@IVOTNI CILJEVI I DOBROBIT:JE LI ZA SRE]U VA@NO[TO @ELIMO?
Ingrid BRDAR Filozofski fakultet, RijekaUDK: 159.923.2.072:17.023.03Izvorni znanstveni radPrimljeno: 13. 1. 2006.
Cilj istra`ivanja bio je ispitati odnos izme|u intrinzi~nih iekstrinzi~nih `ivotnih ciljeva, osnovnih psiholo{kih potreba isubjektivne dobrobiti i provjeriti je li on u skladu s teorijomsamoodre|enja (Deci i Ryan, 1991.; Sheldon i Kasser,1998.). Sudjelovalo je 439 studenata prve godine sa ~etirifakulteta. Primjenom strukturalnoga modeliranja provjerenasu tri modela: za va`nost `ivotnih ciljeva, za njihovutrenuta~nu ostvarenost i za vjerojatnost ostvarenja ubudu}nosti. Provjerene su ~etiri hipoteze: (1) `ivotni se ciljevimogu podijeliti u dvije kategorije, intrinzi~ne i ekstrinzi~ne,(2) jedino intrinzi~ni ciljevi omogu}uju ispunjavanje osnovnihpsiholo{kih potreba za povezano{}u, kompetencijom iautonomijom, (3) ispunjavanje osnovnih psiholo{kih potrebavodi ve}oj dobrobiti, (4) ekstrinzi~ni ciljevi mogu tako|erpove}ati osje}aj dobrobiti, ali samo direktno, a ne prekoispunjavanja psiholo{kih potreba, dok intrinzi~ni ciljevipove}avaju dobrobit indirektno, preko ispunjavanja osnovnihpsiholo{kih potreba. Sve su hipoteze potvr|ene. Rezultatiistra`ivanja u skladu su s rezultatima drugih istra`ivanja i steorijom samoodre|enja.Klju~ne rije~i: `ivotni ciljevi, ekstrinzi~ni i intrinzi~ni ciljevi,dobrobit, psiholo{ke potrebe, teorija samoodre|enjaIngrid Brdar, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultetu Rijeci, Trg Ivana Klobu~ari}a 1, 51000 Rijeka, Hrvatska.E-mail: ibrdar
@
ffri.hr
UVOD
"Kako ostvariti, odr`ati i povratiti sre}u, tajni je motiv svega{to ve}ina ljudi radi i svega {to su spremni podnijeti u svavremena" (James, 1902./1999., str. 90). Od davnine ljudi si po-stavljaju pitanje o tome {to je dobar `ivot. Tim su se pitanjem
671
bavili i brojni filozofi, koji su tra`ili odgovore u dva smjera.Prvi je hedonizam (Kahneman i sur., 1999.), koji zastupa gle-di{te da se dobrobit sastoji od ugode ili sre}e. Drugi je smjereudemonizam (Waterman, 1993.; Ryan i Deci, 2001.), koji do- brobit povezuje s aktualizacijom ljudskih potencijala, s ispu-njenjem ili ostvarenjem istinske prirode pojedinca.Budu}i da jo{ nije prona|en kona~an odgovor na pitanje{to je to dobar `ivot, najbolje je da svaki ~ovjek sam ka`e {toza njega predstavlja dobar `ivot i u kojoj mjeri misli da je nje-gov `ivot dobar. Tako }emo dobiti procjene subjektivne do- brobiti, koju ~esto nazivamo sre}om (Diener, 1984., 2000.). Su- bjektivna je dobrobit kognitivno vrednovanje `ivota ispu-njenog ugodnim emocijama, a bez neugodnih emocija (Oishii sur., 1999.). Dakle, pojam dobrobiti odnosi se na optimalnopsiholo{ko funkcioniranje i iskustvo. Zanimanje za dobrobitneke osobe u svakodnevnom `ivotu pokazujemo pitanjem"kako si?" koje postavljamo gotovo pri svakom susretu s pri- jateljima. Iako se pitanje "kako si?" ~ini jednostavnim, teore-ti~ari su utvrdili da je sam pojam subjektivne dobrobiti slo`en(Diener i sur., 2003.). Mo`e se prikazati kao vi{edimenzio-nalan pojam koji obuhva}a hedoni~ke i eudemonijske aspek-te. Compton i sur. (1996.) zaklju~ili su da se dobrobit sastoji oddva faktora – jedan predstavlja subjektivnu dobrobit, a drugiosobni rast i razvoj. Umjerena povezanost ovih faktora poka-zuje da su hedoni~ki i eudemonijski aspekti odvojeni, ali po-vezani.Kada pitamo ljude kako `ivjeti sretan i smislen `ivot, onispontano govore o svojim `ivotnim ciljevima, `eljama i pla-novima. Razina ostvarenja va`nih ciljeva, potreba i `elja od-re|uje sre}u neke osobe (Frisch, 1998.). Sre}a je ono {to osje-}amonasvojemputupremacilju,odnosnonapredovanjepre-ma ostvarivanjuvlastitihciljeva(Lazarus,1991.).Usvakodnev-nom `ivotu mnogo vremena posve}ujemo razmi{ljanju, bira-nju i ostvarivanju ciljeva koji su nam va`ni. Ciljevi daju smi-sao i strukturu na{em `ivotu.U zadnjih dvadesetak godina napravljen je znatannapre-dak u razumijevanju na~ina na koji ciljevi pridonose dugo-ro~nom osje}aju dobrobiti (Emmons, 2003.). Ljudi koji su od-redili ciljeve koji su im va`ni sretniji su od onih koji nemajutakve ciljeve (Emmons, 1996.), ali vrijedi i obrat: ljudi koji susretni procjenjuju svoje ciljeve va`nijima i vjeruju da je ve}avjerojatnost da }e ih ostvariti (Emmons, 1986.). Optimisti~nouvjerenje da mo`emo ostvariti svoje ciljeve pridonosi osje-}aju dobrobiti (Carver i Scheier, 2001.). Kada mislimo da smoostvarili dovoljan napredak prema svojim ciljevima, pove}a-va se osje}aj dobrobiti (Brunstein, 1993.; Diener i Fujita, 1995.;Emmons, 1986.; Little, 1989.). Uspje{no ostvaren cilj pove}avaosje}aj dobrobiti (Emmons, 1991.).
DRU[. ISTRA@. ZAGREBGOD. 15 (2006),BR. 4-5 (84-85),STR. 671-691BRDAR, I.: @IVOTNI CILJEVI...
672
Ciljevi se mogu definirati kao internalni prikaz `eljenihishoda, doga|aja ili procesa (Austin i Vancouver, 1996.). Pro-aktivno pona{anje pojedinca prema ostvarenju `eljenih cilje-va temelj je pona{anja i ima va`nu ulogu u razvoju identiteta(Emmons, 1986.). Tijekom prilago|avanja dru{tvenoj srediniljudi usvajaju razne `ivotne ciljeve (Cantor i sur., 1991.), a ci-ljevi kojima te`imo postaju dio li~nosti (Emmons, 1986.; Shel-don i Kasser, 1995.; Cantor i Sanderson, 1999.). Ciljevi pokazu- ju budu}u orijentaciju pojedinca i njegov smisao `ivota. Akoznamo ~emu pojedinac te`i, mo`emo bolje razumjeti njegovosada{nje i budu}e pona{anje.Psiholo{ke su potrebe u sredi{tu procesa postavljanja ci-ljeva,auspje{nostuzadovoljavanjutihpotrebaodre|ujena{e`ivotne ciljeve (Deci i Vansteenkiste, 2004.). Ispunjenje potre- ba prirodan je cilj ljudskoga `ivota, a te`nja za zadovoljenjempotreba mo`e objasniti mnoge ljudske postupke (Ryan i Deci,2000.). Prema teoriji samoodre|enja, osje}aj dobrobiti ovisi ozadovoljavanju psiholo{kih potreba (Deci i Ryan, 1991.; Ryan,1995.; Sheldon i Kasser, 1998.; Ryan i Deci, 2000., 2002.). Os-novne psiholo{ke potrebe jesu potrebe za povezano{}u, kom-petencijom i autonomijom (Deci i Ryan, 2000.). Autonomija jeosje}aj da smo sami odlu~ili o svom pona{anju, prema svominteresu i vrijednostima (Ryan i Connell, 1989.). Kompetent-nost je osje}aj da se pona{amo uspje{no i sposobno (White,1959.). Potrebe za povezano{}u predstavljaju osje}aj poveza-nosti i sklada s ljudima koji su nam va`ni (Baumeister i Leary,1995.). Svakodnevni osje}aj da smo autonomni, kompetentnii povezani s ljudima rezultira na du`e staze longitudinalnimpove}anjem dobrobiti (Sheldon i Elliot, 1999.).Prema teoriji samoodre|enja (Deci i Ryan, 1991.; Ryan,1995.; Sheldon i Kasser, 1998.; Ryan i Deci, 2000., 2002.), cilje-vi se mogu podijeliti u dvije kategorije – intrinzi~ne i eks-trinzi~ne. Intrinzi~ni su ciljevi povezani sa "samoodre|enim"pona{anjem, dok su ekstrinzi~ni ciljevi povezani s pona{a-njem koje ima vanjsku kontrolu. Intrinzi~ni su ciljevi oni koje je priro|eno slijediti (Kasser i Ryan, 1996.) jer zadovoljavajupsiholo{ke potrebe, kao {to su potreba za pripadanjem (Bau-meister i Leary, 1995.), efikasno{}u i osobnom odgovorno{}u(DeCharms i Muir, 1978.). Ostvarivanjem intrinzi~nih ciljevaljudi zadovoljavaju va`ne psiholo{ke potrebe (kao {to je po-treba za autonomijom i povezano{}u s ljudima), stoga su ljudikojima su va`niji intrinzi~ni ciljevi zadovoljniji svojim `ivo-tom (Kasser i Ryan, 1993., 1996., 2001.). Ekstrinzi~ni ciljevi(kao {to su te`nja za bogatstvom i slavom) jesu instrumental-ni, odnosno predstavljaju zamjenu za dublje potrebe. Ekstrin-zi~ni ciljevi mogu pomo}i u ostvarivanju psiholo{kih potreba,ali ako postanu va`niji od intrinzi~nih ciljeva i neuravno-te`eni u odnosu na njih, to }e vjerojatno smanjiti osje}aj
673
DRU[. ISTRA@. ZAGREBGOD. 15 (2006),BR. 4-5 (84-85),STR. 671-691BRDAR, I.: @IVOTNI CILJEVI...
Search History:
Result 00 of 00
00 results for result for
p.
More From This User
Notes
Load more
