ZAPISNIK

sa V. sjednice Prosudbenog povjerenstva za Nacrt Zakona o visokom obrazovanju

održane dana 14. siječnja 2011. godine u prostorijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i
športa, s početkom u 9.00 sati.

Sjednici su prisustvovali slijedeći članovi Povjerenstva:

1. prof. dr. sc. Blaženka Divjak, prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu
2. prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, prorektor za nastavu i upravljanje kvalitetom
Sveučilišta u Splitu
3. prof. dr. sc. Drago Žagar, prorektor za nastavu i studente Sveučilišta u Osijeku
4. prof. dr. sc. Ana Proroković, prorektorica za studije i studentska pitanja Sveučilišta u
Zadru
5. prof. Đeni Dekleva Radaković, prorektorica za nastavu i studente Sveučilišta Jurja
Dobrile u Puli
6. mr. sc. Vesna Bedeković, dekanica Visoke škole za menadžment u turizmu i
informatici, predstavnica Vijeća veleučilišta i visokih škola
7. prof. dr. sc. Andrea Pešutić, Visoka škola za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam
Krčelič“, predstavnica Vijeća veleučilišta i visokih škola
8. prof. dr. sc. Siniša Petrović, predstavnik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje
9. prof. dr. sc. Igor Radeka, predstavnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog
obrazovanja
10. dr. sc. Snježana Prijić – Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja
Sveučilišta u Rijeci
11. Ana Šašek, v. d. predsjednice Hrvatskog studentskog zbora.

Sjednici nisu prisustvovali sljedeći članovi Povjerenstva:

1. prof. dr. sc. Vesna Vrtiprah, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom
Sveučilišta u Dubrovniku
2. mr. sc. Goran Radman, predstavnik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Osim članova Povjerenstva sjednici su prisustvovali:

1. prof. dr. sc. Žarko Puhovski, koordinator Prosudbenog povjerenstva
2. Sara – Sanela Butorac, dipl. iur., ravnateljica Uprave za pravne poslove
3. Luka Juroš, prof., v. d. načelnika u Upravi za visoko obrazovanje
4. Ivo Šušak, dipl. iur., član radne skupine za izradu nacrta paketa zakona iz sustava
znanosti i visokog obrazovanja
5. dr. sc. Ivana Furčić, predstavnica Radne skupine znanstvenih novaka Sveučilišta u
Zagrebu, Vijeća asistenata Instituta Ruđer Bošković
6. mr. sc. Marko Pavić, predstavnik Mreže mladih znanstvenika (MLAZ).

Sjednicu je otvorio prof. Puhovski predloživši slijedeći

dnevni red:
1. Usvajanje zapisnika sa IV. sjednice Povjerenstva
2. Ishodi učenja i usklađenost s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom
3. Studentsko vrednovanje
4. Cjeloživotno obrazovanje
 5. Upisnine i školarine

AD 1.

Članovi Povjerenstva iznijeli su primjedbe na zapisnik sa IV. sjednice Povjerenstva,

primjedbe su usvojene i unesene, te je zapisnik prihvaćen.

AD 2.

Članovi Povjerenstva raspravljali su o ishodima učenja i usklađenosti Prijedloga Zakona o

visokom obrazovanju s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (HKO). Napomenuto je da bi
jedna od obveza Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i znanost bila formiranje kriterija
za određivanje ishoda učenja i analiza vezano uz ishode učenja, Agencija za znanost i visoko
obrazovanje provodila bi kriterije, te bi u tom smislu trebalo izvršiti rangiranje studija i
visokih učilišta. Također je napomenuto da je Polazne osnove HKO-a donijela Vlada,
nedavno je formirano Povjerenstvo za provedbu HKO-a te je od strane Stručnog tima HKO-a
dostavljen Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Prijedlog uredbe o HKO-u, nakon čega
bi trebao biti donijet Zakon o HKO-u. Istaknuto je da je objektivni problem kod izrade HKO-
a bio taj što nije bila dovoljno uključena javnost u njegovu izradu. Napomenuto je da HKO
treba biti usklađen s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EKO), te članovi Povjerenstva
smatraju da nije u neskladu s Prijedlogom Zakona o visokom obrazovanju.
Prof. Divjak je napomenula da problem u odnosu sa HKO-om je u tome što u propisima koji
reguliraju visoko obrazovanje nema ishoda učenja.
Luka Juroš je napomenuo da ECTS bodovi nisu obvezni prema HKO-u, te je ukazano na
sadržaj članaka 33., 34. i 35. Prijedloga Zakona. Vezano uz navedeno predlaže se izmijeniti
članak 35. stavak 1. Prijedloga Zakona tako da sada glasi: „(1) Poslijediplomski studij za
stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti traje u pravilu tri
godine. Ako se opterećenje u okviru studija kroz nastavu i istraživanje mjeri ECTS bodovima,
može se steći minimalno 180 boda.“. Također je predložena izmjena članka 35. stavka 5.
Prijedloga Zakona, tako da sada glasi: „Sveučilište, organizator poslijediplomskog studija za
stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti dužno je objaviti disertaciju na mrežnim
stranicama, osim u slučajevima kada za to postoje zapreke.“. Vezano uz navedeno prof.
Anđelinović je predložio da se kod članka 35. stavka 5. Prijedloga Zakona uvede dodatni
kriterij, da pristupnik može pristupiti obrani doktorata pod uvjetom da je prethodno objavio
međunarodni znanstveni rad. Prof. Petrović je ukazao na to da postoje velike razlike između
prirodnih i društvenih znanosti, te da bi tu trebali postojati i različiti kriteriji.
Povjerenstvo je raspravljalo o nužnosti propisivanja etičkih povjerenstava, prof. Puhovski je
napomenuo da je Etika navedena u člancima 3. i 4. Prijedloga Zakona kao načelo, te da nije
potrebno imati ustrojen Nacionalni odbor za etiku već je pitanje etike prepušteno autonomiji
sveučilišta i visokih učilišta.

Zaključak:
1.) U svim odredbama Prijedloga Zakona izmijeniti formulacije na način da se
ishodi učenja uvedu u studijske programe.
2.) Sveučilište, organizator poslijediplomskog studija za stjecanje akademskog
stupnja doktora znanosti dužno je objaviti disertaciju na mrežnim stranicama,
osim u slučajevima kada za to postoji zapreka ovisno o specifičnostima struke ili
disciplini istraživanja.
3.) U Prijedlogu Zakona navesti da visoka učilišta mogu svojim aktima urediti
formiranje Etičkih povjerenstava i donošenje Etičkog kodeksa.
AD 3.

Povjerenstvo je raspravljalo o studentu kao središtu studija te studentskom vrednovanju.

Prof. Divjak je ukazala na članak 45. Prijedloga Zakona koji se odnosi na studijske programe
te što oni sve sadrže. Napomenula je da je navedeni članak u suprotnosti sa Zakonom o
osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju i s Pravilnikom o sadržaju dopusnice
te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje
studijskog programa te uvjetima za reakreditaciju visokih učilišta, te je isti potrebno uskladiti.
Također je u suprotnosti s polaznim osnovama HKO-a, npr. postizanje kompetencija na kraju
studija. Predloženo je da se članak 46. Prijedloga Zakona u cijelosti preformulira jer je cijeli
članak orijentiran samo prema jednoj strani, ali nije orijentiran prema studentu. Vezano uz
navedeno Luka Juroš je napomenuo da je na razini Europe objavljen dokument o studentskim
pravima, te se obvezao predložiti sadržaj spomenutog članka 46. Prijedloga Zakona. Prof.
Anđelinović je spomenuo da je ključ studentskih prava studentska anketa, međutim smatra da
je problem u tome što se ankete ne popunjavaju u dovoljnom broju primjeraka i loše su
formulirane.
Ana Šašek je vezano uz to napomenula da studenti ne vide korist od anketa jer im nisu poznati
rezultati dobiveni temeljem tih anketa, također se boje iskreno ispuniti anketu radi eventualnih
zamjerki od strane profesora. Predložila je da se izmijeni Pravilnik o studentskom standardu i
da se studentski zbor uključi u raspravu.

Zaključak:
1.) Članak 45. Prijedloga Zakona potrebno je uskladiti sa Zakonom o osiguravanju
kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju i s Pravilnikom o sadržaju dopusnice
te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog
obrazovanja, izvođenje studijskog programa te uvjetima za reakreditaciju
visokih učilišta
2.) Studentsko vrednovanje je važno i ostaje u Prijedlogu Zakona, jedan je od
elemenata sustava osiguravanja kvalitete
3.) Ostavlja se visokim učilištima da autonomno urede način studentskog
vrednovanja
4.) U članku 62. stavku 1. Prijedloga Zakona brišu se riječi: „najmanje jedanput
semestralno“, i taj stavak sada glasi: „Studentsko vrednovanje na visokim
učilištima provodi se putem ankete ili na drugi primjeren način sukladno općem
aktu visokog učilišta.“.
5.) U članku 62. stavku 4. Prijedloga Zakona koji glasi: „Podaci iz stavka 2. i 3. ovog
članka služe za provedbu vrednovanja studijskog programa kao i vrednovanja
samog visokog učilišta koje provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje.“,
dodaje se rečenica: „Javnost podataka i načina upotrebe rezultata ankete u
poboljšanju kvalitete nastave na visokom učilištu i postizanja ishoda učenja,
određeno je općim aktom visokog učilišta.“.
6.) Obveza vezano uz studentsko vrednovanje mora biti u smjeru da se studentima
ponudi anketa ali ne i da oni moraju ispuniti anketu

AD 4.

Povjerenstvo je raspravljalo o cjeloživotnom obrazovanju.

Prof. Divjak je navela da odredbe o cjeloživotnom obrazovanju svakako treba uključiti u
Prijedlog Zakona, definirati ga, vidjeti što od cjeloživotnog obrazovanja ulazi u područje
visokog obrazovanja, u tom kontekstu svakako treba razmotriti način izvođenja takvog
obrazovanja te s tim u vezi i izdavanje potvrda. Ovakav oblik obrazovanja potrebno je
razmotriti i s pozicije studenta, jer kod Izvođenja posebnih modula kao jedne od razina
cjeloživotnog obrazovanja imamo tzv. privremene studente. Prof. Samaržija je napomenula da
se kod cjeloživotnog obrazovanja javljaju poteškoće vezano uz plaćanje takvih programa,
smatra da bi polaznici takvog obrazovanja trebali biti oslobođeni plaćanja PDV-a. Luka Juroš
je pojasnio tko su obveznici plaćanja PDV-a kod cjeloživotnog obrazovanja temeljem
Pravilnika o PDV-u. Vezano uz cjeloživotno obrazovanje ravnateljica Butorac je napomenula
da se dosta dilema javlja oko obveze Pedagoško psihološkog obrazovanje (PPO), pojedini
učitelji imaju obvezu polagati PPO, te se javlja dilema da li je to uopće cjeloživotno
obrazovanje ili ne, tko ga može provoditi i slično. Napominje se da to čak ne bi bilo niti
usavršavanje.

Zaključak:
1) Uvodimo status tzv. privremenog studenta
2) Programi cjeloživotnog obrazovanja koji donose na razini sveučilišta
polaznicima ECTS bodove, moraju proći postupak sukladno Zakonu o
osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju
3) Odlukom Ministarstva predložit će se Ministarstvu financija na koje
programe cjeloživotnog obrazovanja se ne bi plaćao PDV

AD 5.

Povjerenstvo je raspravljalo o upisninama i školarinama.

Prof. Divjak je napomenula da se zanemaruje što znači realni trošak studiranja, govori se
samo o administrativnom trošku (upisnini), zalaže se da redovni student koji ispunjava svoje
obveze ne snosi nikakve troškove, međutim bitno je navesti tko snosi realne troškove
studiranja. Prof. Puhovski je naveo da bi trebalo unijeti u Prijedlog Zakona da je pravo
studenta da samo jedanput na teret države može studirati jedan semestar, obvezao se da će
dostaviti prijedlog članka 60. Prijedloga Zakona. Napomenuto je da je Savjet za financiranje
pokušao napraviti pregled troškova studiranja u RH. Tu su se pojavili problemi jer nedostaju
podaci da se izračuna cijena studija. Navedeno je da bi se upisnine eventualno ostavile samo
za studente koji ne udovoljavaju elementarnim kriterijima za upis, Zakonom bi se odredio
minimum a visoko učilište može odrediti i više.

Zaključak:
1)

Povjerenstvo je dogovorilo VI. sjednicu za 28. siječnja 2011. godine s početkom u 10.00 sati.
Na navedenoj sjednici raspravljalo bi se o umjetničkim akademijama, stoga je dogovoreno da
članovi Povjerenstva putem e-maila dostave tajnici Uprave za pravne poslove MZOŠ-a Vesni
Vucelji (e-mail vesna.vucelja@mzos.hr) podatke osoba koje predlažu da sudjeluju u raspravi.
Prof. Divjak je predložila da se na VI. sjednicu pozovu dekani Akademije dramskih
umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i
Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Sjednica završena u 16.00 sati.

Zapisničar:
Lidija Derdić, dipl. iur.