok ovog skim aktivnostima.
obolenja može biti oštećenje frontalnog
ČEONI REŽANJ MOZGA 155
oni koji su bili ranjeni u zadnji deo glave Oštećen frontalni režanj slabi
nisu imali narušenu moć volje.45 čovekovu sposobnost planiranja
Možda baš zbog toga depresija često
Ove gore pomenute veze (između dep-
predstavlja jedan surovi krug. Bolest
resije i oštećenja frontalnog režnja) nagla-
tokom svog procesa oštećuje upravo onaj
šene su u prethodno navedenom istraži-
deo mozga koji treba da igra aktivnu ulogu
vanju koje su obavili Sarazin i kolege.46
u usvajanju životnih navika koje isceljuju
Oni su otkrili da se izuzetno važan orbito-
čovekov um – frontalni režanj.
medijalni deo prefrontalnog korteksa po-
U tesnoj vezi sa snagom volje je i naša
vezuje sa vidno smanjenom sposobnošću
sposobnost da uočimo šta nam to pomaže
planiranja i sprovođenja tih planova. Ta
da ne podlegnemo izazovu. Ako nam nije
smanjena sposobnost se mogla podeliti na
potpuno jasno koje nam to stvari pomažu,
tri kategorije – aktiviranje plana, sprovo-
verovatno nećemo shvatiti ni to da je
đenje plana i kontrolisanje plana.
potrebno da upotrebimo snagu volje da
Aktiviranje plana se odnosi na
bismo se oduprli tom izazovu. Da bi to ilus-
čovekovu sposobnost izražavanja, održa-
trovao, Dr Boldvin je naveo istraživanje
vanja i pokretanja odgovarajućih planova
ruskog naučnika Lurije (A. R. Luria). Lurija
za budućnost. Sprovođenje plana podrazu-
je otkrio da su osobe sa normalnim fron-
meva primenjivanje plana deo po deo i
talnim režnjem sposobne da brzo donose
istrajavanje u njemu sve dok se ne pos-
zaključke o značenju pažljivo iskonstru-
tigne željeni cilj. Upravo je sposobnost da
isanih slika. Osobe sa oštećenim frontal-
se izabere način za postizanje cilja ono što
nim režnjem su, zapravo, mogle da opišu
osposobljava čoveka da se prilagodi pro-
komponente slike, ali uglavnom nisu
menama u svom okruženju tako što će te
mogle da “sagledaju sliku u celini” – da
promene uneti u svoj plan. Na kraju, kon-
shvate šire značenje koje se krije iza poje-
trolisanje plana omogućava čoveku da
dinačnih detalja.
postane svestan posledica sopstvenih
Ovo je veoma važno kada je u pitanju
dela, da poštuje društvena pravila i odupre
promena načina života. Ako je naša moć
se ometajućim faktorima iz svoje sredine.
shvatanja narušena, nećemo uspeti da
Ove tri veze daju nam suštinsku tvrd-
shvatimo kako se najznačajniji koncepti
nju! Delovi frontalnog režnja odgovorni za
vezani za stil života odnose na naš lični
emocionalno zdravlje su isti oni delovi koji
život. S druge strane, ako nemamo dovolj-
nam pomažu da uspešno postavimo i ost-
no jaku volju, doživećemo neuspeh čak i u
varimo ciljeve. To nam pomaže da objasni-
onim aspektima života za koje znamo da
mo taj surovi začarani krug depresije, kao
nam ne predstavljaju problem. Ukratko
što je prikazano u tabeli 13.
rečeno, obe ove funkcije-bliznakinje fron-
talnog režnja, shvatanje i volja, neophod-
ne su da bi se uspešno primenio sav ovaj Tabela 13. “Začarani” krug depresije
materijal o stilu života koji iznosim u ovoj - Da bi savladala depresiju, osoba mora biti
knjizi. Nažalost, osobe koje pate od depre- sposobna da aktivira i pridržava se plana
sije ili imaju neka druga oštećenja lečenja (uz odgovarajući nadzor).
frontalnog režnja mogu potceniti važnost - Da bi osoba bila sposobna da planira i
rešenja koja ponuđena na ovim stranica- sprovede planove, mora imati zdrav i fun-
ma. Osim toga, čak i ako te osobe uvide kcionalan frontalni režanj.
da treba da promene način života, njihov - Međutim, kada osoba zapadne u depresi-
prenapregnuti frontalni režanj im može ju, funkcija njenog frontalnog režnja biva
oslabljena.
reći da su one nemoćne da to učine.
- Dakle, žrtva depresije više nije toliko spo-
sobna da savlada svoju bolest.
ČEONI REŽANJ MOZGA 157
Bolest utiče baš na one delove mozga frontalnog režnja povećava rizik od agre-
koji su nam najpotrebniji da bismo pronaš- sivnog i nasilnog ponašanja”.
li rešenje. Kako onda prekinuti taj krug? Pošto su oštećenja frontalnog režnja
Tako što ćemo odrediti koje to životne na- povezana i sa depresijom i sa nasiljem, za
vike treba da usvojimo i potom tražiti od očekivati je i da se depresija u kombinaci-
naših bližnjih da nam pomognu da ih dos- ji sa nasilnim ponašanjem javi kod osoba
ledno sprovodimo kako bi nam se pobolj- kojima frontalni režanj nije nužno oštećen
šala funkcija frontalnog režnja. putem rane ili povrede. I zaista, to je pot-
Uznemiravajuće je to što mnogi lekari puno tačno. Nekoliko psihijatrijskih studija
koji se bave lečenjem mentalnih bolesti ni- pokazuju jasnu povezanost između depre-
su svesni da životne navike njihovih paci- sije i nasilja.48
jenata mogu doprineti razvoju psihološke Jedno istraživanje koje je obuhvatilo
bolesti. Standardizovane metode lečenja 600 muškaraca, a koje su obavili Teplin i
kao što su psihološko savetovanje i bihej- kolege bavilo se odnosima između onih
vioralna terapija danas su veoma popu- koji su bili u zatvoru zbog nasilnog pona-
larne i ponekad mogu da pomognu u leče- šanja i onih koji su bili depresivni. On je
nju depresije u njenim različitim fazama. otkrio da postoji snažna korelacija između
Međutim, kada bi oni koji osećaju da im je nasilja i depresije. Jedna druga studija
potrebno psihološko savetovanje usvojili i koja je obuhvatila žene u pritvoru pokaza-
jedan potpuno zdrav način života prikazan la je sličnu korelaciju. Džordan (Jordan) i
u ovoj knjizi, njihovo mentalno zdravlje bi kolege pokazali su slično povećanje broja
se poboljšalo u većoj meri i za kraće problema vezanih za depresiju ovoga puta
vreme. kod žena koje se nalaze u zatvoru – na-
suprot onima koje su u pritvoru.49
Oštećenje frontalnog režnja izaziva Ova povezanost je važna sa stanovišta
nasilno ponašanje zdravstva uopšte, ali ta veza između nasi-
Problemi u funkcionisnju frontalog rež- lja i depresije predstavlja veliki rizik i za
nja izazivaju probleme ili promene u pona- pacijente koji pate od depresije. Nedavno
šanju kod osobe koja ima depresiju. Ovo obavljena istraživanja pokazuju da disfun-
je faza koja prevazilazi sve do sada pome- kcija ventralnog frontalnog režnja ne samo
nute veze između oštećenja frontalnog što predstavlja predispoziciju za nasilno
režnja i ostalih problema u ponašanju po- ponašanje prema drugima već i prema
put opsesivno-kompulzivnog poremećaja. samome sebi i to u vidu samoubistva.50
U pitanju je nasilje. Najznačajnija činjenica koju treba ista-
U studiji o veteranima Vijetnamskog ći: frontalni režanj vrši veliku kontrolu nad
rata koji su zadobili povrede glave, jasno mentalnim zdravljem.
se videlo da je nasilno ponašanje poveza- Strategije za poboljšanje stanja fron-
no sa oštećenjem frontalnog režnja.47 Re- talnog režnja ne samo što sprečavaju po-
zultati su pokazali da pacijenti sa ošteće- javu depresije i pružaju olakšanje, već
njem ventromedijalnog frontalnog režnja mogu da spreče i neke od socijalno naj-
(središnji deo režnja najbliži čelu) pokazu- pogubnijih posledica depresije kao što su
ju veću sklonost ka agresivnom i nasilnom nasilni i kriminalni oblici ponašanja.
ponašanju nego pacijenti kod kojih su
oštećeni neki drugi delovi mozga ili učesni- Kako poboljšati zdravlje frontalnog
ci istraživanja koji nisu pretrpeli nikakvu režnja?
povredu mozga. Autori ove studije su Do sada smo videli da je zdrav frontal-
zaključili da ono što su otkrili “potvrđuje ni režanj najznačajniji faktor u prevenciji
hipotezu da oštećenje ventromedijalnog mentalnih poremećaja kao i u potrazi za
boljim kvalitetom života. Sada se postavlja
158 IZLAZ IZ DEPRESIJE
Struja se potom neprekidno pušta kroz tome što je, u poređenju sa desnim, fun-
namotaj, stvarajući tako snažno magnetno kcija levog frontalnog režnja narušena u
polje. Potom ovo magnetno polje sa svoje mnogo većoj meri. Dr Mark Džordž (Geor-
strane stvara električnu struju u mozgu. ge) je nedavno, u pregledu o magnetnoj
Ova struja je dovoljno snažna da zapravo terapiji iz 1999. godine čiji je, inače, ko-
stimuliše nervne ćelije, usled čega se one autor, još jednom potvrdio postojanje ove
depolarizuju.65 Interesantno je to što se veze. Dr Džordž je izjavio da je u jednom
depolarizacija nervnih ćelija zasniva na ranijem neobjavljenom radu njegova gru-
istom principu kao i elektro-šok terapija. pa otkrila da se primenom repetitivne
magnetne terapije brze frekvencije – od
Magnetna terapija u levom i koje se očekivalo da stimuliše desni
desnom delu frontalnog režnja frontalni režanj – depresija depresivnih
Iako je ova terapija relativno nova, pacijenata pogoršava.76
rezultati su veoma ohrabrujući kada je u U tom pogledu, magnetna terapija,
pitanju depresija. Deo mozga koji se treti- kojom se može tretirati tačno određeni
ra magnetnom terapijom u cilju ublaža- deo mozga, zapravo može biti mnogo
vanja depresije jeste frontalni režanj. Za blagotvornija od sintetičkih lekova koji uti-
depresiju nije karakteristično samo gene- ču na sve delove mozga, ili čak od elektro-
ralno oštećenje frontalnog režnja, već i šok terapije koja takođe ne može biti pre-
nedostaci u njegovim posebnim delovima. cizno usmerena.77 Neka preliminarna istra-
Kada su u pitanju ovi koncepti, novija živanja pokazuju da magnetna terapija
istraživanja idu jedan korak dalje i kažu da može biti isto toliko dobra ili čak bolja od
postoji i funkcionalna neravnoteža između bilo koje konvencionalne terapije koju
desnog i levog frontalnog režnja.66 Težak lekari danas primenjuju.78,79,80,81 Ipak, za-
oblik depresije – i negativni simptomi ve- ista je suviše rano da se magnetna terapi-
zani za nju – nastaju i/ili se produžavaju ja proglasi “šampionom među terapijama
usled oslabljene funkcije frontalnog režnja za lečenje depresije”.
(i smanjenog dotoka krvi), kada je u pita- Položaj koji magnetna terapija trenut-
nju desni frontalni režanj.67,68,69 Pošto se no zauzima ukratko je prikazan u tabeli
magnetna terapija može primenjivati u ci- 15. Ima još mnogo toga što treba naučiti
lju stimulisanja ili sputavanja tačno odre- o ovoj vrsti terapije.
đenih delova mozga, ovaj vid lečenja
dodatno podržava ove teorije. Tabela 15. Položaj magnetne terapije
Kako je moguće da magnetna terapija među terapijama za poboljšanje
u jednom slučaju stimuliše, a u nekoj dru- funkcije frontalnog režnja
goj situaciji sputava rad mozak? Izgleda - Ova terapija je relativno nov način lečenja
da repetitivna magnetna terapija brze frontalnog režnja
frekvencije stimuliše tretirani deo mozga, - Indukuje magnetno polje kroz frontalni re-
dok repetitivna magnetna terapija spore žanj
frekvencije inhibira – ili “ublažava” – - Rezultati su veoma ohrabrujući kada je u
aktivnost mozga.70 Primenjujući ova saz- pitanju lečenje depresije
nanja, istraživači su pokazali da se depre- - Može biti usmerena na tačno određeni deo
sija može lečiti bilo terapijom koja stim- frontalnog režnja
- Može da stimuliše ili inhibira različite delo-
uliše levi frontalni režanj71,72,73 ili onom
ve frontalnog režnja
koja umanjuje aktivnost desnog frontalnog - Izgleda da ima vrlo malo neželjenih efeka-
režnja.74,75 ta
Efikasnost ove dve divergentne terapi- - Nije potrebna nikakva anestezija
je u velikoj meri podržava teoriju koja kaže - Nije mnogo skupa
da je problem kod depresije delimično u
ČEONI REŽANJ MOZGA 161
mozak fetusa u razvoju. Majka koja koristi Ove negativne posledice po frontalni
marihuanu ostavlja svom detetu u nasled- režanj ne trpe samo osobe koje konzumi-
stvo doživotna oštećenj mozga.96 Da bi raju alkohol u većim količinama. Istraživači
vaš frontalni režanj optimalno funkcioni- su otkrili prilično oslabljenu sposobnost
sao, nemojte uopšte koristiti nelegalne apstraktnog mišljenja među 1.300 muš-
droge. karaca i žena koji su pili samo u društvu.
Ove osobe su konzumirale samo jedno
Alkohol oštećuje frontalni režanj alkoholno piće sedmično. Muškarci obuh-
Osim što povećava rizik od neželjenog vaćeni ovom studijom su se dva puta sed-
dejstva sintetičkih lekova, alkohol direktno mično nalazili u društvu koje je pilo i tom
utiče na frontalni režanj. U stvari, on je prilikom konzumirali dva do tri alkoholna
jedan od najpopularnijih napadača frontal- pića.
nog režnja u Americi. Ispitajmo neka od Žene su pile još manje. One su, u pro-
veoma korisnih istraživanja, čiji su zaključ- seku, pile svakog petog dana i konzumi-
ci navedeni u tabeli 17. rale dva alkoholna pića. Čak i pri tako
slaboj upotrebi alkoholnih pića, pokazalo
Tabela 17. Alkohol oštećuje mozak se da je njihovo mentalno funkcionisanje
- Alkohol smanjuje aktivnost frontalnog narušeno. U stvari, kako se konzumiranje
režnja. alkohola povećavalo, tako se njihova spo-
- On slabi moć apstraktnog mišljenja čak i sobnost apstraktnog razmišljanja (smešte-
kod onih koji piju samo u društvu. na u frontalnom režnju) još više smanji-
- Gubitak sposobnosti apstraktnog mišljenja vala.98 Akutne posledice konzumiranja
je gori kod onih koji mnogo piju. alkohola ili intoksikacija nisu mogle biti
- Svi ovi uticaji osete se čak čitava 24 časa odgovorne za ove promene pošto su sve
nakon poslednjeg popijenog pića. procene mentalne funkcije obavljene naj-
- Doza alkohola manja od dozvoljene gra-
manje 24 časa nakon poslednjeg konzumi-
nice slabi moć rasuđivanja.
ranja alkohola.
- Vožnja pod ovakvim okolnostima izaziva
devet puta više saobraćajnih nezgoda sa Mnogi ljudi smatraju da se automo-
smrtnim slučajem. bilske nesreće najčešće dešavaju osobama
- Konzumiranje alkohola dovodi do gubitka koje piju prvenstveno zbog negativnog uti-
nervnih ćelija. caja alkohola na koordinaciju, rasuđivanje
i budnost koji se može videti kod “pija-
Pre nekoliko godina obavljeno je jedno naca” i ostalih osoba kod kojih se po
proučavanje alkoholičara i ne-alkoholičara nekim spoljnim manifestacijama vidi da su
pomoću NMR i PET skenera. Među alko- koristili alkohol. Ipak, u mnogim slučajevi-
holičarima, NMR je pokazao neverovatno ma ovaj problem se, zapravo, može odno-
velik gubitak sive mase frontalnog režnja, siti na suptilnije nedostatke u rasuđivanju
gde su koncentrisane nervne ćelije mozga. koji se javljaju kod naizgled potpuno
To je u suprotnosti sa belom masom koja zdravih osoba koje piju samo u društvu.
je smeštena dublje u mozgu, a gde pre- Takvi vozači ne moraju uopšte imati
ovlađuju nervna vlakna koja napuštaju problema sa koordinacijom. Njihov govor
nervne ćelije. Ovaj gubitak sive materije se može činiti normalnim. Ipak, nekoliko
ukazuje, zapravo, na gubitak moždanih trenutaka kasnije, oni mogu skrenuti sa
ćelija koje učestvuju u najvažnijim funkci- puta ili se sudariti sa drugim vozilom.
jama frontalnog režnja. PET skeniranje je Zašto? Narušena moć rasuđivanja nije us-
pokazalo odgovarajuće promene u funkciji pela da na odgovarajući način upozori
mozga. Kod alkoholičara je zabeležen sni- vozača da mora da smanji brzinu kako bi
žen metabolizam glukoze – što ukazuje na uspešno savladao krivinu ili da se na
smanjenu aktivnost frontalnog režnja.97 vreme zaustavi kako bi sprečio saobraćaj-
164 IZLAZ IZ DEPRESIJE
nu nesreću. Osobe sa 0,05 - 0,09% alko- će nam sve ovo biti jasnije kada pogle-
hola u krvi, što je manje od zakonom damo jednu analogiju: važnost dobrih
dozvoljene granice u mnogim državama, kočnica u automobilu. Vi ne ulazite u svoj
imaju najmanje devet puta veće šanse da auto da biste stali – vi ulazite u njega da
izazovu saobraćajnu nesreću sa smrtnim biste otišli negde. Ipak, ne biste se ugod-
ishodom nego osobe sa 0% alkohola u no osećali vozeći auto koji ne može da se
krvi.99 To se dešava uglavnom zbog toga zaustavi. Dobre kočnice su ono najvažnije
što alkohol oštećuje frontalni režanj mno- – naročito u vozilu koje je napravljeno da
go pre nego što oštećuje ostale delove se kreće. Slično tome, hemijski glasnici
mozga poput centra za koordinaciju. poput adenozina, koji igraju važnu ulogu u
“kočenju”, veoma su značajni za ravnotežu
Kofein “remeti ravnotežu uma” u mozgu.
Kofein ostavlja dalekosežne posledice Psihijatri u svojoj stručnoj literaturi
na mozak. Bar jedna od tih posledica ne izražavaju veliku zabrinutost zbog uloge
predstavlja nikakvo iznenađenje. Uosta- koju kofein igra u “remećenju ravnoteže”
lom, kofein je omiljeni stimulans u Americi. uma. Kofein se povezuje sa zabrinutošću,
Međutim, ta stimulacija mnogo košta. neurozom usled zabrinutoti, psihozom
Pogledajmo kako kofein deluje, a potom (stanje u kojem osoba gubi dodir sa real-
ispitajmo neke od neželjenih efekata koji nošću) i šizofrenijom, takozvanim pore-
se dovode u vezu sa njim. mećajem “podvojene ličnosti”.100 Drugi
Kofein narušava moždanu komunikaci- istraživači ovoj listi dodaju i delirijum izaz-
ju na više načina. Ako želimo da istražimo van kofeinom i anoreksiju nervozu (odboj-
ove veze, moramo se najpre podsetiti da nost prema hrani).101
moždane ćelije komuniciraju jedna sa dru- Pri konzumiranju napitaka koji sadrže
gom putem hemijskih razmena. Nervne kofein povećava se nivo još jednog hemij-
ćelije oslobađaju hemijske supstance koje skog glasnika, dopamina.102,103 Ova činje-
se nazivaju “hemijski glasnici” (neuro- nica je veoma zabrinjavajuća. Izgleda da
transmiteri) koje potom preuzimaju okolne neka psihijatrijska oboljenja poput šizo-
ćelije. Zatim ovi glasnici izazivaju promene frenije nastaju delimično usled prevelike
u ćeliji koja ih prima. Neki glasnici deluju koncentracije dopamina. U stvari, stan-
stimulativno na nervnu ćeliju primaoca, dardna medikamentozna terapija za ove
dok drugi izazivaju slabljenje signala. ozbiljne mentalne poremećaje uključuje
Dalekosežni uticaj kofeina vezan je upotrebu agenasa koji blokiraju dopa-
prvenstveno za njegovu sposobnost da min.104 Shodno tome, uopšte nas ne izne-
utiče na nivo dva hemijska glasnika: acetil- nađuje to što kofein – agens koji poveća-
holin i adenozin. Kofein remeti hemiju va nivo dopamina – povećava rizik od
mozga tako što povećava nivo acetilholina određenih mentalnih obolenja, iako se
i ometa prenošenje adenozina. Dakle, spolja može činiti da je potpuno bezopa-
kofein remeti osetljivu ravnotežu nervne san.
transmisije u mozgu, što može imati Druge psihijatrijske bolesti – koje u
veoma pogubne posledice. Adenozin velikoj meri utiču na frontalni režanj –
ublažava (ili koči) mnoge aspekte nervne mogu nastati usled poremećene ravnoteže
transmisije u mozgu. Međutim, kofein slabi metabolizma u mozgu izazvane kofeinom.
njegovu sposobnost da vrši svoj posao, Ovo je naročito tačno u slučaju depresije.
dozvoljavajući na taj način veštačku stimu- Kao što smo već videli, izgleda da su
laciju mozga pod dejstvom kofeina. oslabljena funkcija frontalnog režnja i
U početku se može činiti da adenozin smanjen dotok krvi karakteristični za dep-
spada u “loše momke”. Uostalom, ko želi resiju.105,106 Istraživanja ukazuju na to da
da koči transmisiju u svom mozgu? Možda kofein možda igra veliku ulogu u svemu
ČEONI REŽANJ MOZGA 165
ova štetna droga deluje stimulativno na kotin oštećuje funkciju mozga njenog još
nervni sistem i treba je izbegavati. Pušenje nerođenog deteta, možda i za čitav život.
umanjuje kvalitet sna, ometa normalno Istraživanja pokazuju da deca pušača
obavljanje zadataka, pa čak narušava i imaju mentalne nedostatke koji se jedino
čovekovu sposobnost da kontroliše stres. mogu objasniti dejstvom nikotina. Jedna
Pušači su manje sposobni da obavljaju slo- studija je uporedila mentalnu funkciju tro-
žene mentalne zadatke nego nepušači.121 godišnje dece čije su majke pušile sve
To je zaista ironično, budući da mnogi pu- vreme tokom trudnoće sa mentalnom
šači smatraju da pušenje zapravo pobolj- funkcijom dece onih majki koje su prestale
šava mentalnu funkciju. Stvar je u tome da puše u trudnoći. Rezultati testova bili su
što, kada oni prestanu da puše, ovi prob- mnogo bolji kod one dece čije su majke
lemi postanu još gori pre nego što se sta- ostavile pušenje tokom trudnoće.125
nje na kraju poboljša. Dakle, neki pušači,
ubrzo nakon što ostave cigarete, stiču Nikotin je povezan sa depresijom
pogrešan utisak da im je pušenje pomaga- Postoji jasna povezanost između nikoti-
lo na mentalnom planu pa se vraćaju ovoj na i depresije. Epidemiološke studije poka-
svojoj navici nakon samo nekoliko dana zuju da pušači imaju veće šanse da zapad-
uzdržavanja. nu u depresiju.126,127 Osim toga, što više
Osim što izaziva kratkotrajne štetne puše, to je i rizik veći.128 Moguće je da
posledice po mentalno zdravlje, pušenje pušenje povećava rizik od depresije delu-
oštećuje funkciju mozga i na duže staze. U jući na sličan način kao i kofein – smanju-
poređenju sa nepušačima, pušači kod jući dotok krvi u mozak – iako se koncen-
sebe samih u velikoj meri povećavaju rizik tracija nekih hemijskih supstanci-prenosni-
od moždanih udara koji oštećuju mo- ka u mozgu vezanih za depresiju može po-
zak.122 Prvi izveštaji koji su ukazivali na to većati. Ranije studije su pokazivale da
da pušenje može da smanji rizik od pušenje cigareta zapravo povećava protok
Alchajmerove bolesti nisu izdržali detaljni- krvi u mozgu,129 ali novija istraživanja po-
je ispitivanje.123,124 Ukratko rečeno, kazuju da je ceo taj proces mnogo komp-
nikotin je glavni uzročnik prestanka men- likovaniji.
talne funkcije (moždanog udara) i nema Na primer, u jednom istraživanju iz Ja-
nikakvo dugotrajno blagotvorno dejstvo na pana, Nakamura i kolege su otkrili da je
zdravlje mozga. Višestruka šteta koju nakon 15 sati uzdržavanja od nikotina kod
nikotin nanosi frontalnom režnju prikazana nekih pušača došlo do povećanog, a kod
je u tabeli 20. nekih do smanjenog dotoka krvi u mozak.
Važno je istaći i uticaj nikotina u pre- Edvard Domino (Edward Domino) i kolege
natalnom periodu. Kada trudnica puši, ni- sa Univerziteta En Arbor (Ann Arbor) u
Mičigenu (the University of Michigan) još
Tabela 20. Nikotin štetno utiče na više su iskomplikovali vezu između nikoti-
frontalni režanj na i dotoka krvi u mozak.131 Oni su otkrili
Pušenje: da je unošenje nikotina kod pušača koji su
- Umanjuje kvalitet sna se uzdržavali od cigareta 10 sati povećalo
- Smanjuje sposobnost obavljanja složenih dotok krvi u neke delove mozga, a u neke
mentalnih zadataka druge delove smanjilo. Sa stanovišta dep-
- Umanjuje sposobnost kontrolisanja stresa resije, značajno je bilo to što se u
- Povećava rizik od moždanih udara koji hipokampalnim i parahipokampalnim delo-
oštećuju mozak vima mozga smanjio dotok u levi deo moz-
- Oštećuje funkciju mozga kod još nerođe- ga u odnosu na desni. Ovi delovi stimulišu
nih beba
izuzetno važan orbitomedijalni prefrontalni
- Povezano je sa depresijom
korteks,132 i stoga mogu da ukazuju na
168 IZLAZ IZ DEPRESIJE
dominaciju desnog frontalnog režnja izaz- laran metod rešavanja mnogih problema
vanu dejstvom nikotina – a to su promene vezanih za mnoge stvari, od uobičajenih
koje mogu da da stvore predispoziciju za loših navika do emocionalnih trauma iz
nastanak depresije. detinjstva. Taj metod je hipnoza. Uprkos
Ipak, neki drugi istraživači tvrde da bezopasnim prizorima koje viđate u
pušenje verovatno ne povećava rizik od cirkusima, na televiziji, u komičnim scena-
depresije. Oni tvrde da se depresija javlja ma i programima za odvikavanje od
uporedo sa upotrebom nikotina zato što pušenja, hipnoza izaziva ozbiljne štetne
osobe sklone depresiji uglavnom pokuša- posledice. Jedna od štetnih posledica ovog
vaju da se izleče pomoću nikotina. Nikotin popularnog metoda lečenja je oštećenje
može da poveća nivo hemijskih supstanci frontalnog režnja.
u mozgu koje podižu raspoloženje.133 Veza između hipnoze i frontalnog režn-
Iako diskusija o ovoj temi može da ide ja ne predstavlja nikakvo iznenađenje za
čas u jednom čas u drugom pravcu, neke one koji shvataju ovu tehniku. Hipnoza
činjenice su nepobitne. Prvo, istraživači se namerno zaobilazi frontalni režanj dok
slažu da postoji veza između pušenja i pomaže osobi da zapadne u stanje nalik
depresije. Drugo, nijedan lekar ne pre- na trans. Dr Freda Moris (Morris), bivši
poručuje nikotin kao prihvatljivo sredstvo profesor medicinske psihologije na UCLA,
u lečenju depresije. Dakle, i sa stanovišta napisala je nekoliko knjiga o hipnozi.
depresije i ostalih štetnih uticaja nikotina Prema njenim rečima, hipnoza predstavlja
na mozak, najbolje je potpuno izbaciti ovu stanje kada se osoba usredsredi na samo
hemijsku supstancu koja izaziva zavisnost. jednu stvar “kao kada ptica posmatra
zmiju”.134
Čuvajte se mesa, sira i vina Dok je pod hipnozom, osoba nije sves-
Osim kofeina, postoje i druge sup- na ničega što se u njenom okruženju de-
stance koje štetno utiču na frontalni šava. Kako hipnotizer dovodi osobu u
režanj, a koje čovek unosi putem hrane i ovakvo stanje? Tipični hipnotizer će prvo
pića. Tri takve supstance, inače derivati pomoći svom “pacijentu” da ostane smiren
amonijaka, nalaze se u određenim namir- – oslobođen svih ometajućih faktora iz
nicama kao što su sir, vina, riba, kobasice njegove okoline. Nakon toga, hipnotizer će
i neke namirnice sa visokim sadržajem mu pomoći da se usredsredi “na jednu
masnoća. One se mogu naći i u pokvare- određenu stvar”. Na primer, kada osoba
nom živinskom mesu i ribi kada se ovo usmeri svoj pogled na trepćuće svetlo, ona
predugo drži u zamrzivaču. Nazivi tih sup- se usredsređuje na jedno mesto i tako
stanci su tiramin, triptamin i trimetilamin. zapada u hipnotičko stanje. Kada je u hip-
Ova hemijska jedinjenja se vezuju za notičkom stanju, ona se povinuje svim
depresiju, smanjen dotok krvi u mozak, zahtevima hipnotizera i radi sve što ovaj
promenu stanja uma, noćne more, haluci- predloži.
nacije i oslabljen rad mozga pod uticajem Kada se moždani talasi mere EEG-om
stresa, recimo kada student dobije lošiju tokom ovog procesa, vidimo da kod hipno-
ocenu na testu zato što se tokom ispita tisane osobe prestaje aktivnost beta tala-
nalazi pod stresom. Delovanje ovih hemij- sa. Aktivnost beta talasa označava logično
skih supstanci u mozgu i njihov uticaj na razmišljanje i uključuje dinamičnu aktiv-
frontalni režanj opisan je u Dodatku 1. nost frontalnog režnja. U stanju hipnoze
imamo obrnutu situaciju – aktivni su alfa
Hipnoza i frontalni režanj talasi,135 a to je stanje kada osoba nije
Sada ćemo sa područja hrane preći na sposobna da kritički analizira informacije
jednu potpuno drugačiju temu koja utiče koje prima.136 Alfa talasi su niže frekvenci-
na zdravlje frontalnog režnja. To je popu- je od beta talasa. U ovom stanju, osoba će
ČEONI REŽANJ MOZGA 169
Uprkos ovim realnim razlozima za zab- Ljudi gledaju programe raznih TV sta-
rinutost, hipnoza je prilično popularna. nica, kablovsku televiziju, satelitski pro-
Ono što mnogi ljudi ne znaju je to da pos- gram, video i DVD. Programi su veoma
toje različiti oblici hipnoze. Hipnoza se pri- raznovrsni – filmovi, dokumentarne emisi-
lično direktno primenjuje u medicini. Medi- je, situacione komedije, sport, muzika, ob-
cinska literatura je puna primera primene razovanje, priroda, vesti i tako u besko-
hipnoze u psihijatrijskim problemima i/ili načno. Da li ono što gledate utiče na vaš
problemima u ponašanju, od traumatičnih um i karakter? Svakako da utiče. Ono što
događaja iz detinjstva do trenutnih proble- nas najviše zabrinjava, i kada je u pitanju
ma sa prekomernim unošenjem hrane ili depresija i kada je reč o frontalnom režn-
pušenjem. ju, jeste prava eksplozija seksualnog
Hipnoza se pojavljuje i u mnogo suptil- sadržaja i nasilja na malim ekranima.
nijim oblicima. Istočnjačka meditacija, ili
joga, preporučuje se u kontroli stresa. Dr Televizija, seksualno uzbuđenje i
Freda Moris (Morris) ističe da u mnogim depresija
slučajevima čovek, zapravo, samog sebe Neki odrasli ljudi mogu da se rasprav-
hipnotiše.142 Iz tog razloga, ovakva hip- ljaju oko toga da li na televiziji ima sve
noza može biti veoma opasna. Paralele više senzualnih scena ili ne. Razmislite o
između istočnjačke meditacije i hipnoze, i uticaju koji sve veći broj seksualnih scena
razlike između istočnjačke i religijskog na televiziji vrši na mlade ljude u Americi.
razmišljanja mogu se naći u 8. poglavlju Dokumentacija pokazuje da je erotski uti-
koje nosi naslov “Stres bez potresa”. caj televizije toliko snažan da podstiče sek-
sualnu aktivnost kod tinejdžera i dece.
Kućni hipnotizer Studije pokazuju da se starosna granica
U vašem domu se možda nalazi neki prvog seksualnog iskustva značajno
predmet kojem vi nesmotreno dozvolja- pomera zahvaljujući uticaju televizije. Što
vate da vas dovede u neku vrstu hipno- deca više gledaju televiziju, to će ranije
tičkog transa. Ako se ne razlikujete od prvi put stupiti u seksualne odnose.145 Ne
jednog prosečnog Amerikanca, u nekoliko samo što to pokazuju studije, već i sama
prostorija u vašem stanu nalazi se jedan deca izjavljuju da ih televizija podstiče da
predmet za koji su prikovane vaše oči. On rano stupe u seksualne odnose.146
treperi svakih nekoliko sekundi i može Mnogi društveni krugovi sa zabrinu-
dovesti čoveka u trans nalik na hipnozu. To tošću posmatraju sve veću upotrebu sek-
je jedan od najpopularnijih aparata našeg sualnosti u medijima. Ljudi “otvorenijih
vremena – televizor. shvatanja” često takvu zabrinutost naziva-
U preko 96% domova u Americi posto- ju uskopoglednom i puritanskom. Ipak,
ji najmanje jedan televizor.143 Džeri izgleda da oni koji su istinski zabrinuti
Mender (Jerry Mander) je otkrio da je, iako zbog prikazivanja seksualnog materijala –
čovek može biti hipnotisan na mnogo bilo da se on prezentuje putem televizije,
različitih načina, veliki broj stručnjaka na časopisa, interneta, romana ili čak u šetnji
takav način opisalo hipnozu da se televizi- po plaži punoj ljudi – imaju jake dokaze
ja delimično uklapa u taj opis. Klasično kada je u pitanju uticaj seksualnosti na
okruženje tokom gledanja televizije slično depresiju.
je okruženju koje je potrebno za postiza- Seksualno uzbuđenje se već godinama
nje hipnotičkog transa – zamračena soba, povezuje sa stimulacijom desne strane
trepćuće svetlo (televizor) kao nešto na mozga.147 Istraživanja pokazuju da seksu-
šta ćete da se usredsredite i odsustvo alno uzbuđenje stimuliše naročito niži deo
ometajućih faktora iz spoljašnje sre- desnog frontalnog režnja.148 Setićete se
dine.144 da je to, verovatno, poslednje mesto koje
ČEONI REŽANJ MOZGA 171
biste želeli da stimulišete ako želite da u detinjstvu doživele jednu ili više težih
izlečite ili sprečite depresiju, zato što se nesreća” imaju veće šanse da zapadnu u
depresija odlikuje relativno većom aktiv- depresiju kada su izložene stresorima.
nošću u desnom frontalnom režnju u Nesreće u detinjstvu obuhvatale su nasilje
odnosu na levi. Trostruka veza između gle- u porodici, psihičke probleme kod roditelja
danja televizije, društveno neprihvatljivog ili alkoholizam.149 To nije jedina studija na
seksualnog uzbuđenja i depresije prikaza- tu temu. Postoji sve više istraživanja koja
na je u tabeli 22. povezuju stresna iskustva iz ranog perioda
života sa povećanim rizikom od depresi-
Tabela 22. TV, seks i depresija je.150 Međutim, neka druga istraživanja
- Deca koja gledaju televiziju ranije počnu
ukazuju na to da da stresovi u detinjstvu
da stupaju u seksualne odnose. mogu da se jave gledajući stresne doga-
- Što se TV više gleda, to je niža starosna djaje na televiziji.
granica za prvi seksualni odnos. Godine 1994., u časopisu British Medi-
- Mladi kažu da ih TV podstiče na seksualnu cal Journal predstavljen je čitav niz sluča-
aktivnost u ranom periodu života. jeva. U prvom članku i dva pisma na istu
- Seksualno uzbuđenje stimuliše desni temu opisano je sedmoro različite dece
frontalni režanj. koja su doživela veliku psihološku traumu
- Stimulisani desni frontalni režanj karakte- nakon što su odgledala samo jednu uzne-
rističan je za depresiju.
miravajuću televizijsku emisiju pod neo-
bičnim nazivom Čuvar duhova (Ghost-
Ne želim da odem u krajnost ističući watch).151,152,153 Ovaj 90-minutni pseudo-
vezu između seksualnog uzbuđenja i dep- dokumentarac bio je urađen kao pozorišni
resije. Ja se ne zalažem za to da se muž i komad koji je prikazivao jednu porodicu
žena razdvoje na neko vreme dok se jedno koju su mučili i proganjali duhovi. Na kraju
od njih leči od depresije. Smatram da bi u emisije gledalac stiče utisak da se nalazi u
takvim slučajevima društvena i emocional- sličnoj opasnosti.
na tenzija u odnosu između supružnika Kod ovo sedmoro dece opisane u
verovatno bila pogubnija po emocionalni časopisu British Medical Journal kasnije se
oporavak od seksualnog uzbuđenja koji je javio čitav niz psiholoških problema koji su
ograničen samo na bračni odnos. ozbiljno poremetili njihov život i život nji-
Ja sam zaista ozbiljno zabrinut zbog hovih porodica. Ti problemi su navedeni u
nemarnosti koju pokazuje većina građana tabeli 23.
kada je u pitanju iznošenje seksualnog Među opisanim simptomima i znacima
materijala. Nisam zabrinut samo zbog ob- bili su depresivno raspoloženje, noćne
naženosti. Izgleda da je mnogo toga što more, strah od mraka i od toga da spava-
se smatra prihvatljivim odevanjem i prih- ju sami, teškoće u koncentraciji, narušeno
vatljivim ponašanjem u udarnim emisija- pamćenje, “uporne misli i slike o trau-
ma (i na reklamama) sračunato da izazove matičnom događaju [TV emisija] kojih ne
seksualno uzbuđenje kod gledalaca. Istra- možete da se oslobodite”, povećana
živanja jasno pokazuju u čemu je osnovni zabrinutost, napadi panike i razdražljivost.
problem – to je seksualno uzbuđenje. Ne bi me iznenadilo kada bi neka od ovih
Svaka osoba može za sebe da odredi kada mladih osoba kasnije zapala u tešku
je mera prevršena. Ja pretpostavljam da depresiju nakon ovog stresnog događaja.
se, ako je većina mojih pacijenata iskrena, Još uvek nemamo čvrste dokaze o
ta mera prevrši više puta tokom jednog povezanosti gledanja nasilja na televiziji i
uobičajenog večernjeg gledanja televizije. depresije. Mnogo je posrednih činilaca koji
Nedavno obavljena istraživanja sa na to ukazuju, ali tek treba obaviti jedno
UCLA pokazala su da mlade žene “koje su konkretno istraživanje da bismo dobili na
172 IZLAZ IZ DEPRESIJE
“posmatra” neki predmet ili scenu što je reči mi se još uvek čine kao prikladan opis
karakteristično za hipnozu. Pošto nema suptilnog uticaja televizije. Njegova izjava
brze promene kadra, čovek ne mora nepri- je zapisana u tabeli 24.158
rodno da zuri u televizor, već može da ski-
ne pogled sa njega i posmatra nešto drugo Tabela 24. Posledice konstantne
u sobi još uvek primajući i analizirajući stimulacije čula
informacije. Alvin Tofler, autor knjige “Budući šok” kaže:
Dr Herbert Krugman, istraživač možda-
“Konstantna stimulacija čula stopira anali-
nih talasa, javno je izjavio: “Televizija je tičke procese uma dok na kraju ne oduzme
medijum komunikacije koji gledaocu lako čoveku sposobnost da razmišlja i racionalno
prenosi ogromne količine informacija o se suoči sa životom. Posledica toga su teh-
kojima čovek ne razmišlja tokom samog nike bekstva i prilagodljive reakcije u koje
gledanja programa.”156 Dr Erik Peper, još spadaju povlačenje u sebe, apatija i odbaci-
jedan uticajan istraživač moždanih talasa i vanje disciplinovanog razmišljanja kada se
pisac, jednom prilikom je rekao: “Užas osoba suoči sa teškim dužnostima i odluka-
televizije je u tome što informacije ulaze, ma.”
ali mi ne reagujemo na njih. One odlaze
pravo u našu memoriju i mi, možda, kas- Pre više od deset godina bilo je više od
nije reagujemo na njih, ali ne znamo na 3000 objavljenih naučnih studija o uticaju
šta tačno reagujemo. Kada gledate televi- televizije na čovekov um.159 Ova među-
ziju, vi se vežbate da ne reagujete, tako da sobna veza je i dalje predmet istraživanja.
kasnije radite stvari ne znajući ni zašto niti Napisano je više od 500 knjiga na tu temu.
odakle vam je došlo da to uradite.”157 Iako je to jedna od najbolje obrađenih
Pod uticajem televizije, frontalni režanj tema u našoj kulturi, većina ljudi ipak nije
ne može da funkcioniše punim kapacite- svesna koliko su ozbiljne posledice gleda-
tom. Mozak beleži informacije: i vid i pam- nja televizije. Vesti na televiziji često daju
ćenje i emocije dobro funkcionišu. Uprkos publicitet naučnim studijama vezanim za
tome, mozak više nije u stanju da kritički stil života, ali se malo govori o studijama
analizira primljene informacije. Pred gleda- koje obrađuju uticaj televizije na um. Ne
ocem se mogu ređati užasne scene, ali se možemo očekivati da će televizijska indus-
on uglavnom ili smeje ili je ravnodušan. trija otkriti istinu o sebi, ali ne moramo da
Kada bi se nešto takvo dogodilo u stvar- ostanemo neobavešteni.
nom životu, čovek bi, normalno, bio užas- Reference koje su već citirane pružaju
nut. Čak se i ovo menja kada ljudi, gleda- nam čitav niz izvora u kojima se govori o
njem takvih prizora na televiziji, postanu televiziji. Većina biblioteka poseduje knjige
manje osetljivi. koje objašnjavaju kako televizija utiče na
Uprkos tome kako neko reaguje – bez um, a univerzitetske biblioteke su obično
obzira da li se smeje, ravnodušno zuri u povezane sa izvorima naučnih podataka
ekran, sklanja pogled sa gađenjem ili na koji vas mogu povezati sa stotinama člana-
stotine drugih načina – prizori se neizbrisi- ka napisanih na ovu temu. Zahvaljujući
vo utiskuju u um. Kada vidite reprizu, vi internetu, većina ljudi može sama da
odmah znate da ste to već videli. Vi je se istražuje sedeći u svojim domovima. Na
sećate, iako poslednji put kada ste je primer, u decembru 2000. godine, Lycos
gledali vaš frontalni režanj nije bio nimalo istraživanje je, upotrebljavajući izraze “te-
aktivniji nego sada. levizija” i “mentalno zdravlje”, dalo više od
Alvin Tofler (Toffler), pisac najproda- 10.000 pogodaka. Šest decenija nakon što
vanije knjige 70-tih “Budući šok” (Future je Dejvid Sarnof (David Sarnoff), predsed-
Shock), dao je izuzetno lucidan opis nik RCA, pokazao prvi televizor na Svet-
posledica veštačke stimulacije. Njegove skom vašaru 1939. godine, vreme je da se
174 IZLAZ IZ DEPRESIJE
“neumerenost”) može da ošteti ceo nosti od vrste muzike, njen ukupni uticaj
mozak, pa time i frontalni režanj. može biti ili blagotvoran ili štetan. Lekari
Kada govorimo o tome kako pravilno koji preporučuju terapiju muzikom govore
negovan frontalni režanj utiče na puniji i nam da određene vrste muzike, kao što je
bogatiji život, možemo biti ohrabreni. Ne rok muzika sa svojim ritmom koji izaziva
moramo da budemo samo još jedan pri- gubljenje svesti, zaobilazi frontalni režanj i
mer lošeg mentalnog stanja. Svi mi može- našu sposobnost da donesemo bilo kakve
mo da živimo kvalitetnim životom i doživi- zaključke o toj muzici. Dokazi nam govore
mo duboku starost. Način ishrane i života da muzika, baš kao i televizija, može da
uopšte zaslužuju najozbiljnije napore sa proizvede hipnotički efekat.195
naše strane. Rezultate ćemo osećati iz da- Neki već godinama tvrde da rok muzi-
na u dan i iz godine u godinu. ka kvari omladinu. Pre nekoliko godina,
istraživači Šrekenberg (Shreckenberg)
Muzika, depresija i frontalni režanj (neurobiolog) i Bird (Bird) (fizičar) rešili su
Izgleda da muzika pozitivno utiče na da zajedno testiraju ovu tvrdnju. Osmislili
mozak i u opštem i u posebnom smislu. su studiju koja je trebalo da oceni neu-
Sam čin slušanja muzike – očigledno bez rološku reakciju miševa na različite muzič-
obzira na vrstu muzike – blagotvorno utiče ke ritmove.196 Oni su u periodu od osam
na mozak, dovodeći funkciju frontalnog sedmica izlagali svaku od tri grupe miševa
režnja u ravnotežu kada je osoba u depre- različitim vrstama muzike. Jedna grupa je
siji. Merenja EEG-om pokazuju da muzika slušala tiho disharmonično udaranje bub-
doprinosi smanjenju dominantne aktivnos- njeva nalik roku, druga grupa klasičnu
ti desnog frontalnog režnja kod hronično muziku, a treća grupa uopšte nije slušala
depresivnih osoba.192,193 Ipak, medicinska muziku.
istraživanja pokazuju i to da treba da bu- Svi miševi su prošli kroz standardni test
demo oprezni i po pitanju određenih vrsta sa lavirintom (tražili su hranu koja se nala-
muzike. zila na kraju lavirinta). Prvog dana, sve tri
Malo njih shvata koliko je snažan uticaj grupe su bile jednako uspešne u traženju
muzike na frontalni režanj. Muzika ulazi u hrane. Na kraju tog 8-sedmičnog perioda,
mozak kroz njegove emocionalne delove druga i treća grupa je naučila da dođe
kao što je objašnjeno u tabeli 30. direktno do hrane. Međutim, grupa koja je
slušala rok muziku i dalje je tumarala po
Tabela 30. Muzika i frontalni režanj
lavirintu i bilo joj je potrebno mnogo više
vremena da pronađe hranu nego drugim
- Muzika ulazi u mozak kroz njegove emo-
dvema grupama.
cionalne delove, a to su temporalni režanj i
limbički sistem.
Nakon toga je usledila pauza u nji-
- Odatle, neke vrste muzike proizvode reak- hovom treningu od tri sedmice kada nisu
ciju frontalnog režnja koja utiče na volju, slušali nikakvu muziku. Zatim su miševi (iz
moralne vrednosti i moć rasuđivanja. grupe koja je ranije slušala rok muziku)
- Neke druge vrste muzike će izazvati vrlo ponovo prošli kroz lavirint-test da bi se
slabu, ako i ikakvu, reakciju frontalnog procenilo koliko su zapamtili ono što su bili
režnja, ali će izazvati snažnu emocionalnu naučili i da bi se videlo da li je efekat ritma
reakciju sa vrlo malo logične ili moralne rok muzike oslabio. Njima je i dalje bilo
interpretacije. teško da zapamte put do hrane, dok su
druge dve grupe i dalje brzo pronalazile
Zapazite kako različite vrste muzike uti- hranu. Činilo se da grupa koja je slušala
ču na mozak. Neke vrste izazivaju reakciju rok muziku počinje gotovo od početka,
frontalnog režnja, dok neke druge vrste lutajući po lavirintu bez osećaja za ori-
izazivaju emocionalnu reakciju. U zavis- jentaciju. S druge strane, miševi iz kon-
ČEONI REŽANJ MOZGA 181
osoba koja se nalazi u terminalnoj fazi povećanja nivoa hormona stresa.207 Cilj
raka preživljava bez ikakvih terapija. molitve nije poricanje ili uklanjanje simp-
Dotična osoba se zapravo može izlečiti i toma, već dovođenje onoga koji se moli u
potpuno osloboditi raka ili se kod nje i vezu sa Bogom.
dalje mogu videti znaci prisustva raka koji, Ponekad molitva može biti prvenstveno
međutim, toj osobi uopšte ne može da receptivna – čovek se miri sa Božjom
naudi. voljom. Međutim, nekada je ona krajnje
Dosi navodi jedno istraživanje o pov- aktivna. Primeri za to su borba sa Bogom
lačenju raka koje je obavio Jijiro Ikemi u potrazi za odgovorima na neka teška
(Yujiro Ikemi) u Japanu i iznosi sledeća pitanja ili želja za poznanjem Njegove
zapažanja. “Često se dešavalo da stav volje u nekoj zamršenoj situaciji. U ovom
posvećenosti i prihvatanja koji je nalik na drugom kontekstu, molitva se može pos-
molitvu – ne navalentne, agresivne molit- matrati kao jedna od osnovnih aktivnosti
ve sa određenim ciljem, uključujući i ukla- frontalnog režnja. Može se zaključiti da
njanje raka – prethodi izlečenju.”205 Za- bez zdravog i neoštećenog frontalnog
nimljivo je da je povezanost frontalnog režnja ne možemo upućivati tako aktivne,
režnja sa Bogom u činu molitve – i posle- duboke molitve.
dično prihvatanje bolesti ili teških situacija
- ono što priprema put za ozdravljenje. Na Opasno je prkositi svom moralnom
jednom drugom mestu u svojoj knjizi, ka- sistemu vrednosti
da se ponovo osvrće na Ikemijevo istraži-
Pošto je frontalni režanj središte moral-
vanje, Dosi ističe da “su svi pacijenti [koji
nosti, konstantno delovanje u suprotnosti
su doživeli SRC] imali u potpunosti pove-
sa moralnim kodom može “kočiti” frontalni
renje u Boga kada su su saznali da imaju
režanj, utišavajući glas savesti pri čemu
rak”.206
ćete se, možda, osećati bolje jedno kraće
Ispitivanja na temu uticaja molitve na
vreme. Razmišljajte o priči o Iliji, Božjem
oporavak od bolesti ukratko su opisana u
proroku.
tabeli 33.
Čak ni najverniji Božji proroci nisu bili
otporni na depresiju. Ilija je na gori Karmil
Tabela 33. Uticaj na oporavak
proveo verovatno najradosniji i najuzbud-
od bolesti
ljiviji dan u svom životu, odnevši pobedu
- Molitva za pacijente može poboljšati njiho- za Boga Izrailja u odnosu na idolopoklo-
vo zdravlje.
ničkog “boga” Vala. Tamo je gledao kako
- U molitvi je najvažnije “imati u potpunosti
su Valovi proroci skoro ceo dan uporno
poverenje u Boga”.
kumili i molili svog beživotnog boga da pri-
hvati njihovu žrtvu tako što će poslati
Postoje dokazi da tipična meditacija ili
vatru koja bi tu žrtvu spalila. Kada Val nije
vežbe opuštanja mogu zaobići ovaj proces
odgovorio na njihove bučne rituale, Ilija je
i ostaviti štetne posledice. Čini se da studi-
bez pompe kleknuo ispred svoje žrtve i
ja o hormonima stresa kod pacijenata na
uputio kratku, jednostavnu molitvu na ko-
odelenju za hirurgiju pre, odmah nakon i
ju je Bog odmah odgovorio poslavši veli-
dva dana posle operacije podržava ove tvr-
čanstveni oganj sa neba.
dnje. Dosi ističe da su britanski istraživači
Potom se pomolio Bogu da se završe
otkrili da se nivo hormona stresa koji slabe
godine suše koja je uništila zemlju. Bog je
imuni sistem u velikoj meri povećao samo
iste večeri uslišio njegovu molitvu i Ilija je
kod onih pacijenata koji su radili formalne
po pljusku i mraku prešao ogromnu raz-
vežbe opuštanja. Kod onih koji su se bavi-
daljinu trčeći ispred kočije cara Ahava kao
li svojim brigama i strahovima – bez
vodič sve dok ovaj nije ponovo našao si-
primene tehnika opuštanja – nije došlo do
184 IZLAZ IZ DEPRESIJE
gurnost u okrilju svoje palate. Koji je veći zajednici sa Bogom? Vaš frontalni režanj je
dokaz Božje sile i prisustva Ilija mogao vaša veza sa Bogom. Održavajte tu vezu
doživeti – i sve to u jednom danu? tako što ćete činiti Njegovu volju.
Međutim, te iste noći, on je dobio upo-
zorenje da je Jezavelja poslala poteru za Frontalni režanj: da rezimiramo
njim u nameri da ga ubije. Ilija je očigled- kako to u praksi izgleda
no zaboravio na veliku Božju silu i na to U ovom poglavlju sa izneo neke važne
kako ga je Bog pre samo par sati zaštitio informacije o frontalnom ili čeonom rež-
od 450 Valovih sveštenika i otpalog izrailj- nju. Postoje, dakle, stvari na koje treba da
skog cara. Uspaničio se zbog pretnje jedne obratimo pažnju kako bismo sačuvali “kru-
neznaboškinje. Nakon napornog dana Ilija nu našeg mozga”. Osam najvažnijih tačaka
je skočio i trčao čitav dan po pustom i div- je izneto u tabeli 38.
ljem predelu, pao od iscrpljenosti, seo pod
smreku i molio Boga da mu oduzme život. Tabela 38. Pažljivo postupajte sa
“Dosta je već, Gospode, primi dušu moju, vašim frontalnim režnjem
jer nisam bolji od otaca svojih.” 208
1. Zaštitite ga od fizičkih povreda.
Tada je Bog poslao anđela da nahrani 2. Sprečite ili kontrolišite bolesti koje mogu
Iliju. Da li je Božja naklonost mogla biti po- oštetiti frontalni režanj.
kazana jasnije od ovoga? Ilija je ipak nas- 3. Izbegavajte droge i otrove koji mogu na-
tavio da beži još čitavih mesec dana dok rušiti normalno funkcionisanje mozga.
nije došao do jedne pećine gde se sklonio 4. Dajte mu dovoljnu količinu kiseonika pu-
očajavajući nad sobom. Bog ga je pitao šta tem krvi.
radi tu, i Ilija mu je odgovorio: “Revnovah 5. Dajte mu kvalitetnu hranu jedući najbo-
veoma za Gospoda Boga nad vojskama; lje namirnice i izbegavajući one štetne.
jer sinovi Izrailjevi ostaviše zavet tvoj, tvo- 6. Izlažite se dovoljno sunčevoj svetlosti.
7. Vežbajte i telo i um.
je oltare razvališe, i proroke tvoje pobiše
8. Pazite šta gledate, slušate i doživljavate.
mačem; a ja ostah sam, pa traže moju
dušu da mi je uzmu.”209
Ilija je dopustio da očaj kontroliše nje- 1. Zaštitite vaš frontalni režanj od
gov um, što ga je, opet, obeshrabrilo do te fizičkih povreda
mere da je izgubio veru i poverenje u Boga Fizičke povrede mogu izazvati trajno
koji je na tako veličanstven način otkrio oštećenje mozga. Boks, fudbal i vožnja
svoje prisustvo. Umesto da i dalje čvrsto i motorom predstavljaju visokorizične aktiv-
nepokolebljivo brani Božje ime pred jed- nosti. Udarci u glavu pri boksovanju često
nim ljudskim bićem (caricom), Ilijin um bio oštećuju one tanane krvne sudove, naroči-
je obuzet negativnim mislima kojima je to u frontalnom režnju. Za boksera sa
dozvolio da ga nadvladaju. Božji plan je ovakvim povredama se ponekad kaže da
bio da Ilija predvodi veliko duhovno pro- je “smušen”. I u ostalim sportovima se
buđenje u Izrailju. Umesto toga, Ilija se mogu zadobiti slične povrede. Oni koji žele
suprotstavio Božjoj volji prepustivši se de- da im frontalni režanj dobro funkcioniše
presiji. najbolje bi bilo da izbegavaju sve takve
Da li ste se ikada suprotstavili Božjoj aktivnosti.
volji, oglušivši se o planove koje On ima za Fizičke povrede frontalnog režnja nisu
vaš život? Da li to sada činite? Možete li da ograničene samo na sportske povrede. Po-
se izložite riziku da vam se ošteti centar za vrede glave zadobijene u sudaru automo-
moralnost suprotstavljajući se onome za bila takođe oštećuju frontalni režanj. Iz
šta znate da je ispravno? Možete li da se tog razloga je vezivanje pojasa apsolutno
izložite riziku da morate svakoga dana da neophodno. Osim toga, fizičke povrede se
donosite odluke mozgom koji više nije u mogu zadobiti i na poslu. Zato, preduzmite
ČEONI REŽANJ MOZGA 185
Izlečeni za 20 sedmica
tate i ono što sam u tom istom poglavlju zite da se u kategoriji “Genetika” (prva na
rekao o pojedinim lekovima. listi u tabeli 2) nalazi jedan specifičan uz-
Preporučujem vam da dok čitate ta rok, a to je “Raniji slučajevi depresije ili
poglavlja zabeležite principe, uzroke i samoubistva u porodici”. Ako se ovaj uzrok
metode lečenja koje se mogu primeniti u odnosi na vas, računajte ga kao jedan
vašem slučaju (ili u slučaju osobe koju “poen”. Druga kategorija, “Razvoj”, ima
volite). To će vam kasnije pomoći da osmi- četiri uzroka. Ako se nijedan od njih ne
slite poseban režim lečenja. Sada možete odnosi na vas, pređite na sledeću kate-
da se vratite ovom poglavlju i primenite te goriju. Ako se bilo koji od uzroka odnosi na
informacije. vas, imate još jedan “poen”.
Dok budete radili ovu vežbu, moći ćete
Kako pronaći prave uzroke da odredite većinu kategorija koje se
sopstvene depresije odnose na vas. Međutim, da biste odredili
Polazim od pretpostavke da, čim za- neke uzroke, potrebno je doći do odre-
počinjete da obrađujete ovaj deo knjige, đenih informacija putem analize krvi ili
znate da vi sami (ili neko vama drag) nekih drugih specijalnih medicinskih testo-
zaista patite od depresije. Da bismo to va. Ovi testovi će vam pomoći da prepoz-
bolje ilustrovali, pretpostavimo da ste to nate uzroke u kategorijama ishrane, otro-
vi, čitalac. Da bismo pronašli uzroke vašeg va i zdravstvenog stanja. Ipak, možete
stanja, podelili smo moguće uzroke na 10 imati još četiri ili pet poena, a da ne mo-
kategorija, koje su prikazane u tabeli 1. rate da nabavljate te informacije.
Važno je shvatiti da tabela 2 ne pred-
stavlja konačnu listu uzroka depresije. Na
Tabela 1. Deset kategorija mogućih
uzroka depresije njoj su navedene samo oni češći uzroci
depresije. Neki ne baš tako česti uzroci
1.Genetika 6.Cirkadijalni ritam
spomenuti u poglavlju 3 ne nalaze se u
2. Razvoj 7. Zavisnost
3. Ishrana 8. Stil života tabeli (kao što je virus Borna ili sindrom
4. Društveni faktor 9. Zdravstveno stanje bolesnih zgrada u kategoriji “Zdravstveno
5. Toksini 10. Frontalni režanj stanje”). Nije neophodno trošiti vreme i
novac tražeći tako neuobičajene uzroke
Dok posmatrate ovu listu, možete uoči- ako ste na listi pronašli dovoljno uzroka
ti nekoliko kategorija za koje mislite da se koji se odnose na vas.
mogu odnositi na vas. Kao što sam izjavio Tokom rutinskog pregleda, ja ne tražim
u Zaključku 3. poglavlja, mozak često mo- ni koncentraciju otrova kao mogući uzrok
že da podnese tri uzroka iz tri kategorije i depresije, osim ako se pacijentu tako neš-
da još uvek dobro funkcioniše. Kada se to već nije dogodilo ili ako pokazuje sim-
pojavi i četvrta kategorija, osoba će ptome trovanja. Izuzetno to činim u sluča-
najverovatnije oboleti od depresije ili ju kada se kod osobe koja boluje od teš-
nekog drugog mentalnog poremećaja. kog oblika depresije identifikuju samo dve
Veoma je važno da prepoznate koliko god kategorije uzroka. To obično znači da tre-
je moguće više uzroka vašeg stanja. To će ba identifikovati još najmanje jednu ili
vam omogućiti da osmislite efikasniji pro- najverovatnije dve kategorije uzroka. Tada
gram lečenja. Pre nego što vas zamolim da bi testiranje na otrove (slanje uzoraka krvi,
odredite koje se kategorije uzroka odnose kose i možda nokta) i proveravanje nedi-
na vas, svaka od njih je podeljena na jagnostikovanih bolesti (kao što su lupus,
jedan ili više uzroka depresije, kao što je dijabetes ili moždani udar u predelu
prikazano u tabeli 2 (strana 190). frontalnog režnja) bilo od velike pomoći.
Da bismo ilustrovali kako se koristi
tabela 2, pogledajmo jedan primer. Zapa-
190 IZLAZ IZ DEPRESIJE
Depresivna osoba bi u tom slučaju lako može biti pravo rešenje. Čovek može is-
mogla da se razočara. Dakle, sa nekim (i kreno da pristupi i proba ove predloge i da
možda mnogim) stvarima u okviru jedne im da vremena da se pokaže njihova
kategorije trebalo bi se uhvatiti u koštac delotvornost – a da ipak ne nađe bliske
tokom narednog meseca. prijatelje. Sledeći korak može biti kogni-
Promene u načinu ishrane tivno-bihevioralna terapija kod iskusnog
U okviru programa postepenog suoča- psihološkog savetnika, koji vam može
vanja sa uzrocima depresije, promene u pomoći da otkrijete šta možete promeniti
načinu ishrane često ostavljam za drugi ili kod sebe kako biste savladali društvenu
treći mesec. Izuzetak pravim u slučaju izolaciju.
kada depresivni pacijent pati od gubitka
apetita kada odmah treba obratiti pažnju Cirkadijalni ritam
na kategoriju ishrane. Za svaki slučaj, Stavke iz ove kategorije se najuspešni-
pogledajte ponovo odlomke o ishrani u 3., je mogu savladati kada se u isto vreme
4. i 9. poglavlju. Da biste lakše uneli pozi- osoba uhvati u koštac sa stavkama iz kate-
tivne promene u vaš način ishrane, u Do- gorije stila života. Tokom ovog meseca,
datku 10 ćete pronaći recepte koji rešava- osoba mora da se pridržava određenog
ju problem nedostatka omega-3 masnoća, rasporeda kada je u pitanju spavanje. To
triptofana i folne kiseline u vašoj ishrani. znači da osoba mora često da gleda na
Tokom meseca kada se budete bavili sat, naročito tokom prve dve nedelje u
ishranom, bilo bi dobro pozabaviti se i toku tog meseca, sve dok redovno spa-
stavkama iz nekih drugih kategorija veza- vanje ne postane stvar navike. Da li treba
nih za ishranu, kao što je kategorija da koristite budilnike tokom ovih mesec
Frontalni režanj prikazana u tabeli 2. dana? Svakako, ali kada vas svakog jutra
Smanjujući ili u potpunosti izbacujući budilnik bude budio u isto vreme, uskoro
meso, a u isto vreme povećavajući količinu vam taj budilnik neće više biti potreban.
prirodnih ugljenih hidrata, možete lakše Topla kupka pre spavanja opisana u 5.
uneti i neke druge pozitivne promene u poglavlju pomoći će vam da zaspite, za-
vašu ishranu. Hranljiva jela bez mesa jedno sa nekim drugim merama koje su
mogu popraviti raspoloženje. tamo spomenute. Redovna gimnastika,
naročito ako vežbe radite ujutru ili tokom
Društveni faktor dana na svežem vazduhu, blagotvorno će
Neke stavke u okviru kategorije Druš- uticati na cirkadijalni ritam. Rešenje za
tveni faktor podložnije su promenama od problem sa dnevo-noćnim ritmom ukratko
nekih drugih stavki. Na primer, većina je prikazano u tabeli 5.
deda i baba podiže svoje unuke samo zato
što roditelji nisu sposobni za to ili nisu na Tabela 5. Rešite problem
raspolaganju. Ove okolnosti se ne mogu cirkadijalnog ritma
promeniti. Društvena izolacija je stavka - Napravite sebi raspored spavanja.
koja se lakše može promeniti. Sklapanje - Neophodan vam je budilnik.
novih prijateljstava ili zbližavanje sa starim - Topla kupka pre spavanja od velike je po-
prijateljima može biti od velike pomoći. To moći.
se često može najbolje postići uključiva- - Radite redovno fizičke vežbe.
njem u neki volonterski projekat koristan
za sredinu u kojoj osoba živi.
Blisko prijateljstvo se obično razvije ka- Otrovi i zdravstveno stanje
da sa drugima sarađujete sa zajedničkim Ove kategorije zahtevaju dijagnozu
ciljem. Odlaženje u lokalnu crkvu koja stručnjaka i najuspešnije se tretiraju kada
podstiče projekte korisne za zajednicu se osoba pridržava saveta i programa leče-
IZLEČENI ZA 20 SEDMICA 193
nja datih od strane stručnog lekara. Ipak, vine ili časopis će vam pružiti mnogo više
postoji nešto što treba sami da pre- informacija u istom vremenskom periodu,
duzmete kako biste sami sebi pomogli. Na a dodatna prednost je ta što nećete morati
primer, ako imate visok nivo žive u krvi, da slušate informacije koje vam nisu za-
svakako ćete morati da promenite način nimljive ili korisne. Možete da pročitate
ishrane tako što ćete izbaciti ribu i morske naslov i da, ako vas ta tema ne zanima,
plodove iz jelovnika. Ako analize pokazuju nastavite dalje. Za 30 minuta ćete o ono-
da imate dijabetes, moraćete da pređete me što vas lično zanima saznati mnogo
na ishranu koja ne samo što će kontrolisati više čitajući novine nego gledajući dnevnik
vaš nivo šećera u krvi, već će sprečiti i za dnevnikom.
dalje komplikacije vezane za ovu bolest. U Aktivnost koja će podstaći funkciju
svojoj knjizi Zakoni zdravlja i izlečenja, frontalnog režnja jeste ozbiljno svakod-
posvetio sam celo jedno poglavlje načinu nevno čitanje Biblije. Pročitajte jedno pog-
na koji se dijabetes kontroliše načinom lavlje Priča Solomunovih ili proučavajte
ishrane i stilom života uopšte. neku duhovnu temu iz Biblije, na primer
“veru”, i poboljšaćete zdravlje svog frontal-
Frontalni režanj nog režnja.
Stavke u okviru kategorije Frontalni re-
žanj predstavljaju danas najčešći problem Šta činiti kada je prisutno više
kod depresivnih pacijenata. Ja obično svo- kategorija?
jim pacijentima dajem zadatak da ove Neke osobe će veliki deo svog života
probleme savladaju tokom drugog ili provesti uz stalno prisustvo problema iz tri
trećeg meseca. Mnogi ljudi koji ovise o kategorije. Tada će odeđeni niz događaja i
zabavnom televizijskom programu, biosko- životnih navika iznenada povećati taj broj
pu, internetu, MTV-u ili stalnim seksualnim na pet ili šest kategorija, izazivajući težak
vanbračnim odnosima zapravo misle da im oblik depresije. Ako su sve ove oblasti
život više neće biti “zabavan” ako se podložne promenama, s njima se treba
odreknu tih svojih navika. Nakon jed- uhvatiti u koštac. Pošto moji pacijenti sav-
nomesečnog uzdržavanja od svega onoga ladavaju samo jednu kategoriju problema
što spada u kategoriju frontalnog režnja mesečno, mnogim osobama će možda biti
mozga, svaka osoba koju znam, a koja je potrebno čak 24 do 28 sedmica da bi pos-
uspela da “prebrodi krizu” rekla mi je da tigli trajno izlečenje.
sada u stvari mnogo više uživa u životu Nije apsolutno neophodno da vam ni-
nego ranije. Ako se pitate kako život može jedna kategorija ne bude aktivna da biste
da bude zabavan bez svega toga, možda bili trajno izlečeni. Kao što sam ranije nag-
bi trebalo da nabavite knjigu Zakoni lasio, neke kategorije se ne mogu prome-
zdravlja i izlečenja. U njoj, u 13. pog- niti, kao što su genetika i razvoj. Iako bi
lavlju, u odeljku “Šta raditi posle izvlačenja najidealnije bilo kada bi se neka kategori-
utikača,” govorim o 30 različitih rekrea- ja u potpunosti “očistila”, kod mnogih paci-
tivnih aktivnosti koje mogu da poboljšaju jenata se stanje popravi kada smanje broj
funkciju levog i srednjeg frontalnog režnja. prisutnih stavki na jednu ili dve. Ipak, u
Čak i ako izbacite samo večernji dnev- sivu zonu biste ušli kada biste broj aktivnih
nik, vaše stanje će se u velikoj meri pobolj- kategorija sa četiri ili pet smanjili na tri.
šati. Većina ljudi ne uviđa da večernji Većina pacijenata kod kojih dođe do
dnevnik, zapravo, daje samo par glavnih ovakvog smanjenja na kraju će se osećati
vesti, ali vrlo malo korisnih informacija. bolje i bolje će funkcionisati; međutim,
Kada bi vam neko pokazao transkript 30- mnogi će jedan duži vremenski period i
minutnog dnevnika, videli biste manje od dalje morati da uzimaju neke biljne
šest stranica pisanog teksta. Dnevne no- preparate ili sintetičke lekove bar dotle dok
194 IZLAZ IZ DEPRESIJE
još više ne smanje broj aktivnih kategorija kata. Oni se u potpunosti slažu sa izjavom
uzroka depresije. Stoga preporučujem da biblijskog pisca zapisanom u tabeli 7.8
se sve promenljive aktivne kategorije
uklone kako bi pacijent imao što veće Tabela 7. Mir – rod pravednosti
šanse da postigne trajno izlečenje bez
“Jer svako karanje kad biva ne čini se da je
upotrebe sintetičkih lekova. radost, nego žalost; ali posle daće miran
Neki depresivni pacijenti na kraju ne rod pravde onima koji su naučeni njime.
uspevaju da smanje broj svojih aktivnih Zato oslabljene ruke i oslabljena kolena
kategorija. Tada je neophodno da se, ako ispravite, i staze poravnite nogama svojim,
želi da postigne uspeh, pacijent podvrgne da ne svrne što je hromo, nego još da se
kognitivno-bihevioralnoj terapiji kod iskus- isceli.”
Jevrejima 12,11-13
nog psihoterapeuta. Veoma je važno da
precizno kažemo psihoterapeutu koje ka-
tegorije želimo da promenimo da bi naši Oni koji prebrode depresiju često kažu
razgovori bili efikasni i doneli trajne rezul- da se osećaju mnogo bolje nego pre nego
tate. što su bili zapali u depresiju. Tačno je da
Neke osobe koje ranije nisu uspevale su tokom depresije bili tužni, ali ta tuga ih
da smanje broj kategorija postići će trajan je navela da pronađu uzrok depresije i
uspeh ako odu u neki centar (poput sana- promene način ishrane i života uopšte
torijuma-hotela) gde se ljudima pomaže (“staze poravnite nogama svojim”) i budu
da promene svoj način života. U jednoj isceljeni. Oni sada doživljavaju takvu ra-
takvoj ustanovi sve aktivne promenljive dost, ispunjenje i mir kakve nikada ranije
kategorije se rešavaju istovremeno, tako nisu doživeli.
da ćete za tri sedmice ili čak kraće postavi-
ti dobar temelj za vaš uspeh! Trajni uspeh Zašto neke osobe ne dožive trajno
se postiže kada pacijent taj novi stil života isceljenje?
počne da primenjuje kod kuće, u mestu u Iako su neki neuspesi posledica razloga
kom živi. navedenih u odeljku “Šta činiti kada je pri-
sutno više kategorija?”, neke osobe ne
Trajno izlečenje uspevaju jednostavno zbog toga što ne-
Otkrio sam da je u većini slučajeva za maju iskrenu želju da se osećaju bolje,
trajno izlečenje od depresije dovoljno jed- razmišljaju bolje, funkcionišu bolje i zbog
nostavno znati uzroke svog stanja i uneti toga što možda nemaju želju da budu
promene u način života koje će otkloniti te korisnije za one koje vole. Takve osobe
uzroke. Motivacija depresivnih pacijenata obično smatraju da im njihova bolest
potiče od njihove želje da se osećaju bolje, donosi i neke prednosti – a taj proces se
funkcionišu bolje i njihove želje da budu naziva “sekundarnim dobitkom”. Naime,
korisniji za one koje vole, kao što je nag- takve osobe misle da, ako se potpuno
lašeno u tabeli 6. izleče, neće više dobijati toliko ljubavi i
pažnje od svoje porodice, kolega na poslu,
Tabela 6. Motivacija za trajno izlečenje psihoterapeuta ili doktora.
- Bolje ću se osećati Neke osobe mogu da misle da, kada
- Bolje ću razmišljati više ne bude bilo njihovih depresivnih ose-
- Bolje ću funkcionisati ćanja o kojima bi se moglo pričati, više
- Biću korisniji za one koje volim neće biti zanimljivi sagovornici, te da će
izgubiti prijatelje. Postoji gomila drugih
Takvi pacijenti žarko žele da počnu da razloga iz kojih depresivna osoba smatra
žive novim životom – naročito životom bez da joj njeno stanje donosi prednost. Bez
upotrebe lekova i njihovih neželjenih efe- obzira koji je razlog u pitanju, otkrio sam
IZLEČENI ZA 20 SEDMICA 195
da je veoma korisno upitati pacijenta šta jer je zbog njegove popustljivosti mogla da
on/ona misli da dobija time što nastavlja “radi šta hoće”.
da živi načinom života za koji se zna da Na svu sreću, Viktorija nije bila ovisnik
izaziva depresiju. Kada dođemo do tog ni o alkoholu ni o drogama i nije u njima
razloga, ja mogu da pomognem pacijentu potražila “rešenje” za svoju depresiju. Ra-
da otkrije svoje lažne i svoje prave potrebe dila je u kući i nije radila fizičke vežbe go-
i mogu da mu pomognem da uvidi koje su dinu dana. Redovno je gledala zabavni
njegove ideje i misli iracionalne te ih stoga program na televiziji i počela da se dopisu-
treba prevazići. Takav proces često zahte- je preko interneta kako se ne bi osećala
va psihoterapeuta koji ima iskustva u kog- društveno izolovanom. Srećom, nije imala
nitivno-bihevioralnoj terapiji. Kada osoba nikakvu bolest, a analiza krvi je pokazala
prestane da razmišlja iracionalno, ta pro- da je sve u redu. Kategorije koje je ona
mena pozitivno deluje na osećanja i pona- obeležila bile su razvoj, ishrana, društveni
šanje, a posledica toga je trajno izlečenje faktor, cirkadijalni ritam, stil života i
pacijenta. frontalni režanj.
Zbog teške depresije i gubitka apetita,
Studija o jednom slučaju preporučio sam joj da počne da uzima
45-ogodišnja Viktorija je izgubila devet Remeron (sintetički antidepresiv) svake
kilograma za dva meseca, a duže od deset večeri dok se budemo bavili jednom kate-
sedmice nije pošteno spavala. U poslednja gorijom uzroka mesečno. Ranije je loše
dva meseca je plakala najmanje jedanput reagovala na taj lek, pa me je zamolila da
na dan, često bez nekog vidljivog razloga. počnemo sa promenom ishrane i načina
Ozbiljno je razmišljala o samoubistvu, ali života nadajući se da će moći da izbegne
je shvatila da su takve misli iracionalne i lekove. Pristao sam na ovaj pristup samo
sada, kada je došla u moju ordinaciju, nije pod uslovom da pristane da uzima lek ako
osećala želju da oduzme sebi život. Tokom do kraja sedmice ne dođe do vidnog po-
tog prvog razgovora bilo je očigledno da boljšanja. Prepisao sam joj dijetu bogatu
Viktorija pati od teškog oblika depresije. triptofanom i omega-3 mastima (laneno
Data joj je lista uzroka prikazana u tabeli seme i orasi), sa dosta folne kiseline i bez
2 i trebalo je da pokuša da pronađe uzrok holesterola. Trebalo je da vežba (brzo
i pogleda koje analize krvi bi trebalo da hodanje ili plivanje) pola sata dnevno po
uradi. Obeležila je šest od mogućih deset dnevnom svetlu, oko podneva. Trebalo je
kategorija. da leže pre devet sati uveče i bude pola
U njenoj porodici nije bilo slučajeva sata u toploj kupki pre spavanja. Morala je
depresije, ali je ona do svoje 9. godine bila odmah da prekine sa zabavnim televizij-
žrtva seksualnog zlostavljanja od strane skim programima i krstarenjem po inter-
svog ujaka. Njena ishrana je bila siromaš- netu.
na omega-3 mastima. U poslednja dva Jedina preostala potencijalno promen-
meseca jedva da je išta i jela, a dešavalo ljiva kategorija bila je njena društvena si-
se da ceo dan ne unese nijednu kaloriju. tuacija. Nisam imao na umu nikakav način
Kada je u pitanju društvo, ona se sada na koji bih mogao da vratim njenog muža
osećala izolovanom. Njen muž se zaljubio i ćerke. Ranije je imala bliske prijatelje u
u drugu ženu godinu dana pre nego što je crkvi u koju je nekada odlazila. Mogla je da
došla u moju ordinaciju. Bila je veoma obnovi kontakt sa nekim njoj dragim ljudi-
bliska sa svojom 20-godišnjom ćerkom ko- ma iz te crkve – ja sam joj rekao da bi to
ja je trebalo uskoro da se uda za čoveka bilo veoma dobro, kao i da svakodnevno
koji je živeo u drugoj državi. Njena 14- čita Bibliju i upućuje molitve Bogu.
godišnja ćerka je izabrala da živi sa ocem Budući da je želela da primenimo me-
tod lečenja bez upotrebe sintetičkih leko-
196 IZLAZ IZ DEPRESIJE
va, rekao sam joj da će najbolje rezultate često i dalje depresivni, što se odražava i
ostvariti ako sve promene u svoj način živ- na njihovo fizičko zdravlje. Ja obično če-
ota unese u isto vreme. “Mislim da mogu kam da oni prevaziđu probleme koji spa-
to da postignem i želim da pokušam”, rekla daju u promenljive kategorije uzroka,
je ona. Ona je zaista pokušala i uspela da zatim čekam još mesec dana da bih se
odjednom unese sve pozitivne promene u uverio da su zaista postigli uspeh u tim
svoj život. Za sedam dana je dobila jedan oblastima, pa tek onda započinjem proces
kilogram, poboljšao joj se apetit, spavala odvikavanja od lekova. Proces odvikavanja
je 7 do 8 sati svake noći i u prethodna je opisan u 6. poglavlju. Taj proces se u
četiri dana nijedanput nije zaplakala. Ona 90% slučajeva uspešno završi u roku od
je u potpunosti uživala u svom obnovl- mesec dana. Pacijent više nije depresivan
jenom duhovnom životu - u molitvi i i više nije zavistan od lekova.
proučavanju Biblije sa svojim starim pri-
jateljima. Lekovi joj očigledno nisu bili Zaključak
potrebni. Ovo poglavlje bi trebalo da posluži kao
Sedmicama nakon toga, njena depresi- vodič svima onima koji žele da pobede
ja se nije vraćala i ona se sada oseća bolje depresiju. Kratak pregled ovog poglavlja
nego ikada – sprovodeći i dalje iste pozi- prikazan je u tabeli 8.
tivne promene u ishrani i stilu života. Da, i
dalje joj nedostaju muž i ćerke, ali veruje Tabela 8. Kratak pregled 10. poglavlja
da Bog vodi njen život. Ona oseća da joj je
- Ne postoji “standardan” slučaj depresije.
data predivna prilika da se prepusti Nje-
- Svaka žrtva depresije ima svoj poseban i
govom brigovodstvu. jedinstven splet okolnosti i uzroka.
Ovim skraćenim izveštajem ja ne želim - U većini slučajeva, postoji više od jednog
da kažem da metod koji je delovao u uzroka depresije. U mnogim slučajevima
Viktorijinom slučaju odgovara svakome. ima ih i više od četiri.
Kao što je ranije rečeno, program lečenja - Pre iznalaženja strategije za borbu protiv
treba planirati prema specifičnim uzrocima depresije, mora se odrediti svaki pojedinač-
i potrebama svakog pojedinačnog pacijen- ni uzrok depresije.
ta. Da je ovaj pacijent bio ovisnik (o alko- - Veoma često, depresivna osoba može sa-
holu, drogama, kofeinu, duvanu), verovat- ma da odredi uzroke svoje depresije na listi
od 51 mogućnosti.
no bi se taj problem rešavao tokom prve
četiri sedmice, pre nego što se primeni
preostali deo ovog programa – što bi mog- Čovek ne bi trebalo da prihvati svoju
lo da podrazumeva obaveznu upotrebu depresiju kao jedno doživotno stanje sa
antidepresiva (u zavisnosti od vrste zavis- svim njegovim štetnim posledicama. Save-
nosti). Ovaj slučaj još jedno pokazuje koli- tujem vam da započnete ovaj proces koji
ko su ishrana i stil života tesno povezani sa će vam doneti trajno izlečenje od depresi-
mentalnim zdravljem. je. Pronađite uzrok ili uzroke svoje depre-
sije. Uklonite što je moguće više promen-
Odvikavanje od lekova ljivih uzroka novim načinom ishrane i živo-
Budući da se depresija često vraća, de- ta, zdravim društvenim i obnovljenim du-
presivnim pacijentima se obično savetuje hovnim životom. Vaš um, duh i telo mogu
da nastave da uzimaju antidepresive devet biti istinski zdravi i snažni.
do dvanaest meseci pre nego što im se da
savet da ostave lekove.9 Većina osoba koje
dođu kod mene sa simptomima depresije
već uzima antidepresive. Iako im ti lekovi
obično pomognu u nekoj meri, oni su
Dodatak 1
Komunikacije u mozgu i hemija mozga
Struktura neurona je prikazana na Slici
Slika 2. Sistem za komunikaciju
1. neurona
Slika 1. Struktura neurona
nervni završetak
akson
Dodatak 2
Limbički sistem: Emocionalno središte mozga
Žuljevito telo
Mirisna kvržica
Olfaktorni (mirisni)
trakt
Mamilarno telo
Stria terminalis
Amigdala Hipokampus
Dodatak 3
Zvanični psihijatrijski simptomi depresije
A. Pet (ili više) od dole navedenih simp- ka) skoro svakog dana (ne puki samo-
toma bilo je prisutno tokom istog perioda prekor ili krivica zbog bolesti).
od dve sedmice i predstavljaju promenu u (8) smanjena sposobnost razmišljanja
odnosu na prethodno funkcionisanje; bar ili usredsređivanja na nešto, ili neodluč-
jedan od ovih simptoma je ili (1) depre- nost, skoro svakog dana (bilo da to osoba
sivno raspoloženje ili (2) gubitak zanima- sama primećuje ili drugi ljudi).
nja ili zadovoljstva. (9) konstantno razmišljanje o smrti, ne
NAPOMENA: Nemojte ubrajati simp- samo strah od umiranja; konstantno raz-
tome koji su posledica opšteg zdravstve- mišljanje o samoubistvu bez određenog
nog stanja, lošeg raspoloženja ili haluci- plana ili pokušaj samoubistva ili poseban
nacija. plan za samoubistvo.
(1) depresivno raspoloženje tokom ve-
B. Ovi simptomi ne zadovoljavaju kri-
ćeg dela dana, gotovo svakog dana, kao
terijume za više različitih situacija.
što pokazuje bilo subjektivna izjava (npr.
oseća se tužno ili prazno) ili zapažanje C. Ovi simptomi izazivaju klinički
drugih (npr. primetite da je neko plakao). značajan potres ili poteškoće u društven-
Napomena: Kod dece i adolescenata mo- om, profesionalnom ili drugim značajnim
guća razdražljivost. aspektima života.
(2) izrazito smanjeno interesovanje ili
D. Ovi simptomi nisu posledica direkt-
uživanje u svim, ili skoro svim, aktivnosti-
nih psiholoških efekata neke supstance
ma tokom većeg dela dana (bilo da osoba
(npr. upotrebe droga ili lekova) ili opšteg
sama izjavi kako se oseća ili da drugi to
zdravstvenog stanja (npr. hipotiroidizam).
primete).
(3) primetan gubitak težine kada se ne E. Ovi simptomi se dešavaju nakon
drži dijeta ili povećanje telesne težine (npr. velike žalosti, tj. nakon gubitka voljene
promena od više od 5% mesečno) ili sma- osobe; simptomi traju ne duže od 2 mese-
njenje ili povećanje apetita skoro svakog ca; za njih su karakteristični smetnje u
dana. Napomena: Kod dece treba obratiti funkcionisanju organizma, morbidna preo-
pažnju na nemogućnost dostizanja očeki- kupiranost bezvrednošću, suicidne misli,
vane telesne težine za određenu starosnu psihotični simptomi ili psihomotorna retar-
dob. dacija.
(4) nesanica ili preterano spavanje sko-
ro svakog dana. American Psychiatric Association) (1994). Diagnostic and
Statistical Manual of Mental Disorders (4th ed). Washin-
(5) psihomotorna agitacija ili retardaci- gton D.C.
ja skoro svakog dana (drugi to mogu da
primete, to nisu samo subjektivna oseća-
nja; nemir ili usporenost).
(6) umor ili gubitak energije skoro sva-
kog dana.
(7) osećanje bezvrednosti ili preterane
ili neprimerene krivice (što može biti var-
DODACI 201
Dodatak 4
Zvanični psihijatrijski simptomi distimije
A. Depresivno raspoloženje tokom ve- dijagnoze kada se dostignu kriterijumi za
ćeg dela dana, i to skoro svakog dana, što napad teškog oblika depresije.
osoba može sama da primeti ili to drugi
E. Nikada nije bilo manijačkih napada,
mogu da primete kod nje; takvo stanje
mešovitog napada ili velikih manijačkih na-
traje najmanje 2 godine. NAPOMENA: De-
pada, a nikada nisu dostignuti kriterijumi
ca i adolescenti mogu biti razdražljivi, a
za ciklotimični poremećaj.
takvo stanje može da traje najmanje godi-
nu dana. F. Ovaj poremećaj se ne javlja samo
tokom hroničnih psihosomatskih bolesti,
B. Prisustvo – tokom depresije – dve (ili
kao što su šizofrenija ili poremećaj usled
više) stvari od dole navedenog:
žalosti.
(1) slab apetit ili prejedanje
(2) nesanica ili preterano spavanje G. Ovi simptomi nisu posledica direk-
(3) nedostatak energije ili umor tnog fiziološkog uticaja neke materije (npr.
(4) nedostatak samopoštovanja upotreba droge ili lekova) ili opšteg zdrav-
(5) slaba koncentracija ili neodlučnost stvenog stanja (npr. hipotiroidizam (oslab-
(6) osećanje bespomoćnosti ljena funkcija tiroidne žlezde)).
C. Tokom 2 godine (godinu dana kod H. Ovi simptomi izazivaju klinički zna-
dece ili adolescenata) ovakvog stanja oso- čajan potres ili ometaju funkcionisanje
ba je imala simptome iz Kriterijuma A i B čovekovog organizma u društvenom, pro-
duže od 2 meseca u jednom navratu. fesionalnom ili nekim drugim važnim
D. Nije zabeležen nijedan napad teškog aspektima života.
oblika depresije tokom prve 2 godine
American Psychiatric Association) (1994). Diagnostic and
poremeæaja (godinu dana kada su u Statistical Manual of Mental Disorders (4th ed). Washin-
pitanju deca ili adolescenti); tj. pore- gton D.C.
meæaji su povezani sa hroničnim pore-
mećajem teškog oblika depresije ili pore-
mećajem teškog oblika depresije sa delim-
iènim popuštanjima.
NAPOMENA: Može biti da je ovakvom
stanju prethodio napad teškog oblika dep-
resije pod uslovom da je došlo do potpune
remisije (bez značajnijih znakova ili simp-
toma u periodu od 2 meseca) pre nego što
je došlo do distimičnog poremećaja/dis-
timije. Osim toga, nakon prve 2 godine
(godinu dana kada su u pitanju deca ili
adolescenti) distimičnog poremećaja, mo-
že doći do napada teškog oblika depresije,
i u tom slučaju mogu se postaviti obe
202 IZLAZ IZ DEPRESIJE
Dodatak 5
Bipolarni poremećaj
Bipolarni poremećaj je ne tako davno razdražljivosti. Njihov način razmišljanja
bio poznatiji pod nazivom manična depre- može biti da misle da su najbolji šta god
sija. Ovaj poremećaj se odlikuje drastič- da rade, ili paranoičan, kada oni zamišlja-
nom promenom raspoloženja, od teške ju da vanzemaljci nadziru svaki njihov
depresije do preterane ushićenosti. Među- pokret. I dok se njihove misli nižu brzinom
tim, detaljnija istraživanja pokazuju da kod munje, a ideje smenjuju brzinom svetlosti,
nekih ljudi može postojati mnogo različitih oni se lako zbune i gube koncentraciju. U
nivoa i stupnjeva promene raspoloženja. ostale simptome spadaju loše rasuđivanje,
Ovaj problem se ne može tako lako defini- uvredljivo agresivno ponašanje, promisku-
sati kao što se nekad mislilo. itetnost, rasipništvo, nepromišljenost, po-
Hipokrat je bio jedan od prvih koji su većana energija i aktivnost i smanjena
zapazili da melanholija (depresivno stanje) potreba za snom.
i manična stanja nastaju kao posledica Da bi se kod nekoga postavila dijag-
bioloških procesa koji se odvijaju u čove- noza poremećaj podvojene ličnosti, ta oso-
kovom telu i umu,1 a ne delovanja nat- ba mora biti zatečena u napadu manije (ili
prirodnih sila. U 19. veku, stručnjaci su ga je imala u bliskoj prošlosti), morala je
pokušali da suze definiciju manije i melan- prethodno doživeti napad teškog oblika
holije, i tako je nastao termin depresija. depresije, manije ili i jednog i drugog koji
Medicina je smatrala da ove poremećaje se ne može objasniti prisustvom nekog
izazivaju poremećaje u ličnosti a ne u drugog šizoidnog, psihotičnog ili pore-
intelektu. Nemački psihijatar Emil Kreplin mećaja usled žalosti.3 Kriterijumi za dijag-
(Kraeplin) je detaljno istraživao ove pore- nostikovanje napada manije prikazani su u
mećaje i došao do zaključka da su ovi tabeli 1.4
poremećaji, iako predstavljaju dva ekstre- Ispitivanja ukazuju na to da postoji
ma u spektru ponašanja, dve naizmenične mogućnost da otprilike 30% depresivnih
manifestacije jedne iste bolesti.2 pacijenata koji se nalaze pod nekom tera-
Kreplin je maniju opisao kao stanje pijom ima bipolarni poremećaj.5,6 Skoro
ekstremnog bežanja od ideja, ushićenosti i 2% ukupnog broja odraslih osoba u SAD
preterane aktivnosti. Depresiju je smatrao pati od ove bolesti.7 Pregled mnogih studi-
stanjem mrzovolje, tuge i zabrinutosti i ja pokazuje da 25 do 50% pacijenata koji
usporenog razmišljanja i delovanja. On je boluju od bipolarnog poremećaja bar
ovu bolest posmatrao kao neprekidan niz jedanput pokuša da izvrši samoubistvo.8
promena raspoloženja, od blažih do onih Nastavak tog istraživanja pokazao je da
izraženijih, i to na oba kraja bihevioralnog 15% njih uspe u tome, što je 30 puta veća
spektra. U zavisnosti od intenziteta, ove brojka nego kada se posmatra stopa sa-
promene mogu i da uopšte ne ometaju moubistava u celokupnom stanovništvu.9
normalno funkcionisanje, ali i da, u sluča- Postoji mogućnost da su u bipolarni
ju izrazito intenzivne manije i depresije, poremećaj uključeni mnogi delovi mozga.
postepeno oslabe čovekov organizam. Ja neću ulaziti u tehničke detalje, već ću
Osoba koja dobije maničnu epizodu reći da u njih spadaju amigdala, hipokam-
može biti u stanju prave euforije ili krajnje pus, talamus, mali mozak, prefrontalni
DODACI 203
vanju pokretanja nepotrebnih signa- dnevno. Pokazalo se da, osim toga što
la.16,17,18,19 pacijente zastrašuje ogroman broj kapsula
Nedavno je otkriveno da i neki drugi koje moraju da uzimaju, mnogima od njih
lekovi mogu uspešno zamenjivati litijum u ne prija ni ukus ribljeg ulja.
stabilizaciji raspoloženja. To su antikonvul- Rezultati testova rađenih sa kapsulama
zanti i sa njima se mora biti veoma opre- ribljeg ulja pokazali su da je 64% pacije-
zan. U njih spadaju valproat (Depakote), nata koji su uzimali omega-3 pozitivno re-
lamotrigin (Lamictal), gabapentin (Neu- agovalo na tu terapiju i ostalo je uravno-
rontin), topiramat (Topamax) i olanzapin teženo mnogo duže nakon prestanka uzi-
(Zyprexa). Svi ovi lekovi mogu prouzroko- manja ovog dodatka od onih koji su bili u
vati dobitak telesne težine (pored mnogih kontrolnoj grupi.24 Studije o ulju lanenog
drugih ozbiljnijih neželjenih efekata), osim semena tek su u povoju, ali se već sada
leka Topamax koji, zapravo, može izazvati može dokazati da ono predstavlja mnogo
gubtak težine. bolji izvor omega-3 u lečenju poremećaja
Nedavno je u oblasti ishrane otkriveno podvojene ličnosti.
i to da omega-3 mogu doprineti ublaža- Na kraju dolazimo do elektrokonvul-
vanju simptoma kod bipolarnih pacijenata zivne terapije (ECT). Ona se naročito ko-
i uspešno zameniti litijum u stabilizaciji risti kod teško bolesnih pacijenata, najbrže
raspoloženja tako što inhibiraju neuronske postiže efekat i verovatno je najuspešnija
signale.20 U poređenju sa periodom pre od svih terapija.25 Ona je, možda, najbolja
industrijske revolucije i sa državama poput terapija kojom treba započeti lečenje onih
Japana,21,22 u ishrani stanovnika SAD i koji su ožalošćeni ili koji spadaju u visoko-
Zapadne Evrope omega-3 masne kiseline rizičnu grupu kada je u pitanju samoubis-
danas gotovo da nisu ni zastupljene, što tvo.26 Negativna strana ove terapije je re-
predstavlja indirektan dokaz da takva lativno visoka stopa vraćanja bolesti.
ishrana može biti delimično kriva za sve Nažalost, bipolarni poremećaj zahteva
veći broj slučajeva depresije. Broj obolelih doživotno lečenje lekovima u ovo vreme.
od teške depresije je porastao, a starosna Ipak, odgovarajućom ishranom u kojoj su
granica se poslednjih decenija prošlog zastupljene omega-3, ova se bolest može
veka sve više smanjivala.23 Tokom posled- lakše i uspešnije držati pod kontrolom.
njih 100 godina, omega-3 su skoro u pot-
punosti zamenjene omega-6 masnim kise- Literatura:
linama, što može da utiče na povećanje 1 Georgotas A, Cancro R, eds. Depression and Mania.
broja onih koji pate od bolesti koronarnih New York, NY:Elsevier Science Inc;1988:4-6.
2 Kraeplin E, ed. Manic-Depressive Insanity and Paranoia.
arterija. U 4. poglavlju se detaljnije opisu- Edinburgh, Scotland: ES Livingstone; 1921.
ju omega-3 i njihova nutritivna vrednost. 3 American Psychiatric Association. Diagnostic and
Iako je riblje ulje trenutno najpopu- Statistical Manual of Mental Disorders, 4 th ed.
larniji izvor omega-3, znamo da ulje lane- Washington, DC. American Psychiatric Association; 1994:
p. 356.
nog semena može biti mnogo bolji izvor, a 4 American Psychiatric Association. Diagnostic and
prvi testovi pokazuju da ono može Statistical Manual of Mental Disorders, 4 th ed. Was-
uspešno zameniti riblje ulje. Na primer, na hington, DC. American Psychiatric Association; 1994: p.
332.
testovima rađenim sa bipolarnim pacijenti-
5 Cassano G, Akiskal H, et al. Proposed subtypes of
ma, sadržaj omega-3 u ribljem ulju zahte- Bipolar II a related disorder: With hypomanic episodes (or
vao je da ti pacijenti piju 30 kapsula cyclothymia) and with hyperthymic temperment. J Affect
dnevno da bi uneli dovoljnu količinu ovih Dis 1992;26:127-140.
6 Rao A, Nammalvar N. The course and outcome in
masnih kiselina, što se pokazalo kao depressive illness: A follow-up study of 122 cases in
veoma naporan zadatak. Ulje lanenog Mandurai, India. Br J Psychiatry 1977;130:392-396.
semena je dovoljno koncentrovano da je 7 U.S. Department of Health and Human Services. Mental
Health: A Report of the Surgeon General. Rockville, MD:
potrebno uzeti samo nekoliko kapsula
DODACI 205
U.S Department of Health and Human Services, Sub- 17 Leviel V, Naquet R. A study of the action of valproic
stance Abuse and Mental Health Services Administration, acid on the kindling effect. Epilepsia 1977; 18: 229-234.
Center for Mental Health Services, National Institutes of 18 Wurpel J, Iyer S. Calcium channel blockers verapamil
Health, National Insti-tute of Mental Health, 1999. and nimodipine inhibit kindling in adult and immature
8 Compton M, Nemeroff C. The treatment of bipolar rats. Epilepsia 1994;35:443-449.
depression. J Clin Psychiatry 2000;61(suppl 9):57-67. 19 O’Donnel R, Miller A. The effect of lamotrigine upon
9 Goodwin F, Jamison K. Manic-Depressive Illness. New development of cortical kindled seizures in the rat. Neuro-
York, NY: Oxford University Press: 1990. pharmacology 1991;30:253-258.
10 Soares J, Mann JJ. The functional neuroanatomy of 20 Stoll A, Locke C, et al. Omega-3 fatty acids and bipo-
mood disorders. J Psychiat Res 1997; 31(4) : 393-432. lar disorder: A review. Prostaglandins, Leukotrienes and
11 Soares J, Mann J. The functional neuroanatomy of Essential Fatty Acids 1999; 60 (5&6): 330-331.
mood dis-orders. J Psychiat Res 1997; 31(4) : 393-432. 21 Leaf A, Weber P. A new era for science in nutrition. Am
12 Norris S, Krishnan R, Ahearn E. Structrual changes in J Clin Nutr 1987;43:1048-1053.
the brain of patients with bipolar affective disorder by 22 Hibbeln J. Fish consumption and major depression.
MRI: A re-view of the literature. Prog Neuro- Lancet 1998;351:1213.
Psychopharmacol & Biol Psychiat 1997 Sep;21:1323- 23 Weissman M, Bland R, et al. Cross-national epidemilo-
1337. gy of major depression and bipolar disorder. JAMA
13 Strakowski S, DelBello, M, et al. Brain magnetic reso- 1996;276:293-299.
nance imaging of structural abnormalities in bipolar disor- 24 Stoll A, Locke C, et al. Omega-3 fatty acids and bipo-
der. Arch Gen Psychiatry 1999 Mar; 56:254-259. lar disorder: A review. Prostaglandins, Leukotrienes and
14 Pearlson, G. Structural and functional brain changes in Essential Fatty Acids 1999; 60(5&6):334.
bipo-lar disorder: A selective review. Schizophrenia 25 Frances A, Kahn D, et al. The expert consensus guide-
Research 1999;39:133-140. lines for treating depression in bipolar disorder. J Clin
15 Frances A, Kahn D, et al. The expert consensus guide- Psychiatry 1998;59(suppl 4):73-79.
lines for treating depression in bipolar disorder. J Clin 26 Goodwin F, Jamison K. Manic-Depressive Illness. New
Psychiatry 1998;59(suppl 4):73-79. York, NY:Oxford University Press; 1990.
16 Stoll A, Severus E. Mood stabilizers: shared mecha-
nisms of action at post-synaptic signal transduction and
kindling processes. Harvard Review of Psychiatry
1996;4:77-89.
206 IZLAZ IZ DEPRESIJE
Dodatak 6
Zdravstveni problemi povezani sa depresijom
Sindrom Poremećaj
Dodatak 7
Lekovi koji se povezuju sa depresijom
*Zvezdica označava da se najmanje 3% Betoptic (Betaxolol Hydrochloride)
Blocadren (Timolol Maleate)
pacijenata koji koriste taj lek izjasnilo da Brevibloc (Esmolol Hydrochloride)
pati od depresije Brevicon (Ethinyl Estradiol, Norethindrone)
Captopril (Captopril)
Accupril (Quinapril Hydrochloride) Betapace (Sotalol Hydrochloride)
Accuretic (Hydrochlorothiazide, Quinapril Carbatrol (Carbamazepine)
Hydrochloride) Cardizem (Diltiazem Hydrochloride)
Accutane (Isotretinoin) *Carnitor (Levocarnitine)
Aceon (Perindopril Erbumine) Carteolol Hydrochloride (Carteolol Hydrochloride)
Aciphex (Rabeprazole Sodium) Cartrol (Carteolol Hydrochloride)
*Actimmune (Interferon Gamma-1B) *Casodex (Bicalutamide)
Activella (Estradiol, Norethindrone Acetate) Cataflam (Diclofenac Potassium)
*Actonel (Risedronate Sodium) Catapres (Clonidine Hydrochloride)
Adalat (Nifedipine) Celebrex (Celecoxib)
Aerobid (Flunisolide) Celestone (Betamethasone Acetate,
*Agenerase (Amprenavir) Betamethasone Sodium Phosphate)
Agrylin (Anagrelide Hydrochloride) Celexa (Citalopram Hydrobromide)
Aldoclor (Chlorothiazide, Methyldopa) *CellCept (Mycophenolate Mofetil)
Aldomet (Methyldopate Hydrochloride) Celontin (Methsuximide)
Aldoril (Hydrochlorothiazide, Methyldopa) *Cenestin (Estrogens, Conjugated, Synthetic A)
Alesse- (Ethinyl Estradiol, Levonorgestrel) Cerebyx (Fosphenytoin Sodium)
Alferon (Interferon alfa-N3 (Human Leukocyte Derived)) Chibroxin (Norfloxacin)
Alphagan (Brimonidine Tartrate) Cipro (Ciprofloxacin)
Altace (Ramipril) Claritin (Loratadine, Pseudoephedrine Sulfate)
Ambien (Zolpidem Tartrate) Climara (Estradiol)
AmBisome (Amphotericin B) Clinoril (Sulindac)
Amerge (Naratriptan Hydrochloride) Clomid (Clomiphene Citrate)
*Androderm (Testosterone) Clorpres (Chlorthalidone, Clonidine Hydrochloride)
Andro (Testosterone) Clozaril (Clozapine)
*Android (Methyltestosterone) Cogentin (Benztropine Mesylate)
Arava (Leflunomide) *Cognex (Tacrine Hydrochloride)
*Aricept (Donepezil Hydrochloride) Colazal (Balsalazide Disodium)
*Arimidex (Anastrozole) Colocort (Hydrocortisone)
*Aromasin (Exemestane) Combipres (Chlorthalidone, Clonidine Hydrochloride)
Arthrotec (Diclofenac Sodium, Misoprostol) Concerta (Methylphenidate Hydrochloride)
Asacol (Mesalamine) Copaxone (Glatiramer Acetate)
Atacand (Candesartan Cilexetil) Coreg (Carvedilol)
Ativan (Lorazepam) Cortenema (Hydrocortisone)
Avalide (Hydrochlorothiazide, Irbesartan) Cortone Acetate (Cortisone Acetate)
Avapro (Irbesartan) Corzide (Bendroflumethiazide, Nadolol)
Avelox (Moxifloxacin Hydrochloride) Cosopt (Dorzolamide Hydrochloride, Timolol Maleate)
Avonex (Interferon Beta-1a) Cozaar (Losartan Potassium)
Aygestin (Norethindrone Acetate) *Crinone (Progesterone)
Azmacort (Triamcinolone Acetonide) Crixivan (Indinavir Sulfate)
Azulfidine (Sulfasalazine) Cylert (Pemoline)
Bactrim (Sulfamethoxazole, Trimethoprim) Cytovene (Ganciclovir)
Baycol (Cerivastatin Sodium) Danocrine (Danazol)
Beclovent (Beclomethasone Dipropionate) Dantrium (Dantrolene Sodium)
Beconase (Beclomethasone Dipropionate Monohydrate) Daranide (Dichlorphenamide)
Betagan (Levobunolol Hydrochloride) *DaunoXome (Daunorubicin Citrate)
Betaseron (Interferon Beta-1b) Daypro (Oxaprozin)
208 IZLAZ IZ DEPRESIJE
Dodatak 8
Poređenje omega-3 sa omega-6
Omega-3
Namirnica Količina Omega-6 Omega-3 Omega-6
Dodatak 9
Pregled 17 štetnih posledica gledanja televizije
1. Izaziva hipnotički efekat, zaobilazeći 13. Navikava na nereagovanje
procenu od strane frontalnog režnja 14. Izaziva zavisnost
mozga 15. Oduzima vreme koje se može upotre-
2. Često podstiče seksualnu želju biti za postizanje nečeg korisnog
3. Povećava sklonost ka agresivnom i na- 16. Oduzima vreme koje treba provesti u
silničkom ponašanju razgovoru sa članovima porodice
4. Remeti ravnotežu mozga, doprinoseći 17. Negativno utiče na duhovna ubeđenja
pojavi depresije i putem svog sadržaja i
hipnotičkog efekta Ovi štetni efekti svi zajedno pozivaju na
5. Može biti ozbiljan faktor stresa hitno delovanje – danas. Jasno je da tele-
6. Smanjuje interesovanje za čitanje i uče- vizija ne utiče negativno samo na taj način
nje što pojačava sklonost ka depresiji. Sama
7. Slabi moć mozga moralna svest, bilo vaša ili članova vaše
8. Podstiče loše životne navike porodice – smeštena u frontalnom režnju
9. Podstiče neumerenost vašeg mozga – možda je “na klackalici”.
10. Povećava sanjarenje u negativnom
smislu Literatura: Nedley N. Proof Positive: How to Reliablz
Combat Disease and Achieve Optimal Health through
11. Umanjuje kreativnost
Nutrition and Lifestyle. Admore, OK: Nedley Publishing,
12. Može umanjiti našu sposobnost da raz- 1999 pp. 280-287.
likujemo dobro od lošeg
212 IZLAZ IZ DEPRESIJE
Literatura
2 Takeida K, Nishi M, Miyake H. Mental depression and 21 Penninx BW, Guralnik JM, et al. Chronically depressed
death in elderly persons. J Epidemiol 1997 Dec;7(4):210- mood and cancer risk in older persons. J Natl Cancer Inst
213. 1998 Dec 16;90(24):1888-1893.
3 Hippisley-Cox J, Fielding K, Pringle M. Depression as a 22 Preliminary data on births and deaths-United States,
risk factor for ischaemic heart disease in men: population 1995. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 1996 Oct
based case-control study. BMJ 1998;316:1714-1719. 25;45(42):914-919.
4 Everson SA, et al. Depressive symptoms and increased 23 Takeida K, Nishi M, Miyake H. Mental depression and
risk of stroke mortality over a 29-year period. Arch Intern death in elderly persons. J Epidemiol 1997 Dec;7(4):210-
Med 1998 May 25;158(10):1133-1138. 213.
5 Roose SP. Treatment of depression in patients with 24 Schulz R, Beach SR, et al. Association between depres-
heart disease. J Clin Psychiatry 1999; 60 Suppl 20: 34-37. sion and mortality in older adults: the cardiovascular
6 Harbuz MS. Stress, hormones and your brain. J health study. Arch Intern29 Med 2000;160:1761-1768.
Neuroendocrinology 2000;2(5):381-382. 25 Schulz R, Beach SR, et al. Association between depres-
7 Murray CJ, Lopez AD. Mortality by cause for eight sion and mortality in older adults: the cardiovascular
regions of the world: Global Burden of Disease Study. health study. Arch Intern Med 2000;160:1766.
Lancet 1997 May 3;349(9061):1269-1276. 26 Schulz R, Beach SR, et al. Association between depres-
8 Irvine J. Depression and risk of sudden cardiac death sion and mortality in older adults: the cardiovascular
after acute myocardial infarction: testing for the con- health study. Arch Intern Med 2000;160:1766-1767.
founding effects of fatigue. Psychosom Med 1999 Nov- 27 Sheline YI, Sanghavi M, et al. Depression duration but
Dec;61(6):729-737. not age predicts hippocampal volume loss in medically
9 Irvine J. Depression and risk of sudden cardiac death healthy women with recurrent major depression. J
after acute myocardial infarction: testing for the con- Neuroscience 1999 June 15:19(12):5034-5043.
founding effects of fatigue. Psychosom Med 1999 Nov- 28 Tasman: Psychiatry, 1 st ed. W. B. Saunders Company.
Dec;61(6):729-737. 1997, p 998-999.
10 Carney RM, Freedland KE, et al. Major depression, 29 O’Toole SM, Sekula LK, Rubin RT. Pituitary-adrenal cor-
heart rate, and plasma norepinephrine in patients with tical axis measures as predictors of sustained remission in
coronary heart disease. Biol Psychiatry 1999 Feb major depression. Biol Psychiatry 1997;42:85.
15;45(4):458-463. 30 Lupien SJ, de Leon M, et al. Cortisol levels during
11 Watkins LL, Grossman P. Association of depressive human aging predict hippocampal atrophy and memory
symptoms with reduced baroreflex cardiac control in coro- deficits. Nat Neurosci 1998 May;1(1):69-73.
nary artery disease. Am Heart J 1999 Mar;137(3):453- 31 Porter NM, Landfield PW. Stress hormones and brain
457. aging: adding injury to insult? Nat Neurosci 1998
12 McKhann GM, Borowicz LM, et al. Depression and cog- May;1(1):3-4.
nitive decline after coronary artery bypass grafting. 32 Cameron HA, McKay RD. Restoring production of hip-
Lancet 1997 May 3;349(9061):1282-1284. pocampal neurons in old age. Nat Neurosci 1999
13 Hippisley-Cox, J. Depression as a risk factor for Oct;2(10):894-897.
ischaemic heart disease in men: population-based case- 33 World Health Organization (WHO). The World Health
control study. BMJ 1998;316:1714-1719. Report 1995: Bridging the Gaps. Geneva, Switzerland:
14 Ariyo AA, Haan M, et al. Depressive Symptoms and World Health Organization, 1995.
Risks of Coronary Heart Disease and Mortality in Elderly 34 Abelow BJ, Holford TR, Insogna KL. Cross-cultural
Americans Circulation 2000;102:1773-1779. association between dietary animal protein and hip frac-
15 Forrest KY, Becker DJ, et al. Are predictors of coronary ture: a hypothesis. Calcif Tissue Int 1992 Jan;50(1):14-
heart disease and lower-extremity arterial disease in type 18.
1 diabetes the same? A prospective study. Atherosclerosis 35 Michelson D, Stratakis C, et al. Bone mineral density in
2000 Jan;148(1):159-169. women with depression. NEJM 1996 Oct 17; 335(16):
16 Hippisley-Cox, J. Depression as a risk factor for 1176.
ischemic heart disease in men: population-based case- 36 Schweiger U. Weber B. et al. Lumbar bone mineral
control study. BMJ 1998;316:1714-1719. density in patients with major depression: evidence of
17 Fawzy FI, Cousins N, et al. A structured psychiatric increased bone loss at follow-up. Am J Psychiatry 2000
intervention for cancer patients. Changes over time in Jan;157(1):118-120.
methods of coping and affective disturbance. Arch Gen 37 Proverbs 15:30, 16:24, 17:22. The Holy Bible. KJV
Psychiatry 1990;47:720. 38 Jonas BS, Lando JF. Negative affect as a prospective
18 Fawzy FI, Fawzy NW, et al. Malignant melanoma: risk factor for hypertension. Psychosom Med 2000 Mar-
Effects of an early structured psychiatric intervention, Apr;62(2):188-196.
coping, and affective state on recurrence and survival 6 39 McGrady A. Horner J. Role of mood in outcome of
years later. Arch Gen Psychiatry 1993;50:681. biofeedback assisted relaxation therapy in insulin depend-
19 Spiegel D, Bloom JR, et al: Effects of psychosocial ent diabetes mellitus. Appl Psychophysiology Biofeedback
treatment on survival of patients with metastatic breast 1999 Mar 24;(1):79-88.
cancer. Lancet 1989;2:888. 40 Jonas BS, Wagener DK, et al. Symptoms of Anxiety
20 Stein M, Miller AH, Trestman RL. Depression, the and Depression as Risk Factors for Development of
immune system, and health and illness. Arch Gen Asthma. J Appl Biobehav Research 1999;4:91-110.
Psychiatry 1991;48:171.
214 IZLAZ IZ DEPRESIJE
41 Lipchik GL, Rains JC, et al. Recurrent headache: a neg- 59 U.S. Department of Health and Human Services:
lected women’s health problem. Women’s Health Issues Mental Health: A Report of the Surgeon General. U.S.
1998 Jan-Feb;8(1):60-64. Department of Health and Human Services, Substance
42 Penninx BW, Guralnik JM, et al. Depressive symptoms Abuse and Mental Health Services Administration, Center
and physical decline in community-dwelling older persons. for Mental Health Services, National Institutes of Health,
JAMA 1998 Jun 3;279(21):1720-1726. National Institute of Mental Health, Rockville, Maryland,
43 Penninx BW, Leveille S, et al. Exploring the effect of 1999, pp 150-152.
depression on physical disability: longitudinal evidence 60 Eddleston, Sheriff MH, Hawton K. Deliberate self harm
from the established populations for epidemiologic stud- in Sri Lanka: an overlooked tragedy in the developing
ies of the elderly. Am J Public Health 1999 Sep; 89(9): world. BMJ 1998 Jul 11;317(7151):133-135.
1346-1352. 61 Angst J. Angst F. Stassen HH. Suicide risk in patients
44 Penninx BW, Guralnik JM, et al. Depressive symptoms with major depressive disorder. J Clin Psychiatry 1999;60
and physical decline in community-dwelling older persons. Suppl 2:57-62;discussion 75-76,113-116.
JAMA 1998 Jun 3;279(21):1720-1726. 62 Angst J. Angst F. Stassen HH. Suicide risk in patients
45 Hesdorffer DC, Hauser WA, et al. Major depression is with major depressive disorder. J Clin Psychiatry 1999;60
a risk factor for seizures in older adults. Ann Neurology Suppl 2:57-62;discussion 75-76,113-116.
2000 Feb 47(2):246-249. 63 U.S. Department of Health and Human Services:
46 Domar AD. Distress and conception in infertile women: Mental Health: A Report of the Surgeon General. U.S.
a complementary approach. J Am Med Womens Assoc Department of Health and Human Services, Substance
1999 Fall;54(4):196-198. Abuse and Mental Health Services Administration, Center
47 Schweiger U. Deuschle M., et.al. Testosterone, for Mental Health Services, National Institutes of Health,
gonadotropin, and cortisol secretion in male patients with National Institute of Mental Health, Rockville, Maryland,
major depression. Psychosom Med 1999;61(3):292-296. 1999, p. 245.
48 Berndt ER, Koran LM, et al. Lost human capital from 64 Cornelius JR, Salloum IM, et al. Disproportionate suici-
early-onset chronic depression. Am J Psychiatry. 2000 dality in patients with comorbid major depression and
Jun;157(6):940-947. alcoholism. Am J Psychiatry 1995;152:358.
49 Breslau N, Peterson EL, et al. Major depression and 65 Weiss RD, Hufford MR. Substance abuse and suicide.
stages of smoking. A longitudinal investigation. Arch Gen The Harvard Medical School Guide to Suicide Assessment
Psychiatry 1998 Feb;55(2):161-166. and Intervention. Jacobs DG, Ed. Jossey-Bass Publishers,
50 Breslau N, Peterson EL, et al. Major depression and San Francisco, 1999, p 300.
stages of smoking. A longitudinal investigation. Arch Gen 66 Hyman SE, Rudorfer MV. Depressive and Bipolar Mood
Psychiatry 1998 Feb;55(2):161-166. Disorders. Scientific American May 2000.
51 Nedley N. Proof Positive: How to Reliably Combat 67 Garofalo R, Wolf RC, et al. Sexual Orientation and Risk
Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition of Suicide Attempts Among a Representative Sample of
and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1998, Youth Arch Ped Adolesc Med 1999 May;153(5):487-493.
pages 408-412. 68 Cochran SD, Mays VM. Lifetime prevalence of suicide
52 Greenfield SF, Weiss RD, et al. The effect of depression symptoms and affective disorders among men reporting
on return to drinking: a prospective study. Arch Gen same-sex sexual partners. Am J Public Health 2000
Psychiatry 1998 Mar;55(3):259-265. Apr;90(4):573-578.
53 Angst J, Angst F, Stassen HH. Suicide risk in patients 69 Scheel KR, Westefeld JS. Heavy metal music and ado-
with major depressive disorder. J Clinical Psychiatry lescent suicidality: an empirical investigation. Adolesc
1999;60 Suppl 2:57-62;discussion 75-76,113-116. 1999 Sum-mer;34(134):253-273.
54 U.S. Department of Health and Human Services: 70 Blumenthal SJ. Suicide: A guide to risk factors, assess-
Mental Health: A Report of the Surgeon General. U.S. ment, and treatment of suicidal patients. Med Clin N Amer
Department of Health and Human Services, Substance 1988;72:937-971.
Abuse and Mental Health Services Administration, Center 71 U.S. Department of Health and Human Services:
for Mental Health Services, National Institutes of Health, Mental Health: A Report of the Surgeon General. U.S.
National Institute of Mental Health, Rockville, Maryland, Department of Health and Human Services, Substance
1999, p. 245. Abuse and Mental Health Services Administration, Center
55 U.S. Department of Health and Human Services: for Mental Health Services, National Institutes of Health,
Mental Health: A Report of the Surgeon General. U.S. National Institute of Mental Health, Rockville, Maryland,
Department of Health and Human Services, Substance 1999, p 244.
Abuse and Mental Health Services Administration, Center 72 Tasman: Psychiatry, 1 st ed. W. B. Saunders Company.
for Mental Health Services, National Institutes of Health, 1997, p 995.
National Institute of Mental Health, Rockville, Maryland, 73 Borges G, Walters EE, Kessler RC. Associations of sub-
1999 p 245. stance use, abuse, and dependence with subsequent sui-
56 Wintemute GJ, Parham CA, et al. Mortality among cidal behavior. Am J Epidemiol. 2000 Apr 15;151(8):781-
recent purchasers of handguns. NE M 1999;341:1583. 789.
57 Potter LB. Suicide in youth: a public health framework. 74 Smith GS, Branas CC, Miller TR. Fatal nontraffic injuries
J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1998 May; 37(5):484- involving alcohol: A metaanalysis. Ann Emer Med 1999
487. Jun;33(6):659-668.
58 Public Health Advisory Board Report, May 1999. 75 Borges G, Walters EE, Kessler RC. Associations of sub-
stance use, abuse, and dependence with subsequent sui-
LITERATURA 215
cidal behavior. Am J Epidemiol. 2000 Apr 15;151(8):781- Office, 1991 (cited in Post D, Carr C, Weigand J.
789. Teenagers: mental health and psychological issues. Prim
76 McGinnis JM, Foege WH. Actual causes of death in the Care 1998 Mar;25(1):181-192).
United States. JAMA 1993 Nov 10;270(18);2207-2212. 4 Emslie GE, Weinberg WA, et al. Depressive symptoms
77 Nedley N. Proof Positive: How to reliably combat dis- by self-report in adolescence: Phase I of the development
ease and achieve optimal health through nutrition and of a questionnaire for de-pression by self-report. J Child
lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1998, p. 425. Neurol 1990;5:114-121.
78 Birckmayer J, Hemenway D. Minimum-age drinking 5 Rao U, Hammen C, Daley S. Continuity of depression
laws and youth suicide, 1970-1990. Am J Public Health during the transition to adulthood: a 5-year longitudinal
1999 Sep;89(9):1365-1368. study of young women. J Am Acad Child Adolesc
79 Borges G, Walters EE, Kessler RC. Associations of sub- Psychiatry 1999 Jul;38(7):908-915.
stance use, abuse, and dependence with subsequent sui- 6 Emslie GE, Weinberg WA, et al. Depressive symptoms
cidal behavior. Am J Epidemiol. 2000 Apr 15;151(8):781- by self-report in adolescence: Phase I of the development
789. of a questionnaire for de-pression by self-report. J Child
80 Beck AT, Kovacs M, Weissman A. Hopelessness and Neurol 1990;5:114-121.
suicidal behavior: an overview. JAMA 1975;234:1146. 7 Weissman MM, Bruce ML, et al. Affective disorders.
81 Whitley E, Gunnell D, et al. Ecological study of social Robins LN, Regier DA (eds): Psychiatric Disorders in
fragmentation, poverty, and suicide. BMJ 1999 Oct America. New York: Free Press, 1991:53-80.
16;319(7216):1034-1037. 8 Weissman MM, Bruce ML, et al. Affective disorders.
82 Cole MG, Bellavance F, Mansour A. Prognosis of Robins LN, Regier DA (eds): Psychiatric Disorders in
depression in elderly community and primary care popu- America. New York: Free Press, 1991:53-80.
lations: a systematic review and meta-analysis. Am J 9 Depression Guideline Panel: Depression in Primary
Psychiatry 1999;156:1182. Care, Volume 1, Detection and Diagnosis. Clinical Practice
83 Stenager EN, Madsen C, et al. Suicide in patients with Guideline, Number 5. Rockville, MD: U.S. Department of
stroke: epidemiological study. BMJ 1998 April 18;316: Health and Human Services, Agency for Health Care
1206-1210. Policy and Research, 1993. AHCPR publica-tion 93-0550.
84 Cassem EH. Depressive disorders in the medically ill. 10 Weissman MM, Bland RC, et al. Cross-national epi-
An overview. Psychosom 1995 Mar-Apr;36(2):S2-10. demiology of major depression and bipolar disorder. JAMA
85 Cochran SD, Mays VM. Lifetime prevalence of suicide 1996;276:293.
symptoms and affective disorders among men reporting 11 Weissman MM, Wolk S, et al, Depressed adolescents
same-sex sexual partners: results from NHANES III. Am J grown up. JAMA 1999 May 12;281(18):1707-1713.
Public Health 2000 Apr;90(4):573-578. 12 Warner V, Weissman MM, et al. Grandparents, parents,
86 Garofalo R, Wolf RC, et al. Sexual Orientation and Risk and grand-children at high risk for depression: a three-
of Suicide Attempts Among a Representative Sample of generation study. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry
Youth Arch Ped Adolesc Med 1999 May;153(5):487-493. 1999 Mar;38(3):289-296.
87 Scheel KR, Westefeld JS. Heavy metal music and ado- 13 Weissman MM, Kidd KK, Prusoff BA: Variability in rates
lescent suicidality: an empirical investigation. Adolesc of affec-tive disorders in relatives of depressed and nor-
1999;34(134):253-273. mal probands. Arch Gen Psychiatry 1982;39:1397.
88 Tice DM, Bratslavsky E. Emotional Distress Regulation 14 Biederman J, et al. Patterns of psychopathology and
Takes Precedence Over Impulse Control: If You Feel Bad! dysfunction in high-risk children of parents with panic dis-
J Pers Soc Psych 2001;80:53-67. order and major depression. Am J Psychiatry
89 Carpenter KM, Hasin DS, et al. Relationships between 2001;158:49-57.
obesity and DSM-IV major depressive disorder, suicide 15 Smith KA. Relapse of depression after rapid depletion
ideation, and suicide attempts: results from a general of tryptophan. Lancet 1997 Mar 29;349(9056):915-919.
population study. Am J Pub Health 2000 Feb;90(2):251- 17 Hibbeln JR. Fish consumption and major depression.
257. Lancet 1998 Apr 18;351(9110):1213.
90 Albertini RS, Phillips KA. Thirty-three cases of body 18 Hibbeln JR, Umhau JC, et al. Do plasma polyunsatu-
dysmorphic disorder in children and adolescents J Am rates predict hostility and depression? World Rev Nutr
Acad Child Adolesc Psych-iatry 1999 Apr;38(4):453-459. Diet 1997;82:175-186.
91 Herzog DB. Mortality in eating disorders: a descriptive 19 Fava M, Borus JS, et al. Folate, vitamin B 12 , and
study. Int J Eat Disord 2000 Jul;28(1):20-26. homocysteine in major depressive disorder. Am J
Psychiatry 1997 Mar;154(3):426-428.
20 Snowdon DA, Tully CL, et al. Serum folate and the
3. poglavlje severity of atrophy of the neocortex in Alzheimer disease:
1 Gruenberg AM, Goldstein RD. Chapter 54: Depressive findings from the Nun study. Am J Clin Nutr 2000
Disorders. In: Psychiatry, 1st ed. (Tasman A, editor). 1997 Apr;71(4):993-998.
W. B. Saunders Com-pany; P. 996. 21 Penninx BW, Guralnik JM, et al. Vitamin B 12 deficien-
2 Kessler RC, McConagle KA, et al. Lifetime and 12-month cy and depression in physically disabled older women:
prevalence of DSM IIIR psychiatric disorders in the United epidemiologic evidence from the Women’s Health and
States. Arch Gen Psy-chiatry 1994;51:8-19. Aging Study. Am J Psychiatry 2000 May;157(5):715-721.
3 US Congress, Office of Technology Assessment: 22 Coppen A, Bailey J. Enhancement of the antidepres-
Adolescent Health. Washington, US Government Printing sant action of fluoxetine by folic acid: a randomised,
216 IZLAZ IZ DEPRESIJE
placebo controlled trial. J Affect Disord 2000 42 Ambrose TM, Al-Lozi M, Scott MG. Bone lead concen-
Nov;60(2):121-130. trations assessed by in-vivo X-ray fluorescence. Clin Chem
23 Bottiglieri T, Laundy M, et al. Homocysteine, folate, 2000 Aug; 46(8 Pt 1):1171-1178.
methylation, and monoamine metabolism in depression. J 43 Schwartz B. Associations of Blood Lead,
Neurol Neurosurg Psychia-try 2000 Aug; 69(2):228-232. Dimercaptosuccinic Acid-Chelatable Lead, and Tibia Lead
24 Hayward C, Killen JD, et al. Psychiatric risk associated with Polymorphisms in the Vitamin D Receptor and
with early puberty in adolescent girls. J Am Acad Child Aminolevulinic Acid Dehydratase Genes. Environ-mental
Adolesc Psychiatry 1997 Feb;36(2):255-262. Health Perspectives 2000 Oct;108(10):949-954.
25 Herman-Giddens ME, Slora EJ, et al. Secondary sexu- 44 Hanninen H: The behavioral effects of occupational
al characteristics and menses in young girls seen in office exposure to mercury and lead. Acta Neurol Scand
practice: a study from the Pediatric Research in Office 66(suppl 92):167-175, 1982.
Settings network. Pediatrics 1997 Apr;99(4):505-512. 45 Lishman WA: Organic Psychiatry, 3rd ed. Blackwell
26 Berkey CS. Relation of childhood diet and body size to Scientific as quoted by Trimble MR, In: The role of toxins
menarche and adolescent growth in girls. Am J Epidemiol in disorders of mood and affect. Neurol Clin 2000
2000;152:446-452. Aug;18(3):649-664.
27 Azzena A, Zen T, et al. Risk factors for breast cancer. 46 Adler R, Moore C. Herbal vitamins: lead toxicity and
Case-control study results. Eur J Gynaecol Oncol developmental delay. Pediatrics 2000 Sep;106(3):600-
1994;15(5):386-392. 602.
28 Campbell TC. Muscling out the meat myth. New 47 McRill C, Boyer LV, et al. Mercury toxicity due to use of
Century Nutrition 1996 Jul;2(7):1-2. a cosmetic cream. J Occup Environ Med 2000 Jan;42(1):
29 Lucca A. Neutral amino acid availability in two major 4-7.
psychiatric disorders. Prog Neuropsychopharmacol Biol 48 Summary of the joint statement on thimerosal in vac-
Psychiatry 1995 Jul;9(4):615-626. cines. American Academy of Family Physicians, American
30 Lucca A. Plasma tryptophan levels and plasma trypto- Academy of Pediatrics, Advisory Committee on
phan/neutral amino acids ratio in patients with mood dis- Immunization Practices, Public Health Ser-vice. MMWR
order, patients with obsessive-compulsive disorder, and Morb Mortal Wkly Rep 2000 Jul 14;49(27):622,631.
normal subjects. Psychiatry Res 1992 Nov;44(2):85-91. 49 Egeland GM, Middaugh JP. Balancing fish consumption
31 Armstrong B, Doll R. Environmental factors and cancer benefits with mercury exposure. Science 1997 Dec
incidence and mortality in different countries, with special 12;278(5345):1904-1905.
reference to dietary practices. Int J Cancer 1975 Apr 50 Sorensen N, Murata K, et al. Prenatal methylmercury
15;15(4):617-631. exposure as a cardiovascular risk factor at seven years of
32 Nedley N. Proof Positive: How to Reliably Combat age. Epidemiol 1999;10:370-375.
Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition 51 Nierenberg DW, Nordgren RE, et al. Delayed cerebel-
and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 p. lar disease and death after accidental exposure to
147. dimethylmercury. N Eng J Med 1998;338(23):1672-1676.
33 Christensen L, Somers S. Adequacy of the dietary 52 Kulig K. A tragic reminder about organic mercury. N
intake of depressed individuals. J Am Coll Nutr 1994 Eng J Med 1998;338(23):1692-1693.
Dec;13(6):597-600. 53 Trimble MR. The role of toxins in disorders of mood
34 Trimble MR. The role of toxins in disorders of mood and affect. Neurol Clin 2000 Aug;18(3):649-664.
and affect. Neurol Clin 2000 Aug;18(3):649-664. 54 Gorell JM, Johnson CC. Occupational exposures to
35 White RF, Feldman RG, Proctor SP. Behavioral metals as risk factors for Parkinson’s disease. Neurol 1997
Syndromes in Neurotoxicology in Fogel BS, Schiffer RB, Mar;48(3):650-658.
Rao SM (eds): Neuropsy-chiatry. Baltimore, Williams and 55 Trimble MR. The role of toxins in disorders of mood
Wilkins, 1996, pp. 959-969. and affect. Neurol Clin 2000 Aug;18(3):649-664.
36 Baker EL, Feldman RG, et al. Occupational lead neuro- 56 Trimble MR. The role of toxins in disorders of mood
toxicity: A behavioral and electrophysiological evaluation. and affect. Neurol Clin 2000 Aug;18(3):649-664.
Study design and one year results. Br J Indust Med 57 Hartmann DE: Neuropsychological Toxicology:
1984;41:352-361. Identification and assessment of human neurotoxic syn-
37 Baker EL, White RF, et al. Occupational lead neurotox- dromes. New York, Plenum Press, 1995, pp. 79-148. As
icity: Im-provement in behavioral effects following expo- quoted by Trimble MR, In: The role of toxins in disorders
sure reduction. Br J Indust Med 1985;42:507-516. of mood and affect. Neurol Clin 2000 Aug;18(3):649-664.
38 Needleman HL. The neurobehavioral consequences of 58 Trimble MR. The role of toxins in disorders of mood
low lead ex-posure in childhood. Neurobehav Toxicol and affect. Neurol Clin 2000 Aug;18(3):649-664.
Teratol 1982;4:729-732. 59 Trimble MR. The role of toxins in disorders of mood
39 Adler R, Moore C. Herbal vitamins: lead toxicity and and affect. Neurol Clin 2000 Aug;18(3):649-664.
developmental delay. Pediatrics 2000 Sep;106(3):600- 60 Kendler KS, Kessler RC, et al. The prediction of major
602. depression in women: Toward an integrated etiologic
40 Ross EA. Lead content of calcium supplements. JAMA model. Am J Psychiatry 1993;150:1139-1147.
2000 Sep 20;284(11):1425-1429. 61 Minkler M, Fuller-Thomson E. The health of grandpar-
41 Lucas SR, Sexton M, et al. Relationship between blood ents raising grandchildren: results of a national study. Am
lead and nutritional factors in preschool children: a cross- J Public Health 1999 Sep;89(9):1384-1389.
sectional study. Pedi-atrics 1996 Jan;97(1):74-78.
LITERATURA 217
62 Cheasty M. Relation between sexual abuse in child- 83 Riemann D, Hohagen F. Advanced vs. normal sleep
hood and adult depression: case-control study. BMJ 1998 timing: effects on depressed mood after response to
Jan 17;316(7126):198-201. sleep deprivation in patients with a major depressive dis-
63 Harlow HF, Harlow MK. Social deprivation in monkeys. order. J Affect Disord 1996 Apr 12;37(2-3):121-128.
Sci Am 1962;207:136-146. 84 Faedda GL, Tondo L, et al. Seasonal mood disorders:
64 Peirce RS, Frone MR, et al. A longitudinal model of patterns of seasonal recurrence in mania and depression.
social contact, social support, depression, and alcohol Arch Gen Psychiatry 1993;50:17.
use. Health Psychol 2000 Jan;19(1):28-38. 85 Lam RW, Gorman CP, et al. Multicenter, placebo-con-
65 Sullivan HS. The Interpersonal Theory of Psychiatry. trolled study of fluoxetine in seasonal affective disorder.
New York: Norton, 1953. Am J Psychiatry 1995;152:1765.
66 Lewinsohn PM. A behavioral approach to depression. 86 Terman M, Terman JS, Ross DC. A controlled trial of
In: Friedman RJ, Katz MM (eds): The Psychology of timed bright light and negative air ionization for treatment
Depression: Contemporary Theory and Research. New of winter depression. Arch Gen Psychiatry 1998;55:875.
York: John Wiley & Sons, 1974 p. 157-178. 87 Breslau N, Peterson EL, et al. Major depression and
67 Klerman GL, Weissman MM, et al. Interpersonal stages of smoking. A longitudinal investigation. Arch Gen
Psychotherapy of Depression. New York: Basic Books, Psychiatry 1998 Feb;55(2):161-166.
1984. 88 Brown RA, Lewinsohn PM, et al. Cigarette smoking,
68 Post RM. Transduction of psychosocial stress into the major depression, and other psychiatric disorders among
neurobiology of recurrent affective disorder. Am J adolescents. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1996
Psychiatry 1992;149:999-1010. Dec;35(12):1602-1610.
69 Kendler KS, Kessler RC, et al. The prediction of major 89 Harlow BL, Cohen LS, et al. Prevalence and predictors
depression in women: Toward an integrated etiologic of depressive symptoms in older premenopausal women:
model. Am J Psychiatry 1993;150:1139-1147. the Harvard Study of Moods and Cycles. Arch Gen
70 Mausner-Dorsch H, Eaton WW. Psychosocial Work Psychiatry 1999 May;56(5):418-424.
Environment and Depression: Epidemiologic Assessment 90 Jacobsen BK, Hansen V. Caffeine and health. BMJ
of the Demand-Control Model. Am J Pub Health (Clinical Res Ed) 1988 Jan 23;296(6617)291.
2000;90(11):1765-1770. 91 Physician’s Desk Reference, 55th edition. Montvale,
71 Genesis 2:18. The Holy Bible. New American Standard NJ: Medical Economics Company, Inc., 2001, p. 2721.
Version. 92 Gruenberg AM, Goldstein RD. Chapter 54: Depressive
72 Hemfelt R, Minirth F, Meier P. Love Is A Choice, copy- Disorders. In: Psychiatry, 1st ed. (Tasman A, editor). 1997
right 1989, Thomas Nelson Publishers, Nashville, TN, p. W. B. Saunders Com-pany; p. 994.
13. 93 Binder LM. Persisting symptoms after mild head injury:
73 Fuller JA. Family stressors as predictors of codepen- A review of the post concussive syndrome. J Clin Exp
dency. Genet Soc Gen Psychol Monogr, 2000 Feb;126(1): Neuropsychol 1988;8:323.
5-22. 94 Evans RW. The post concussion syndrome and the
74 Hemfelt R, Minirth F, Meier P. Love Is A Choice, copy- sequelae of mild head injury. Neurol Clin 1992;10:815.
right 1989, Thomas Nelson Publishers, Nashville, TN, p. 95 Collins MW, Grindel SH, et al. Relationship between
13. concussion and neuropsychological performance in col-
75 Lindley NR. Codependency: predictors and psychome- lege football players. JAMA 1999 Sep 8;282(10):964-970.
tric issues. J Clin Psychol, 1999 Jan;55(1):59-64. 96 Powell J, Barber-Foss K. Traumatic brain injury in high
76 Martsolf DS. Codependency and related health vari- school athletes. JAMA 1999 Sep 8;282(10):958-963.
ables. Arch Psychiatr Nurs, 2000 Jun;14(3):150-158. 97 DH Smith, Chen X-H, et al. Accumulation of amyloid B
77 Scientific American Medicine May 2000 and tau and the formation of neurofilament inclusions fol-
78 Milani RV, Lavie CJ, Cassidy MM. Effects of cardiac lowing diffuse brain injury in the pig. J Neuropathol
rehabilitation and exercise training programs on depres- Experim Neurol 1999;58(9):982-992.
sion in patients after major coronary events. Am Heart J 98 Plassman BL, Harlik RJ, et al. Documented head injury
1996;132(4):726-732. in early adulthood and risk of Alzheimer’s disease and
79 Frasure-Smith N, Lesperance F, Talajic M. Depression other dementias. Neurol 2000 Oct;55(8):1158-1166.
following myocardial infarction. JAMA 1993;270:1819- 99 Depression Guideline Panel: Depression in Primary
1825. Care, Volume 1, Detection and Diagnosis. Clinical Practice
80 Czeisler CA: Human circadian physiology: Internal Guideline, Number 5. Rockville, MD: U.S. Department of
organization of temperature, sleep-wake and neuroen- Health and Human Services, Agency for Health Care
docrine rhythms monitored in an environment free of time Policy and Research, 1993. AHCPR publica-tion 93-0550.
cues (dissertation). Stanford, CA, Stanford University, 100 Kessler RC, McGonagle KA, et al. Lifetime and 12-
1978. month prevalence of DSM-III-R psychiatric disorders in
81 Harrington JM. Shift work and health: A critical review the United States. Arch Gen Psychiatry 1994;51:8-19.
of the literature on working hours. Ann Acad Med 101 Steffens DC, Helms MJ, et al. Cerebrovascular disease
Singapore 1994 Sep;23(5):699-705. and depression symptoms in the cardiovascular health
82 Boivin DB, Czeisler CA, et al. Complex interaction of study. Stroke 1999 Oct;30(10):2159-2166.
the sleep-wake cycle and circadian phase modulates 102 Pohjasvaara T, Leppavuori A, et al. Frequency and
mood in healthy subjects. Arch Gen Psychiatry 1997 Clinical Determinants of Poststroke Depression (Helsinki
Feb;54(2):145-152. Univ Central Hosp; Univ of Helsinki). Stroke 1998;29:
2311-2317.
218 IZLAZ IZ DEPRESIJE
103 Gonzalez MB, Snyderman TB, et al. Depression in 124 Stowe AN. Women at risk for postpartum-onset major
patients with coronary artery disease. Depression depression. Am J Obstet Gynecol 1995 Aug;173(2):639-
1996;4(2):57-62. 645.
104 Frasure-Smith N, Lesperance F, et al. Gender, depres- 125 Stowe AN. Women at risk for postpartum-onset major
sion, and one-year prognosis after myocardial infarction. depression. Am J Obstet Gynecol 1995 Aug;173(2):639-
Psychosom Med 1999;61:26. 645.
105 Nedley N, Chapter 3 through Chapter 6, Chapter 16 126 Stern G. Multi-disciplinary perspectives on postpar-
In: Proof Posi-tive: How to Reliably Combat Disease and tum depression: an anthropological critique. Soc Sci Med
Achieve Optimal Health through Nutrition and Lifestyle. 1983;17(15):1027-1041.
Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999. 127 Rees WD, Lutkins SG. Parental depression before and
106 Hyman SE, Rudorfer MV. Depressive and Bipolar after child-birth: An assessment with the Beck Depression
Mood Disorders; Depression in the Medically Ill. Scientific Inventory. J R Coll Gen Practice 1971;21:26-31.
American May 2000. 128 Stowe AN. Women at risk for postpartum-onset major
107 Hyman SE, Rudorfer MV. Depressive and Bipolar depression. Am J Obstet Gynecol 1995 Aug;173(2):639-
Mood Disorders; Depression in the Medically Ill. Scientific 645.
American May 2000. 129 Pearlstein TB. Symposium–Women and Depression:
108 Singer EJ. Headache in ambulatory HIV-1-infected Who is at risk? Am J Obstet Gynecol 1995
men enrolled in a longitudinal study. Neurol 1996 Aug; Aug;173(2):646-653.
47(2): 487-494. 130 Pearlstein TB. Symposium–Women and Depression:
109 Cote TR, Biggar RJ, Dannenberg AL. Risk of suicide Who is at risk? Am J Obstet Gynecol 1995 Aug;173(2):
among persons with AIDS. A national assessment. JAMA 646-653.
1992 Oct 21;268(15):2066-2068. 131 Pearlstein TB, Frank E, et al. Prevalence of axis I and
110 Nedley N, Proof Positive: How to Reliably Combat axis II disorders in women with late luteal phase dys-
Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition phoric disorder. J Affective Disord 1990;20:129-134.
and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 p. 132 Pearlstein TB. Symposium–Women and Depression:
347-368. Who is at risk? Am J Obstet Gynecol 1995
111 Pezzoli G. Hydrocarbon exposure and Parkinson’s dis- Aug;173(2):646-653.
ease. Neurology 2000 Sep 12;55(5):667-673. 133 Wilson CA, Turner CW, Keye WR Jr. Firstborn adoles-
112 Racette, BA, et al. Welding-related parkinsonism: cent daughters and mothers with and without premen-
Clinical features, treatment, and pathophysiology. strual syndrome: a comparison. J Adolesc Health 1991;
Neurology 2001 Jan 9;56(1):8-13. 12: 130-137.
113 Betarbet R, et al. Chronic systemic pesticide exposure 134 Wyatt KM. Efficacy of vitamin B-6 in the treatment of
reproduces features of Parkinson’s disease. Nat Neurosci pre-menstrual syndrome: systematic review. Br Med J
2000 Dec;3(12):1301-1306. 1999 May 22;318(7195):1375-1381.
114 Gorell JM, et al. Occupational exposures to metals as 135 Bendich A. The potential for dietary supplements to
risk factors for Parkinson’s disease. Neurology 1997 reduce pre-menstrual syndrome (PMS) symptoms. J Am
Mar;48(3):650-658. Coll Nutr 2000 Feb;19(1):3-12.
115 Prusiner S, Nobel Prize winner addressing the annual 136 Thys-Jacobs S. Calcium carbonate and the premen-
meeting of the American Neurological Association. strual syndrome: effects on premenstrual and menstrual
116 LaVaute T, Smith S, et al. Targeted deletion of the symptoms. Am J Obstet Gynecol 1998 Aug;179(2)444-
gene encoding iron regulatory protein-2 causes misregu- 452.
lation of iron metabolism and neurodegenerative disease 137 Bendich A. The potential for dietary supplements to
in mice. Nature Genetics 2001;27(2):209-214. reduce pre-menstrual syndrome (PMS) symptoms. J Am
117 Sveinbjornsdottir, S, et al. Familial aggregation of Coll Nutr 2000 Feb;19(1):3-12.
parkinson’s disease in Iceland. N Engl J Med 2000 Dec 138 Barnard ND. Diet and sex-hormone binding globulin,
14;343(24):1765-1770. dysmenorrhea, and premenstrual symptoms. Obstet
118 Gruenberg AM, Goldstein RD. Chapter 54: Depressive Gynecol 2000 Feb;95(2):245-250.
Disorders. In: Psychiatry, 1st ed. (Tasman A, editor). W. 139 Leigh H, Kramer SI. The psychiatric manifestation of
B. Saunders Company, 1997 p. 993. endocrine disorders. Adv Intern Med 1984;29:413-445.
119 Cummings JL. Depression and Parkinson’s disease: a 140 Gruenberg AM, Goldstein RD. Chapter 54: Depressive
review. Am J Psychiatry 1992;149:443-454. Disorders. In: Psychiatry, 1st ed. (Tasman A, editor). W.
120 Sclar DA, Robison LM, et al. Depression in diabetes B. Saunders Company, 1997 p. 994.
mellitus: a national survey of office-based encounters, 141 Cummings JL. Frontal-subcortical circuits and human
1990-1995. Diabetes Educ 1999 May-Jun;25(3): 331,332, behavior. Arch Neurol 1993 Aug;50(8):873-880.
335,340. 142 Burbeau J, Brisson C, Allaire S. Pevalence of the sick
121 Stowe AN. Women at risk for postpartum-onset major building syndrome symptoms in office workers before and
depression. Am J Obstet Gynecol 1995 Aug;173(2):639- six months and three years after being exposed to a
645. building with an improved ventilation system. Occup
122 Kendell RE, Chalmers JD, Platz C. Epidemiology of Environ Med 1997 Jan;54(1):49-53.
puerperal purposes. Br J Psychiatry 1987;150:662-673. 143 Menzies D, Pasztor J, et al. Germicidal ultraviolet irra-
123 Pop VJ. Prevalence of postpartum depression—or is it diation in air conditioning systems: effect on office work-
post-puerpe-rium depression? Acta Obstet Gynecol Scand er health and wellbeing: a pilot study. Occup Environ Med
1993 Jul;72(5):354-358. 1999 Jun;56(6):397-402.
LITERATURA 219
144 Nedley N. Proof Positive: How to Reliably Combat 19 Morell V. Fishing for trouble. A cancer epidemic in fish
Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition is warning us: You may be next. Intl Wildlife 1984 Jul/
and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 p. Aug;14(4):40-43.
33,34,226,243,250,251,383,540,542. 20 Craig WJ. Fishing for Trouble. In: Nutrition For The
145 Chen CH. High seroprevalence of Borna virus infec- Nineties. Eau Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p.
tion in schizophrenic patients, family members and men- 76-84.
tal health workers in Taiwan. Mol Psych 1999 Jan;4(1):33- 21 Environmental Protection Agency (EPA). National
38. Water Quality Inventory. 1994 Report to Congress. p. 141.
146 Machon RA, Mednick SA, Huttunen MO. Adult major 22 Environmental Protection Agency (EPA). National
affective disorder after prenatal exposure to an influenza Water Quality Inventory. 1994 Report to Congress. p. 143.
epidemic. Arch Gen Psych 1997 Apr;54(4):322-328. 23 Craig WJ. Fishing for trouble. In: Nutrition for the
Nineties. Eau Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p.
76-84.
4. poglavlje 24 Nadakavukaren A. Pests and pesticides. In: Man and
1 Hyman S, Rudorfer M. Depressive and bipolar mood dis- Environment, A Health Perspective, Third Edition.
orders. Scientific American Medicine May 2000. Prospect Heights, IL: Waveland
2 ESHA Research. 2nd edition. 1990. 25 Nadakavukaren A. Pests and pesticides. In: Man and
3 Lucca A. Plasma tryptophan levels and plasma trypto- Environment, A Health Perspective, Third Edition.
phan/neutral amino acids ratio in patients with mood dis- Prospect Heights, IL: Waveland Press, 1990.
order, patients with obsessive-compulsive disorder, and 26 U.S. EPA. Office of Science and Technology. Office of
normal subjects. Psychiatry Res 1992 Nov;44(2):85-91. Water. Guidance for assessing chemical contaminant data
4 ESHA Research. 2nd edition. 1990. for use in fish advisories. Volume 1: Fish Sampling and
5 Hibbeln JR, Fish consumption and major depression. Analysis-Second Edition. September 1995; EPA 823-R-95-
Lancet April 18;351:1213. 007; p. 1.
6 Edwards R, Peet M, et al. Omega-3 polyunsaturated 27 Falck F Jr, Ricci A Jr, et al. Pesticides and polychlori-
fatty acid levels in the diet and in red blood cell mem- nated biphenyl residues in human breast lipids and their
branes of depressed patients. J Affect Disord. 1998 relation to breast cancer. Arch Environ Health 1992 Mar-
Mar;48(2-3):149-155. Apr;47(2):143-146.
7 Adams PB, Lawson S, et al. Arachidonic to eicosapen- 28 Igbedioh SO. Effects of agricultural pesticides on
taenoic acid ratio in blood correlates positively with clini- humans, animals and higher plants in developing coun-
cal symptoms of depression. Lipids 1996;31:S-167-176. tries. Arch Environ Health 1991 Jul-Aug;46(4):218-224.
8 Stoll AL, Severus WE, et al. Omega 3 fatty acids in bipo- 29 Nicola RM, Branchflower R, Pierce D. Chemical con-
lar disorder: a preliminary double-blind, placebo-con- taminants in bottomfish. J Environ Health 1987;49(6):
trolled trial. Arch Gen Psychiatry 1999 May;56(5):407- 342-347.
412. 30 Hovinga ME, Sowers M, Humphrey HE. Environmental
9 ESHA Research. 2nd edition. 1990. exposure and lifestyle predictors of lead, cadmium, PCB,
10 Nedley N, Proof Positive: How to Reliably Combat and DDT levels in Great Lakes fish eaters. Arch Environ
Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition Health 1993 Mar-Apr;48(2):98-104.
and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 p. 31 Rosenman KD. Dioxin, polychlorinated biphenyls, and
116. dibenzofurans in Environmental and Occupational
11 Schardt D, Schmidt S. fishing for safe seafood. Medicine-2nd edition (editor: WN Rom). Boston MA: Little
Nutrition Action Health Letter 1996 Nov;23(9):1,3-5. Brown and Co, 1992 p. 927-933.
12 Schardt D, Schmidt S. fishing for safe seafood. 32 Rosenman KD. Dioxin, polychlorinated biphenyls, and
Nutrition Action Health Letter 1996 Nov;23(9):1,3-5. dibenzofurans in Environmental and Occupational
13 Food and Drug Administration Pesticide Program. Medicine-2nd edition (editor: WN Rom). Boston MA: Little
Residue Monitoring 1992. J Assoc Off Anal Chemists. 1993 Brown and Co., 1992 p. 927-933.
Sep/Oct;76. 33 Colborn T. Animal/Health Connection. In: Proceedings
14 Schardt D, Schmidt S. fishing for safe seafood. of the US Environmental Protection Agency’s National
Nutrition Action Health Letter 1996 Nov;23(9):1,3-5. Technical Workshop “PCBs in Fish Tissue.” September
15 Waxman MF. When pest control gets out of control. 1993. EPA/823-R-93-003; p. 2-27 to 2-30.
Occ Health Safety May 1993:81-87. 34 Colborn T. Animal/Health Connection. In: Proceedings
16 Schneider K. New pesticide plan puts safety first. The of the US Environmental Protection Agency’s National
New York Times 143:49,461 (September, 21, 1993), p. Technical Workshop “PCBs in Fish Tissue.” September
A19. 1993. EPA/823-R-93-003; p. 2-27 to 2-30.
17 Huff JE, Haseman JK. News Forum. Risk assessment of 35 Jacobson JL, Jacobson SW. Intellectual impairment in
pesticides. Exposure to certain pesticides may pose real children exposed to polychlorinated biphenyls in utero.
carcinogenic risk. Engineering News 1991;69(1):33-36. NEJM 1996 Sept 12;335(11):783-789.
18 Morell V. Fishing for trouble. A cancer epidemic in fish 36 Maine issues mercury warning reported June 29, 1994.
is warning us: You may be next. Intl Wildlife 1984 37 Rosenman KD. Chemical Contamination Episodes in
Jul/Aug;14(4):40-43. Environmental and Occupational Medicine-2nd edition
(editor: WN Rom). Boston, MA: Little Brown and Co.,
1992 p. 935-940.
220 IZLAZ IZ DEPRESIJE
38 Swain WR. Effects of organochlorine chemicals on the 58 Penninx BW, Guralnik JM, et al. Vitamin B12 deficiency
reproductive outcome of humans who consumed contam- and depression in physically disabled older women: epi-
inated Great Lakes fish: an epidemiologic consideration. J demiologic evidence from the Women’s Health and Aging
Toxicol Environ Health 1991 Aug;33(4):587-639. Study. Am J Psychiatry 2000 May;157(5):715-721.
39 Freudenheim JL, Marshall JR, et al. Exposure to breast 59 Mozafar A. Enrichment of some B-vitamins in plants
milk in in-fancy and the risk of breast cancer. with application of organic fertilizers. Plant and Soil
Epidemiology 1994 May;5(3):324-331. 1994;167:305-311.
40 Nedley N. Proof Positive: How to Reliably Combat 60 ESHA Research. 2nd edition. 1990.
Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition 61 Ornish D, Brown SE et al. 1990. Can lifestyle changes
and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 p. reverse coronary heart disease? The lifestyle heart trial.
115. Lancet Jul21,336(8707):129-133.
41 Stoll AL, Severus WE, et al. Omega-3 fatty acids in 62 Rodriguez Jiminez J, Rodriguez JR, Gonzalez MJ. [indi-
bipolar disorder: a preliminary double-blind, placebo-con- cators of anxiety and depression in subjects with different
trolled trial. Arch Gen Psychia-try 1999 May;56(5):407- kinds of diet: vegetarian and omnivores] Bol Assoc Med
412. PR 1998 Apr-Jun; 90(4-6):58-68.
42 Rogan WJ, Gladen BC. Breast-feeding and cognitive
development. Early Hum Dev 1993 Jan;31(3):181-193.
43 Lucas A, Morley R, et al. Breast milk and subsequent 5. poglavlje
intelligence quotient in children born preterm. Lancet 1 Farmer ME, Locke BZ, et al. Physical activity and depres-
1992 Feb 1;339(8788):261-264. sive symptoms: the NHANES I Epidemiologic follow-up
44 Anderson JW, Johnstone BM, Remley DT. Breast-feed- study. Am J Epidemiol 1988
ing and cognitive development: a meta-analysis. Am J Dec;128(6):1340-1351.
Clin Nutr 1999 Oct;70(4):525-35. 2 Paluska SA, Schwenk TL. Physical activity and mental
45 Dorner G, Grychtolik H. Long-lasting ill-effects of health: current concepts. Sports Med 2000 Mar;29(3):
neonatal qualitative and/or quantitative dysnutrition in 167-180.
the human. Endokrinologie 1978 Feb;71(1):81-88. 3 Blumenthal JA, et al. Effects of exercise training on
46 Yokota A. Relationship between polyunsaturated fatty older patients with major depression. Arch Intern Med
acid (PUFA) and learning ability in the brain of rat fetus 1999 Oct 25;159(19) 2349-56.
and newborn. Nippon Sanka Fujinka Gakkai Zasshi 1993 4 Blumenthal JA, Babyak MA, et al. Effects of exercise
Jan;45(1):15-22. training on older patients with major depression. Arch
47 Bourre JM, Bonneil M, et al. Function of dietary polyun- Intern Med 1999 Oct 25;159(19):2349-2356.
saturated fatty acids in the nervous system. Prosta- 5 Tkachuk GA, Martin GL. Professional Psychology:
glandins Leukot Essent Fatty Acids 1993 Jan;48(1): 5-15. Research and Practice 1999;30:275-282.
48 Makrides M, Neumann MA, et al. Erythrocyte fatty 6 Tkachuk GA, Martin GL. Professional Psychology:
acids of term infants fed either breast milk, standard for- Research and Practice 1999;30:275-282.
mula, or formula supplemented with long-chain polyun- 7 Moore KA, presented by Duke University at the Society
saturates. Lipids 1995 Oct;30(10):941-948. of Behavioral Medicine, San Francisco, California, April 17,
49 Jackson KA, Gibson RA. Weaning foods cannot replace 1997.
breast milk as sources of long-chain polyunsaturated fatty 8 Blumenthal J, et al. J of Aging and Physical Activity
acids. Am J Clin Nutr 1989 Nov;50(5):980-982. 2001;9.
50 Coscina DV, Yehuda S. Learning is improved by a soy- 9 Kritz-Silverstein D, Barrett-Connor E, Corbeau C. Cross-
bean oil diet in rats. Life Sci 1986 May 12;38(19):1789- sectional and prospective ptudy of exercise and depre-
1794. ssed mood in the elderly: the rancho bernardo study. Am
51 Yehuda S, Carasso RL. Modulation of learning, pain J Epidemiol 2001 Mar 15;153:596-603.
thresholds, and thermoregulation in the rat by prepara- 10 Physical activity and cardiovascular health. NIH Con-
tions of free purified alpha-lino-lenic and linoleic acids: sensus Development Panel on Physical Activity and
determination of the optimal omega-3-to-omega-6 ratio. Cardiovascular Health. JAMA 1996 Jul 17;276(3):241-246.
Proc Natl Acad Sci USA 1993 Nov 1;90(21):10345-10349. 11 Surgeon General’s report on physical activity and
52 Baldwin BE. Diet and the brain. Ministry Magazine health. From the Centers for Disease Control and
1990 Mar:25-27. Prevention. JAMA 1996 Aug 21;276(7):522.
53 Rosenberg IH, Miller JW. Nutritional factors in physical 12 Leitzmann MF, Rimm EB, et al. Recreational physical
and cognitive functions of elderly people. Am J Clin Nutr activity and the risk of cholecystectomy in women. N Engl
1992 Jun;55(6 Suppl):1237S-1243S. J Med 1999 Sep 9;341(11):777-784.
54 Tucker DM, Penland JG, et al. Nutrition status and 13 Nedley N. Chapter 20 Beyond the leading causes of
brain function in aging. Am J Clin Nutr 1990 Jul;52(1):93- death, In: Proof Positive: How to Reliably Combat Disease
102. and Achieve Optimal Health through Nutrition and
55 La Rue A, Koehler KM, et al. Nutritional status and cog- Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1998, p. 492-
nitive functioning in a normally aging sample: a 6-yr 496.
reassessment. Am J Clin Nutr 1997 Jan;65(1):20-29. 14 Bernardi L, Spadacini G, Bellwon J, Hajric R, Roskamm
56 Fava, Maurizio. Folate, vitamin B12, and homocysteine H, Frey AW. Effect of breathing rate on oxygen saturation
in major depressive disorder. Am J Psychiatry and exercise performance in chronic heart failure. Lancet
1997;154:426-428. 1998 May 2;351 (9112):1309-11.
57 ESHA Research. 2nd edition. 1990.
LITERATURA 221
15 Author’s Clinical Experience. Roth T, Dement WC (eds): principles and practice of sleep
16 Munger MA, Stanek E, et al. Arterial oxygen saturation medicine, ed 2. Philadelphia, WB Saunders Company,
in chronic congestive heart failure. Am J Cardiol 1994, pp. 286-300.
1994;73:180-185. 37 Terman M: Light treatment. In Kryger MH, Roth T,
17 Bernardi L. Effect of breathing rate on oxygen satura- Dement WC (eds): principles and practice of sleep medi-
tion and exercise performance in chronic heart failure. cine, ed 2. Philadelphia, WB Saunders Company, 1994,
Lancet 1998 May;35:1308-1311. pp. 1012-1029.
18 Smith JM. Child Guidance. Hagerstown, MD: Review 38 Reiter RJ, Robinson J. Back in Sync. In: Melatonin:
and Herald Publishing Association, 1954, p. 364-365. Your Body’s Natural Wonder Drug. New York, NY: Bantam
19 1 Samuel 16:15. The Holy Bible. KJV. Books, 1995 p. 161.
20 1 Samuel 16:23. The Holy Bible. KJV. 39 Reiter RJ, Robinson J. Back in Sync. In: Melatonin:
21 McKinney CH, Antoni MH, et al. Effects of guided Your Body’s Natural Wonder Drug. New York, NY: Bantam
imagery and music (GIM) therapy on mood and cortisol in Books, 1995 p 161.
healthy adults. Health Psychology 1997; 16:390-400. 40 Rao ML, Muller-Oerlinghausen B, et al. The influence
22 McCabe P, et al. Effects of guided imagery and music of photo-therapy on serotonin and melatonin in non-sea-
(GIM) therapy on mood and cortisol in healthy adults. sonal depression.
Lancet 1998:351:1308-1311. Pharmacopsychiatry 1990 May;23(3):155-158.
23 Ford DE, Kamerow DB. Epidemiologic study of sleep 41 Laakso ML, Porkka-Heiskanen T, et al. Twenty-four-
disturbances and psychiatric disorders. An opportunity for hour patterns of pineal melatonin and pituitary and plas-
prevention? JAMA 1989 Sept 15;262(11):1479-1484. ma prolactin in male rats under ‘natural’ and artificial
24 Mellinger G, Balter M, Uhlenhuth E. Insomnia and its lighting conditions. Neuroendocrinology 1988 Sep;48(3):
treatment: Prevalence and correlates. Arch Gen 308-313.
Psychiatry 1985;42:225-232. 42 Wagner DR. Sleep disorders; disorders of the circadi-
25 Edinger JD, Morey MC, et al. Aerobic fitness, acute an sleep-wake cycle. Neurologic Clinics 1996
exercise and sleep in older men. Sleep 1993;16:351-359. Aug;14(3):651.
26 Bonnet MH, Arand DL. Twenty-four-hour metabolic 43 Terman M. A controlled trial of timed bright light and
rate in insomniacs and matched normal sleepers. Sleep negative air ionization for treatment of winter depression.
1995;18:581-588. Arch Gen Psychiatry 1998 Oct;55(10):875-882.
27 Hauri, P. Sleep disorders, insomnia. From the Mayo 44 Terman M. A controlled trial of timed bright light and
Sleep Disorders Center, Mayo Clinic, Rochester, negative air ionization for treatment of winter depression.
Minnesota. Clinics in Chest Med 1998 Arch Gen Psychiatry 1998 Oct;55(10):875-882.
Mar;10(1):157. Copyright 1998 W. B. Saunders Company. 45 Robinson-Whelen S. J Personality and Social
28 Reiter RJ, Robinson J. The best antioxidant. In: Psychology 1997;73:1345-1353.
Melatonin: Your Body’s Natural Wonder Drug. New York, 46 Smith, JM. Ministry of Healing, Hagerstown, MD:
NY: Bantam Books, 1995 p. 20. Review and Herald Publishing Association, 1905, p. 251.
29 Nedley N. Chapter 9. Melatonin. In: Proof Positive: 47 Koenig HG, George LK, et al. Religiosity and remission
How to Reliably Combat Disease and Achieve Optimal of depression in medically ill older patients. Am J
Health through Nutrition and Lifestyle. Ardmore, OK: Psychiatry 1998 Apr;155(4):536-542.
Nedley Publishing, 1999, p. 193. 48 Miller L, Warner V, et al. Religiosity and depression:
30 Glynn TJ, Manley MW. How to Help Your Patients Stop ten-year follow-up of depressed mothers and offspring. J
Smoking: A National Cancer Institute Manual for Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1997 Oct;36(10):1416-
Physicians. National Institutes of Health Publication 1425.
Number 92-3064. Revised Nov. 1991 p. 37. 49 McCullough ME, Larson DB. Religion and depression: a
31 Hauri, P. Sleep disorders, insomnia. From the Mayo review of the literature. Twin Res 1999 Jun;(2):126-136.
Sleep Disorders Center, Mayo Clinic, Rochester, Minne- 50 Koening HG, Smiley M, Gonzales JA: Religion, health
sota. Clinics in Chest Med 1998 and aging: a review and theoretical integration. New
Mar;10(1):157. Copyright 1998 W. B. Saunders Company. York, Greenwood Press, 1988.
32 Nakajima T, Nippon Drug-induced sleep disorders. 51 McCullough ME, Larson DB. Religion and depression: a
Rinsho Hyoka 1998 Feb;56(2):469-74. review of the literature. Twin Res 1999 Jun;(2):126-136.
33 Hauri, P. Sleep disorders, insomnia. From the Mayo 52 www.fast.st based in Ann Arbor, Michigan.
Sleep Disorders Center, Mayo Clinic, Rochester, Minne- 53 Kaufman IC, Stynes AJ. Depression can be induced in
sota. Clinics in Chest Med 1998 Mar;10(1):163. Copyright a bonnet macaque infant. Psychosom Med 1978
1998 W. B. Saunders Company. Feb;40(1):71-75.
34 Hauri, P. Sleep disorders, insomnia. From the Mayo 54 Frasure-Smith N. Circulation. J Am Heart Association
Sleep Disorders Center, Mayo Clinic, Rochester, 2000;101:1919-1924.
Minnesota. Clinics in Chest Med 1998 Mar;10(1):163. 55 Hagerty BM, Williams RA. The effects of sense of
Copyright 1998 W. B. Saunders Company. belonging, social support, conflict, and loneliness on
35 Hauri, P. Sleep disorders, insomnia. From the Mayo depression. Nurs Res 1999 Jul-Aug; 48(4):215-219.
Sleep Disorders Center, Mayo Clinic, Rochester, 56 Hyman S, Rudorfer M. Depressive and bipolar mood
Minnesota. Clinics in Chest Med 1998 Mar;10(1):163. disorders. Scientific American Medicine May 2000.
Copyright 1998 W. B. Saunders Company. 57 Thase ME, Greenhouse JB, et al. Treatment of major
36 Harrington ME, Rusak B, et al. Anatomy and physiolo- depression with psychotherapy-pharmacotherapy combi-
gy of the mammalian circadian system. In Kryger MH, nations. Arch Gen Psychiatry 1997;54:1009.
222 IZLAZ IZ DEPRESIJE
67 Griffin L, Mellon S. Proceedings of the National Acade- 87 Mucci M. Reboxetine: a review of antidepressant toler-
my of Sciences 1999;96:13512-13517. ability. J Psychopharmacol 1997;11(4 suppl):S33-7.
68 Foster S. Herbs for Your Health. Loveland, Colorado: 88 Scientific American Medicine May 2000.
Interweave Press, 1996. 89 Golden RN, Dawkins K, Nicholas L, et al: Trazodone,
69 2001 Mosby’s Genrx: A Comprehensive Reference For nefazodone, bupropion, and mirtazapine. Textbook of
Generic and Brand Prescription Drugs, 11 th Edition. Psychopharmacology, 2nd ed. Schatzberg AF, Nemeroff
St.Louis, MO:Mosby (Harcourt Health Sciences), 2001. CB, Eds. American Psychiatric Press, Washington, DC,
70 Rudorfer MV, Manji HK, Potter WZ. Comparative toler- 1998, p. 251.
ability profiles of the newer versus older antidepressants. 90 Davis JM: Is mirtazapine a better antidepressant than
Drug Saf 1994;10:18. the SSRIs? Essent Psychopharmacol 2:309, 1998.
71 Michelson D, Amsterdam JD, et al. Changes in weight 91 Carpenter LL, Jocic Z, Hal JM, et al: Mirtazapine aug-
during a 1-year trial of fluoxetine. Am J Psychiatry mentation in the treatment of refractgory depression. J
1999;156:1170. Clin Psychiatry 60:45,1999.
72 Donovan S, et al. Deliberate self-harm and antidepres- 92 Depressive and bipolar mood disorders. Scientific
sant drugs: Investigation of a possible link. Fr J Psychiatry American Medicine 2000 May:9.
2000:177(6):551-556 Lane R, Baldwin D. Selective sero- 93 Depressive and bipolar mood disorders. Scientific
tonin reuptake inhibitor-induced serotonin syndrome: re- American Medicine 2000 May:9.
view. J Clin Psychopharmacol 1997;17:208. 94 Depressive and bipolar mood disorders. Scientific
73 Moscicki EK Identification of suicide risk factors using American Medicine 2000 May:9.
epidemio-logic studies. Psychiatr Clin North Am 1997 Sep; 95 Heit S, Nemeroff CB. Lithium augmentation of antide-
20(3): 499-517 pressants in treatment-refractory depression. J Clin
74 Lane R, Baldwin D. Selective serotonin reuptake Psychiatry 1998;59(suppl 6):28.
inhibitor-induced serotonin syndrome: review. J Clin 96 Austin PPV, Souza FGM, et al. Lithium augmentation in
Psychopharmacol 1997;17:208. antidepres-sant-resistant patients: A quantitative analy-
75 Nemeroff CB, DeVane CL, Pollock BG. Newer antide- sis. Br J Psychiatry 1991;159:510-514.
pressants and the cytochrome P450 system. Am J 97 Nemeroff CB. Augmentation strategies in patients with
Psychiatry 1996;153:311. refractory depression. Depress Anxiety 1996;4:169-181.
76 De Abajo FJ, Rodriguez LA, Montero D. Association 98 Regier DA, Farmer ME, et al. Comorbidity of mental
between selective serotonin reuptake inhibitors and upper disorders with alcohol and other drug abuse: Results from
gastrointestinal bleeding: Population based case-control the epidemiologic catch-ment area (ECA) Study. JAMA
study. BMJ 1999 Oct 23;319(7217):1106-1109. 1990;264:2511.
77 Donovan S, et al. Deliberate self-harm and antidepres- 99 Wu LT, Kouzis AC, Leaf PJ. Influence of comorbid alco-
sant drugs: Investigation of a possible link. Br J Psychiatry hol and psychiatric disorders on utilization mental health
2000;177(6):551-556. services in the National Comorbidity Survey. Am J
78 Zajecka J, Mitchell S, Fawcett J: Treatment-emergent Psychiatry 1999;156:1230.
changes in sexual function with selective serotonin reup- 100 Panzarino PJ Jr. The costs of depression: Direct and
take inhibitors as measured with Rush Sexual Inventory. indirect; treatment versus nontreatment. J Clin Psychiatry
Psychopharmacol Bull 1997;33:755. 1998;59(suppl 20):11.
79 Waldinger MD, Hengeveld MW, Zwinderman AH, et al. 101 Thompson D, Hylan TR, et al. Predictors of a medical-
Effect of SSRI antidepressants on ejaculation: A double- offset effect among patients receiving antidepressant
blind, randomized, placebo-controlled study with fluoxe- therapy. Am J Psychiatry 1998;155:824.
tine, fluvoxamine, paroxetine, and sertraline. J Clin 102 Rudorfer MV, Manji HK, Potter WZ. Comparative tol-
Psychopharmacol 1998;8:274. erability profiles of the newer versus older antidepres-
80 Rosen RC, Lane RM, Menza M: Effects of SSRIs on sex- sants. Drug Saf 1994;10:18.
ual function; a critical review. J Clin Psychopharmacol 103 Rudorfer MV, Potter WZ. The role of metabolites of
1999;19:67. antidepressants in the treatment of depression. CNS
81 Landén M, Eriksson E, Ágren H, et al. Effect of Drugs 1997;7:273.
busiprone on sexual dysfunction in depressed patients 104 Rudorfer MV, Potter WZ. Metabolism of tricyclic anti-
treated with selective serotonin reuptake inhibitors. J Clin depressants. Cell Mol Neurobiol 1999;19:373.
Psychopharmcol 1999;19:268. 105 Sternbach H, State R: Antibiotics: Neuropsychiatric
82 Golden RN, et al. Trazodone, nefazodone, bupropion, effects and psychotropic interactions. Harv Rev Psychiatry
and mirtazapine. Textbook of Psychopharmacology, 2nd 1997;5:214.
ed. Schartzberg AF, Nemeroff CB, Eds. American 106 Brown ES, Suppes T. Mood symptoms during corti-
Psychiatric Press, Washington, DC, 1998, p. 251. costeroid therapy: A review. Harv Rev Psychiatry
83 Bupropion to aid smoking cessation. Drug Ther Bull 1998;5:239.
2000 Oct;38(10):73-75. 107 Cohen LS, Rosenbaum JF. Psychotropic drug use dur-
84 Wilens TE, et al. A Controlled Clinical Trial of Bupropion ing pregnancy: Weighing the risks. J Clin Psychiatry
for Attention Deficit Hyperactivity Disorder in Adults. Am 1998;59(suppl 2):18.
J of Psychiatry 2001;158:282-288. 108 Cohen LS, Rosenbaum JF. Psychotropic drug use dur-
85 Scientific American Medicine May 2000. ing pregnancy: Weighing the risks. J Clin Psychiatry
86 Kasper S, el Giamal N, Hilger E. Reboxetine: the first 1998;59(suppl 2):18.
selective noradrenaline re-uptake inhibitor. Expert opin 109 Altshuler LL, Cohen L, et al. Pharmacologic manage-
Pharmacother 200 May; 1(4):771-782. ment of psychi-atric illness during pregnancy: dilemmas
LITERATURA 225
and guidelines. Am J Psychiatry 1996;153:592. tions prescribed by child psychiatrists in the 1990s. J Child
110 Wisner KL, Perel JM, Findling RL. Antidepressant Adolesc Psychopharmacol 1997;7:267.
treatment during breast-feeding. Am J Psychiatry 1996; 130 Jensen PS, Bhatara VS, et al. Psychoactive medica-
153: 1132. tion prescribing practices for U.S. children: Gaps between
111 Kulin N. JAMA 1998;279:609-610. research and clinical practice.
112 Therapeutic Research Center. Preganancy. Prescri- J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1999;38:557.
ber’s Letter 2000 Nov;7(11):65,66. 131 Strober M, DeAntonio M, et al. The pharmacotherapy
113 Nonacs R, Cohen LS. Postpartum mood disorders: of depressive illness in adolescents: An open-label com-
Diagnosis and treatment guidelines. J Clin Psychiatry parison of fluoxetine with imi-pramine-treated historical
1998;59(suppl 2):34. controls. J Clin Psychiatry 1999;60:164.
114 Appleby L, Warner R, et al. A controlled study of flu- 132 Emslie GJ, Rush AJ, et al. A double-blind, random-
oxetine and cognitive-behavioural counseling in the treat- ized, placebo-controlled trial of fluoxetine in children and
ment of postnatal depression. BMJ 1997;314:932. adolescents with depression. Arch Gen Psychiatry 1997;
115 Little JT, Reynolds CF III, Dew MA, et al. How com- 54: 1031.
mon is resistance to treatment in recurrent, nonpsychotic 136 Dilsaver SC, Greden JF. Antidepressant withdrawal
geriatric depression? Am J Psychiatry 1998;155:1035. phenomina. Biol Psychiatry 1984;19:237-256.
116 Roose SP, Suthers KM: Antidepressant response in 137 Wolfe RM. Antidepressant withdrawal reactions. Am
late-lifedepression. J Clin Psychiatry 1998;59(suppl 10):4. Family Phy 1997 Aug ;56(2):457.
117 Mulrow CD, Williams JW Jr, et al. Treatment of 138 Zajecka J, et al. Discontinuation symptoms after
depression: Newer pharmacotherapies. Evidence-based treatment with serotonin reuptake inhibitors: A literature
Practice Center/University of Texas Health Science Center review. J Clin Psychiatry 1997 July;58(7):291-297.
at San Antonio, Agency for Health Care Policy and 139 Wolfe RM. Antidepressant withdrawal reactions. Am
Research, Evidence Report/Technology Assessment No 7, Family Phy 1997 Aug;56(2):456.
1999. Psychopharmacol Bull (in press). 140 Wolfe RM. Antidepressant withdrawal reactions. Am
118 Roose SP, Suthers KM. Antidepressant response in Family Phy 1997 Aug;56(2):458.
late-lifedepression. J Clin Psychiatry 1998;59(suppl 10):4. 133 Alderman J, Wolkow R, et al. Sertraline treatment of
119 Reynolds CF III, Miller MD, et al. Treatment of children and adolescents with obsessive-compulsive dis-
bereavement-re-lated major depressive episodes in later order or depression: Pharmacokinetics, tolerability, and
life: A controlled study of acute and continuation treat- efficacy. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1998;37:38.
ment with nortriptyline and interpersonal psy-chotherapy. 134 Ryan ND, Varma D. Child and adolescent mood dis-
Am J Psychiatry 1999;156:202. orders-experience with serotonin-based therapies. Biol
120 Lebowitz BD, Pearson JL, et al. Diagnosis and treat- Psychiatry1998;44:336.
ment of depression in late life: Consensus statement 135 Emslie GJ, Rush AJ, et al. Fluocetine in child and ado-
update. JAMA 1997;278:1186. lescent depression: Acute and maintenance treatment.
121 Potter WZ, Rudorfer MV, Manji HK. The pharmaco- Depress Anxiety 1998;7:32.
logic treatment of depression. N Engl J Med 141 Physicians’ Desk Reference 55th Edition 2001 pub-
1991;325:633. lished by Medical Economics Company, Inc. Montavale, NJ
122 Reynolds CF III, Buysse DJ, et al. Maintenance nor- 07645-1742.
triptyline effects on electroencephalographic sleep in eld- 142 National Depressive and Manic-Depressive Assoc.
erly patients with recurrent major depression: Double- 2000 Nov 29.
blind, placebo- and plasma-level-controlled evalu-ation. 143 Melfi CA, Chawla AJ, et al. The effects of adherence
Biol Psychiatry 1997;42:560. to antidepressant treatment guidelines on relapse and
123 Rudorfer MV, Henry ME, Sackeim HA. Electro- recurrence of depression. Arch Gen Psychiatry 1998;
convulsive therapy. Psychiatry. Tasman A, Kay J, 55:1128.
Lieberman JA, Eds. WB Saunders Co, Philadelphia, 1997, 144 Viguera AC, Baldessarini RJ, Friedberg J. Discon-
p. 1535. tinuing antidepressant treatment in major depression.
124 Ruthazer R, Lipsitz LA. Antidepressants and falls Harv Rev Psychiatry 1998;5:293.
among elderly people in long-term care. Am J Public 145 Haddad P. Newer antidepressants and the discontin-
Health 1993;83:746. uation syndrome. J Clin Psychiatry 1997; 58 (suppl 7): 17-
125 Liu B, Anderson G, Mittmann N, et al. Use of selec- 22.
tive serotonin-reuptake inhibitors or tricyclic antidepres- 146 Dilsaver SC. Withdrawal phenomena associated with
sants and risk of hip fractures in elderly people. Lancet antidepressant and antipsychotic agents. Drug Safety
1998;351:1303. 1994; 10: 103-104.
126 Thapa PB, Gideon P, et al. Antidepressants and the 147 Haddad P. Newer antidepressants and the discontin-
risk of falls among nursing home residents. N Engl J Med uation syndrome. J Clin Psychiatry 1997; 58 (suppl 7): 17-
1998;339:875. 22.
127 Leipzig RM, Cumming RG, Tinetti ME: Drugs and falls 148 Rosenbaum JF, Fava M, et. al, Selective serotonin
in older people: a systematic review and meta-analysis: I. reuptake inhibitor discontinuation syndrome: A random-
Psychotropic drugs. J Am Geriatr Soc 1999;47:30. ized clinical trial. Biol Psychiatry 1998; 44: 77-87.
128 Birmaher B. Should we use antidepressant medica- 149 National Depressive and Manic-Depressive
tions for children and adolescents with depressive disor- Association. Most patients report troublesome side
ders? Psychopharmacol Bull 1998;34:35. effects, modest inprovement using current anti-depres-
129 Safer DJ. Changing patterns of psychotropic medica- sion treatments: New survey also shows satisfaction with
226 IZLAZ IZ DEPRESIJE
treatment and care among people with depression. Press of Successful Aging. J Clin Endocrinol Metab 1997;82:
Release. Nov 30, 1999. http://www.ndmda.org/dep- 2458-2465.
treat.htm. 18 Lupien SJ. Stress-induced declarative memory impair-
150 National Depressive and Manic-Depressive Assoc. ment in healthy elderly subjects: relationship to cortisol
2000 Nov 29. reactivity. J Clin Endocrinol Metab 1997 Jul;82(7):2070-
151 Byrne SE, Rothschild AJ. Loss of antidepressant effi- 2075.
cacy during maintenance therapy: Possible mechanisms 19 Lupien SJ. Cortisol levels during human aging predict
and treatments. J Clin Psychiatry 1998; 59: 279-288. hippocampal atrophy and memory deficits. Nat Neurosci
1998 May 1(1):69-73.
20 Lupien SJ. Stress-induced declarative memory impair-
7. poglavlje ment in healthy elderly subjects: Relationship to cortisol
1 Goldberg DP, Lecrubier Y. (1995). Form and frequency reactivity. J Clin Endocrinol Metab 1997 Jul;82(7):2070-
of mental disorders across centres. In T. B. Ustun & N. 2075.
Sartorius (Eds.), Mental illness in general health care: An 21 Bender BG, Lerner JA, Poland JE. Association between
international study. (pp. 323–334). New York: John Wiley corticoster-oids and psychologic change in hospitalized
& Sons. asthmatic children. Ann Allergy 1991;66:414-419.
2 Magee WJ, Eaton WW, et al. (1996). Agoraphobia, sim- 22 Lupien SJ. Cortisol levels during human aging predict
ple phobia, and social phobia in the National Comorbidity hippocampal atrophy and memory deficit. Nat Neurosci
Survey. Archives of General Psychiatry, 53, 159–168. 1998 May 1(1): 69-73.
3 Regier DA, Farmer M E. (1990). Comorbidity of mental 23 Chrousos GP, Gold PW. The concepts of stress and
disorders with alcohol and other drug abuse. Results from stress system disorders, overview of physical and behav-
the Epidemiologic Catchment Area (ECA) Study. Journal of ioral homeostasis. JAMA 1992 Mar;267(9):1244-1252.
the American Medical Association, 264, 2511–2518. 24 Chrousos GP. A healthy body in a healthy mind—and
4 National Institute of Mental Health. Facts about anxiety vice versa—the damaging power of “uncontrollable”
disorders. 2000 Dec 7. stress. J Clin Endocrinol Metab 1998 Jun;83(6):1842-
5 Sax LJ. The 34th annual survey of over 360,000 US col- 1845.
lege freshmen. University of California, Los Angeles 25 Malazowaki S, Muzzo S, et al. The hypothalamic-pitu-
(UCLA). Reuters Limited 1999 Jan 24. itary-adrenal axis in infantile malnutrition. Clin Endocrinol
6 Crystal DS. Psychological maladjustment and academic 1990;32:461-465.
achievement: A cross-cultural study of Japanese, Chinese, 26 Risher-Flowers D, Adinoff B, et al. Circadian rhythms of
and American high school students. Child Dev 1994 Jun; cortisol during alcohol withdrawal. Adv Alcohol Subst
65(3):738-53. Abuse 1988;7(3-4):37-41.
7 Weinberg A, Creed F. Stress and psychiatric disorder in 27 Von Bardeleben U, Heuser I, et al. CRH stimulation
healthcare professionals and hospital staff. Lancet 2000 response during acute withdrawal and after medium-term
Feb 12;355(9203):533-537. abstention from alcohol abuse. Psychoneuroendocrinolo-
8 Selye H. The evolution of the stress concept. Am Sci gy 1989;14(6):441-449.
1973 Nov-Dec; 61(6):692-699. 28 Wand GS, Dobs AS. Alterations in the hypothalamic-
9 Selye H. The evolution of the stress concept. Am Sci pituitary-adrenal axis in actively drinking alcoholics. J Clin
1973 Nov-Dec; 61(6):692-699. Endocrinol Metab 1991 Jun;72(6):1290-1295.
10 Guyton AC. The autonomic nervous system: the adre- 29 Chrousos GP, Gold PW. The concepts of stress and
nal medulla. In: Textbook of Medical Physiology–8th edi- stress system disorders, overview of physical and behav-
tion. Philadelphia, PA:WB Saunders, Co., 1991 p. 672- ioral homeostasis. JAMA 1992 Mar;267(9):1244-1252.
676. 30 Sephton SE. Diurnal cortisol rhythm as a predictor of
11 Ephesians 4:26. The Holy Bible. Authorized King James breast cancer survival. J Natl Cancer Inst 2000 Jun
Version. 21;92(12):994-1000.
12 National Institute of Diabetes and Digestive and 31 Nedley N, Proof Positive: How to Reliably Combat
Kidney Disease. National Diabetis Clearinghouse. NIH Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition
Publication No. 99-3892, March 1999. and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 pp.
13 Maeda K, Tanimoto K, et al. Neurobiol Aging 171,183,184.
1991;12:161-163. 32 Sephton SE. Diurnal cortisol rhythm as a predictor of
14 Inael TR, Kalla NH, et al. The dexamethasone sup- breast cancer survival. J Natl Cancer Inst 2000 Jun
pression test in obsessive-compulsive disorder. Psychiatr 21;92(12):994-1000.
Res 1982;6:152-160. 33 Kiecolt-Glaser JK, Glaser R, Strain EC, et al. Modulation
15 Roy-Byrns PP,Uhda TW, et al. The CRH stimulation test of cellular immunity in medical students. J Behav Med
in patients with panic disorder. Am J Psychiatry 1986;9(1):5-21.
1986;143:396-399. 34 Jahn I, Becker U, Jockel KH, Pohlabeln H. Occupational
16 Gold PW, Gwirtsman H, et al. Abnormal hypothalamic- life course and lung cancer risk in men. Findings from a
pituitary-adrenal function in anorexia nervosa: patho- socio-epidemiological analysis of job-changing histories in
physiologic mechanisms in underweight and weight-cor- a case-control study. Soc Sci Med 1995 Apr;40(7):961-75.
rected patients. N Engl J Med 986;314:1335-1342. 35 Blumenthal JA, et al. Stress management and exercise
17 Seeman TE, McEwen BS, et al. Increase in urinary cor- training in cardiac patients with myocardial ischemia.
tisol excretion and memory declines: MacArthur Studies Effects on prognosis and evaluation of mechanisms. Arch
Intern Med 1997 Oct 27;157(19):2213-2223.
LITERATURA 227
36 Gullette EC, et al. Effects of mental stress on myocar- Do broken hearts lead to broken bones? J Epidemiol
dial ischemia during daily life. JAMA 1997 May Community Health 1999 Jun;53(6):343-347.
21;277(19):1521-1526. 55 Greyson B. Dissociation in people who have near-
37 Matthews KA, et al. Stress-induced pulse pressure death experiences: Out of their bodies or out of their
change predicts women’s carotid atherosclerosis. Stroke minds? The Lancet 2000;355:460-463.
1998 Aug;29(8): 1525-1530. 56 Surgeon General’s Report materials: Chapter 4 Adults
38 Kamack TW, et al. Exaggerated blood pressure and Mental Health.
responses during mental stress are associated with 57 Taylor J, et al. Individual differences in electrodermal
enhanced carotid atherosclerosis in middle-aged Finnish responsivity to predictable aversive stimuli and substance
men: Findings from the Kuopio Ischemic Heart Disease dependence. Psychophysiol-ogy 1999 Mar;36(2):193-
Study. Circulation 1997 Dec 2; 96(11):3842-3848. 198.
39 Stoney CM, Hughes JW. Lipid reactivity among men 58 Goetzel RZ, et al. The relationship between modifiable
with a parental history of myocardial infarction. health risks and health care expenditures. An analysis of
Psychophysiology 1999 Jul;36(4):484-490. the multi-employer HERO health risk and cost database.
40 Lampert R, et al. Destabilizing effects of mental stress The Health Enhancement Research Or-ganization (HERO)
on ventricular arrhythmias in patients with implantable Research Committee. J Occup Environ Med 1998
cardioverter-defibrillators. Circulation 2000 Jan 18; Oct;40(10):843-854.
101(2): 158-164. 59 The material in this section is based on several refer-
41 Everson SA, Lynch JW. Interaction of workplace ences that are not shown as specific endnotes. These ref-
demands and cardiovascular reactivity in progression of erences are:
carotid atherosclerosis: Population based study. BMJ 1997 a. Mental Health: A Report of the Surgeon General, chap-
February 22;314:553. ter 4.
42 Cohen F, Kemeny ME, Kearney KA, Zegans LS, b. National Institute of Mental Health. Anxiety Disorders.
Neuhaus JM, Conant MA. Persistent stress as a predictor NIH Publication No. 97-3879 Printed 1994, Reprinted
of genital herpes recurrence. Arch Intern Med 1999;159 1995, 1997 Accessed on line at
(20): 2430-2436. http://www.nimh.nih.gov/anxiety/anxiety.cfm
43 Gordon GH, Bernstein MJ. Psychiatric mimics of aller- c. National Institute of Mental Health. Anxiety Disorders
gic airway disease. Immun and Aller Cl of North Am 1996 Research Fact Sheet. NIH Publication No. 00-4504.
February;16(1):199-214. Printed May 2000. No specific endnote notations are
44 Klinnert MD, Mrazek PJ, Mrazek DA. Early asthma shown when the material was ob-tained from one of
onset: The interaction between family stressors and these sources. However, information used from other
adaptive parenting. Psychiatry 1994 Feb;57(1):51-61. sources is cited where appropriate.
45 Geoffrey GH, Bernstein MJ. Psychiatric mimics of aller- 60 Cauffman E, et al. Posttraumatic stress disorder among
gic airway disease. Immun and Aller Cl of North Am female juvenile offenders. J Am Acad Child Adolesc
1996February;16(1):199-214. Psychiatry 1998 Nov;37(11):1209-1216.
46 Evans DL, Leserman J. Severe life stress as a predic- 61 Boscarino JA, Chang J. Electrocardiogram abnormali-
tor of early disease progression in HIV infection Am J ties among men with stress-related psychiatric disorders:
Psychiatry 1997;154(5):630-634. Implications for coronary heart disease and clinical
47 Theoharides TC, Singh LK, et al. Corticotropin-releas- research. Ann Behav Med 1999 Summer;21(3):227-234.
ing hormone induces skin mast cell degranulation and 62 Summerfield D. War and mental health: A brief
increased vascular permeability, a possible explanation for overview. BMJ 2000 Jul 22;321(7255):232-235.
its proinflammatory effects. Endocrinology 1998 Jan; 63 Summerfield D. War and mental health: A brief
139(1): 403-413. overview. BMJ 2000
48 Chassany O, Marquis P. Validation of a specific quality Jul 22;321(7255):232-235.
of life questionnaire for functional digestive disorders. 64 National Institute of Mental Health. Press Release.
Gut1999 Apr;44(4):527-533. “Launch of the NIMH Anxiety Disorders Education
49 Ge RS, Hardy DO. Developmental changes in gluco- Program” www.nimh.nih.gov/ publicat/anxiety.htm;
corticoid receptor and 11beta-hydroxysteroid dehydroge- accessed on August 3, 2000.
nase oxidative and reductive activities in rat Leydig cells. 65 Goenjian AK, et al. Prospective study of posttraumatic
Endocrinology 1997 Dec;138(12):5089-5095. stress, anxiety, and depressive reactions after earthquake
50 Luke B, Avni M. Work and pregnancy: The role of and political violence Am J Psychiatry 2000 Jun;157:911-
fatigue and the “second shift” on antenatal morbidity. Am 916. National Institute of Mental Health. Press Release.
J Obstet Gynecol 1999 Nov;181(5 Pt 1):1172-1179. “Launch of the NIMH Anxiety Disorders Education Pro-
51 Light KC. Stress in employed women: A woman’s work gram” www.nimh.nih.gov/publicat/anxiety.htm; accessed
is never done if she’s a working mom. Psychosom Med on August 3, 2000.
1997 Jul-Aug;59(4):360-361. 66 National Institute of Mental Health. Anxiety Disorders.
52 Carmichael SL, Shaw GM. Maternal life event stress NIH Publication No. 97-3879 Printed 1994, Reprinted
and congenital anomalies. Epidemiology 2000 Jan;11(1): 1995, 1997 Accessed on line at
30-35. http://www.nimh.nih.gov/anxiety/anxiety.cfm.
53 Brett KM, et al. Employment, job strain, and preterm 67 National Institute of Mental Health. Panic disorder
delivery among women in North Carolina. Am J Public treatment and referral: Information for health care pro-
Health 1997 Feb;87(2):199-204. fessionals. NIH Publication No. 94-3642 Printed 1994.
54 Forsen L, et al. Mental distress and risk of hip fracture. 68 National Institute of Mental Health. Anxiety Disorders.
228 IZLAZ IZ DEPRESIJE
NIH Publication No. 97-3879 Printed 1994, Reprinted of photo-therapy on serotonin and melatonin in non-sea-
1995, 1997 Accessed on line at sonal depression. Pharmacopsychiatry 1990 May;23(3):
http://www.nimh.nih.gov/anxiety/anxiety.cfm. 155-158.
69 National Institute of Mental Health. Press Release. 18 Nedley, N. Proof Positive: How to Reliably Combat
“Launch of the NIMH Anxiety Disorders Education Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition
Program” www.nimh.nih.gov/ publicat/anxiety.htm; acce- and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 p.
ssed on August 3, 2000. 193-210.
70 Mental Health: A Report of the Surgeon General. 19 National Institute of Mental Health. Anxiety Disorders
Department of Health and Human Services, National Research Fact Sheet. NIH Publication No. 00-4504.
Institutes of Health, National Institutes of Mental Health, Printed May 2000.
1999 p. 244. 20 Liu D, et al. Maternal care, hippocampal glucocorticoid
71 Angst J, Angst F, Stassen HH. Suicide risk in patients receptors, and hypothalamic-pituitary-adrenal responses
with major depressive disorder. J Clin Psychiatry 1999; 60 to stress. Science 1997 Sep 12;277(5332):1659-1662.
Suppl 2:57-62; discussion 75-6, 113-116. Cited in: Mental 21 Eisenberg L. Experience, brain, and behavior: The
Health: A Report of the Surgeon General, chapter 4. importance of a head start. Pediatrics 1999 May;103(5 Pt
1):1031-1035.
22 Wyman PA, et al. Caregiving and developmental fac-
8. poglavljem tors differentiating young at-risk urban children showing
1 Tanji JL The benefits of exercise for women. Clinical resilient versus stress-af-fected outcomes: A replication
Sports Med 2000 Apr; 19(2):175-85, vii. and extension. Child Dev 1999 May-Jun; 70(3):645-659.
2 Glenister D. Exercise and mental health: A review. J R 23 Schedler J, Health 1997 April; 74-78.
Soc Health 1996 Feb;116(1):7-13. 24 Weinstein L, Xie X, Cleanthous CC. Purpose in life,
3 Hoffman-Goetz L, Pedersen BK. Exercise and the boredom, and volunteerism in a group of retirees. Psychol
immune system: A model of the stress response? Rep 1995 Apr;76(2):482.
Immunol Today 1994 Aug;15(8):382-387. 25 Viswanathan R. Death anxiety, locus of control, and
4 Nieman DC, Henson DA, et al. Physical activity and purpose in life of physicians. Their relationship to patient
immune function in elderly women. Med Sci Sports Exerc death notification. Psycho-somatics 1996 Jul-
1993 Jul;25(7):823-831. Aug;37(4):339-345.
5 Nieman DC. Exercise, infection, and immunity. Int J 26 Jenkins CD, Stanton BA, Jono RT. Quantifying and pre-
Sports Med 1994 Oct;15 Suppl 3():S131-141. dicting recovery after heart surgery. Psychosom Med 1994
6 Carmack CL, et al. Aerobic fitness and leisure physical May-Jun;56(3):203-212.
activity as moderators of the stress-illness relation. Ann 27 Caine J. The effects of music on the selected stress
Behav Med 1999 Summer; 21(3):251-257. behaviors, weight, caloric and formula intake, and length
7 Martinsen EW. Physical fitness, anxiety and depression. of hospital stay of premature and low birth weight
Br J Hosp Med 1990 Mar;43(3):194,196,199. neonates in a newborn intensive care unit. J Music Ther
8 Hales RE, Stolt J. Exercise as a treatment option for 1991 Winter;28(4):180-192.
anxiety and depressive disorders. Mil Med 1987 28 Grafman J, Schwab K, et al. Frontal lobe injuries, vio-
Jun;152(6):299-302. lence, and aggression: A report of the Vietnam Head
9 Moraska A, Fleshner M. Voluntary physical activity pre- Injury Study Neurology 1996 May;46(5):1231-1238.
vents stress-induced behavioral depression and anti-KLH 29 Nedley, N. Proof Positive: How to Reliably Combat
antibody suppression. Am J Physiol Regul Integr Comp Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition
Physiol 2001 Aug;281(2):R484-9. and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 p.
10 Field T. J Pediatr Psychol 1997 Oct; 22(5):607-617. 211-236.
11 Field T. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1992 Jan; 30 Perl J. Sleep right in five nights: A clear and effective
31(1):125-131. guide for conquering insomnia. New York, NY: William
12 American Psychiatric Association. Diagnostic and Morrow and Com-pany Inc., 1993 p. 167.
Statistical Manual of Mental Disorders (DSM-IV). 1996. P 31 Smith JM. Mind Cure. In: The Ministry of Healing.
212-214. Nampa, ID: Pacific Press Publishing Association, 1905. p.
13 Nedley N. Proof Positive: How to Reliably Combat 251.
Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition 32 Smith JM. True Worship. In: Bible Training School.
and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 p. 1902-1917 (a periodical) October p. 1. Found In: John G.
411. Smith Estate. The Pub-lished Writings of John G. Smith.
14 Heinz A, Mann K, et al. Serotonergic dysfunction, neg- Version 2.0 (CD-ROM), 1995.
ative mood states, and response to alcohol. Alcohol Clin 33 Rice PL. The Concentration Techniques: Meditation
Exp Res 2001 Apr;25(4):487-495. and Biofeed-back. In: Stress and Health: Principles and
15 Lee S, et al. Prolonged exposure to intermittent alco- Practice for Coping and Wellness. Pacific Grove, CA:
hol vapors blunts hypothalamic responsiveness to Brooks/Cole Publishing Company, 1987 p. 309.
immune and non-immune signals. Alcohol Clin Exp Res 34 Rice PL. The concentration techniques: Meditation and
2000 Jan;24(1):110-122. biofeed-back. In: Stress and Health: Principles and
16 Chrousos G, et al. Annals of Internal Medicine August Practice for Coping and Wellness. Pacific Grove, CA:
1,1998; 129:229-240. Brooks/Cole Publishing Company, 1987 p. 313.
17 Rao ML, Muller-Oerlinghausen B, et al. The influence 35 Rice PL. The concentration techniques: Meditation and
biofeed-back. In: Stress and Health: Principles and
LITERATURA 229
Practice for Coping and Wellness. Pacific Grove, CA: Oct 20, 1999 issue of The Integrative Medicine Consult.
Brooks/Cole Publishing Company, 1987 p. 313. 68 Holroyd KA, Penzien DB. Pharmacological versus non-
36 Rice PL. The concentration techniques: Meditation and pharmacological prophylaxis of recurrent migraine
biofeed-back. In: Stress and Health: Principles and headache: A meta analytic review of clinical trials. Pain.
Practice for Coping and Wellness. Pacific Grove, CA: 1990;42:1-13.
Brooks/Cole Publishing Company, 1987 p. 305-312. 69 Lubar JF, et al. Evaluation of the effectiveness of EEG
37 Guyton AC. Textbook of Medical Physiology 8th edition. neurofeedback training for ADHD in a clinical setting as
Philadel-phia, PA: W.B. Saunders Co., 1991 p. 662-663. measured by changes in T.O.V.A. scores, behavioral rat-
38 Rice PL. The concentration techniques: Meditation and ings, and WISC-R performance. Bio-feedback and Self
biofeed-back. In: Stress and Health: Principles and Regul. 1995 Mar;20(1):83-99.
Practice for Coping and Wellness. Pacific Grove, CA: 70 Mathewson-Chapman M. Pelvic muscle exercise/bio-
Brooks/Cole Publishing Company, 1987 p. 308. feedback for urinary incontinence after prostatectomy: An
39 Benson H. The Relaxation Response. New York, NY: education program. J Cancer Educ. 1997;12(4):218-223.
William Morrow and Company Inc., 1975 p. 19. 71 Freedman RR. Physiological mechanisms of tempera-
40 Benson H. The Relaxation Response. New York, NY: ture biofeed-back. Biofeedback Self Regul 1991;Jun;
William Morrow and Company Inc., 1975 p. 19. 16(2): 95-115.
41 Rice PL. The concentration techniques: Meditation and 72 Freedman RR Physiological mechanisms of tempera-
biofeed-back. In: Stress and Health: Principles and ture biofeed-back. Biofeedback Self Regul 1991;
Practice for Coping and Wellness. Pacific Grove, CA: Jun;16(2):95-115.
Brooks/Cole Publishing Company, 1987 p. 308. 73 Saxby E; Peniston EG. Alpha-theta brainwave neuro-
42 Wenger MA, Bagchi BK. Studies of autonomic function feedback training: An effective treatment for male and
in practitioners of Yoga in India. Behavioral Science female alcoholics with depressive symptoms. J Clin
1961;6:312-323. Psychol. 1995 Sep;51(5):685-693.
43 Puente AE, Beiman I. The effects of behavior therapy, 74 Peniston E, Kulkosky P. Alpha-theta brainwave training
self-relaxation, and transcendental meditation on cardio- and beta-endorphin levels in alcoholics. Alcohol Clin Exp
vascular stress response. J Clin Psychol 1980 Jan;36(1): Res 1989 Apr;13(2):271-279.
291-295.
44 Dossey L. Healing Words: The Power of Prayer and the
Practice of Medicine. New York, NY. HarperCollins 9. poglavlje
Publishers, 1993:62-63. 1 Details on the life of Phineas Gage were obtained from
45 Smith JM. Desire of Ages. Public domain book. the following sources:Constantian HM. The Country
1898;Pp. 328-333. Doctor and His Illustrious Pa-tient. Worchester Medical
46 Matthew 11:28. The Holy Bible. KJV. News, Sept-Oct. 1972. Damasio H, Grabowski T, et al. The
47 Matthew 11:29. The Holy Bible. KJV. return of Phineas Gage: clues about the brain from the
48 1 Peter 5:7. The Holy Bible. KJV. skull of a famous patient. Science 1994 May 20;264
49 Psalm 147:4. The Holy Bible. KJV. (5162) :1102-1105. Fuster J. The Prefrontal Cortex,
50 Psalm 147:3. The Holy Bible. KJV. Anatomy, Physiology, and Neuropsychology of the Frontal
51 As did Hezekiah in Isaiah 37:14. The Holy Bible. KJV. Lobe—2nd edition. New York: Raven Press, 1989 p.
52 Psalm 40:8. The Holy Bible. KJV. 126. Koskoff Y, Goldhurst. Prologue. In: The dark side of
53 John 6:38. The Holy Bible. KJV. the house. New York: The Dial Press, 1968 p. I-XXII.
54 Matthew 6:26-34. The Holy Bible. KJV. Damasio H, Grabowski T, et al. The return of Phineas
55 Revelation 21:6. The Holy Bible. KJV. Gage: clues about the brain from the skull of a famous
56 Ex. 33:13, 14. The Holy Bible. KJV. patient. Science 1994 May 20;264(5162):1102-1105.
57 Jer. 6:16. The Holy Bible. KJV. 2 Robinson RG, Szetela B. Mood change following left
58 Isa. 48:18. The Holy Bible. KJV. hemispheric brain injury. Ann Neurol 1981;9:447-453.
59 Isa. 26:3. The Holy Bible. KJV. 3 Robinson R, Kubos K, et al. Mood disorders in stroke
60 Physicians' Desk Reference for Herbal Medicines, First patients: Importance of location of lesion. Brain
Edition; 1998:1043-1045. 1984;107:81-93.
61 Physicians' Desk Reference for Herbal Medicines, First 4 Bench C, Friston K, et al. The anatomy of melancholia—
Edition; 1998:929-930. focal abnormalities of cerebral blood flow in major
62 Physicians' Desk Reference for Herbal Medicines, First depression. Psychol Med 1992;22:607-615.
Edition; 1998:967-969. 5 Baxter L Jr, Schwartz J, et al. Reduction of prefrontal
63 Physicians' Desk Reference for Herbal Medicines, First cortex glucose metabolism common to three types of
Edition; 1998:1204-1207. depression. Arch Gen Psychiatry 1989;46:243-250.
64 Schafer AT, Microscopic examination of Guarana pow- 6 Sarazin M, Pillon B, et al. Clinicometabolic dissociation
der-Paullinia cupana Kunth Arch Kriminol 1999 Jul- of cognitive functions and social behavior in frontal lobe
Aug;204(1-2):23-27. lesions. Neurology 1998 Jul;51(1):142-148.
65 Ehrenfried JA , Evers M, et al. Caloric restriction 7 Tasman: Psychiatry, 1st ed. W. B. Saunders Company.
increases the expression of heat shock protein in the gut. 1997 p. 491-492.
Annals of surgery 1996 May(5):593. 8 Galynker I, Cai J, et al. Hypofrontality and negative
66 Kiecolt-Glaser JK, et al. Modulation of cellular immuni- symptoms in major depressive disorder. J Nucl Med 1998
ty in medical students. J Behav Med 1986 Feb;9(1):5-21. Apr 39(4):608-612.
67 "Biofeedback: A tool in learning to regulate the body"
230 IZLAZ IZ DEPRESIJE
9 Videbech P. PET measurements of brain glucose metab- in neuropsychiatric disorders. Arch Gen Psychiatry
olism and blood flow in major depressive disorder: A crit- 2000;57:925-935.
ical review. Acta Psychiatr Scand 2000 Jan;101(1):11-20. 28 Drevets W. Prefrontal cortical-amygdalar metabolism
10 Luria A. Higher cortical functions in man. New York: in major depression. Ann N Y Acad Sci 1999 Jun 29;877:
Basic Books. 614-637.
11 Dubois B, Levy R, et al. Experimental approach to pre- 29 Drevets W. Functional anatomical abnormalities in lim-
frontal functions in humans. In: Grafman J, Boller F, bic and prefrontal cortical structures in major depression.
Holyoak KJ, eds. Structure and functions of the human Prog Brain Res 2000;126:413-431.
prefrontal cortex. Ann NY Acad Sci 1995;179:41-60. 30 Parashos I, Tupler L, et al. Magnetic-resonance mor-
12 Damasio A, Tranel D, Damasio H. Somatic markers and phometry in patients with major depression. Psychiatry
the guidance of behavior: Theory and preliminary testing. Res 1998 Nov 9;84(1):7-15.
In: Levin HS, Eisenberg H, Benton A, eds. Frontal lobe 31 Drevets W. Prefrontal cortical-amygdalar metabolism
function and dysfunction. Ox-ford: Oxford University in major depression. Ann N Y Acad Sci 1999 Jun 29;877:
Press, 1991:217-229. 614-637.
13 Stuss D, Benson D. The frontal lobes. New York: Raven 32 Price B, Daffner KR, et al. The compartmental learning
Press, 1986. 14 Lhermitte F, Pillon B, Serdaru M. Human disabilities of early frontal lobe damage. Brain 1990 Oct;
autonomy and the frontal lobes. Part I: Imitation and uti- 113 (Pt 5): 1383-1393.
lization behaviors: A neuro-psychological study of 75 33 Stuss D, Benson D. The Frontal Lobes. New York:
patients. Ann Neurol 1986;19:326-334. Raven Press, 1986 p. 5, 204.
15 Dubois B, Levy R, et al. Experimental approach to pre- 34 Fulton J, editor. The Frontal Lobes. New York: Hafner
frontal functions in humans. In: Grafman J, Boller F, Publishing. Company, 1966 p. 27,59.
Holyoak KJ, eds. Structure and functions of the human 35 Moore K. Clinically Oriented Anatomy. Baltimore, MD:
prefrontal cortex. Ann NY Acad Sci 1995;179:41-60. Williams and Wilkens, 1980 p. 935.
16 Damasio A, Tranel D, Damasio H. Somatic markers and 36 Baldwin B. The Front-Brain. Journal of Health and
the guidance of behavior: Theory and preliminary testing. Healing 1983;9(1):8-10,26,27,30.
In: Levin HS, Eisenberg H, Benton A, eds. Frontal lobe 37 Price B, Daffner K, et al. The compartmental learning
function and dysfunction. Ox-ford: disabilities of early frontal lobe damage. Brain 1990
Oxford University Press, 1991:217-229. Oct;113(Pt 5):1383-1393.
17 Sarazin M, Pillon B, et al. Clinicometabolic dissociation 38 Fuster J. The prefrontal cortex, anatomy, physiology,
of cognitive functions and social behavior in frontal lobe and neuropsychology of the frontal lobe 2nd edition. New
lesions. Neurology 1998 Jul;51(1):142-148. York: Raven Press, 1989 p. 129,154.
18 Kim J, Choi-Kwon S. Poststroke depression and emo- 39 Guyton A. Textbook of medical physiology 6th edition.
tional inconti-nence: Correlation with lesion location. Philadelphia: WB Saunders Company, 1981 p. 689-690.
Neurology 2000;54(9):1805-1810. 40 Best C, Taylor N. The physiological basis of medical
19 Hirono N, Mori E, et al. Frontal lobe hypometabolism practice 5th edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins
and depression in Alzheimer’s disease. Neurology 1998 Company, 1950 p. 1023,1024.
Feb;50(2):380-383. 41 Baldwin B. The front brain. Journal of Health and
20 Drevets W. Prefrontal cortical-amygdalar metabolism Healing 1983;9(1):9.
in major depression. Ann N Y Acad Sci 1999 Jun 29; 42 George M, Ketter TA, Post RM. SPECT and PET imag-
877:614-637. ing in mood disorders. J Clin Psychiatry 1993 Nov;54
21 Steingard R, Yurgelun-Todd D, et al. Increased Suppl:6-13.
orbitofrontal cortex levels of choline in depressed adoles- 43 Robert, J. Behavioural disorders are overdiagnosed in
cents as detected by in vivo proton magnetic resonance U.S. British Medical Journal 1996 March 16;312(7032):
spectroscopy. Biol Psychiatry 2000 Dec 1;48(11):1053- 657.
1061. 44 Stuss D, Benson D. The frontal fobes. New York: Raven
22 Lane R, Reiman E, Ahern GL, et al.. Neuroanatomical Press, 1986 p. 243.
correlates of happiness, sadness, and disgust. Am J 45 Baldwin B. The front brain and the minister. Ministry
Psychiatry 1997;154:926-933. Magazine 1990 Jan:20-23.
23 Bench C, Friston J, et al. Regional cerebral blood flow 46 Sarazin M, Pillon B, et al. Clinicometabolic dissociation
in depression measured by positron emission tomogra- of cognitive functions and social behavior in frontal lobe
phy: The relationship with clinical dimensions. Psychol lesions. Neurology 1998 Jul;51(1):142-148.
Med 1993;23:579-590. 47 Grafman J, Schwab K, et al. Frontal lobe injuries, vio-
24 Bench C, Frackowiak R, Dolan R. Changes in regional lence, and aggression: A report of the Vietnam Head
cerebral blood flow on recovery from depression. Psychol Injury Study. Neurology May 1996;46(5):1231-1238.
Med 1995 Mar;25(2):247-261. 48 Asnis G, Kaplan M, et al. Violence and homicidal
25 Drevets W. Functional anatomical abnormalities in lim- behaviors in psychiatric disorders. Psychiatric Clinics of
bic and pre-frontal cortical structures in major depression. North America June 1997;20(2):405-425.
Prog Brain Res 2000;126:413-431. 49 Jordan K, Schlenger W, Fairbank J, et al. Prevalence of
26 Steingard R, Renshaw P, et al. Structural abnormalities psychiatric disorders among incarcerated women: II.
in brain magnetic resonance images of depressed chil- Convicted felons entering prison. Arch Gen Psychiatry
dren. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1996 Mar;35(3): 1996;53:513-519.
307-11. 50 Arango V, Underwood M, et al. Localized alterations in
27 Sapolsky R. Glucocorticoids and hippocampal atrophy pre- and postsynaptic serotonin binding sites in the ven-
LITERATURA 231
trolateral prefrontal cortex of suicide victims. Brain Res rapid-rate transcranial magnetic stimulation of the left
1995;688:121-133. dorsolateral prefrontal cortex in drug resistant depression.
51 Mann J, Huang Y, et al. Serotonin transporter gene Lancet 1996;348:233-237.
promoter polymorphism (5-HTTLPR) and prefrontal corti- 71 Teneback C, Nahas Z, et al. Changes in prefrontal cor-
cal binding in major depression and suicide. Arch Gen tex and paralimbic activity in depression following two
Psychiatry 2000;57:729-738. weeks of daily left pre-frontal TMS. J Neuropsychiatry Clin
52 Arango V, Underwood M, et al. Localized alterations in Neurosci 1999 Fall;11(4):426-435.
pre- and postsynaptic serotonin binding sites in the ven- 72 George M, Wassermann EM, et al. Daily repetitive tran-
trolateral prefrontal cortex of suicide victims. Brain Res scranial magnetic stimulation (rTMS) improves mood in
1995;688:121-133. depression. Neuroreport 1995;6:1853-1856.
53 Mann J. Violence and aggression. In: Bloom FE, Kupfer 73 Figiel GS, Epstein C, et al. The use of rapid rate tran-
DJ, eds. Psychopharmacology: The fourth generation of scranial magnetic stimulation (rTMS) in refractory
progress. New York, NY: Raven Press; 1995:1919-1928. depressed patients. J Neuropsychiatry Clin Neurosci 1998;
54 Weiner R. Retrograde amnesia with electroconvulsive 10:20-25.
therapy: characteristics and implications Arch Gen 74 Menkes D, Bodnar P, et al. Right frontal lobe slow fre-
Psychiatry 2000 June;57(6):591,592. quency repetitive transcranial magnetic stimulation (SF r-
55 Kelly K, Zisselman M. Update on electroconvulsive TMS) is an effective treatment for depression: a case-con-
therapy (ECT) in older adults. J Am Geriatr Soc 2000 trol pilot study of safety and efficacy. J Neurol Neurosurg
May;48(5):560-566. Psychiatry 1999 Jul;67(1):113-115.
56 Nobler M, Sackeim HA, et al. Regional cerebral blood 75 Klein E, Kreinin I, et al. Therapeutic efficacy of right
flow in mood disorders, III: Treatment and clinical prefrontal slow repetitive transcranial magnetic stimula-
response. Arch Gen Psychiatry 1994;51:884-897. tion in major depression: A double-blind controlled study.
57 Fink M, Kellner CH. Certification in ECT. J ECT Arch Gen Psychiatry. 1999 Apr;56(4):315-320.
1998;14:1-4. 76 George M, Lisanby SH, Sackeim HA. Transcranial mag-
58 Weiner R. Retrograde amnesia with electroconvulsive netic stimulation: Applications in neuropsychiatry. Arch
therapy: characteristics and implications Arch Gen Gen Psychiatry 1999;56:300-311.
Psychiatry 2000 June;57(6):591,592. 77 George MS, Lisanby SH, Sackeim HA. Transcranial
59 Squire L, Slater PC, Miller PL. Retrograde amnesia and magnetic stimulation: Applications in neuropsychiatry.
bilateral electroconvulsive therapy: Long-term follow-up. Arch Gen Psychiatry 1999;56:300-311.
Arch Gen Psychiatry 1981;38:89-95. 78 Grunhaus L, Dannon PN, et al. Repetitive transcranial
60 Squire L. Amnesia for remote events following electro- magnetic stimulation is as effective as electroconvulsive
convulsive therapy. Behav Biol 1974;12:119-125. therapy in the treatment of nondelusional major depres-
61 Weiner R, Rogers HJ, et al. Effects of stimulus param- sive disorder: An open study. Biol Psychiatry 2000 Feb
eters on cognitive side effects. Ann N Y Acad Sci 15;47(4):314-324.
1986;462:315-325. 79 Pascual-Leone A, Rubio B, et al. Beneficial effect of
62 Squire L, Slater PC. Electroconvulsive therapy and rapid-rate transcranial magnetic stimulation of the left
complaints of memory dysfunction: A prospective three- dorsolateral prefrontal cortex in drug-resistant depres-
year follow-up study. Br J Psychiatry 1983;142:1-8. sion. Lancet 1996;348:233-237.
63 Lisanby S, Maddox JH, et al. The effects of electro- 80 Segman R, Shapira B, et al. Onset and time course of
convulsive therapy on memory of autobiographical and antidepressant action: Psychopharmacological implica-
public events. Arch Gen Psychiatry 2000;57:581-590. tions of a controlled trial of electroconvulsive therapy.
64 Kelly K, Zisselman M. Update on electroconvulsive Psychopharmacology 1995;119:440-448.
therapy (ECT) in older adults. J Am Geriatr Soc 2000 81 Nobler MS, Sackeim HA, et al. Quantifying the speed
May;48(5):560-566. of symptomatic improvement with electroconvulsive ther-
65 George MS, Lisanby SH, Sackeim HA. Transcranial apy: Comparison of alternative statistical methods. Con-
Magnetic Stimulation: Applications in neuropsychiatry. vulsive Ther 1997;13:208-221.
Arch Gen Psychiatry 1999;56:300-311. 82 Grunhaus L, Dannon P, Schrieber S. Effects of tran-
66 Menkes D, Bodnar P, et al. Right frontal lobe slow fre- scranial magnetic stimulation on severe depression:
quency repetitive transcranial magnetic stimulation (SF r- Similarities with ECT [ab-stract]. Biol Psychiatry 1998; 43:
TMS) is an effective treatment for depression: A case- 76.
control pilot study of safety and efficacy. J Neurol 83 Conca A, Koppi S, et al. Transcranial magnetic stimu-
Neurosurg Psychiatry 1999 Jul;67(1):113-115. lation: A novel antidepressive strategy? Neuropsychobio-
67 Galynker I, Cai J, et al. Hypofrontality and negative logy 1996;34:204-207.
symptoms in major depressive disorder. J Nucl Med 1998 84 Saypol JM, Roth BJ, et al. A theoretical comparison of
Apr; 39(4):608-612. electric and magnetic stimulation of the brain. Ann
68 Bench C, Friston KJ, et al. Regional cerebral blood flow Biomed Eng 1991;19:317-328.
in depression measured by positron emission tomogra- 85 Fink M. Convulsive Therapy: Theory and Practice. New
phy: The relationship with clinical dimensions. Psychol York, NY: Raven Press; 1979.
Med 1993;23:579-590. 86 George MS, Lisanby SH, Sackeim HA. Transcranial
69 Bench C, Frackowiak R, Dolan R. Changes in regional magnetic stimulation: Applications in neuropsychiatry.
cerebral blood flow on recovery from depression. Psychol Arch Gen Psychiatry 1999;56:300-311.
Med 1995 Mar;25(2):247-261. 87 Pascual-Leone A, Hallett M. Induction of errors in a
70 Pascual-Leone A, Rubio B, et al. Beneficial effect of delayed response task by repetitive transcranial magnetic
232 IZLAZ IZ DEPRESIJE
stimulation of the dorsolateral prefrontal cortex. Therapeutics 7th edition. New York, NY: MacMillan
Neuroreport 1994;5:2517-2520. Publishing Company, 1985 p. 396-397,595.
88 Grafman J, Pascual-Leone A, et al. Induction of a recall 105 George MS, Ketter TA, Post RM. SPECT and PET
deficit by rapid-rate transcranial magnetic stimulation. imaging in mood disorders. J Clin Psychiatry 1993 Nov;54
Neuroreport 1994;5:1157-1160. Suppl():6-13.
89 Little JT, Kimbrell TA, et al. Cognitive effects of 1- and 106 Passero S, Nardini M, Battistini N. Regional cerebral
20-hertz repetitive transcranial magnetic stimulation in blood flow changes following chronic administration of
depression: Preliminary report. Neuropsychiatry Neuro- antidepressant drugs. Prog Neuropsychopharmacol Biol
psychol Behav Neurol 2000 Apr;13(2):119-124. Psychiatry 1995 Jul;19(4):627-636.
90 Pascual-Leone A, Catala M, et al. Lateralized effect of 107 Mathew RJ, Barr DL, Weinman ML Caffeine and cere-
rapid-rate transcranial magnetic stimulation of the pre- bral blood flow. Br J Psychiatry 1983 Dec;143:604-8.
frontal cortex on mood. Neurology 1996 Feb;46(2):499- 108 Mathew RJ, Wilson WH. Caffeine induced changes in
502. cerebral circulation. Stroke 1985 Sep-Oct;16(5):814-817.
91 Mosimann UP, Rihs TA, et al. Mood effects of repetitive 109 Cameron OG, Modell JG, Hariharan M. Caffeine and
transcranial magnetic stimulation of left prefrontal cortex human cerebral blood flow: A positron emission tomogra-
in healthy volunteers. Psychiatry Res 2000 Jul 17;94(3): phy study. Life Sci 1990;47(13):1141-1146.
251-256. 110 Jacobsen BK , Hansen V. Caffeine and health. Br Med
92 George MS, Wassermann EM, et al. Changes in mood J (Clin Res Ed) 1988 Jan 23;296(6617):291.
and hormone levels after rapid-rate transcranial magnetic 111 Lin Y, Phillis JW. Chronic caffeine exposure enhances
stimulation (rTMS) of the prefrontal cortex. J Neuro- adenosinergic inhibition of cerebral cortical neurons. Brain
psychiatry Clin Neurosci 1996 Spring;8(2):172-180. Res 1990 Jun 18;520(1-2):322-323.
93 Ahlbom A, Day N, et al. A pooled analysis of magnetic 112 Shi D, Nikodijevic O, et al. Chronic caffeine alters the
fields and childhood leukaemia. Br J Cancer 2000 Sep; density of adenosine, adrenergic, cholinergic, GABA, and
83(5): 692-698. serotonin receptors and calcium channels in mouse brain.
94 Monitoring the future survey. Released December 20, Cell Mol Neurobiol 1993 Jun;13(3):247-261.
1996 by Donna Shalala, Secretrary Department of Health 113 Curatolo PW, Robertson D. The health consequences
and Human Services. Also National Parents Research of caffeine. Ann Intern Med 1983 May;98(5 Pt 1):641-
Institute for Drug Education (PRIDE) survey, September, 653.
1996. Atlanta GA. 114 Lin Y, Phillis JW. Chronic caffeine exposure enhances
95 Mathias R. Studies show cognitive impairments linger adenosinergic inhibition of cerebral cortical neurons. Brain
in heavy marijuana users. NIDA notes (National Institute Res 1990 Jun 18;520(1-2):322-323.
on Drug Abuse) May/June 1996;11(3):1,4,9. 115 Moriyama T, Uezu K, et al. Effects of dietary phos-
96 Fried PA, Gray R, Watkinson B. A follow-up study of phatidylcholine on memory in memory deficient mice with
attentional behavior in 6-year-old children exposed pre- low brain acetylcholine concentration. Life Sci 1996;58(6):
natally to marihuana, cigarettes, and alcohol. Neuroto- PL111-118.
xicology & Teratology 1992 Sep-Oct; 14(5):299-311. 116 Floyd EA, Young-Seigler AC, et al. Chronic ethanol
97 Wang GJ, Volkow ND, et al. Functional importance of ingestion produces cholinergic hypofunction in rat brain.
ventricular enlargement and cortical atrophy in healthy Alcohol 1997 Jan-Feb; 14(1):93-98.
subjects and alcoholics as assessed with PET, MR imag- 117 Curatolo PW, Robertson D. The health consequences
ing, and neuropsychologic testing. Radiol-ogy 1993 of caffeine. Ann Intern Med 1983 May;98(5 Pt 1):641-
Jan;186(1):59-65. 653.
98 Parker DA, Parker ES, et al. Alcohol use and cognitive 118 Curatolo PW, Robertson D. The health consequences
loss among employed men and women. Am J Public of caffeine. Ann Intern Med 1983 May;98(5 Pt 1):641-
Health 1983 May;73(5):521-526. 653.
99 Zador PL. Alcohol-related relative risk of fatal driver 119 Rall TW. Central nervous system stimulants [contin-
injuries in relation to driver age and sex. J Stud Alcohol ued]: The Methylxanthines . In: Gilman AG, Goodman LS,
1991 Jul;52(4):302-310. et al, editors. Goodman and Gilman’s The Pharmacologic
100 Kruger A. Chronic psychiatric patients’ use of caf- Basis of Therapeutics 7th edition. New York, NY: Mac-
feine: Pharmacological effects and mechanisms. Psychol Millan Publishing Company, 1985 p. 595-596.
Rep 1996 Jun;78(3 Pt 1):915-923. 120 Edelmann RJ, Moxon S. The effects of caffeine on
101 Edelmann RJ, Moxon S. The effects of caffeine on psychological functioning. Nutr Health 1985;4(1):29-36.
psychological functioning. Nutr Health 1985;4(1):29-36. 121 Smoke gets in your brain. Science News 1993 Jan
102 Ferre S, Popoli P, et al. Postsynaptic antagonistic 16;143(3):46-47.
interaction between adenosine A1 and dopamine D1 122 Boden-Albala B, Sacco RL Lifestyle factors and stroke
receptors. Neuroreport 1994 Dec 30;6(1):73-76. risk: Exercise, alcohol, diet, obesity, smoking, drug use,
103 Ferre S, O’Connor WT, et al. Antagonistic interaction and stress. Curr Atheroscler Rep 2000 Mar;2(2):160-166.
between adenosine A2A receptors and dopamine D2 123 Doll R, Peto R, et al. Smoking and dementia in male
receptors in the ventral striopallidal system. Implications British doctors: Prospective study. BMJ 2000 April
for the treatment of schizophrenia. Neuroscience 1994 22;320:1097-1102.
Dec;63(3):765-773. 124 Tyas SL, Pederson LL, Koval JJ. Is smoking associat-
104 Baldessarini RJ. Drugs and the treatment of psychi- ed with the risk of developing Alzheimer’s disease?
atric disorders. In: Gilman AG, Goodman LS, et al, editors. Results from three Canadian data sets. Ann Epidemiol
Goodman and Gilman’s The Pharmacologic Basis of 2000 Oct;10(7):409-16.
LITERATURA 233
125 Fox NL, Hebel JR, Sexton M. Prenatal exposure to viewing and early initiation of sexual intercourse: Is there
tobacco: II. Ef-fects on cognitive functioning at age three. a link? J Homosex 1991;21(1-2):93-118.
Int J Epidemiol 1990 Mar;19(1):72-77. 146 Hundt, Reed E. Chairman, Federal Communications
126 Breslau N. Psychiatric comorbidity of smoking and Commission. Delivered before the National Press Club,
nicotine dependence. Behav Genet 1995 Mar;25(2):95- Washington, D, July 27, 1995.
101. 147 Tucker D, Dawson S. Asymmetric EEG changes as
127 Breslau N, Kilbey M, Andreski P Nicotine dependence, method actors generated emotions. Biol Psychol 1984
major depression, and anxiety in young adults. Arch Gen Aug;19(1):63-75.
Psychiatry 1991 Dec;48(12):1069-1074. 148 Stoleru S, Gregoire MC, et al. Neuroanatomical corre-
128 Kendler KS, Neale MC, et al. Smoking and major lates of visually evoked sexual arousal in human males.
depression. A causal analysis. Arch Gen Psychiatry 1993 Arch Sex Behav 1999 Feb;28(1):1-21.
Jan;50(1):36-43. 149 Hammen C, Henry R, Daley S. Depression and sensi-
129 Wennmalm A Effect of cigarette smoking on basal tization to stressors among young women as a function of
and carbon dioxide stimulated cerebral blood flow in man. childhood adversity. J Con-sult Clin Psychol 2000
Clin Physiol 1982 Dec;2(6):529-535. Oct;68(5):782-787.
130 Nakamura H, Tanaka A, et al. Activation of fronto-lim- 150 Daley S, Hammen C, Rao U Predictors of first onset
bic system in the human brain by cigarette smoking: Eva- and recurrence of major depression in young women dur-
luated by a CBF measurement. Keio J Med 2000 Feb;49 ing the 5 years following high school graduation. J Ab-
Suppl 1:A122-124. norm Psychol 2000 Aug;109(3):525-533.
131 Domino EF, Minoshima S, et al. Nicotine effects on 151 Simons D, Silveira WR. Post-traumatic stress disorder
regional cerebral blood flow in awake, resting tobacco in children after television programmes. BMJ 1994 Feb
smokers. Synapse 2000 Dec 1;38(3):313-321. 5;308:389-390.
132 Othmer E, Othmer JP, Othmer SC. Brain functions and 152 Forbes F, McClure I. The terror of television: Made
psychiatric disorders: A clinical view. Psychiatric Clinics of worse by family stress BMJ 1994 Mar 12;308:714.
North America 1998 Sept 21(3):517-s566. 153 Baillie M, Thompson A, Kaplan C. The terror of tele-
133 Quattrocki E, Baird A, Yurgelun-Todd D. Biological vision. Anxious children at greater risk. BMJ. 1994 Mar
aspects of the link between smoking and depression. 12;308(6930):714.
Harvard Rev Psychiatry 2000;8:99-110. 154 Morris, F as quoted Mander J. Four Arguments for the
134 Mander J. Four Arguments for the Elimination of Elimination of Television. New York, NY: Quill, 1977 p.
Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 195-202. 197.
135 Jerry Mander quoting Merrelyn and Fred Emery, then 155 Mander J. Four Arguments for the Elimination of
at the Center for Continuing Education, Australian Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 210.
National University at Canberra. In: Mander J. Four 156 Krugman, H as cited in Mander J. Four Arguments for
Arguments for the Elimination of Television. New York, the Elimination of Television. New York, NY: Quill, 1977 p.
NY: Quill, 1977 p. 205-211. 209.
136 Guyton AC. Textbook of Medical Physiology 8th edi- 157 Peper, E. as cited in Mander J. Four Arguments for the
tion. Philadelphia: WB. Saunders Company, 1991 p. 662- Elimination of Television. New York, NY: Quill, 1977 p.
663. 211.
137 Mander J. Four Arguments for the Elimination of 158 Toffler A. Future Shock. New York, NY: Random
Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 196. House Inc., 1970.
138 Frumkin LR, Ripley HS, Cox GB. Changes in cerebral 159 Rubinstein E. Television and behavior. Research con-
hemispheric lateralization with hypnosis. Biol Psychiatry clusions of the 1982 NIMH Report and their policy impli-
1978 Dec;13(6):741-750. cations. American Psychologist, 1983 p. 820-825.
139 Crawford H, Crawford K, Koperski BJ. Hypnosis and 160 Zuckerman D, Zuckerman B. Television’s impact on
lateral cerebral function as assessed by dichotic listening. children. Pediatrics 1985 Feb;75(2):233-240.
Biol Psychiatry 1983 Apr;18(4):415-427. 161 Dietz W, Gortmaker S. TV or not TV: Fat is the ques-
140 Crawford H, Clarke SW, Kitner-Triolo M. Self-generat- tion. Pediatrics 1993 Feb;91(2):499-501.
ed happy and sad emotions in low and highly hypnotiza- 162 Lyle J, Hoffman H. Children’s Use of Television and
ble persons during waking and hypnosis: Laterality and Other Media. In: Rubinstein EA, Comstock GA, Murray JP,
regional EEG activity differences. Int J Psychophysiol 1996 editors. Television and Social Behavior, 4: Television in
Dec;24(3):239-66. Day-to-Day Life: Patterns of Use. Wash-ington, DC: U.S.
141 De Pascalis V, Ray WJ, et al. EEG activity and heart Government Printing Office, 1972.
rate during recall of emotional events in hypnosis: 163 Shapira N. Psychiatric features of individuals with
Relationships with hypnotiz-ability and suggestibility. Int J problematic internet use. J Affect Disord 2000 Jan-Mar;
Psychophysiol 1998 Aug;29(3):255-275. 57 (1-3):267-72.
142 Morris, F as quoted in Mander J. Four Arguments for 164 Kraut R, et al. Internet paradox. A social technology
the Elimination of Television. New York, NY: Quill, 1977 p. that reduces social involvement and psychological well-
208. being? Am Psychol 1998 Sep; 53(9):1017-1031.
143 Zuckerman D, Zuckerman B. Television’s impact on 165 Young K. Psychology of computer use: XL. Addictive
children. Pediatrics 1985 Feb;75(2):233-240. use of the Internet: A case that breaks the stereotype.
144 Mander J. Four Arguments for the Elimination of Psychol Rep - 1996 Dec; 79 (3 Pt 1): 899-902.
Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 194-196. Young K. Internet addiction affects lives and marriages.
145 Peterson J, Moore K, Furstenberg F Jr. Television Annual meeting of the American Psychological Associ-
234 IZLAZ IZ DEPRESIJE
ation, August 1999, Boston, MA. subjected to a stressful task? Appetite 1998 Aug;31(1):
166 George M, Ketter T, et al. Brain activity during tran- 49-65.
sient sadness and happiness in healthy women. Am J 185 Markus R, Panhuysen G, et al. Effects of food on cor-
Psychiatry 1995 Mar;152(3):341-351. tisol and mood in vulnerable subjects under controllable
167 Byrne A, Byrne D. The effect of exercise on depres- and uncontrollable stress. Physiol Behav 2000 Aug-
sion, anxiety and other mood states: A review. J Sep;70(3-4):333-342.
Psychosom Res 1993 Sep;37(6):565-574. 186 Epel E, Lapidus R, et al. Stress may add bite to
168 Petruzzello S, Landers D. State anxiety reduction and appetite in women: a laboratory study of stress-induced
exercise: Does hemispheric activation reflect such cortisol and eating behavior. Psychoneuroendocrinology
changes? Med Sci Sports Exerc 1994 Aug;26(8):1028- 2001 Jan;26(1):37-49.
1035. 187 Pennington J. Supplementary tables: Sugars. In:
169 Jones N, Field T. Massage and music therapies atten- Bowes and Church’s Food Values of Portions Commonly
uate frontal EEG asymmetry in depressed adolescents. Used, Fifteenth Edition. Philadel-phia, PA: JB Lippincott
Adolescence 1999 Fall;34(135):529-534. Company, 1989.
170 Field T, Ironson G, et al. Massage therapy reduces 188 Lloyd H, Green M, Rogers P. Mood and cognitive per-
anxiety and enhances EEG pattern of alertness and math formance effects of isocaloric lunches differing in fat and
computations. Int J Neurosci 1996 Sep;86(3-4):197-205. carbohydrate content. Physiol Behav 1994 Jul;56(1):51-
171 Guyton A. Textbook of Medical Physiology 8th edition. 57.
Philadelphia: WB. Saunders Company, 1991 p. 684-685. 189 Beauchene R, Bales C, et al. Effect of age of initiation
172 Guyton A. Textbook of Medical Physiology 8th edition. of feed restriction on growth, body composition, and
Philadelphia: WB. Saunders Company, 1991 p. 684-685. longevity of rats. J Gerontol 1986 Jan;41(1):13-19.
173 Prinz R, Riddle D. Associations between nutrition and 190 Means L, Higgins J, Fernandez T. Mid-life onset of
behavior in 5-year-old children. Nutr Rev 1986 May;44 dietary restriction extends life and prolongs cognitive
Suppl:151-158. functioning. Physiol Behav 1993 Sep;54(3):503-508.
174 Blackman J, Towle V, et al. Hypoglycemic thresholds 191 Fraser G, Singh P, Bennett H. Variables associated
for cognitive dysfunction in humans. Diabetes 1990 with cognitive function in elderly California Seventh-day
Jul;39(7):828-835. Adventists. Am J Epidemiol 1996 Jun 15;143(12):1181-
175 Ryan C, Atchison J, et al. Mild hypoglycemia associ- 1190.
ated with deterioration of mental efficiency in children 192 Field T, Martinez A, et al. Music shifts frontal EEG in
with insulin-dependent diabetes mellitus. J Pediatr 1990 depressed adolescents. Adolescence 1998 Spring;33
Jul;117(1 Pt 1):32-38. (129): 109-116.
176 Haber G, Heaton KW, et al. Depletion and disruption 193 Jones NA, Field T. Massage and music therapies
of dietary fiber. Effects on satiety, plasma-glucose, and attenuate frontal EEG asymmetry in depressed adoles-
serum-insulin. Lancet 1977 Oct 1;2(8040):679-682. cents. Adolescence 1999 Fall;34(135):529-534.
177 Beaser R. Outsmarting diabetes: A dynamic approach 194 McElwain J. Personal Communication. Retired Chair of
for reducing the effects of insulin-dependent diabetes. Music Therapy Department, Phillips University. Enid, OK.
(Joslin Diabetes Center Boston, MA). Minneapolis, MN: 195 McElwain J. Personal Communication. Retired Chair of
Chronimed Publishing, 1994 p. 87. Music Therapy Department, Phillips University. Enid, OK.
178 Jenkins D. Carbohydrates: (B) Dietary fiber. In: Shils 196 Schreckenberg G, Bird HH. Neural plasticity of MUS
M, Young V, editors. Modern Nutrition in Health and musculus in response to disharmonic sound. The Bulletin,
Disease 7th edition. Philadel-phia, PA: Lea and Febiger, New Jersey Acad of Science 1987 Fall;32(2):77-86.
1988 p. 61-63. 197 Scheel K, Westefeld J. Heavy metal music and ado-
179 Fernstrom J. Diet-induced changes in plasma amino lescent suicidality: An empirical investigation. Adolescen-
acid pattern: Effects on the brain uptake of large neutral ce 1999 Summer;34(134):253-273.
amino acids, and on brain serotonin synthesis. J Neural 198 Rauscher F, Shaw G, Ky KN. Listening to Mozart
Transm Suppl 1979;(15):55-67. enhances spatial-temporal reasoning: Towards a neuro-
180 Fernstrom J. Dietary amino acids and brain function. physiological basis. Neuroscience netter 1995;185:44-47.
J Am Diet Assoc 1994 Jan;94(1):71-77. 199 Rauscher F, Shaw G, Ky K. Listening to Mozart
181 Wurtman R, Wurtman J. Do carbohydrates affect food enhances spatial-temporal reasoning: Towards a neuro-
intake via neu-rotransmitter activity? Appetite 1988;11 physiological basis. Neuroscience Letter 1995;185:46.
Suppl 1:42-47. 200 Rauscher F, Shaw G, et al. Music and Spatial Task
182 Wurtman RJ, Wurtman JJ. Brain serotonin, carbohy- Performance: A causal relationship. Presented at the
drate-craving, obesity and depression. Obes Res 1995 American Psychological Association 102nd Annual
Nov;3 Suppl 4:477S-480S. Convention in Los Angeles, CA, August 12-16, 1994.
183 Bremner J, Innis R, Salomon R, et al. Positron emis- 201 Schlaug G, Jancke L, et al. In vivo evidence of struc-
sion tomography measurement of cerebral metabolic cor- tural brain asymmetry in musicians. Science 1995 Feb
relates of tryptophan depletion-induced depressive 3;267(5198):699-701.
relapse. (Yale Univ, New Haven, Conn; Natl ctr for post- 202 Grout D. A History of Western Music 3rd edition. New
traumatic stress disorder, West Haven, Conn) Arch Gen York: W.W.Norton & Company, 1980.
Psychiatry 54:364-374, 1997. 203 Dossey L. Healing Words: The Power of Prayer and
184 Markus C, Panhuysen G, et al. Does carbohydrate- the Practice of Medicine. New York, NY: HarperCollins
rich, protein-poor food prevent a deterioration of mood Publishers, 1993 p. xvi-xix.
and cognitive performance of stress-prone subjects when 204 Dossey L. Healing Words: The Power of Prayer and
LITERATURA 235
DŽEPNA IZDANJA
- Načela zdravog života, Dr Pol Volk
- Zdrava ishrana, Dr Pamplona Rodžer
- Smrt iz tanjira, Dr Robert Elez
- Otrov sa velikim K, Dr Agata Treš
- Lečenje raka sirovom hranom, Dr Kristin Nolfi
- Kako samo pobedila rak, Dr Lorin Dej