Plemenski rječnik ličko-krbavske županije.
Po službenim podacima krajem 1915. godine
SASTAVIO
RADOSLAV M. GRUJIĆ.
Glavna snaga hrvatskoga naroda stanovala je već ori velikeseobe između Gvozda i Cetine, dakle u današnjoj ličko-krbavskoj županiji i sjevernoj Dalmaciji. Taj narod bio je tada podijeljen na višegenetičkih plemena, koja su se'brzo izmiješala i provela proces stapanjasa tamošnjim starijim stanovništvom ilirsko-romanskoga, avarskoga
i
slavenskoga porijekla. Tako, s tijekom vijekova, postade od njih jedanetnografički narod, koji je počeo pokazivati već lijepe znakove kulturnoga progresa. Ali, 1527. g. zauzeše Turci gotovo sve te krajeve iiz osnova poremetiše tijek narodnoga života. Tada je znatno izmijenjeno i stanovništvo ove zemlje. Jedan dio Hrvata, naročito odličnijeporodice, ukloniše se pred Turcima na ostrva i u sjeverozapadne krajeve — podalje od domašaja turskoga. Drugi dio zarobili su Turci ikao nepouzdan elemenat na Krajini odveli na spahiluke u unutrašnjostzemlje svoje. A na opustjela ognjišta njihova preselili su Turci svojestarije kmetove — ponajviše pravoslavne Srbe — iz raznih krajevasvoga prostranog carstva. Ovi doseljenici bili su u glavnom iste krvii jezika sa Hrvatima, ali druge vjere, što je u ono doba mnogo značilo, te su zato pouzdaniji činili se Turcima. . . Tek treći dio Hrvataostao je na ognjištima svojim u ovim zemljama. Ovaj je dio preživio-ubrzo nov proces miješanja i stapanja sa brojnijim doseljenicima.A taj proces, ovom prilikom, izvršio se mnogo brže. Eazlike su bilesamo neke manje dijalektičke i etničke osobine; a vjera nije mnogosmetala, jer se i jednima i drugima vršilo bogosluženje slavenskim,jezikom. Otud se i moglo dogoditi, da je na pr. senjski biskupSebastijan Glavinić, kada je 1696. g. obilazio Liku i Krbavu, našaočak u Kosinju i poslije 10 godina, kako su Turci otud izgnani, da„kaluger seu Eascianus paroehus" Nikola Uzelac vrši vjerske dužnosti i vodi duhovni nadzor nesamo nad pravoslavnima, nego i nadkatolicima („obit hic munus pastoris, Schismaticis et Oatholicis
ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT. XXI. 18
274
R. GRUJIC,
(2)
remedia salutis suppeditans." (B. Lopašić : Spomenici hrvatske Kra
jine,
III. 51). — Ovo miješanje i stapanje Hrvata i Srba zaslužujenaročitu studiju, koja će nam pokazati vrlo zanimljive, nove ipoučne rezultate.Tako je već u XVI. vijeku znatno izmijenjeno stanovništvo ovihzemalja. A s tijekom XVII. i XVIII. vijeka nove migracije, u zemljui van nje, još većma izmijeniše antropogeografske osobine tih krajeva.Pa ipak su Lika i Krbava, više nego i jedan drugi kraj Hrvatske iSlavonije, očuvale čisti narodni karakter tako, da od 204.000 stanovnika jedva i 0
-
01% pripada drugim narodnostima.U nauci je već utvrđena činjenica, da migracije i porijeklo stanovništva imaju najveći značaj medu antropogeografskim problemima.Tu je danas polazna točka za sve studije o narodima. Bez te osnovenije moguće valjano naučno proučavanje soeiologičkih, etnografičkih ipsihologičkih problema. A rezultati tih studija o migracijama i porijeklu stanovništva bit će od vanređne koristi, jer će nam objasnitinesamo mnoge antropogeografičke probleme, nego i rasprostranjen)esvih etnografičkih pojava, dijalekata i psihičkih osobina; a znatno ćepomoći i razjašnjavanje antropologičkih mjerenja i promatranja o kom-pleksijama, kad ova preduzeta budu. Tada tek moći će nam bitirazumljivije i jasnije mnoge pojafe iz naše novije historije i novogasocijalnog života. . .Sva ova i druga slična meditiram'a izazvala su me, kada samse silom prilika našao u Lici, da tom budućem vrlo važnom naučnomradu o narodu našem i sam pridonesem svoju >leptu, te pomognempoložiti što zdraviji osnov svima daljim'* specijalnim istraživanjima istudijama u tom pravcu.Prama statističkim podacima od 1910. godine znali smo, da uličko-krbavskoj županiji ^stanuje
203.973
građanskih stanovnika u34.308 zgrada za stanovanje. Ali, sve do sada, nismo znali, kojimplemenima ili rodovima pripada to stanovništvo. Tu prazninu naumiosam ovim radom da popunim. — Pri tom sam uzeo za princip, davodim-računa samo o onim porodicama, koje imaju svoje posjede ikuće u ovoj županiji, te u njoj zaista stalno borave. Činovnike, trgovce?obrtnike i druge, koji nemaju ovdje posjeda ni kuće, nisam uzeo uobzir, jer bez toga nema dovoljno kriterija, da se njihov boravak uovoj županiji označi kao stalan. Osim toga, za te porodice može seuvijek i lako doznati iz različnih stručnih „Imenika", koji se čestoštampaju.
/3) PLEMENSKI КЈКСЛЧК
LIČKO-KRBAVSKR ŽUPANIJE. - .275
U prvi mah mislio sam. da ću za ovaj pothvat najtočnije podatke naći u gruntovnici. Ali sam se brzo uvjerio, da naše gruntov
nice,
bar za sada. nijesu dovoljno pouzdano vrelo za takovu vrsturada. Slutio sam, da bi mi finansijsko ravnateljstvo moglo pružitimnogo pouzdaniju građu. I nisam se prevario. Tu se, radi 'državnihporeznih interesa, u odličnom i preglednom redu vođi točan popissvega stanovništva u županiji i argusovim "očima pazi na sve promjeneu stvari posjeda kuća i zemalja. E e gi s tr i k u ćar i n e pružaju namimena i prezimena sviju vlasnika kuća po pojedinim poreznim općinama, po selima, pa često i po zaseocima; a registri t
e c i v
a r i n eI. i
11.
razreda daju nam imena i prezimena sviju stanovnika iznad. 16 godina tako. da tu imamo i sve sluge i sluškinje u popisu. Zatosam ta dva registra i uzeo za osnovu svoga rada, te po njima sastavioovaj pl emenski rječnik. A da to izvedeni, valjalo mi je. iz po-menutih registara ispisati
34.612
ceduljica, jer upravo toliko imaporodica, koje stalno borave u Lici i Krbavi. Kao dalji rezultatrada moglo se ustanoviti, da u
1.041-om
nastanjenom mjestu
(2
građa,2 trgovišta, 312 sela i 725 zaselaka i drugih prebivališta)' ove županije boravi stalno najmanje
1.600
plemena, — ako po današnjemshvatanju narodnom ovoga kraja svako prezime označava osobito ple-
1
Međutim nesumnjivo je, da će
plemena
biti i više, jer je po-
1
Pod
plemenom
narod naš razumijeva —• bar u Lici, Krbavi isjevernoj Dalmaciji — sve one porodice, koje imaju jednako prezimei j)održavaju tradiciju, da potječu iz jedne kuće. Pravoslavni imaju zato još jedan jak kriterij — zajedničko krsno ime. Takovi vele, da surod, rođaci,
plemenHaci.
Broj porodica nije odlučan. —• Tako i Vladimir Ardalić, opisujući Bukovicu u sjevernoj Dalmaciji, veli: daselo sastoji iz kuća ili vamilija (koratä) —• dimova. „Vamilije" istogaprezimena sačinjavaju pleme; „a svako pleme, pa bile
i dvije kuće,
zovu varošom, a to još ako su osamljene". Zatim nabraja sva prezimenau Đevrskama i veli:
„Plemena
u ovom selu ima 28, a to su: Arda-
lići,
Baljkovići, Berići, Bilići i t. d." (Zbornik za nar. život i običajeIV. 196).Prema tome i prezimena, što ih u ovom rječniku alfabetičkimredom privodim, zaista su
plemenski nazivi.
—- Neki su od njih vrlostari — još iz vremena prije Turaka; drugi su postali za vrijemeTuraka, a najmlađi su utvrđeni većinom za prvih državnih popisa naroda poslije oslobođenja. U selima, gdje ima više porodica jednogaplemena, više su u običaju
porodični nazivi
— postali obično poličnom imenu ili nadimku bivšega ili sadašnjeg porodičnog starješine.Zato se često i čuje: „iz pisma
1
' (po plemenu) zovu se na pr. Star-Čevići, a mi im rečemo (po porodici) Petrići, i t. d. — Takove
porodičnenazive,
za neka sela, privodim u prilogu pod br. II,
Search History:
Result 00 of 00
00 results for result for
p.
Plemenski Rjecnik Licko-krbavske Zupanije - R.grujic
Plemenski Rjecnik Licko-krbavske Zupanije - R.grujic
6.9K
Reads
17
Readcasts
20
Embed Views
Recommended
More From This User
Notes
Load more
