Intervju
Dana
: Dr. Boris Tihi, akademik
Nema opstanka s poštenim radom
Ugledni ekonomista za
Dane
govori o pogubnim posljedicama faze divljeg kapitalizma u kojem se BiH trenutno
nalazi i objašnjava zašto se kod nas isplati ĉak i uvoz izvorske vode koje i sami imamo za bacanje. Tvrdi da BiH uekonomskom pogledu moţe naprijed i sa ovakvim Ustavom, ali upozorava da nam nema spasa, ako politiĉari neriješe problem Davtona...
DA
NI: Dobar dio naše javnosti za Vas će reći: uh, on je vrhunski, samo da nije toliki jugonostalgiĉar... Koliko su takvi u pravu?
TIHI:
Bivša Jugoslavija se sastojala iz šest republika, bila je ustrojena i regionalno i te regije
bile su jako komplementame. BiH je bila centralna regija i mi smo imali neke prednosti od
toga, imali smo izuzetno visok procenat GDPa razmjene sa ostalim republikama bivšeJugoslavije, ĉak nekih 60 posto. Plus 20 posto izvan Jugoslavije. Znaĉi, mi smo u kreiranjusvog društvenog proizvoda bili zavisni od okruţenja. Mi smo imali trţište roba i konkurenciju, jedino što nismo imali je trţište rada i trţište kapitala. U tom smislu sam ja jugonostalgiĉar.Iz kaveza u dţunglu
DANI: Gdje je BiH u tom pogledu danas?TIHI:
Mi smo sad u najgo
roj, onoj fazi divljeg kapitalizma. To je najbolje opisao ĉuveni ĉeški pisac Ĉaslav Miloš, koji je za Ĉehoslovaĉku onog doba rekao: "Prije rata su nas drţali ukavezu, a sad su nas pustili u dţunglu." To je ta faza divljeg kapitalizma, gdje se ne poštuju
d
emokratska pravila igre koja vrijede u razvijenoj trţišnoj ekonomiji. Zato se dešava ova silnakorupcija, zato se dešavaju ove kraĊe, prevare, loše privatizacije... Svejeto posljedica te faze u
razvoju kapitalizma.
DANI: Sa Jugoslavijom se dogodilo to što
se dogodilo, a BiH je u svemu tome izvukla najdeblji kraj, ali sad
govorimo samo o ekonomskom aspektu. Šta je dakle uzrokovalo njegov sunovrat?
TIHI:
Mi smo izvukli najdeblji kraj zato što smo Jugoslavija u malom. Ovdje je bio najgori rat, jednostavno ag
resija. U
ekonomskom pogledu smo najviše izgubili zato što je najviše razmjene bilo sa bivšim jugoslovenskim republikama, ali
sad se t
o ponovo vraća na svoje. Nikad nisam bio zato da Jugoslavija ponovo postoji u institucionalnom smislu, ni kaofederacija, ali podaci dokumentuju da se na teritorijama bivše Jugoslavije trţište ponovo uspostavlja. Pogledajte primjer Slovenaca. Oni su ušli u
Evropsku uniju, meĊutim njihov primami interes je trţište bivše Jugoslavije. Oni ne mogu bitikonkurenti na trţištu EU jer je onim dţinovima poput Njemaĉke, Velike Britanije, Francuske, itd, teško konkurisati i
biti izvozno orijentiran. Ali, zato Slovenci
znaju ovo trţište, zato su u BiH kupili jako mnogo fondova, fabrika, puno jenjihovih predstavništava, u bankarskom sektoru je isto tako. Jednostavno, oni su bili ti koji su u bivšoj Jugoslaviji kupili
kajmak.
DANI: Sad je i Hrvatska na pragu EU. Ĉeka li
nas isti odnos kao i kad su Slovenci u pitanju?TIHI:
Hrvatska jeste bliţa EU od nas, ali ekonomska situacija ni kod njih nije sjajna. Hrvatska još mnogotoga mora uĉiniti da bi ispunila standarde EU u ekonomskom smislu. Hrvatska je jako zaduţena, to je
zemlja u
ekonomskoj krizi i njima će trebati još vremena da budu ozbiljni kandidati.Dţenat DrekovićBoris Tihi: ―Valutni
odbor ustvari je
meĊunarodni protektorat nad našomzemljom‖