TONOVI U CRTOVLJU

Notno crtovlje sastoji se od 5 crta i 4 praznine. Najniža crta je prva crta, a najviša je
peta crta. Ista je priča i s prazninama. Ispod i iznad crtovlja se još mogu dodavati i
pomoćne crte.

Svaka crta i praznina predstavljaju jedan osnovni ton (ton bez povisilica i snizilica)

Notni zapis započinje ključem koji nam označuje gdje se nalazi određeni ton. Kod
gitare je to uvijek G ključ ili violinski ključ.
Zove se G ključ jer nam pokazuje di se nalazi ton G4 (zaokružuje drugu žicu).
(G4 = prazna treća žica)
Još postoje i C i F ključevi koji za gitaru nisu bitni.

GLAZBENA ABECEDA- je niz glazbenih tonova razvrstanih u oktave, koji se nazivaju

prema slovnom označivanju (c, d, e, itd.)

SOLMIZACIJA- pjevanje slogovima. Prvi slog dur ljestvice je DO, drugi RE, pa MI,
FA, SO, LA, TI, DO. Bez obzira na ljestvicu, prvi slog je uvijek DO.
Kod mol ljestvica je to malo drugačije. Prvi slog je LA, drugi TI, pa DO, RE, MI, FA,
SO, LA.
Na slici vidimo raspored tonova u crtovlju. Dakle, ton C je na prvoj pomoćnoj crti
ispod crtovlja, D je ispod prve crte, E je na prvoj crti, F je u prvoj praznini itd.

Tonovi koji su iznad treće crte (od C na dalje) se pišu sa crticom s lijeve strane
okrenutom prema dolje (zanemarimo gornju sliku).

Ako se note nalaze direktno jedna ispod druge, ti tonovi se moraju svirati
istovremeno.

Da bi se dobili povišeni ili sniženi tonovi, ispred nota se stavljaju predznaci.

Vrste predznaka:

1. Povisilica- označava se ljestvama [#]. Povisuje ton za pola stupnja. Npr. ako je
povisilica uz ton C, dobivamo ton C# (Cis).
2. Snizilica- označava se malim slovom «b». Snižava ton za pola stupnja. Npr.
ton H postaje Hes.
3. Dvostruka povisilica- označava se ili sa dvije ljestvice (##) ili sa iksom [x]. Ton
se povisuje za jedan stupanj pa ako uz ton C stavimo povisilicu, dobivamo
Cisis.
4. Dvostruka snizilica- označava se sa dva slova «b». Snižava ton za jedan
stupanj (H >> Heses).
5. Razrješilica- uklanja povisilicu ili snizilicu sa tona. Dakle, ako smo prethodno u
taktu imali C#, razrešilicom taj ton postaje C (u sljedećem odlomku vidi
detaljnjije objašnjenje)

Važno je napomenuti da predznak traje kroz cijeli takt ukoliko se na tom tonu ne
pojavi neki drugi predznak. Npr. ako u jednom taktu ton G povisimo na G#, i taj ton
se pojavi još negdje u taktu, na taj ton ne moramo stavljati povisilicu nego se
podrazumijeva da je taj ton povišen. Isto vrijedi i za snizilicu. Taj predznak se može
poništiti razrješilicom. Također, u sljedećem taktu više ne vrijedi predznak.

Slika govori 1000 riječi:

Povisilice i snizilice se također mogu stavljati i iza violinskog ključa (prije oznake
mjere) te nam tako označavaju u kojem je ključu skladba. Takav predznak vrijedi
kroz cijelu skladbu osim ako se u pojedinom taktu ne pojavi razrješilica.

Primjer:

Ti predznaci se uvijek moraju pisati u određenom redosljedu koji je određen kvintnim

i kvartnim krugom
za povisilice je to: F#, C#, G#, D#, A#, E#, H#

za snizilice: Bb, Eb, Ab, Db, Gb, Cb, Fb

 RITAM, TRAJANJE
NOTA, OSNOVNE RITAMSKE
FIGURE
RITAM- red u nizanju tonova. Da pojasnim, to je odnos u izmjenjivanju tonova prema
duljini njihova trajanja i njihovom naglašavanju. Znanost o ritmu zove se ritmika.

DOBA- duljina trajanja tona. Jedna doba=jedan otkucaj.

METAR- pravilno izmjenjivanje teških i lakih doba.

TEZA- teška doba (naglasimo je). ‾
ARZA- laka doba. ˘

MJERA- pravilno izmjenjivanje naglašenih i nenaglašenih doba (teze i arze). Postoje

jednostavne, složene i mješovite mjere.
JEDNOSTAVNE MJERE- 2/4 i 3/4 (dvočetvrtinska i tročetvrtinska)
SLOŽENE MJERE- sve čije je prva brojka veća od 3
MJEŠOVITE MJERE- nastaju zbrajanjem dvodobnih i trodobnih mjera u
r a z l i č i t i m
kombinacijama
Mjera se označuje na početku skladbe iza violinskog ključa i predznaka.

Konkretno, oznaka 4/4 nam označava da u jednom taktu ima četiri četvrtinke, tj. četiri
dobe.
Četvero četvrtinska mjera (4/4) se ponekad označava i sa velikim slovom «C»

TAKT-ritamska cjelina određena mjerom.

Kako određujemo taktove? Ako je na primjer mjera 2/4 onda u taktu imamo dvije
dobe. Nakon što napišemo dvije dobe povučemo ravnu, okomitu crtu-taktnu crtu koja
odvaja taktove (I), a na kraju skladbe stavimo dvije ravne, okomite crte (II). Ako
želimo da se neki dio ili čak cijela skladba ponovi stavimo dvije ravne, okomite crte i
dvije točkice (:II) što znači da se od tog mjesta trebamo vratiti na početak, ili do
mjesta di je takva slična oznaka (II:)

PREDTAKT- nepotpuni takt na početku skladbe koji se nadoknađuje na kraju skladbe

ili dijela skladbe. Znači, ako u prvom taktu (uzmimo da je mjera 4/4) imamo samo
jednu četvrtinku, tada daj takt počnemo brojati od četvrte dobe, a ostale tri dobe se
pojavljuju u zadnjem taktu.

UZMAH- isto je vrsta nepotpunog takta, a od predtakta se razlikuje po tome što

predtakt sadrži jednu dobu, a uzmah manje od jedne dobe.

TEMPO- brzina izvođenja glazbenog djela.

Neke oznake za tempo:

· Largo - Vrlo sporo
· Adagio - Sporo
· Andante - Umjereno brzo (doslovno bi se moglo prevesti kao "Hodajući")
· Moderato - Srednje brzo
· Allegro - Brzo (doslovno prevedeno "Veselo, radosno")
· Presto - Vrlo brzo
· Vivo - živahno
· Mesto - tužno
· Cantabile - pjevno, tekuće
· Animato - uzbuđeno
Oznake za promjenu tempa:
· accelerando - ubrzavanje
· ritardando - usporavanje

METRONOM-sprava koju je preporučljivo koristiti jer nam pomaže pri sviranju da

postignemo pravilni tempo i da točno odsviramo neke ritamske figure.
 NOTE PREMA NJIHOVOJ VRIJEDNOSTI I NJIHOVE PAUZE:

nota brevis- traje osam dobi pauza note brevis- traje osam dobi

cijela nota- traje četiri dobe pauza cijele note- traje četiri dobe

polovinka-traje dvije dobe polovinska pauza- traje dvije dobe

četvrtinka- traje jednu dobu četvrtinska pauza- traje jednu dobu

osminka- traje pola dobe osminska pauza- traje pola dobe

šesnaestinka- traje jednu šesnaestinska pauza- traje jednu

četvrtinu dobe četvrtinu dobe

tridesetdruginka- traje jednu tridesetdruginska pauza- traje jednu

osminu dobe osminu dobe

corona- znak koji označava da svirač može proizvoljno produžiti trajanje tona ili
pauze.
Ali to produljenje se ne računa kao više doba. Dakle, četvrtina s coronom se i dalje
broji kao jedna doba.

NEKE RITAMSKE FIGURE KOJE ĆETE SIGURNO SUSRESTI:

RITAMSKE FIGURE NA JEDNU DOBU (traju jednu dobu):

dvije osminke-kucate TA-TE

četiri šesnaestinke-kucate TA-FA-TE-FE

osminka i dvije šesnaestinke/dvije šesnaestinke i osminka-

kucate TA-TE-FE/TA-FA-TE

triola- kucate TA-TE-TI; nemojte zaboraviti ispod triole napisati 3!

PUNKTIRANI RITMOVI (zovu se tako jer su to ritmovi s točkom):

točka- označuje da se na vrijednost note uz koju stoji točka dodaje još pola njezine
vrijednosti; npr. polovinka s točkom=polovinka (2 dobe)+četvrtinka (1 doba)=tri dobe
 četvrtinka s točkom i osminka- ova ritamska figura traje dvije dobe, kucate

četvrtinku+osminku(pola od četvrtinke)+osminku=dvije dobe

osminka s točkom i šesnaestinka- ova ritamska figura traje jednu dobu,

kucate osminku+šesnaestinku(pola od osminke)+šesnaestinku=jedna doba

Također se može naići na sljedeći primjer:

To znači da prvi dvoglas moramo odsvirati pa nakon jedne dobe odsvirati drugi
dvoglas ali ne smijemo prekidati gornji ton jer je to polovinka i još treba trajati.

SINKOPE:

sinkopa- ritmička figura koja nastaje povezivanjem teške i lake dobe pri kojem dolazi
do prelaska naglaska s teške na laku dobu.

A kako povezujemo note? Note povezujemo pomoću ligature ili legata.

ligatura- luk koji spaja note istih visina; tako spojene note izvode se kao jedna cjelina
bez prekida. Dakle, dvije četvrtinke spojene ligaturom izvode se kao jedna polovinka.

legato- luk koji spaja note različitih visina te označava da se te note sviraju
neprekinuto jedna za drugom. Legato se na gitari najčešće postiže tehnikama
hammer on i pull off.
 sinkopa na dvije dobe ili S NA 2-traje dvije dobe, možemo
pisati na prvi ili na drugi način, kod kucanja je najbitnije
naglasiti tešku dobu

sinkopa na jednu dobu ili S NA 1-princip je isti kao i kod

S NA 2, samo što S NA 1 traje jednu dobu

Još neke oznake na koje se može naići

Oznake za dinamiku:
Dinamika je glasnoća kojom se izvodi djelo.

pp- pianissimo (najtiše)

p- piano (tiho)
mp- mezzo-piano (srednje tiho)
mf- mezzo-forte (srednje glasno)
f- forte (glasno)
ff- fortissimo (najglasnije)

To su najupotrebljavanije oznake. Postoje još razne varijacije, tipa fp (forte piano), ili
pppppp (Tschaikovski je to iskoristil :D), al to nije tolko bitno.

Tu također postoje crescendo (postupno poglašavanje) i decrescendo ili diminuendo

(postupno stišavanje)
oznake:

Crescendo se ponekad označava i sa cresc.

Od znakova dinamike tu je još i naglasak ili akcent, označava se sa znakom >
Također se mogu javiti i oznake koje su tipične samo za gitaru (i neke druge žićane
instrumente)

za desnu ruku
p- ton se svira palcem
i- kažiprstom
m- srednjim prstom
a- prstenjakom

Za lijevu ruku se koriste arapski brojevi koji označavaju kojim prstom treba pritisnuti
polje:
1- kažiprst
2- srednji prst
3- prstenjak
4- mali prst

Rimski broj označava na kojem polju treba odsvirati određeni ton.

Zaokruženi broj označava na kojoj žici treba odsvirati ton.

Lijep pozdrav,
Paola i nuka-kola