NASTANAK NOVCA

 • Nastanak novca je bio objektivno uslovljen

potrebama razmjene
 • Novcani oblik razmjene se i javlja u situaciji u
kojoj je robna proizvodnja dovoljno razvijena, a
drustvena podjela rada rasirena
 • Kao novac moze sluziti samo ekonomsko dobro
FUNKCIJE NOVCA
 Razlikuju se cetiri funkcije novca:
1. MJERA VRIJEDNOSTI,
2. SREDSTVO RAZMJENE,
3. BLAGO I
4. NOVAC KAO SVJETSKI NOVAC
NOVAC KAO MJERA VRIJEDNOSTI

 U funkciji mjere vrijednosti novac svojim

razlicitim kolicinama izrazava vrijednosti razlicitih
roba
 Kolicina novca koju je potrebno dati kao
protivvrijednost da bi se kupila neka roba, naziva
se njenom CIJENOM
 Mjerilo cijene je tehnicka mjera kojom se
uporedjuju razlicite kolicine novca
NOVAC U FUNKCIJI SREDSTVA PROMETA

 U funkciji sredstva prometa novac se pojavljuje kao

posrednik u razmjeni
 Na taj nacin, cin prodaje se odvaja od cina kupovine
 Novac u funkciji sredstva razmjene u velikoj mjeri je
olaksao razmjenu
 Nedostaci su:
- javlja se mogucnost da se neka roba proda, a da se
istovremeno ne kupi druga
- mjesta kupovine i prodaje ne moraju se poklapati
NOVAC KAO BLAGO
 U funkciji blaga novac vise nije u opticaju vec se
izvlaci iz njega i pocinje se skupljati tj. Akumulirati
 Pod likvidnoscu neke stvari, podrazumijeva se
brzina kojom se ta stvar moze upotrijebiti za
kupovinu drugih dobara
 Da bi novac vrsio funkciju blaga, mora imati stalnu
vrijednost
NOVAC KAO SVJETSKI
NOVAC
 Svjetski novac cine robe proizvedene u razlicitim
zemljama svijeta kvalitativno jednakim i
medjusobno uporedivim
 Ulogu svjetskog novca preuzele su valute
ekonomski najjacih zemalja, kao sto su dolar,
marka, jen, franak i slicno
 Vrijednost tih valuta zavisi od opsteg stanja
svjetske ekonomije i odnosa izmedju razlicitih
valuta
METALNI I PAPIRNI NOVAC
 Moneta je kovani novac ciji oblik, tezinu, kvalitet i naziv
odredjuje drzava
 Stvarna vrijednost novca i ono sto on predstavlja u prometu,
mogu biti razlicite velicine
 Zbog mogucnosti postojanja ove razlike dolazi do pojave
papirnog novca
 Glavni razlog nastanka papirnog novca je ekonomske
prirode. Zlato je veoma skupo i treba angazovati velike
materijalne i ljudske resurse da bi se proizvele dovoljne
kolicine zlata cija je jedina namjena da sluzi kao sredstvo
prometa
PAPIRNI NOVAC
 Banke (eng. Bank) su izdavale potvrde (eng. Note) da su
preuzele odredjene kolicine zlata na cuvanje i vlasnik
(donosilac) te potvrde, odnosno banknote, mogao je da za nju
u banci dobije nazad svoje zlato
 Za izdavanje papirnog novca u pocetku su postojala dva
uslova koja su banke morale ispuniti:
- prvi, da izdavalac raspolaze odredjenom kolicinom zlata da
bi mogao izdati papirni novac koji predstavlja tu kolicinu zlata
i
- drugi, da se izdavalac papirnog novca obaveze da ce
donosiocu koji to zatrazi pretvoriti taj novac u zlato
 Prelazak na cisto papirno vazenje podrazumijevalo
je postojanje jakog garanta, a to je mogla biti samo
drzava
 Centralna banka jedina ima pravo da emituje novac
 Papirni novac ima vrijednost u prometu jer
posjeduje karakteristiku da ga svi ucesnici
razmjene prihvataju bez posebnih ogranicenja
RAZLICITI OBLICI NOVCA
 U najopstijem smislu, pod novcem se
podrazumijeva svako sredstvo koje se prihvata u
razmjeni
 M1 tj.transakcijski novac je velicina koja se sastoji
od zbira kovanog novca i novcanica izvan
bankarskog sistema, neorocenih depozita po
vidjenju i putnickih cekova.
 Kovani novac i novcanice zajedno predstavljaju
gotov novac
RAZLICITI OBLICI NOVCA
 M2 odnosno novcani volumen govori o novcu u sirem
smislu
 U tu velicinu, pored onoga sto cini M1, ulaze i drugi oblici
depozita u bankama i na novcanim trzistima
 Sustina je da sve sire definisanje novca nema granica jer
postoji veliki broj sredstava sa razlicitim nivoom likvidnosti
 Najlikvidnija je gotovina, potom kratkorocni oroceni
depoziti, pa dugorocni depoziti, pa dugorocni depoziti i tako
dalje, sve do pojedinih vrsta roba koje, takodje, nakon
odredjenog vremena, mogu postati likvidne
KOLICINA NOVCA U
OPTICAJU
 U uslovima zlatnog vazenja postojalo je automatsko
regulisanje kolicine novca prema potrebama
ekonomskog sistema i u skladu sa obimom razmjene
koja je postojala
 U uslovima cistog papirnog novca kao osnovni
faktor za odredjenje kolicine novca u opticaju, uzima
se postojeca kolicina roba u prometu, ta kolicina
pomnozena sa njihovim cijenama predstavlja
vrijednost koja je polazna tacka za odredjivanje
kolicine novca u opticaju.