Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
9Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Fra Matija Divković, Nauk krstjanski, 1611.

Fra Matija Divković, Nauk krstjanski, 1611.

Ratings: (0)|Views: 913|Likes:
Published by branimirez
Četiri stoljeća prve tiskane knjige u Bosni i Hercegovini na narodnom jeziku (1611-2011)
Četiri stoljeća prve tiskane knjige u Bosni i Hercegovini na narodnom jeziku (1611-2011)

More info:

Published by: branimirez on Jan 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/21/2013

pdf

text

original

 
ÖÊÝÄ® ÖÙ®½Ê¦
Fra Matija Divkovic´
Nauk krstjanski, 1611.
ã®Ù® Ýãʽ¹ ÖÙò ã®Ý»Ä »Ä¹®¦ ç ÊÝÄ® ® «Ù¦Êò®Ä®
ã®Ù® Ýãʽ¹ ÖÙò ã®Ý»Ä »Ä¹®¦ ç ÊÝÄ® ® «Ù¦Êò®Ä®
Ä ÄÙÊÄÊà ¹þ®»ç
Ä ÄÙÊÄÊà ¹þ®»ç
/
/
1611-2011
1611-2011
/
/
 
U svojoj
Povijesti hrvatske književnosti do preporoda
Mihovil Kombol kaže vrlo razložno (na 226. stranici):“Sav bi taj rad po svojem duhu najbolje pristajao u našu književnost četrnaestog i petnaestog stoljeća, ali jeDivković umio te stare legende ponova oživjeti svojim svježim i vještim načinom pričanja, a osobito svojimlijepom jezikom.” Ova Kombolova misao i ocjena zaslužuje da se razmotri u okviru svake od četiri zbirkeDivkovićevih radova, sa književnog kao i lingvističkog, paleograskog, ikonograskog kao i kulturno-isto-rijskog gledišta. Može se čak ustvrditi da je Divkovićevo djelo jednako zanimljivo i značajno na svim timpoljima izučavanja: i odvojeno i skupno, imanentno kao i komparativno, unutar Bosne, u međukonesional-nom i međunacionalnom okviru zbog mogućih analogija u vremenu, kao i izvan nje, u odnosu na druga po-dručja našega jezika, spisa i djela na našem kao i na drugim jezicima, latinskom i talijanskom prvenstveno,kao i u pogledu pisma i njegova naziva, osobenosti i rasprostiranja. Sve do paleograske mu osebujnosti ono je nezamjenjljivo i jedinstveno, jer se u svakom tom odnosu javlja temeljnom odredbom. Ali to djelo je zaBosnu (i Hercegovinu), povrh svega i od zasebna značaja, u Bosni koja je nesumnjivo jedinstveno stjecištepaleograskih znamenitosti od glagoljice i ćirilice, odnosno bosančice, i latinice do arapskog i hebrejskogsistema slova i govornih znakova. A u vremenu Divkovićevu, to jest, u prvoj polovini XVII vijeka, Bosna jebila pravo odredište ovog prostora, kojemu su svaka od prisutnih struktura davale određeno, međusobnokomplementarno, obilježje.
Midhat BEGIĆ, “Maja Divković – djelo i vrijeme (na primjeru
Čudesa
)”, u: Herta KUNA (ur.),
 Zbornik radova o Maji Divkoviću
, Instut za jezik i književnost u Sarajevu, Sarajevo 1982, 16.
 
siječanj 2011.
|
ÖÊÝÄ® ÖÙ®½Ê¦Sò¹ã½ Ù®¹®
|
3
3
 N a u k  k  r  s  t   j   a n s  k  i   , 1 6 1 1 .
C
etiristota obljetnica prve tiskane knjige na narodnom jeziku autora rodom iz Bosne i Hercegovine zacijelo je događaj od ne male važnosti za bh. kulturnu po- vijest, imamo li u vidu značenje i ulogu knjige za opći ra-zvitak društva. Fra Matija Divković je objavljivanjem
Naukakrstjanskog 
1611. označio početak povijesti tiskane knjige uBiH, stoljeće i pol nakon izuma tiskarskog stroja. Od epohal-nog otkrića tiska, s pomičnim lijevanim slovima, Johanna Gu-tenberga (o. 1397–1468) u Mainzu, u Njemačkoj, sredinomXV. stoljeća – po nekima najznačajnijeg događaja drugogtisućljeća poslije Krista – i tiskanja prve
Biblije od 42 retka
 (1455), estetski najblistavijeg izdanja ranog tiskarstva, proš-lo je više od pet i pol stoljeća. Samo pedeset godina nakonotkrića tiskarskog stroja, u Europi je već bilo otisnuto osammilijuna primjeraka knjiga. Sve one – tiskane dakle do 1500.god. – nose naziv inkunabule ili prvotisci. Računa se da ih jesačuvano oko 450.000 primjeraka (35.000 izdanja) tiskanihu više od 1.100 tiskara. Inkunabule su danas najdragocjenijei najbolje čuvano blago svjetskih biblioteka.U Europi je tiskanje knjiga u vrijeme renesanse rezulti-ralo dubokim društvenim promjenama. Znatno šire otvorenpristup inormacijama i idejama probijao je državne granice,zahvaćao mase u vrijeme reormacije i prijetio urušavanjemetablirane moći političkih i vjerskih elita. Porast pismenosti,zahvaljujući širenju tiskane knjige, rušio je monopol višeg,aristokratskog, sloja na izobrazbu i odgoj i osnaživao pra- vo na sve utjecajniju riječ jačajućeg srednjega sloja. Rastućakulturna samosvijest diljem Kontinenta ogledala se takođeri u potiskivanju latinskog u korist pučkih jezika. Širenje ti-ska pospješivalo je normiranje i standardizaciju jezika i vo-dilo razvitku nacionalnih jezika. Sve to oblikuje novi načinmišljenja u renesansi, koje se, na osnovi stečenog i primije-njenog znanja, postavlja nasuprot tradicionalnom srednjo- vjekovnom mišljenju u slikama i metaorama. Herbert Mar-shall McLuhan (1911-1980), kanadski znanstvenik i flozo,proesor engleske književnosti i teoretičar komunikacija,koji je svojim ukupnim djelom postavio temelj teoriji medijasa središnjom tezom “medij je poruka”, te koji je ormuliraopojam “globalno selo” – govori da je otkriće tiska vodilo ra-zaranju usmene plemenske organizacije i preusmjerenju k totalnoj dominaciji vizualnog.Rukopisne knjige, koje su do otkrića tiska, kao prave dra-gocjenosti, bile privilegij samo uskog aristokratskog krugaljudi, odjednom su, zahvaljujući tiskarskoj tehnologiji, po-stale pristupačne širim slojevima pučanstva. Takva demo-kratizacija knjige stvorila je preduvjete za brzo širenje zna-nja, prijelaz od usmene kulture prema kulturi pisane riječi.U godini smrti Johanna Gutenberga (1468) zacrtan je ciljda se sve znanje antike pohrani u tiskanoj ormi, koji je do1530. i ostvaren. Veliki umovi toga vremena duboko su osje-tili značenje tiska kako za čovjeka pojedinca tako i za druš-tvo. Reormator Martin Luther (1483-1546) u njemu je vidioprovidonosno otkriće i gledao ga je kao “zadnji i najveći darBožji” nakon kojeg većeg nema. Njegov je prijevod Biblijena njemački jezik još za njegova života prodan u milijun pri-mjeraka. Engleski državnik i flozo Francis Bacon 1620. jepisao “da je tisak stvarima svuda u svijetu dao novo lice”.Uistinu, jedva se može do kraja dokučiti kakav je obratizvršilo otkriće tiskarskog stroja otvorivši pristup knjizii znanju širokim slojevima ljudi, te koliki je utjecaj tisak izvršio na daljnji razvitak Europe i cijeloga svijeta. Njime je, naime, započela civilizacija knjige odnosno Gutenber-gova galaksija, kako ju je nazvao Marshall McLuhan 1962.godine. McLuhan je pod tim pojmom razumijevao svijetbitno obilježen knjigom kao osnovnim medijem: “Tisak jetežio da pretvori jezik iz sredstva percepcije u prenosivuporuku. On nije samo tehnologija već je, sam po sebi, pri-rodno blago ili sirovina, poput pamuka, drveta ili radija: ikao svaka sirovina, on ne uobličava samo osjetilne razmje-re pojedinca nego i oblike zajedničke međuzavisnosti” (M.McLuhan,
Gutenbergova galaksija
.
Nastajanje tipografskog čoveka
, Beograd 1973). Tako je započelo vrijeme knjige naeuropskom Zapadu.
***
B
osna i Hum su u drugoj polovici XV. stoljeća dospje-li pod sustav osmanske vlasti. Između kršćanskogZapada i Osmanskoga Carstva etabliralo se stanjetrajnog neprijateljstva uzrokovano osvajačkim težnjamaOsmanlija. Tehnička i druga otkrića sa Zapada, poput ti-skarstva, nisu mogla probiti barijere u islamskom svijetu,
Marko Karamać
Fra Matija Divkoviću Gutenbergovoj galaksiji
Čeri stoljeća prve skane knjigeu Bosni i Hercegovini na narodnom jeziku (1611-2011)
            ˆ

Activity (9)

You've already reviewed this. Edit your review.
matke28 added this note
Meni uistinu nije jasno kako ljudi poput znamenitog Iva Pranjkovića sebi dozvoljavaju da stalno iznova ponavljaju lažovske mantre o tome kako je tobože Matija Divković koji je pisao narodnim idiomom i "sarpskim slovima" koji su intrigantno odigrala nemjerljivu ulogu u konstruiranju "hrvatskoga standardnog jezika" dodaje "ali kako dodaje "i drugih standardnogjezičkih varijeteta srpskoga, bošnjačkog
1 hundred reads
1 thousand reads
starimost2009 liked this
Ajdin Palavrić liked this
zepcak liked this
kozuldjordje liked this
mesa95 liked this
Mirza_Mustafawi liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->