Ekonomska opravdanost

Poznato je da su očekivani prinosi u plasteničkoj proizvodnji, u zavisnosti od

kultur , oko 25 - 30 kg po m2  tokom jedne kalendarske godine.
Za primjer ćemo uzeti jedan plastenik od 300 m2.

Očekivani prinos je 7 500 kg - 9 000 kg.

Prosječna otkupna cijena 2008 g je iznosila 1,20 KM ( 0,60 € ) po kg .
Kada pomnožimo očekivani prinos i prosj.otkupnu cijenu dolazimo do cifre
od 9 000,00 KM - 10 800,00 KM  ( 4 620,00 €  - 5 540,00 € ) .
Od ove bruto zarade trebamo odbiti fiksne i varijabilne troškove (zaštita,
sjemena, rasad, đubrivo, ambalaža...), koji iznose cca. 20 - 25 %.
Kada uzmemo sve ove parametre u obzir, može se konstatovati da 
plastenička proizvodnja u odnosu na druge privredne djelatnosti ima jako
visok koeficijent isplativosti.
Mi često kažemo da je jedan plastenik  ujedno i jedno radno mjesto, ako
uzmemo u obzir prosječnu zaradu na našim prostorima - naročito ako
uzmemo u obzir i to da se proizvođač može nesmetano baviti i drugom
djelatnošću uporedo sa ovom ili posvetiti se proizvodnji u više plastenika.
Kada svemu tome dodamo i programe podsticaja i subvencija od strane
poljoprivrednih ministarstava, a koji se kreću od 25 - 50 % na kapitalna
ulaganja, lako je zaključiti da je ovaj vid proizvodnje  postao jedan od
bitnijih segmenata ne samo u poljoprivredi nego i u cjelokupnoj  privredi
jedne države uopšte.

Prinosi u plasteničkoj proizvodnji

Svima je poznato da su prinosi u plasteničkoj proizvodnji višestruko veći

nego u njivskoj proizvodnji.Ovo su parametri za pojedine kulture

 KULTURA         NJIVSKA PROIZVODNJA         PLASTENIK

Paprika                        4 kg/m2                              10-12 kg/m2

 Paradajz                     10 kg/m2                              25-30 kg/m2

Zelena salata             1,5 kg/m2                             4-5  kg/m2

Kvalitet proizvoda

 Zbog skraćenog biološkog ciklusa plodovi su ukusni, lijepog oblika, boje i

zdravstvenog stanja.Zbog samog korištenja hibridnih sjemena potpuno su
konkurentni na tržištu.Usljed korištenja organskih đubriva i sama proizvodnja
poprima isti epitet. Stroga kontrola korištenja kristalnih (vodootopivih) đubriva
i pesticida umanjuje mogućnost kumulacije (sakupljanja) nepoželjnih makro i
mikro elemenata,kao i teških metala u samom proizvodu.Iz tih razloga mi
preferiramo ovakav način,odnosno organsku ili BIO proizvodnju u našim
plastenicima -što je veoma bitno ukoliko želimo da proizvodimo zdravu hranu.

Vrijeme proizvodnje

 Proizvodnja u plastenicima se bazira na raniju i kasniju u odnosu na njivsku

proizvodnju.Osim toga dužina eksploatacije samih biljaka je neuporedivo veća
nego u klasičnoj proizvodnji, jer se u zaštićenom prostoru, odnosno
plastenicima, proizvodnja produžava na 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj
godini.