Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
4Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Hrvatski jezik danas (Posebni prilog Svjetla riječi, siječanj 2008.)

Hrvatski jezik danas (Posebni prilog Svjetla riječi, siječanj 2008.)

Ratings: (0)|Views: 219|Likes:
Published by branimirez
Prilog Svjetla riječi o hrvatskom jeziku danas, siječanj 2008.
Prilog Svjetla riječi o hrvatskom jeziku danas, siječanj 2008.

More info:

Published by: branimirez on Jan 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/04/2014

pdf

text

original

 
  p  o   s  e   b  n   i  p  r   i   l  o  g
siječanj 2008.
hrvatski jezik
DANAS
 
  p  o   s  e   b  n   i  p  r   i   l  o  g
 
2
O
 
stanju hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini čujuse najrazličitije prosudbe, od katastrofčnih, kojegovore o njegovoj ugroženosti i mogućem nestan-ku, do onih da je hrvatski jezik taj koji je agresivan,da on ugrožava opstojnost i “izvornost” bosanskoga jezika, odnosno jezika Bošnjaka... Jasno je da su to dnev-nopolitički motivirane prosudbe, a jasno je i s kojih nacio-nalnih adresa dolaze jedne, s kojih druge: na ugroženosthrvatskoga jezika žale se hrvatski političari i nacionalnozažareni intelektualci, na agresivnost hrvatskoga jezikažale se isti takvi bošnjački. Ogledni primjer za to pred-stavlja situacija s Televizijom Federacije BiH kao javnimmedijskim servisom koji bi trebao jednako podmirivatioba nacionalna područja, u svim relevantnim vidovimaprograma, a ponajprije u jeziku. Ta se televizija nebrojenoputa našla na meti žestoke kritike s jedne i s druge strane:hrvatska strana tvrdi da je hrvatski jezik na toj televizijizastupljen nedopustivo malo i nekompetentno, te da jeFTV praktično bošnjačka televizija, bošnjačka se stranaužasava od hrvatskoga jezika koji je po njoj preplavioFTV, te se govori o pogubnoj jezičnoj “kroatizaciji”. Netako davno, ugledni je bošnjački pisac u svojemu strahu velikomu čak otkrio – “proustaški jezik” na Federalnojteleviziji!
Pokondirenost politike
Potpuno je jasno da ni jedno od navedenih gledištane može biti ispravno, pogotovo ne može biti da je jednosavršeno ispravno a drugo posve ništavno. To znači daoba imaju antomsku prirodu, da im zapravo i nije cilj daistinito predstave stanje jezika, nego da takva njihova su-kobljenost odražava latentnu političku suprotnost izme-đu dvaju nacionalnih kolektiva kojima je dano da dijele
I
VAN
L
OVRENOVIĆ
Hrvaski je i nov plt 
Kao i sve drugo u čovjekovu društvenom životu, ni jezik ne može ne bitipredmetom politike. A kao i svaka politika (ekonomska, kulturna, socijalna...),i jezična politika u jednoj zajednici može biti loša i štetna,najprije po samu tu zajednicu, a može biti mudra i razvojna
Grb Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz
Hrvojeva misala
, glagoljski kodeks 1403/04.
 
 h  r  v a t   s  k  i   j   e z i   k   d  a n a s 
 
3
isti politički prostor i institucije, a način na koji treba daga dijele nije uređen jasno i na zadovoljstvo obiju strana.Zato se uslijed takvoga stanja javlja i učvršćuje nepovje-renje, strah od zakinutosti, i sve dublje povlačenje u oklop vlastitoga stava i mišljenja, neovisno o stvarnom stanjustvari. Što je najgore, potpuno se gubi osjećaj za ono što je razumno i opravdano u razlozima, prigovorima i inte-resima onoga drugoga. A na samomu
tijelu jezika
, onda,to se maniestira kao gorljivo nastojanje da se pronađe iozakoni što više upečatljivih razlika spram drugog jezika,kako bi se što jasnije uspostavili kao
samovlasni
, i među-sobno
razgraničili
. Ta se pojava, uz osudu i porugu, najvi-še pripisuje hrvatskoj strani, kao nekritičan “uvoz” jezič-nih elemenata iz tzv. hrvatskog novogovora. Toga doistaima (srećom, manje nego prije dvanaest ili deset ili osamgodina), i jest za osudu jer je samorazarajuće za vlastiti jezični osjećaj, a osim toga spada u onu vrstu društvenedevijacije koju je genijalni Sterija nazvao “pokondirenosttikve”. No, nitko još nije primijetio kako se potpuno istiodnos, samo u drukčijem obličju, prakticira s bošnjačkestrane kada se potpuno “normalni”, bosanski ukorijenje-ni hrvatski jezični elementi (koji su nekada u govornoji književno-jezičnoj praksi bili itekako prirođeni i mu-slimanima-Bošnjacima) proskribiraju i izvrgavaju ruglukao “tuđi”, kao “kroatizacija”... (Da iz groba ustane čestitiMula Mustaa Bašeskija, sjajni sarajevski ljetopisac, pa da vidi kako među današnjim njegovim sugrađanima, čak ikolegama po peru, ima onih što se čudom čude i kojimase priviđaju “ustaše” kada čuju
siječanj
,
veljača
,
svibanj
,
tisuća, šćedim
itd, sve uobičajene riječi iz njegova jezikabosanskoga, pitao bi se kamo je zalutao...)Da je ovo trvenje u biti stvar politička, te da proizlaziiz nejasno riješenoga političkog odnosa između Bošnja-ka i Hrvata
kao nacija
, najjasnije govori činjenica da sepraktično nigdje ne problematizira pitanje trećega – srp-skog jezika u Bosni i Hercegovini. Naime, kao da su većsvi prešutno prihvatili stav da Srbi imaju “svoj entitet” i unjemu sve stvari, pa i pitanja jezika, uređuju po kriterijuevidentne srpske većine, makar bi po ustavu i tamo sva trinaroda trebala biti “konstitutivna”.
Rastakanje ćirilometodskog naslijeđa
Sociolingvistika, grana znanosti koja se bavi prouča- vanjem društvene uloge jezika, odavno zna za pravilo odvjema različitim unkcijama jezika: simboličkoj i komu-nikacijskoj. Simbolička unkcija jezik povezuje s politič-kim pitanjima kolektivnoga identiteta određene kulturnei nacionalne zajednice, komunikacijska se odnosi na (pr- venstvenu i prevažnu) ulogu jezika u međuljudskoj ko-munikaciji i razumijevanju. U zajednicama s više nacijaa sa zajedničkom jezičnom podlogom, kakva je Bosna iHercegovina, iz različitosti ovih dviju unkcija proizlazemnoge komplikacije, čak i sukobi, te je od izuzetne važ-nosti razumjeti da su obje unkcije jednako važne, i da jepogrešno zanemarivati jednu na račun druge. Konkretno,u Bosni i Hercegovini kakva je ustanovljena nakon 1990.godine a inovirana u Daytonu 1995, to znači da su pri-hvaćena tri tzv. standardna jezika, s njihovim nacional-nim nazivima, sa svim konzekvencijama u obrazovanju,u medijima, u tzv. službenoj upotrebi jezika, u čemu seogleda simboličko-politička unkcija jezika. Ali to značii da imamo stvarnost (i povijest) u kojoj ta tri službena jezika na komunikacijskoj razini unkcioniraju praktičnokao jedan jezik.Kao i sve drugo u čovjekovu društvenom životu, ni jezik ne može ne biti predmetom politike. A kao i svakapolitika (ekonomska, kulturna, socijalna...), i jezična po-litika u jednoj zajednici može biti loša i štetna, najprije posamu tu zajednicu, a može biti mudra i razvojna. Hoće libiti prvo ili drugo, nema mnogo veze s jezikom samim,nego ovisi o kvaliteti političkih koncepcija i o ljudima (nesamo političarima, nego i jezičnim stručnjacima) koji tekoncepcije provode u život. Bivalo je u nas da je politikau jezičnim pitanjima bila mudrija od jezičnih stručnja-ka. (Jedan takav historijski moment nastao je početkomsedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada je baš politi-ka spriječila potpunu jezičnu kolonizaciju i unitarizacijuBosne i Hercegovine, iza koje su zdušno stajale mnogeproesorske veličine. Stvari su kasnije krenule drugim to-kom, ali to je posebna tema.)Možda nije naodmet podsjetiti na grandiozne datumeu povijesti civilizacije, koji svjedoče o sretnim trenuci-ma sprege između politike i jezika. Takav jedan je krozhiljadu godina sudbonosno odredio kulturu i pismenostSlavena, osobito Južnih, a na poseban način Hrvata. Bila je to ćirilometodska akcija u 9. stoljeću, kada je vizio-narska politika Carstva (Bizantskoga) i Crkve angaži-rala solunskoga erudita Ćirila (Konstantina) i brata muMetoda da za potrebe efkasnije kristijanizacije (što jeznačilo također i: političke homogenizacije) slavenskogasvijeta naprave za njihov jezik pismo i na njega prevedu
Bibliju
, što je bila prva naša jezična standardizacija. Grcipo rođenju, braća su naučila slavenski jezik u okoliciSoluna, gdje je bilo mnogo slavenskih doseljenika, a
Kip Ćirila i Metoda u Ohridu – Makedonija

Activity (4)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
Ljubo Knjigić liked this
blacky01 liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->