ZAPISNIK sa V. sjednice Prosudbenog povjerenstva za Nacrt Zakona o visokom obrazovanju
održane dana 14. siječnja 2011. godine u prostorijama Ministarstva znanosti, obrazovanja išporta, s početkom u 9.00 sati.Sjednici su prisustvovali slijedeći članovi Povjerenstva:1.prof. dr. sc. Blaženka Divjak, prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu2.prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, prorektor za nastavu i upravljanje kvalitetomSveučilišta u Splitu3.prof. dr. sc. Drago Žagar, prorektor za nastavu i studente Sveučilišta u Osijeku4.prof. dr. sc. Ana Proroković, prorektorica za studije i studentska pitanja Sveučilišta uZadru5.prof. Đeni Dekleva Radaković, prorektorica za nastavu i studente Sveučilišta JurjaDobrile u Puli6.mr. sc. Vesna Bedeković, dekanica Visoke škole za menadžment u turizmu iinformatici, predstavnica Vijeća veleučilišta i visokih škola7.prof. dr. sc. Andrea Pešutić, Visoka škola za poslovanje i upravljanje „Baltazar AdamKrčelič“, predstavnica Vijeća veleučilišta i visokih škola8.prof. dr. sc. Siniša Petrović, predstavnik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje9.prof. dr. sc. Igor Radeka, predstavnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokogobrazovanja10.dr. sc. Snježana Prijić – Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanjaSveučilišta u Rijeci11.Ana Šašek, v. d. predsjednice Hrvatskog studentskog zbora.Sjednici nisu prisustvovali sljedeći članovi Povjerenstva:1.prof. dr. sc. Vesna Vrtiprah, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetomSveučilišta u Dubrovniku2.mr. sc. Goran Radman, predstavnik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.Osim članova Povjerenstva sjednici su prisustvovali:1.prof. dr. sc. Žarko Puhovski, koordinator Prosudbenog povjerenstva2.Sara – Sanela Butorac, dipl. iur., ravnateljica Uprave za pravne poslove3.Luka Juroš, prof., v. d. načelnika u Upravi za visoko obrazovanje4.Ivo Šušak, dipl. iur., član radne skupine za izradu nacrta paketa zakona iz sustavaznanosti i visokog obrazovanja5.dr. sc. Ivana Furčić, predstavnica Radne skupine znanstvenih novaka Sveučilišta uZagrebu, Vijeća asistenata Instituta Ruđer Bošković6.mr. sc. Marko Pavić, predstavnik Mreže mladih znanstvenika (MLAZ).Sjednicu je otvorio prof. Puhovski predloživši slijedeći
dnevni red:1.Usvajanje zapisnika sa IV. sjednice Povjerenstva
2.
Ishodi učenja i usklađenost s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom3.Studentsko vrednovanje4.Cjeloživotno obrazovanje
5.Upisnine i školarineAD 1.
Članovi Povjerenstva iznijeli su primjedbe na zapisnik sa IV. sjednice Povjerenstva, primjedbe su usvojene i unesene, te je zapisnik prihvaćen.
AD 2.
Članovi Povjerenstva raspravljali su o ishodima učenja i usklađenosti Prijedloga Zakona ovisokom obrazovanju s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (HKO). Napomenuto je da bi jedna od obveza Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i znanost bila formiranje kriterijaza određivanje ishoda učenja i analiza vezano uz ishode učenja, Agencija za znanost i visokoobrazovanje provodila bi kriterije, te bi u tom smislu trebalo izvršiti rangiranje studija ivisokih učilišta. Također je napomenuto da je Polazne osnove HKO-a donijela Vlada,nedavno je formirano Povjerenstvo za provedbu HKO-a te je od strane Stručnog tima HKO-adostavljen Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Prijedlog uredbe o HKO-u, nakon čega bi trebao biti donijet Zakon o HKO-u. Istaknuto je da je objektivni problem kod izrade HKO-a bio taj što nije bila dovoljno uključena javnost u njegovu izradu. Napomenuto je da HKOtreba biti usklađen s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EKO), te članovi Povjerenstvasmatraju da nije u neskladu s Prijedlogom Zakona o visokom obrazovanju.Prof. Divjak je napomenula da problem u odnosu sa HKO-om je u tome što u propisima kojireguliraju visoko obrazovanje nema ishoda učenja.Luka Juroš je napomenuo da ECTS bodovi nisu obvezni prema HKO-u, te je ukazano nasadržaj članaka 33., 34. i 35. Prijedloga Zakona. Vezano uz navedeno predlaže se izmijenitičlanak 35. stavak 1. Prijedloga Zakona tako da sada glasi: „(1) Poslijediplomski studij zastjecanje akademskog stupnja doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti traje u pravilu trigodine. Ako se opterećenje u okviru studija kroz nastavu i istraživanje mjeri ECTS bodovima,može se steći minimalno 180 boda.“. Također je predložena izmjena članka 35. stavka 5.Prijedloga Zakona, tako da sada glasi: „Sveučilište, organizator poslijediplomskog studija zastjecanje akademskog stupnja doktora znanosti dužno je objaviti disertaciju na mrežnimstranicama, osim u slučajevima kada za to postoje zapreke.“. Vezano uz navedeno prof.Anđelinović je predložio da se kod članka 35. stavka 5. Prijedloga Zakona uvede dodatnikriterij, da pristupnik može pristupiti obrani doktorata pod uvjetom da je prethodno objaviomeđunarodni znanstveni rad. Prof. Petrović je ukazao na to da postoje velike razlike između prirodnih i društvenih znanosti, te da bi tu trebali postojati i različiti kriteriji.Povjerenstvo je raspravljalo o nužnosti propisivanja etičkih povjerenstava, prof. Puhovski jenapomenuo da je Etika navedena u člancima 3. i 4. Prijedloga Zakona kao načelo, te da nije potrebno imati ustrojen Nacionalni odbor za etiku već je pitanje etike prepušteno autonomijisveučilišta i visokih učilišta.
Zaključak:
1.)
U svim odredbama Prijedloga Zakona izmijeniti formulacije na način da seishodi učenja uvedu u studijske programe.
2.)
Sveučilište, organizator poslijediplomskog studija za stjecanje akademskogstupnja doktora znanosti dužno je objaviti disertaciju na mrežnim stranicama,osim u slučajevima kada za to postoji zapreka ovisno o specifičnostima struke ilidisciplini istraživanja.
3.)
U Prijedlogu Zakona navesti da visoka učilišta mogu svojim aktima ureditiformiranje Etičkih povjerenstava i donošenje Etičkog kodeksa.
AD 3.
Povjerenstvo je raspravljalo o studentu kao središtu studija te studentskom vrednovanju.Prof. Divjak je ukazala na članak 45. Prijedloga Zakona koji se odnosi na studijske programete što oni sve sadrže. Napomenula je da je navedeni članak u suprotnosti sa Zakonom oosiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju i s Pravilnikom o sadržaju dopusnicete uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenjestudijskog programa te uvjetima za reakreditaciju visokih učilišta, te je isti potrebno uskladiti.Također je u suprotnosti s polaznim osnovama HKO-a, npr. postizanje kompetencija na krajustudija. Predloženo je da se članak 46. Prijedloga Zakona u cijelosti preformulira jer je cijeličlanak orijentiran samo prema jednoj strani, ali nije orijentiran prema studentu. Vezano uznavedeno Luka Juroš je napomenuo da je na razini Europe objavljen dokument o studentskim pravima, te se obvezao predložiti sadržaj spomenutog članka 46. Prijedloga Zakona. Prof.Anđelinović je spomenuo da je ključ studentskih prava studentska anketa, međutim smatra da je problem u tome što se ankete ne popunjavaju u dovoljnom broju primjeraka i loše suformulirane.Ana Šašek je vezano uz to napomenula da studenti ne vide korist od anketa jer im nisu poznatirezultati dobiveni temeljem tih anketa, također se boje iskreno ispuniti anketu radi eventualnihzamjerki od strane profesora. Predložila je da se izmijeni Pravilnik o studentskom standardu ida se studentski zbor uključi u raspravu.
Zaključak:
1.)
Članak 45. Prijedloga Zakona potrebno je uskladiti sa Zakonom o osiguravanjukvalitete u znanosti i visokom obrazovanju i s Pravilnikom o sadržaju dopusnicete uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokogobrazovanja, izvođenje studijskog programa te uvjetima za reakreditacijuvisokih učilišta2.)Studentsko vrednovanje je važno i ostaje u Prijedlogu Zakona, jedan je odelemenata sustava osiguravanja kvalitete3.)Ostavlja se visokim učilištima da autonomno urede način studentskogvrednovanja4.)U članku 62. stavku 1. Prijedloga Zakona brišu se riječi: „najmanje jedanputsemestralno“, i taj stavak sada glasi: „Studentsko vrednovanje na visokimučilištima provodi se putem ankete ili na drugi primjeren način sukladno općemaktu visokog učilišta.“.5.)U članku 62. stavku 4. Prijedloga Zakona koji glasi: „Podaci iz stavka 2. i 3. ovogčlanka služe za provedbu vrednovanja studijskog programa kao i vrednovanjasamog visokog učilišta koje provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje.“,dodaje se rečenica: „Javnost podataka i načina upotrebe rezultata ankete upoboljšanju kvalitete nastave na visokom učilištu i postizanja ishoda učenja,određeno je općim aktom visokog učilišta.“.6.)Obveza vezano uz studentsko vrednovanje mora biti u smjeru da se studentimaponudi anketa ali ne i da oni moraju ispuniti anketuAD 4.
Povjerenstvo je raspravljalo o cjeloživotnom obrazovanju.Prof. Divjak je navela da odredbe o cjeloživotnom obrazovanju svakako treba uključiti uPrijedlog Zakona, definirati ga, vidjeti što od cjeloživotnog obrazovanja ulazi u područjevisokog obrazovanja, u tom kontekstu svakako treba razmotriti način izvođenja takvog
Search History:
Result 00 of 00
00 results for result for
p.
Recommended
More From This User
Notes
Load more
