Professional Documents
Culture Documents
Istocni zabat sadrži prikaz vjerojatno prvog Trojanskog rata. U sredini kompozicije nalazi se Atena, desno
od nje Prijam u borbi sa Grkom, desno od njih Grk drzi kacigu koju je Prijamov suparnik izgubio u borbi i
kraj njega je prikazan Heraklo kako ispaljuje strijelu. Na kraju kompozicije s obje strane nalaze se umiruci
likovi.
U sredini zapadnog zabata je takodjer Atena sa ratnicima sa obje svoje strane. Kraj njene desne strane
prikazan je Ajant. Scena je navodno iz drugog Trojanskog rata (onog kojeg je opisao Homer) i ovaj zabat
je stariji oko 20 godina od istočnog.
Na bazi Zeusovog Pergamskog oltara nalazi se reljefni friz s prikazom gigantomahije, odnosno borbe
olimpijskih bogova i giganata. Ovaj helenisticki uradak narucio je Pergamski kralj Eumen II i gradnja je
zapoceta sredinom 2. st BC. Vise umjetnika je radilo na uredjenju ovog friza pri cemu su bogovi prikazani
u opustenom stavu (sto simbolizira njihovu pobjedu) dok su giganti prokazani u grcu, boli i agoniji. Uz
bogove i gigante friz sadrzi i prikaze zivotinja. Imena bogova, kao i imena giganata su urezana na samom
frizu uz imena kipara.
3. Sto je, kako se datira i u kojem stilu je izradjen Dipilonski krater?
4. Pehari iz Boscorealea?
1
A handbook of Roman Art, edited by Martin Henig, Phaidon Press, London, 2006, str. 143
2
A handbook of Roman Art, edited by Martin Henig, Phaidon Press, London, 2006, str. 155-156
na Celij i Palatin. Ime je dobila prema zlatnim listicima i draguljima kojima je bila ukrasena. Nako sto je
palaca bila dovrsena Neron je rekao: 'Boze, sada napokon mogu zivjeti kao ljudsko bice' (Seutonije).
Kip Jupitera, terakotnu skulpturu koja je krasila njegov hram na Kapitoliju, izradio je etrurski kipar Vulka 3.
On je jedini poznati nam etrurski kipar, zasluzan takodjer i za skulpturu Apolona iz Veija.
Autor 'Deset knjiga o arhitekturi', posvecenih Augustu, je Vitruvije, rimski arhitekt (80-70 BC – nakon 15
BC).
Smatrao je kako arhitekt mora imati znanje povijesti, geometrije, filozofije, glazbe, medicine i prava.
Mnogo paznje posvetio je pitanju proporcija te definirao ordinatio i dispositio.4
Plinije Stariji, autor djela Naturalis Historia, poginuo je pri erupciji Vezuva 25. Augusta, AD 79.
Osoba koju je Aleksandar jedinu vidio sposobnu da ga portretira bio je Lizip. Niti jedno njegovo
originalno djelo nije nam poznato, a zivio je u 4. st. BC.
Alkamen. Inace kipar koji je radio na Lemnosu i u Ateni, mladji suvremenik Fidijin (druga polovica 5. st.).
Ispitna literatura nema podataka o njemu, osim pri spomenu male drvene figurice iz (vjerojatno)
Aleksandrije, kopije njegove Hekate.5
Skupina Atena i Marsija prikazuje scenu Ateninog 'napada' na Marsiju jer je pokupio aulos koji mu je bio
zabranjen. Original (izgubljen) je izradio Miron negdje oko 460 – 450 BC.
3
A handbook of Roman Art, edited by Martin Henig, Phaidon Press, London, 2006, str. 16
4
A handbook of Roman Art, edited by Martin Henig, Phaidon Press, London, 2006, str. 52
5
A handbook of Greek Art, Gisela Richter, Phaidon Press, London, 1983., str. 204.
15. Metope Partenona?
Znameniti korintski hram, od kojeg je sacuvano samo 7 peristilnih stupova u vapnencu, je bio posvecen
Apolonu. Izgradjen je oko 540. BC (dakle pripada razdoblju arhaike) i moguce je da je sjeo na raniji hram
posvecen Ateni. Takodjer, ovo je jedan od najstarijih hramova posvecenih Apolonu, ukupno je imao
peristil od 42 stupa i prvo istrazivanje je provodio njemacki arheolog Wilhelm Dorpfield (utemeljitelj
stratigrafskog pristupa pri iskopavanju) 1886. 7
Dva hrama u pitanju su bila posvecena Posejdonu (rt Sunion) i Hefestu (Atena). Oba hrama su podignuta
otprilike u isto vrijeme (450.- 440. BC) i mozda od strane istog arhitekta (na sto nas upucuje plan, koji je
vrlo slican, heksastilni). Hram na Sunionu je sjeo na raniji hram, red je dorski i materijal je lokalni
mramor. Atenski hram, ranije atribuiran Tezeju, je najbolje ocuvani grcki hram (!). Sagradjen je na
atenskoj trznici i posvecen bogu metalurgije, Hefestu. Materijal od kojeg je izradjen je pentelicki
mramor, a skulpture su od parskog mramora.
Skulpturu Atene Parthenos, koja je krasila Partenon, je izradio Fidija. Skulptura je bila od zlata i
bjelokosti, nije sacuvana vec nam je poznata iz literarnih izvora, kopija u manjem mjerilu i sa novca.
Datira se oko 447. – 439. BC.
6
A handbook of Greek Art, Gisela Richter, Phaidon Press, London, 1983., str. 116.
7
The Temple of Apollo at Corinth, Benjamin Powell; American Journal of Archaeology, Vol. 9, No. 1, pp. 44-63
Rijec je sarkofagu sa prikazom Aleksandra Velikog, otkrivenom 1887. blizu Sidona (Libanon). Izradjen je
od Pentelickog mramora i prikazuje borbu Aleksandra i Darija III. kod Isa. 8 Vidi takodjer i mozaik s
prikazom doticne bitke (konjsko dupe!).9
Literatura kaze kako su zabati i metope doticnog hrama medju najvaznijim prezivjelim primjercima
arhitekturalne skulpture. Istocni zabat prikazuje pripreme za Pelopovu utrku. U sredini kompozicije stoji
Zeus omedjen sa muskim i zenskim likovima kraj kojih se pripremaju kocije a na samim uglovima su
prikazani gledatelji. U sredini zapadnog zabata stoji Apolon sa kentaurima i Lapitima oko njega, u
kutovima su zene u lezecem polozaju.10
Metope hrama prikazuju Heraklova djela (svih 12, iako su u literaturi navedena samo neka). Sam hram je
izgradjen u prvoj polovici petog stoljeca (rana klasika) i sadrzi skulpturu Zeusa (Fidija) koja je bila
smjestena u celi hrama.
Ovu grupu je inicijalno napravio kipar Antenor (po Kleistenovoj narudjbi) ali je taj original izgubljen.
Drugu verziju su napravili Kritija i Nesiod i ta verzija se kasnije kopirala kroz helenizam i rimsko doba. Kao
motiv su uzeti Harmodije i Aristogeiton, ubojice Hiparhove, poznati kao tiranoubojice, simboli
demokracije u Ateni.
Pricu nepoznatu nam iz Homerovih epova koju prikazuje ova vaza oslikao je (i takodjer izradio samu
amforu) Egzekija. Datira se u sredinu 6. stoljeca BC (550.-540.) i oslikana je u crnofiguralnom stilu. Na
8
A handbook of Greek Art, Gisela Richter, Phaidon Press, London, 1983., str. 154.;
http://en.wikipedia.org/wiki/Alexander_Sarcophagus
9
http://en.wikipedia.org/wiki/Alexander_Mosaic
10
A handbook of Greek Art, Gisela Richter, Phaidon Press, London, 1983., str. 108.-109.
'straznjoj' strani je prikaz Kastora i
Poluksa sa roditeljima.11
Vila kraj Pompeja, zatrpana u erupciji AD 79, zbog svojih freski nazvana Vila Misterija. Freske, smatra se,
prikazuju inicijaciju u Dionizov (Bakhov) kult. 13
Vila u malom gradicu Boscoreale, takodjer zatrpanom u erupciji Vezuva, je bila izgradjena 30-40 AD i
ukrasena freskama koje vjerojatno pricaju o kultu Venere i Adonisa. Smatra se da je vlasnik vile bio P.
Fanije Sinistor, iako postoje i druge teorije. Helenisticki utjecaj na slikarijama je ocit, neki od motiva su
Menedemos (filozof, starac) Dioniz, Arijadna, Venera, Adonis, djevojka s kitarom (mozda portret neke
poznate licnosti) itd. Freske u obje vile su primjeri II. stila.
Ovaj hram, izgradjen oko 600 BC, najraniji je ocuvani hram sa reljefno ukrasenim zabatom. Na njemu je
prikazana jedna od tri gorgonske sestre, Meduza, sa sinovima Pegazom (unisteno) i Hrisaorom. Kraj njih
su pantere a na uglovima Trojanci i divovi. Likovi su razlicitih velicina (meduza najveca, trojanci i divovi
na krajevima mali) i time je rijesen smjestaj figura u trokutasti prostor zabata. 14
Gradnja Periklovog Partenona zapoceta je oko 447/446 BC, dankom koji su Ateni morali placani clanovi
Delske lige, i zavrsena 438 BC dok je ukrasavanje potrajalo jos 6 godina. Arkitekti zaduzeni za gradnju su
11
A handbook of Greek Art, Gisela Richter, Phaidon Press, London, 1983., str. 332.-333.
12
A handbook of Greek Art, Gisela Richter, Phaidon Press, London, 1983., str. 117.
13
http://www.art-and-archaeology.com/timelines/rome/empire/vm/villaofthemysteries.html
14
http://www.mlahanas.de/Greeks/Arts/ArtemisCorfuTemple.htm
bili Iktin i Kalikrat, a pri ukrasavanju je bio glavni Fidija koji je
i izmedju ostalog napravio kolosalnu hrizelefantinsku
skulpturu Atene za celu hrama.
Komod.
Pitanje je nejasno, ali pretpostavljam da se misli na slavnu Paionijevu (Paionios) Niku. Datira se u oko
420 – 410 BC.15
15
A handbook of Greek Art, Gisela Richter, Phaidon Press, London, 1983., str. 124
ga zele zarobiti i prodati u roblje. On iz
brodskog jarbola napravi vinovu lozu
sto toliko prestrasi gusare da iskoce iz
svojih brodova i bivaju pretvoreni u
delfine. Kiliks je izradjen oko 530 BC u
crnofiguralnoj tehnici.
(slika!) i trebalo je odrediti tocnu godinu nastanka doticnog psiktera. Na njemu su prikazani ekstaticni
satiri u divljem plesu i pijanki, stil je crvenofiguralni i vaza se datira u 500 – 480 BC.
Korintski stil prevladava u drugoj polovici sedmog i prvoj polovici sestog stoljeca prije Krista. Ukrasi su
aranzirani u vodoravne frizeve koji prekrivaju vecinu posude. Motivi koji se javljaju su zivotinje i
cudovista, okruzena rozetama, tockama i drugim ornamentom (imitacija orijentalnog tekstila!?). Ceste
su i scene za ljudskim likovima, kao na primjer scene iz legende o Troji. Korintski stil zamire oko 550 BC.
Primjer oinohoe koja je bila na ispitu (slika!) se datira u 625 – 600 BC.
38. Mozaik 'Lov na jelena'?
Radi se o mozaiku iz grada Pelle (centralna makedonija, rodno mjesto Aleksandra Velikog), datira se u
oko 300 BC i prikazuje Aleksandra i Hefestiona (njegovog prijatelja iz djetinjstva) u borbi s jelenom.
Mozaik je potpisao Gnosis.
40. Koja skulptura je pronadjena u Rimu u 16. stoljecu a opisao ju je Plinije Stariji?
Laokont i sinovi.
41. Koji se naziv koristi za mrezasto staklo, a koji za floralni dizajn stakla?
Reticello za mrezasti nacin, millefiore za floralni.16
Nacin ukrasavanja zidova ili podova sa obojanim mramorom izrezanim u geometrijske oblike.
Car Konstantin. Medaljoni su iz doba Hadrijana. Ne zna se odakle (dakle pitanje je krivo).
Radi se o fragmentu skulpture (kopije vjerojatno ranijeg djela) potpisane od strane kipara Apolonija.
Datira se u oko 150 BC i stilski se veze uz radove kao sto je Laokont ili friz Zeusovog oltara u Pergamu.
Herin (?) u Samu (izgorio oko 530 BC, Rhoikos i Theodoros, obnovio Polikrat), Zeusov u Nemeji i
Apolonov u Korintu.
48. Pteron?
Pteron je isto sto i peristil, tj stupovi uokolo hrama, iako moguce da se pteron odnosti samo na stupove
sa strane.
16
A handbook of Roman Art, edited by Martin Henig, Phaidon Press, London, 2006, str. 208
Fulcra.
Porticus Aemilia. Prva upotreba cementicija kao materijala za izradu svoda, 174 BC.
52. Tko je bio arhitekt zaduzen za izgradnju hrama Apolona Epikura u Basama?
Iktin.
submikenski
XI. st.
protogeometrijski
X. st.
koncentricne kruznice
geometrijski stil
IX. – VIII. st.
ljudske i zivotinjske figure
dipilonski stil (750. – 700.)
Atika
Nesov slikar
Heraklo ubija Nesa i Gorgonu – amfora
Sfinga –amfora
Korint
Macmillan vaza
Istocna Grcka
Bird-nester (Kupa malih majstora)
Ceretenska hidrija sa osljepljenjem Polifema – Villa Giulia
ATENSKE VAZE
620-530
NESOV SLIKAR
SLIKAR GORGONA
Zdjela sa Perzejom i Gorgonom – love se uokolo po frizu
KLITIJA (slikar) i ERGOTIM (loncar)
Francois vaza
EGZEKIJA
Amfora s Ajantom I Ahilejem kako kockaju
Kiliks Dionizova plovidba
AMASISOV SLIKAR
Lekit sa zenama i vunom
Amfora satiri gaze grožđe
Svadbena procesija
ANDOKIDOV SLIKAR
Amfora s menadama
530-400
EUFRONIJE
Kalezasti krater sa Heraklom i Antejem
EUTIMID
Amfora sa pijandurama
SOSIJIN SLIKAR
Kiliks Ahilej i Patroklo – pola metra promjer
BRIGOV SLIKAR
majstor masovnih scena
Kiliks Dioniz i satiri
MAKRON
Skifos Menelaj i Helena – HIERON loncar
DURID
Psikter satiri u plesu
KLEOFRADOV SLIKAR
Amfora Dioniz i Menade
Hidirija razaranje Troje
BERLINSKI SLIKAR
Volutni krater Ahilej i Hektor u borbi
NIOBIDOV SLIKAR
Kalezasti krater s Atenom
MIDIJIN SLIKAR
Hidrija s Heraklom u vrtu Hesperida
DIOMEDOV SLIKAR
Kiliks Diomed nosi Paladiona
DARIJEV SLIKAR
Volutni krater Darija i njegove druzine – ogroman!
ASTEAS
flijak vaze
Zvonoliki krater sa Zeusom i Hermom
HRAMOVI!
* po gradovima:
OLIMPIJA:
Herin – arhajski, dorski, stupovi drveni pa zamjenjivani kamenim
Zeusov – ranoklasicni, Fidija
PESTUM:
Herin – „bazilika“, dorski, arh.
Atenin – dorski, arh.
Heraion – dorski, arh.
ATENA:
Hefestov – Tezeum, najbolje sacuvan, klasicni, dorski
Partenon – Iktin i Kalikrat, Fidija, dorski, klasicni, J. Carrey
Atene Nike – mali, klasicni, jonski
Erechteion – nepravilan plan, karijatide, klasicni, jonski
Zeusa Olimpijskog – zavrsen tek za Hadrijana, korintski
*ostali:
arhaika:
Artemidin KRF – 600 BC, dorski, zabat s Gorgonom
Hram C SELINUNT – 550 BC, dorski
Apolonov KORINT – 540 BC, dorski
Artemizij EFEZ – 550 BC, obnovljen u 4. st., skulpture na stupovima, jonski
Apolonov DELFI – 520 BC, zamjenjen u 4. st., dorski
Afajin EGINA – rano 5. st. BC, dorski
rana klasika:
Zeusa Olimpijskog AKRAGANT – 500 BC, kolosalne figure giganata, neobican plan, dorski
klasika:
Posejdonov SUNION – 440 BC, dorski
Apolona Epikura BASE – 430 BC, Iktin, dorski/jonski + najstariji korintski stup
4. stoljece:
Asklepijev EPIDAUR – rano cetvrto stoljece, hrizelefantinska skulptura by Trazimed
Atene Alee TEGEA – kombinacija dorskog, jonskog i korintskog reda
Apolonov DIDIMA – 330 BC-AD 41, jonski + par korintskih stupova
Artemidin SARDIS – suvremenik Artemizijev, jonski
helenizam:
Artemide Leukopirene MAGNEZIJA – rekonstruiran u 2.st. BC
Hekatin LAGINA – 8x11
Serapisov ALEKSANDRIJA – kombinacija orijentalnih i grckih obiljezja
*Sextus Julius Frontinus
*Tepidarium
POJMOVI:
Pompejevo kazaliste – 55 BC
Tabularium – 78 BC
Vitruvije
Apolodor iz Damaska – Trajanov arhitekt, most preko Dunava