Kurikulum nastave-planiranje,ustrojstvo i provjeravanje odgojno –obrazovnog procesa
-naglasak na kompetencijama učenika, a ne na sadržaju (naučiti učiti,vješto komunicirati,
kritički misliti,postavljati ciljeve,razjašnjavatiprobleme,raditi u timu,regulirati odgovorno
ponašanje…)
-težište je na učeniku, na njegovim odgojnim kvalitetama
kurikulum u užem smislu->predstavlja plan didaktičkih ciljeva i sadržaja (usustavljeni u
programima odgoja i obrazovanja)
kurikulum u širem smislu->plan didaktičkih ciljeva kojim su obuhvaćene sve pretpostavke
njihova ostvarenja (kurikularni krug->ciljevi učenja(odgojnost i obrazovanost), sadržaji
učenja (značajni za postizavanje ciljeva), didaktička sredstva, metode (putovi za
postizavanje odgojnoobrazovnih ciljeva), situacije i strategije (okupljanje sadržaja i
metoda), Vrednovanje i samovrednovanje (dijagnoza, objektivno mjerenje postignuća u
procesu poučavanja i učenja))
Operacionalizacija ciljeva-pristupi:
1. odgojenost (poticati i unaprjeđivati učenikov intelektualni, tjelesni, estetski, radni i
moralni razvoj u skladu s njegovim vlastitim potencijalima)
2. obrazovanost (znanje, vještine,sposobnosti)
Znanje-RAZUMIJEVANJE,PRIMJENA,ANALIZA,SINTEZA,VREDNOVANJE
Ciljevi učenja uz kurikularni pristup->globalni cilj (zrelost u odgojnosti i obrazovanosti za
prijelaz iz nižeg u viši odgojnoobrazovni sustav i prijelaz u svijet rada),upravljajući cilj
(timski duh,kritičko mišljenje),krupni cilj (sposobnosti samovrednovanja osobnog učenja),
neposredni cilj (primjena stečenog znanja)
Nastavni kurikulum-odgojno-obrazovni proces shvaća kao mjesto potencijalno
najsnažnijih odgojnih utjecaja u školi
Vrste ciljeva-odgojni ili afirmativni ciljevi(poticanje u kreativnoj, spoznajnoj,
emocionalnoj, moralnoj i tjelesnoj razvijenosti učenika), obrazovni ili operacionalizirani
ciljevi- Materijalni (informativni, spoznajni, kognitivni – stjecanje znanja) sadržaj
(imenovati, opisati, precizirati, razlikovati, definirati i sl.) i funkcionalni (razvijanje
sposobnosti) okretnost (uvježbanost i spretnost) vladanje znanjem (korištenje uvježbanog
obrasca)
Sadržaji učenja->Fundamentalni,Komplementarni,Povezujući,Količina pojmova
Korelacija->metoda razgovora, usmenog izlaganja,demonstracije, čitanja i pisanja, rada
na tekstu, pisanih radova, praktičnih aktivnosti; Heuristička - misaono vođenje učenika do
točnog i jasnog uvida u strukturu sadržaja;Egzemplarna - učenici shvaćaju obrađeni
nastavni sadržaj, ali i usvajaju model (sadržajni, misaoni, logični, tehnički, metodološki i
metodički)
Programirana - vođenje učenika putem kratkih koraka do cilja (svi učenici rade na
materijalu, uspjeh u nastavi osiguran je u visokom postotku, stalnom povratnom
informacijom učenici su motivirani, rad je učenika individualiziran) ;Problemska -
stvaralačko ili kreativno mišljenje
Projektna nastava - kooperativni oblik poučavanja i učenja dopušta uvježbavanje
solidarnog djelovanja i pruža iskustvo u timskom radu
INDIVIDUALNE PRETPOSTAVKE ZA UČENJE- KOGNITIVNE (razina predznanja, inteligencija,
strategije učenja, prethodna iskustva) MOTIVACIJSKE (interes za predmet, pojam o sebi,
motiv postignuća) AFEKTIVNE (emocije vezane za učenje i postignuća) INTENCIONALNE
(motive za izbor škole, perspektive studija i zanimanja) SOCIJALNE pretpostavke
(učenikova sposobnost za komunikaciju i suradnju unutar razredne zajednice)
Vrednovanje (učinkovitost) nastave-određivanje vrijednosti učenikova postignuća u školi;
procjenjivanje vrijednosti vlastitog rada(samovrednovanje)
Školska dokimologija-pronalazi načine i postupke što objektivnijeg,pouzdanijeg i
valjanijeg ispitivanja i ocjenjivanja učenikova znanja
Kompetencije nastavnika- Shvaćanje školske ocjene(je li ocjena pouzdana i vjerodostojna,
je li ocjena profinjena dijagnostička i prognostička vrijednost,objašnjenje što je ocjena, iz
kojih elemenata rezultira, Usustavljenost načela(načela: kontinuiranost,načelo javnosti,
načelo razred kao pomagač), Kvantitativna i kvalitativna procjena(procjena vrijednosti
učenikova usmenog ili pisanog odgovora, procjena sposobnosti (suvisla objašnjenja,
rješenje problema, primjena strategija učenja i prilagođavanje osobne aktivnosti školskim
zahtjevima), procjena mogućnosti učenika za ulaganje napora(stambene prilike,
materijalne prilike, obiteljski problemi, kulturni utjecaj obitelji i slično),procjena aktivnosti
učenika na satu,procjena radnih navika (redovitost u izvršavanju školskih obveza uredno i
na vrijeme doma i u školi)., Shvaćanje pojma – znanje(stupnjevi znanja-> stvaralačko
znanje (učenik napreduje dalje u stvaranju novih dobara), operativno znanje (učenik
stečenim znanjem operira,sadržaje može objasniti i obrazložiti), reprodukcija (učenik
može nastavne sadržaje reproducirati,ali ne može to znanje primijeniti u svakodnevnom
radu ), prepoznavanje (učenik prepoznaje neke sadržaje, ali ih ne može objasniti i
obrazložiti), prisjećanje (učenik se sjeća da je nešto učio o nekom pojmu, ali ništa više o
tome ne zna))Poznavanje sadržaja pojedine ocjene(“ODLIČAN 5” baratanje sadržajima
brzo,točno i jezgrovito “VRLO DOBAR 4” (veće neznanje nebitnog)“DOBAR 3” (poznavanje
bitnih činjenica, nepoznavanje nebitnog sadržaja)“DOVOLJAN 2” (najbitnije iz bitnoga)
“NEDOVOLJAN 1” znanje nije dovoljno za prijelaz na druge nastavne sadržaje),
Pravednost, Objektivnost, Priopćenje ocjene, Umanjivanje učenikova straha od ispitivanja
i ocjenjivanja
Samovrednovanje - pruža podatke o trenutnom stanju nekog segmenta djelatnosti škole
ili njene ukupne djelatnosti; sustavno prikupljanje, analiza i ocjenjivanje informacija o
školskom radu
Područja samovrednovanja-> nastava, ustrojstvo škole, kvalifikacija djelatnika, školsko
ozračje i slično, a provodi se u pravilu nakon samostalno definiranih kriterija.
Samovrednovanje nastavnika-Razjašnjenje, Buđenje samouvjerenja, Poticanje kritike,
Osposobljavanje za solidarno ponašanje
Izvanučionička nastava - proces poučavanja i učenja koji se temelji na čitanju, slušanju,
gledanju, razgovoru i djelovanju u izvornoj prirodi; karakteristike->učiti otkrivanjem,
istraživanjem i stvaranjem u neposrednoj životnoj stvarnosti
Vrste izvanučioničke nastave-Nastavni posjet, Nastava u prirodi,Školski izleti,Školske
ekskurzije,Ljetovanje,zimovanje,logorovanje,,Terenska nastava,Nastavne aktivnosti na
školskom dvorištu
Kurikulum izvannastavnih aktivnosti-kulturno-umjetničke, sportsko-rekreativne,
tehničke, proizvodno-ekonomske
-ciljevi->uspostaviti odnose međusobnog razumijevanja i suradnje, poticati druženje
učenika, njihovo iskrenije pomaganje, povezivanje, zbližavanje i druge forme socijalne
komunikacije
Daroviti učenici-za individualno iskazivanje osobitih potencijala u nekoj kreativnoj
vlastitosti; tragaju za novim znanjem, za novim idejama, za novim metodama, imaju cilj i
znaju što hoće i za čime tragaju, ne odbacuje ideje prebrzo, tragaju za analogijama u
prirodi
Učenici s teškoćama u razvoju - u kurikulum ugraditi sadržaje s minimalnim
kompetencijskim standardima, polaziti od prilagođene odgojnoobrazovne točke uz
uvažavanje individualnih razlika
Kurikulum razvoja škole - pismeni sporazum za određeno vremensko razdoblje, s
unutarnjim i vanjskim utjecanjem, koje potiče osjećaj zajedništva i obveze; dokaz i
dokument rada u školi; okvir i instrument za kontinuirano, sustavno i detaljno planiranje
i unapređivanje rada u školi
Projektni pristup u razvoju škole - uvođenje, praćenje i vrednovanje inovacija; znači
provedbu: situacijske analize - registriranje okolnosti u školi, namjere i potrebe
definirane u školi, utvrđivanje početne spremnosti za inovacije, kvalifikacija – određivanje
vrste poslova i definiranje mogućih aktivnosti, kvantifikacija – orijentacijsko utvrđivanje
razdoblja i vremena trajanja mogućih aktivnosti, orijentacijsko utvrđivanje strategija,
postupaka i metoda
Kurikulum razvoja škole
• istovjetnost namjera nastavnika, učenika i roditelja
• okvir odnosa sudionika
• dokument
• usklađenost snaga
• mjerila procjene
• javnost rada
• povezivanje sa školama
• okvir i instrument za kontinuirano, sustavno i detaljno planiranje i unapređivanje rada u
školi.
Unutarškolske promjene- Oslobađanje stvaralačke energije - na razini individualnih
potencijala, na razini zajedničkih potencijala ;Želja za promjenama- otklon od postojećeg
u smjeru prema novim iskustvima, sloboda otkrivanja verzije promjena
Temeljna obilježja kurikuluma razvoja škole
• pluralizam ideja o školi
• mogućnost unutarškolskog diferenciranja djelovanja
• autonomnost škole
• shvaćanje inovativnosti kao trajne kategorije
Kurikulum razvoja škole usmjeren- kako povećati učenikov interes za učenje i odgovorno
ponašanje (proniknuti u motive što ga pokreću)
Kurikulum razvoja škole-sklop međusobno povezanih područja djelovanja škole:
• ciljna usmjerenost,
• utvrđivanje glavnih pravaca djelovanja,
• stvaranje autentične slike škole (legitimitet),
• razvijanje pretpostavki razvoja,
• unapređivanje vrste i tehnika evaluacije,
• razvijanje timskog rada,
• otvorenost škole,
• uključenost učenika, učitelja/nastavnika i roditelja u kreiranje školskog života
Kurikulum stručno-pedagoškog usavršavanja djelatnika škole -Profesionalni razvoj
djelatnika škole i njegovo trajno uklapanje i usmjeravanje u proces cjeložitovnog učenja
• siguran temelj za nadogradnju stalnih inovacija i novih znanja
• pretpostavlja odmak od kvalificiranoga zanatlije ka trajnom razvoju odgojno –
obrazovnog procesa dajući mu novu kvalitetu i nove uvide u poučavanje i učenje
• škola usmjerava: s jedne strane u opremanju tehnikom i tehnologijom, s druge strane
nabavljanjem literature (stručne, pedagoške, didaktičke, metodičke) i s treće strane
upućivanje djelatnika na stručne i znanstvene skupove
Kurikulum emocionalnih kompetencija
– upoznavanje vlastitih emocija (prepoznavanje osjećaja kada do njega dođe)
– upravljanje emocijama (tako da odgovaraju situacijama)
– motiviranje samoga sebe (biti sposoban upravljati emocijama kako bi bio što
produktivniji u radu)
– prepoznavanje (iščitavanje) emocija u drugima (empatija)
– ustrajavanje unatoč poteškoćama i frustracijama
– obuzdavanje impulzivnosti
– reguliranje svojih raspoloženja i onemogućavanje uzrujanosti da zaguši sposobnost
razmišljanja
– održavanje suradnje (sposobnosti nastavnika koje su temelj popularnosti,vodstva,
interpersonalne efektivnosti.
Podjela tipova ljudi prema načinu kako se odnose prema svojim emocijama
• -prema Mayeru-
• Svjesni sebe-znaju svoje granice,pozitivnog su stava
• Utopljeni- preplavljeni emocijama, nemaju nikakvog nadzora nad njima,
• Pomireni-jasno im je što osjećaju ali to niti ne pokušavaju promijeniti
Kurikulum interkulturalnih kompetencija
1. znanje i razvijanje sposobnosti korištenja znanja o drugačijima (pripremanje učenika za
svakodnevan susret s različitostima, prihvaćanje različitosti kao nečega potpuno
prirodnoga kao i za pronalaženje puta za njihovo prihvaćanje; pripremanje učenika za
pozitivno reagiranje na različitosti, shvaćanje različitosti kao mogućnost stjecanja novih
iskustava, a ne kao prijetnju; promicanje razumijevanja socijalnih i obrazovnih problema
vezanih uz kulturne različitosti; razvijanje sposobnosti kritičkoga mišljenja kao i
priznavanja prava drugima na posjedovanje kulturnoga identiteta i slično)
2. razredna komunikacija (uspostavljanje smisla komunikacije koji označuje proces u
kojemu učenici, u razmjeni sa svojim učiteljima, daju osobno značenje procesu
poučavanja i učenja i njegovim rezultatima)
3. interkulturalna osjetljivost (međusobno razumijevanje, poštivanje, sporazumijevanje i
ravnopravno surađivanje)
Kurikulum odgojnog partnerstva s roditeljima – model formalne suradnje - bez jasno
istaknutih ciljeva, zadaća i sadržaja suradnje, opća slika o školi (životu i radu škole)
roditeljima je nejasna; model odgojnog partnerstva-kreativni i otvoreni program suradnje
(uvažavajući roditeljeve sposobnosti); pedagoško obrazovanje roditelja; redovito
uključivanje roditelja u donošenje odluka; objašnjenje administrativnih odluka kako bi se
potaknulo roditelje da racionalno reagiraju na njih; komunikaciju s roditeljima (u području
očekivanja i uloge odgovornost); spremnost pronaći načine i postupke za rješavanje
problema, postavljanje optimalnih očekivanja i slično
Odgojno partnerstvo-jedinstvo interesa roditelja za napredovanje djeteta i njihove
spremnosti za sudjelovanje u razrednim i školskim aktivnostima
Roditelji s izmijenjenim zahtjevima (čine većinu)-Traže da ih se više čuje, pita, savjetuje i
konzultira, Pasivni roditelji- ne djeluju u životu i radu škole, ne traže, ne protive se
Roditelje s negativnim stavom prema školi svoga djeteta- tijekom svoga školovanja
razvili negativan stav prema školi uopće, u prvom kontaktu sa školom svoga djeteta ili
kasnije doživjeli neugodu, nepravdu i slično. To zovemo stečeno nezadovoljstvo školom