Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
5Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
pitanja OVT

pitanja OVT

Ratings: (0)|Views: 718|Likes:
Published by Filip Meštrović

More info:

Published by: Filip Meštrović on Feb 18, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/31/2013

pdf

text

original

 
1) MIMIKA„Mimika je reflektivno gibanje pojedinih dijelova lica koje prati naš govor te vidljivim znacima odražava naš unutarnji duhovni život, naše misli, osjećaje ihtijenja. Mimiku je prvi proučavao Darwin i ustanovio da su njezini glavni pokreti u svih rasa i naroda jednaki. Glavni motorni živac koji inervira (pokreće)mimiku i muskulaturu glave je
nervus facialis
. Staro je pravilo talijanskih učitelja pjevanja: „Smij se dok pjevaš“ (Bocca ((boka)) ridente) a to znači da izraz lica pri pjevanju nije sporedan već da je u najužoj vezi s tonom. Nije moguće dobiti lijep pjevački ton a da mu se istodobno ne pridruži i odgovarajući izraz lica.“2) NERVUS FACIALISGlavni motorni živac koji inervira (pokreće) mimiku i muskulaturu glave je
nervus facialis
. O njemu ovisi skladnost između govora i mimike. Nervus facialisnervira i glavni mišić mekog nepca koji je važan za pravilnu impostaciju glasa pri pjevanju.3) INSPIRACIJA„Dah i emocije također su nerazdruživo spojeni. Inspirirati=udahnuti. Emisijom daha pjevač daje pjevanoj riječi svoj duh. Dahom prenosimo svoje emocije.Riječ inspirirati dolazi iz latinskog jezika (inspirare = puhati u što). Inspirirati znači i:1)udah/ udisanje/ uvlačenje zraka2)nadahnuće3)potaknuti, odeviti Duboko disanje temelj je?????????pjevanja. Pjevanje na dubokom dahu bitno je i za sadržajnost tona. Dubok čovjek – misaon, pametan čovjek; plitak čovjek  – prazan čovjek. Isto tako, pjevanje na plitkom dahu odražava plitku misao i plitki ton.4) THORAKSGlavni inspiratorni mišić je OŠIT ili DIJAFRAGMA a uz nju djeluju još i vanjski međurebreni (interkostalni) mišići. Zbog njihove se kontrakcije (stezanja) prsnikoš (thorax) za vrijeme inspiracije (udaha/udisaja) proširuje te tako dolazi do udisanja zraka.5) INTRAPULMONALNI TLAK Za vrijeme inspiracije (udaha/udisaja) povećeva se kapacitet prsne šupljine. Zrak u alveolama se razrjeđuje pa intrapulmonalni tlak (tlak unutar pluća) postaje nižiod atmosferskog. Stoga zrak iz atmosfere ulazi dišnim putevima u pluća koja su smještena u hermetički zatvorenoj šupljini.6) DIJAFRAGMAGlavni inspiratorni mišić je OŠIT ili DIJAFRAGMA. Pri običnom izdisaju/izdahu (ne za vrijeme govora ili pjeva, dakle, bez fonacije) dijafragma i muskulaturarebara nakon izvršenog udisaja pasivno se vraćaju u svoj prvotni položaj. Posve bi bila pogrešna namjera istiskivati zrak iz tijela dijafragmom. Tako se istjerujezrak iz pluća jedino pri kašlju ili kihanju. Pri pjevanju bi to bilo štetno. Dijafragma je automatski mišić kao i srce s tom razlikom što na rad srca ne možemoutjecati svojom voljom a na dijafragmu možemo. U pjevanju dijafragma uz sudjelovanje međurebrenih trbušnih mišića obavlja sljedeće funkcije:1)optimalno udisanje zraka (kostoabdominalno disanje)
2)
trenutno zadržavanje udahnutog zraka prije zapjeva (tada se javlja osjet oslanjanja – 
appoggio
)
3)
regulacija unošenja zraka za vrijeme fonacije (kontrola daha)4)stezanje dijafragme (kontrakcija) čime se prekida struja daha i tako prestaje tonDijafragma (ošit/prepona) je veliki mišić koji odjeljuje prsnu šupljinu od trbušne.7) ALVEOLEZa vrijeme inspiracije (udaha/udisaja) povećeva se kapacitet prsne šupljine. Zrak u alveolama se razrjeđuje pa intrapulmonalni tlak (tlak unutar pluća) postaje nižiod atmosferskog. Stoga zrak iz atmosfere ulazi dišnim putevima u pluća koja su smještena u hermetički zatvorenoj šupljini.8) INTERKOSTALNI MIŠIĆIGlavni inspiratorni mišić je OŠIT ili DIJAFRAGMA a uz nju djeluju još i vanjski međurebreni (interkostalni) mišići. Zbog njihove se kontrakcije (stezanja) prsnikoš (thorax) proširuje te tako dolazi do udisanja zraka. Pri običnom izdisaju/izdahu (ne za vrijeme govora ili pjeva, dakle, bez fonacije) dijafragma i muskulaturarebara nakon izvršenog udisaja pasivno se vraćaju u svoj prvotni položaj.9) KOSTOABDOMINALNO DISANJEU položaju udaha dijafragma se spušta prema trbušnoj šupljini. Steže se i tako potiskuje organe smještene u trbušnoj šupljini prema dolje i naprijed, tj. prematrbušnoj stijenci koja se zbog toga izbočuje. Istodobno šire se u stranu i donja rebra (lat
costa
– rebro; lat
abdomen
 – trbuh). Osnovnoj djelatnosti dijafragme pridružuju se djelatnosti pomoćne aspiratorne muskulature, a to su međurebreni i trbušni mišići. Pri ovom disanju uzima se optimalna količina zraka koja nikada pretjerano ne nadimlje psrni koš. To je najveća količina zraka kojom možemo upravljati te je zato ovaj način za pjevanje najbolji.10) APPOGGIOAppoggio koji se i nakon zapjeva osjeća kao stalni duboki oslonac na dijafragmi štiti glasnice od ozljeda koje bi na njima mogle nastati zbog grubih udaracazraka, npr. promuklost. Ako se takve ozljede češće ponavljaju, može doći do trajnih oštećenja i bolesti (čvorovi na glasnicama). Kod klavikularnog i torakalnogdisanja aktivnost dijafragme je puno manja. Appoggio se tu ne ostvaruje te stoga nisu pogodni za pjevanje. Dijafragma koja se nakon udaha zadrži uinspiratornom položaju ostavlja dojam oslanjanja (appoggia) ili pritiska prema dolje. Pjevač nema dojam da mu dah struji prema van već suprotno – pričinja mu seda dah silazi. Stari talijanski učitelji su taj osjećaj nazvali „cantare sulfiato“ – pjevanje na dah.11) ABDOMINALNO DISANJESrodno je kostabdominalnom disanju jer je naglašena aktivnost dijafragme i trbušnih mišića te za posljedicuiima appoggio- koriste ga puhači.
 
12) KLAVIKULARNO DISANJEVidljiva je aktivnost (tjelesna manifestacija) podizanja ramena i klavikula (ključne kosti). Kod spuštanja ramena prilikom izdisanja istisne se sav zrak iz pluća akoličina zraka koja ostane nije dovoljna za pjevanje.13) TORAKALNO DISANJESrodno je klavikularnom jer također nema osjeta appogiature na dijafragmi. Tjelesna manifestacija je podizanje prsnog koša čijim spuštanjem se zrak istisne na jednak način kao i kod klavikularnog disanja.14) LARINKSPrvobitna funkcija grkljana bila je uloga sigurnosnog ventila koji se tijekom čovjekove evolucije razvio u glasne nabore (prave glasnice) i???nabore (lažneglasnice). Grkljan svojim zatvaranjem sprječava ulaženje i izlaženje zraka iz organizma. Također sprječava ulaz stranih tijela te tako štiti unutarnje organe odoštećenja. To čini dizanjem i spuštanjem (npr. prilikom dizanja tereta). Pri aktivnim pokretima (pokreti različitih uzbuđenja – smijeh, plač, jecanje, strah,iznenađenje...) javlja se usko povezano reflektorno djelovanje između dišnih organa i grkljana.????zbivanja, naime, stavljaju grlo u odgovarajući pokret.Afektivnim pokretom (npr. smijeh) postiže se ne samo reflektorno djelovanje na meko nepce nego i utjecaj na dijafragmu.
1)
 pri udisaju i izdisaju bez fonacije grkljan miruje2)pri govoru osjetimo blage pokrete3)pri gutanju grkljan se jako podiže4)pri zijevanju grkljan se duboko spuštaGrkljan ili larinks je organ u kojem nastaje glas. Imenom larinks nazivali su stari Grci onaj dio pastirske svirale koji se stavljao u usta pa je po njemu larinks dobioime
.
15) REZONANCIJASvako tijelo sposobno za proizvodnju zvuka ima svoj određeni ton. Ako ga dodirnu valovi nekog drugog zvuka približno jednaki tonu tog tijela, počet će i onosamo zvučati. Tu pojavu nazivamo REZONANCIJOM. Ograničeni prostori zraka su osobito dobri rezonatori. Ljudsko ždrijelo i usna šupljina su prostor koji semože mijenjati, tj. može mijenjati svoj volumen. Pri govoru i pjevanju osnovnom se tonu koji nastaje na glasnicama pridružuju nustonovi rezonantnog prostora(alikvotni tonovi). Rezonantni prostori ne služe samo za formiranje glasova, nego o njima ovisi i kvaliteta tona, njegova ljepota, jačina i nosivost. Pravarezonancija postoji samo u ždrijelu u ustima i djelomično u nosu, dakle, u organima koji mogu mijenjati svoj oblik, volumen i napetost te stoga mogu biti ugođeniza razne tonove. Tonovi se ne pojačavaju, ne rezoniraju drugim dijelovima tijela. Toraks i glava titraju pri govoru i pjevanju ali to titranje nije rezonancija većmehanička energija koja se putem mišića prenosi na kosti. GLASNICE su tetive koje su po cijeloj svojoj dužini vezane mišićima i veznim tkivom uz larinks.Zbog toga vibracije glasnica nisu slobodne pa je i zvuk što ga one proizvode same bez REZONATORA nužno slab i prigušen. Ton se potpuno formira onda kadstruja daha dospije u prostore iznad grkljana. Tu nastaje splet tonova alikvota od kojih se pod utjecajem rezonancije ističe tonsko područje karakteristično zaodređeni glas. Posebne osobine rezonatora karakteriziraju glas svakog pojedinca i daju mu njegovu osobitu boju. Ta boja nam omogućuje da prepoznamo glas pojedinih ljudi.16) ALIKVOTNI NIZPri govoru i pjevanju osnovnom se tonu koji nastaje na glasnicama pridružuju nustonovi rezonantnog prostora (alikvotni tonovi). Na glasnicama koje leže na putustruji daha nastaje samo slabi ton bez osobite boje.17) FONIČNA BOJA (FORMANT)Posebne osobine rezonatora karakteriziraju glas svakog pojedinca i daju mu njegovu osobitu boju. Svakom glasu odgovara i određeni položaj FONATORNIHORGANA u rezonantnom prostoru. Prema tome, svaki glas ima svoju FONIČNU BOJU (formant) koja nam omogućuje razlikovanje pojedinih glasova. Pri pjevanju vokala potrebno je temeljnom tonu pridružiti formant, tj. određeni položaj jezika i usnica što omogućuje oblikovanje vokala. Budući da pjevač može naistoj visini tona pjevati razne vokale, proizlazi da titranje glasa ne utječe na formiranje vokala.18) JAČINA GLASA19) BOJA GLASAPosebne osobine rezonatora karakteriziraju glas svakog pojedinca i daju mu njegovu osobitu boju. Ta boja nam omogućuje da prepoznamo glas pojedinih ljudi.20) VISINA GLASA21) GLASNICEGLASNICE su tetive koje su po cijeloj svojoj dužini vezane mišićima i veznim tkivom uz larinks. Zbog toga vibracije glasnica nisu slobodne pa je i zvuk što gaone proizvode same bez REZONATORA nužno slab i prigušen. Ton se potpuno formira onda kad struja daha dospije u prostore iznad grkljana. Tu nastaje splettonova alikvota od kojih se pod utjecajem rezonancije ističe tonsko područje karakteristično za određeni glas.22) GLOTIDAZa pjevača je važno da udiše kroz široko otvorenu glotidu (razmak između glasnica; glasna pukotina). Širenje grkljana preduvjet je i jakog otvaranja glotide krozkoju ulazi disani zrak. U tom cilju pomaže predodžba da se udiše kao da se miriši cvijet. Tom predodžbom izaziva se širenje dišnih puteva, šire se nosnice, spuštase grkljan a glotida se široko otvara. Glasnice se razmiču jedna od druge horizontalno. Tako među njima nastaje razmak od 8 mm (svaka se glasnica miče po 4mm) – glotida.
 
23) LARINGOSKOPManuel Garcia (1805. – 1906.) bio je učitelj pjevanja. 1854. izumio je zrcalo koje se naziva laringoskop. Pomoću njega je mogao promatrti grlo za vrijemefonacije i tada je zaključio da glasnice vibriraju.24) STROBOSKOPStroboskop je omogućio prividno usporenje glasnica tako da se one mogu pratiti prostim okom. Pomoću njega je dokazano da se glasnice ne pomiču uvertikalnom smijeru nego da se razmiču jedna od druge horizontalno. Tako među njima nastaje razmak od 8 mm (svaka se glasnica miče po 4 mm) – glotida.25) REZONANTNI PROSTOR ...titranje glasa u rezonantnim prostorima ždrijela i usta. Pri pjevanju vokala potrebno je temeljnom tonu pridružiti formant, tj. određeni položaj jezika i usnica štoomogućuje oblikovanje vokala. Rezonantni prostori ne služe samo za formiranje glasova, nego o njima ovisi i kvaliteta tona, njegova ljepota, jačina i nosivost.Prava rezonancija postoji samo u ždrijelu, u ustima i djelomično u nosu, dakle, u organima koji mogu mijenjati svoj oblik, volumen i napetost te stoga mogu bitiugođeni za razne tonove. Tonovi se ne pojačavaju, ne rezoniraju drugim dijelovima tijela. Thorax i glava titraju pri govoru i pjevanju ali to titranje nijerezonancija već mehanička energija koja se putem mišića prenosi na kosti.26) VIBRATORNI OSJETIThorax i glava titraju pri govoru i pjevanju ali to titranje nije rezonancija već mehanička energija koja se putem mišića prenosi na kosti. U vokalnoj pedagogijivibratornim osjetima posvećujemo pažnju. Vibratorni osjeti tonova različitih visina nalaze se na različitim mjestima. Niski su na rubu gornje usne, srednji natvrdom nepcu, zatim u korijenu nosa, a visoki u tjemenu glave. Naime, pjevač će pamtiti na kojim mjestima na tijelu osjeća titranje za pojedini ton. Uz slušno pamćenje tona postoji još i muskulaturno (razni pokreti) te vibratorno.27) REGISTRIVeć u 13.st. spominje ih Hieronymus de???????. U početku je postojala podjela glasa na glas prsiju i glas glave. Kasnije na prsni registar i registar glave (pojamregistar preuzet je iz orguljaške prakse). Neki su registre glave zvali falset. Pri prijelazu iz jednog registra u drugi javljaju se lomovi glasa. Poteškoće na graniciregistara pojavljuju se na mjestima gdje je potrebno promijeniti aktivnost muskulature. Registar nije jedini koji utječe na boju glasa. Postava visokih tonova moženaići na poteškoće. Caruzzo je imao izreku „Treba postaviti ton ispred tona“. To znači da ton koji prethodi visokom treba postaviti na jednak način kao i visoki(odozgo). Prsni tonovi u kretanju prema visini redovito imaju mjesto loma dok visoki tonovi glave u spuštanju prema dubokim tonovima nemaju takve granice(lom).28) PRSNI REGISTAR Štetan prsni ton nastaje kada unutarnji mišić glasnih nabora djeluje posve sam. Zbog neaktivnosti njegovih antagonista, ovaj mišić vremenom previše odebljarubove glasnih nabora. Takvo pjevanje moguće je izvesti samo na dubokim tonovima a trajno isključivo pjevanje je štetno za glas. Ako ima suradnje izmeđuvokalisa (unutarnjeg mišića) i antagonista, onda nastaje pjevanje pod nazivom BRUSTTON. Prsni ton u žena karakteristične je tamne boje, dramatski je snažan ivrlo prisutan, osobito u opernom pjevanju. Prsni ton karakterizira poticaj u dramatici. Njime se izražava monumentalnost, dostojanstvenost, svečanost, čast,ozbiljnost... Wagnerovi operni likovi koji najčešće imaju spomenute izražajne kvalitete traže pjevače velikih glasova s naglašenom sposobnošću pjevanja psrnihtonova. Postava visokih tonova može naići na poteškoće. Caruzzo je imao izreku „Treba postaviti ton ispred tona“. To znači da ton koji prethodi visokom treba postaviti na jednak način kao i visoki (odozgo). Prsni tonovi u kretanju prema visini redovito imaju mjesto loma29) REGISTAR GLAVEZa njega je važan pokret podizanja mekog nepca, širenje ždrijela, spuštanje larinksa i pokret zijevanja. Prostori oko glasnih nabora snažno se proširuju. Pjevačosjeti tendenciju udisanja (tal. inhalare ili voce – voče), odnosno, zrak na mekom nepcu. Glasnice titraju na rubovima i zbog toga neki autori registar glavenazivaju i rubnim registrom ili rubnim glasom. Neki su registre glave zvali falset. Visoki tonovi glave u spuštanju prema dubokim tonovima nemaju mjesto loma.Karakteristike tona glave su lakoća, ljupkost, nježnost, srdačnost, sjeta, tuga, šarm... Postava visokih tonova može naići na poteškoće. Caruzzo je imao izreku„Treba postaviti ton ispred tona“. To znači da ton koji prethodi visokom treba postaviti na jednak način kao i visoki (odozgo).30) VOIX MIXTE(franc. miješani glas – voa miks) Podrazumijeva stapanje svih registara u jedan. S fiziološkog stajališta on znači konstantno zajedničko djelovanje cjelokupne pjevačke muskulature. On nije srednji registar između prsnog i registra glave, nego je registar u jednoj cjelini.31) FALSET Neki su registre glave zvali falset. (???????)32) DIVERGIRANJE REGISTARA Nezdravo stanje zbog kronične neaktivnosti jednog dijela muskulature – kad se pjevač specijalizira samo za jednu vrstu (opseg) pjevanja. Time se druga skupinavokalne muskulature isključuje iz djelatnosti. (Wagner)33) ZAPJEVZapjev je početak stvaranja tona. Ispravan zapjev je onaj pri kojem ton nastupa brzo, bez šuma i bez traženja intonacije, kada grlo ne pruža nikakav otpor dahukoji nesmetano struji. Pjevač u unutarnjem sluhu treba čuti toh koji želi zapjevati Ne smije se čuti traženje intonacije. Nekada su pedagozi preporučavali zapjev sudarom na glotidu. Grlu, dobro pripremljenom za fonaciju, takav zapjev neće naškoditi, ali početnik treba prvo uvježbati meki zapjev, bez udara na glotidu jer ovaj drugi može biti i štetan.34) VOKALI

Activity (5)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Andrej Pezić liked this
Vinka Bedeković liked this
ivankovo liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->