Professional Documents
Culture Documents
Adab va
Poš
m ne
t
kol
i
ovanabr
kobr
Odma
oš
ur
ać
ois
is
aŠe
r
hnapoč
e
i
s
'
a
t
r
t
s
e,poš
kea
et
t
ka
ova
de
kuž
nič
mi
el
i
j
it
aoc
eMus
modas
'
a
ipr
bi
eza
eds
ta
bnUme
hval
i
vl
j
j
r
mos
a
.
va
vi
mo
m profes
orima
idirektorume dresebr atuAbdur r
ahmanunaveli
koduš
noustupl
jenim
i ič
či
st
i
sti
ogii
s
m(
pra
š
toset
vnogz
na
ič
ea
nj
i
ais
utorski
tekstovima za ove skripte,
azat
imž
e l
imodapreporučmoovet
t
ude
nti
e
hidr
ks
mas
t
ugi
hpr
oves
vihŠe
r
vi
i
ava)idj
m oni
j
ats
ki
e
lomi
m koj
hme
is
dr
es
čnoobr
už
a
.
e
ljn
i
ađenim
Ahlak di
i
š
st
ri
b
bnUme
ta
mp a
Na
uci
j
j
nj
pomi
r
,adr
aiuda
nje
mo da ć
om oves
ug
ve
kr
i
idi
t
s
pt
ebi
oć
kesvr
t
e j
ius
ebi
heI
t
t
eda
uplj
iupot
nšaa
lla
n di
e
nŠe
r
h.
ebl
j
r
e
o s
i
'
at
nz
s
re
ds
koja
t
a
apokr
va os
ka
i
de
va
mi
nj
t
j
var
e
iMus
etr
oš
ni
'
a
h
b
kova
POVODI BOLESTI SRCA Ka žeAl lahu 12 ajetu sure El-Hudž urat:''I ne ogovarajte
jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrloga
Pr
vi,na
jve
ćii na
jopa
sni
jir
azl
ozibol
est
ičovj
ekovas
rcas
u brata svoga, - a vama je to odvratno.''
grijesi.
Tragovi koje ostavljaju grijesi:
1. Oni su pomoćš ejtanu i drugim neprijateljima protiv čovjeka.
2. Zapeč aćivanje srca ako budemo č inili mnoš tvo grijeha.
3. Slabe srce i tijelo.
4. Netrpeljivost njega prema ljudima i ljudi prema njemu, tako
dagr
ij
eš ni
kanevol iinet rpiniko. Definici
jagi
be t
aj es pomi nja
nječovjekaunjegovuods ustvu
5. Nestanak stida. poonomeš toonmr zi,bilot opr injemuil
ine .U sahi
hha disus e
MAHANE JEZIKA kaže:''Znat
el ištajeg ibet
?''r ekoše:
''Al
lahi Njegov Poslanik
naj
bol j
ez naju.'
'Reče:' '
Gibe tj
es pominj
anjebrat
apoonomeš toon
Tos uma hanekoj ez a
de sečovje
ka,apr odukts ug ri
jeha. mrzi,'
'pane kor eč
e :
'
'A š taa koont oimapr is e
bi?'
'–paka že
Isl
a m pods t
i čenašutnjuinaš t
oma njepri
čeosim us tvarimakoj es u Poslanik :''Akoimapr is ebitoš tokažeš,ogovori
os iga,a ako
neophodne. nema ,potvoriosiga.
''Bi l
jež
eEbuDa vudiTirmiz
i
Bi l
je žeBuharij
aiMus li
m odEbuHur ej
re , da je Poslanik
rekao: ''Musliman je onaj od či
jegs ujezi
kair ukuz ašt
ićenidr ugi 3. Ne
mime
t(pr
enoš
enj
etuđi
hri
ječ
i).
muslimani.''
Ka že Pos la
nikt akođer:''
Čovjek,rob i zgovor ir i
ječ ne Defini
cij
a nemimetaje prenošenj
er ij
ečime đu lj
udi
ma s
pridaj
u ć ij
ojni kakvuva žnostinj omeć ebit
ibačenuva t
ruda ljeod ci
lj
emš i
renjafes
adaine pr
ij
ate
ljs
tva.Opš t
ade fi
nici
janemimet
aje
ist
okadoz a pada
,audr ug om rivaj
etusekaže:'
'Ba cigauva tr
u70 ot
kri
vanj
eonog ašt
ojeružnonabil
okoj inači
ntobilo.KažePosl
ani
k
godina.'' :'
'
Nećeuć iuDžennetne
mma m,ona jkoprenosit
uđerij
eči
.'
'
'
'…i Allah ć e na visoke stepene uzdignuti one među vama koji
vjeruju i kojima je darovano znanje. –A Allah dobro zna ono što
radite.'' (El-Mudžadele,11.a jet
)
To se odnosi na onaj edeb prema Sunnetu i poslije smrti Poslanika .
4)Vi di
os am kakolj
udižude zaimet
kom ipol ožajemi
ugledom, pa sam razmi
sl
ioorij
eči
maUz v
išnog
e : ''Kod Allaha je
Rekao je Alija
: '
'
Slomišemedvoj
ical
judi
;be
sti
danine
mor
ala
n najuglednij
ionajkogas enaj
viš
eboji
.'
'
u
čenjakipobož annezna
lic
a.''
- Tr
ećest
anj
ez načipohval
uil i
jeps pomenkoddr ugihljudi
zbogs i
dka,kaošt
okaž eUzvišeni
: ''I darovasmo im svako dobro i
uč i
ni s
modabuduhv alje
niipodobr us pomi nj
ani.'
'(Merjem, 50.
ajet)
Pos tojipe tst
anjasi
dkaok oj
imagovor
iKur '
an,k až
eAl lah: ''I reci: - Čet
vrtos t
anje ,ne kiuč
enjaciprevodekaoDž enne t:''Zašto
»Gos podar umoj ,učinidaumr e
m,das iTiz adov oljanmno mei ječ udno ljudima š t o Miobj avl
juje
mo j ednom i zme đu nj ih:
učinid ai zmrtv
ihustanem,adasiTizadovoljan mnome, i daruj mi »Opominji ljude! A vjernike obraduj divnom nagradom kod
odSe bes nagukojać emipo moći
!«(El-Isra', 80. ajet) ''
Iuč inida Gospodara njihova!« Nevjernici govore: »Ovaj je, zaista, pravi
mepol i
jepi
ms pominjuoništoćeposli
jeme nedoć i.''(
Eš -Šua '
ra, čar
obnj ak!
«(Junus, 2. ajet)
84. ajet) Nekik ažudas etoodnos inaŠefa'
atPosla kaza vjernike, a neki
ni
kaž
ud asutodobr adj e l
askoj i
mas ež el
iAl l
ahovozadovoljstvo i
Pet stanja sidka: Džennet.
1. i 2) Mudhale sidkin, muhr
adž
esi
dki
n–ulazak i izlazak. - Pe tos t
anjez na
čiDž e nneti l
imjest
o koj
eć e pos
ti
ći
bog obo j
azni,t
ojes i
gurnomj est
oukoj e
mć euž
ivat
imu'
miniiduš
om
3) El-lisanu sidkin –lijep spomen.'
'Iuč
inidamepoli
jepi
m
i tijelom kod Gospodara milostivog.
s
pomi
njuo niš t
oć epos li
jeme nedoć i
.'
'(Eš
-Šua
'r
a,84.a
jet
)
Si
dki
maš
ests
tepe
niiup
otr
ebl
javas
euš
estz
nač
enj
a:
4) Kademe sidkin: '
'Zašt
oječ udno l
judi
ma št
o Mi
o
bjav
ljuje
mo jedno
mi zmeđu nji
h:»Opo
mi nj
ilj
ude!A v
jer
nike
1) Sidk jezika i govora.
3) Sidk u odluci.
4)Si
dkupr
ovođe
njuodl
uke
.
Rekao je Ebu Seid Ahmed ibn Isa Haraz: Vidio sam u snu dva
5) Sidk u djelima. me l
ekak ojis us išl
is a ne be
saiupi
tal
ime:»Št ajes idk ?«Rekao
sam: »To je ispunjavanje ugovora.« A oni su odgovorili: »Istinu si
6) Sidk u svim vjerskim obavezama. rekao, i digli su se ka nebu.«
- Sidk jezika ili govora –odnosi se na informaciju ili vijest - Sidk u djelima –t označ idač ovj
e knel a žeudj elima ,t
a koda
k
oju nekos aopć ibe z obz ira bi
la ona ve zana z a pr oš losti li mu njegova djela nisu u neskladu sa njegovom nutrinom. Kaž e Jezid
b
udućnost. ibn Haris: ''Kada se kod č ovjeka izjednač e vanjsko i unutraš nje
stanje, to je adl, a kada njegova unutraš njost bude bolja od
- Sidk u nijetu iž
elj
i–vrać
asenais
kre
nos
tpr
emaAllhuu
a vanjštine, to je fadl (dobrota), a ako njegova vanjš tina bude bolja
i
svim situacijama i ako se s njmpomi
ješ
abil
ašt
adr
ugo,t
oviš
eni
je od unutraš njosti to je džewl (nepravda).'' Rekao je Ukbe ibn Abdul
sidk. Gafir: ''Kada se kod č ovjeka slažu vanjš tina i unutraš njost Allah se
hvali melekima govoreć i: Ovo je moj istinski rob.'' Abdul Vahid ibn
- Sidk u odluci –koj aus ebisadr
židobr
o.Ne
kadač ovjek Zeid Basri kaž e za Hasana el Basrija, rahimehullah: ''Ako bi
d
oneseodl ukudać euč ini
tineš
to,paka že
:AkomiAllahpodari nešto naređivao, on je bio najrevnosniji u č injenju tog djela, a
i
meta
k,podi jel
itćug aka osada
ku,i l
iakomiAllhpodari znanje,
a ako bi neš to zabranjivao, bio bi najudaljeniji od toga, i nisam
r
adi
tćuponj emuid rug epodučava
tiitd. vidio čovjeka da su mu unutraš njost i vanjš tina slič niji kao kod
Hasana.''
- Sidk u provođenju djela – ovdje znač i da nema
kolebljivosti. Nekada duš a odluč i da neš to izvrš i, ali kod - Sidk u svim stvarima vjere –š to predstavlja najveć i
izvršavanja dolazi do kolebanja, jer poteš koć a nije u obeć anju i stepen sidka kao š to je sidku u strahu, nadi, zuhdu, zadovoljstvu,
odluci veću izvrš avanju i tada č ovjeka č esto puta nadvladaju ljubavi, tevekkulu itd. Jedan od islamskih uč enjaka je rekao:
''Sidk je reć i istinu u situaciji kada prijeti smrt.'' A Ebu Se'id el
enja odluke, zbog toga Allah hvali one koji
strasti i ne dođe do izvrš
Kureš i kaž e: ''Iskren je onaj koji je pripravan za smrt, a ne stidi se
su ostali pri svojoj odluci. ''Ima vjernika koji ispunjavaju zavjet dat
da njegova tajna bude otkrivena.'' Reč eno je: ''Stvarno znač enje
Allahu, ima ih koji su poginuli, i ima ih koji to oč ekuju –nisu niš ta
sidka jeste da budešiskren na mjestima gdje te ne mož e spasiti ništa
izmijenili.'' (El-Ahzab, 23. ajet)
osim laž .'
'Najbolje sredstvo za ulazak u Dž ennet jeste sidk, zato kaž e
Resul : ''Ja jamč im kuć u u donjem dijelu Dž enneta onome ko ostavi
svađu makar bio u pravu i kuć u u srednjem dijelu Dž enneta ko ostavi
I kada se kod muslimana nađu iman i bogobojaznost bez 2)Opr aštajui ms egrijesi.Muha mme dje rekao: ''Kada
iskrenog bratstva i prijateljstva takav iman je krnjav i ta musliman sretne brata muslimana i rukuju se spadaju s njih grijesi
bogobojaznost je samozamiš ljanje ili samo-pretpostavka. Dokaz za kaoš tol i
šćes padas adr v
ećapr ijakom v jetru,iopr aštajui
mse
ovo jeste hadis: ' '
Ni koo dv asne ć ebi tipotpuniv j
e rnikdoknebude grijesi makar ih bilo poput morske pjene.'' (Bilježi Taberani)
že l
ios vomebr atuš t
ož el
iisamoms e bi.'
'(Bil
ježeBuha rij
aiMus li
m)
Lj uds ka duš a koj aj ez asnova na na i manu i pomi ješana s a 3) Oni će biti u hladovini Allahovog Arš a na Sudnjem danu.
b og oboj aznošću,i st
ogt renutkaka ds es ret
nes as ebis l
ičnom duš om Imam Muslim u svom Sahihu biljež i hadis u kojem je Resul rekao:
o naos je ćabliskost,ines amot o,ne gos eteduš es pojeka odas u ''Allah ć ere ć
inaSudnj em danu:Gdj es uonik ojisus evoljel
iu
jednaduš aisrcas ez bližekaodas uj ednos r
ce.Naova kvoz načenje Moj eime ,danasć ui hs t
av i
tiuSv ojhl adk adan emadr ugoghl ada,
islams kogbr a
tstvaa ludiraha disukomeka ž
ePos l
a nik: ''Ljudi su osim Moga hlada.''
p oputr uda,z l
atais re bra,najboljiudž ahil
ije
tus unaj boljiiuI slamu
kadas epouč epr opisimav jere,aduš es ur egrutiranev oj
sk e;one 4)OnisuuDž ennetu i njima pripada Allahovo zadovoljstvo.
koj es epoz naj
u,z bližeseiuj edine,aonek ojesenepoz naj ur azdvoje Ka
žePosl
anik : '
'
Koobi đebol esnikai lipos jet
ibr ata pov jer
i,
se.'' (
Bi lježeBuha rijaiMus l
im)
e
)Če stiz i
jaretibraćimus l
ima nima–k ažePos lanikda je Imam Gazali spominje u svome Ihjau od Abdullaha ibn
Allah rekao:''Moja ljubav je zagarantirana onima koji se vole u Omera da je rekao: '
'Je
dnom odas habane kojepokl
oni oov či
ju
Moj eime,kojis esast
aj uuMoj eimeik oj
is epomaž uuMoj eime .
'' glav
u,paj eonr ekaot ajitajj
eprečiodme neiposl
aojenj emu,i
obiš
lajesedmoriculjudidoksenij
ev r
atil
aonompr vomčovje ku.
''
f
)Damudahe di
jua koj eumog ućnosti.PrenosiEne si bn
Malik da je rekao Poslanik : ''Djelite jedni drugima hedije, jer one Pr
imj
erinapol
jubl
ago
stiiopr
ašt
anj
a
prouzrokuju ljubav, a odagnav ajumr žnju. '
'
Prenosi se da je Zejnu-l-a bidini ziš
aoj ednogda naume sdž i
d,paj e
č uoč ovj e
kaka kogaps uje,na konč egas unj egoviml a
dićipot r
č al
ida
g) Da ispunjava sva prava s kojim ga je Allah z
aduž
io.
ga istuku –oni mj et oz abrani oiprišaoj et om č ovjekuir ekao:''O
č ovj
e če,jasammnogogor iodonogaš tot ik aže
š ,iakoi mašpot rebu
Primjeri islamskog bratstva kroz historiju
dat ik až e
mos ebionoš t
onez naš,j
ać ut ik azati,pase postidio ovaj
č ovj
e k,aondaj eZe jnu-l-abi dins ki
nuos vojo grtačidaomuuz
Is la
mskobr at
st
vojebi lot e
meljiuzroknajl
jepš
ihodnosa
ogr t
ačj ošhi
ljadudi rhe ma,paj eovajčov jekr ekao:»Sv j
edoč imdas i
kakome đupoj
e di
nci
matakoiuc jel
okupno
mi sl
amskom druš
tvu
kroz slavnu islamsku historiju. Mić emo nave
stineke od t
ih ti potomak Allahovog Poslanika .« Pr e nosis et akođerdaj es luga
primjera. pr osuovr čvode ,koj ijepa onj emunanogu i povrijedio ga, pa kad je
ovaj vidio da se naljutio, rekao mu je sluga: ''
Onik ojisebeus rdžbi
Primjeri islamskog bratstva na polju solidarnosti i samilosti sav l
ađuj u.'
'– a Zejnu-l-abidin je odogovorio: »Savladao sam
sr dž
bu. «–as lugar e č
e :''Ikojipraš t
ajul judima.''rečeon:»Oprostio
Rekao je Muhammed ibn Ishak: ' 'Lj
ud is uuMe diniživjelii sam ti.« –sluga reče :''Allahv olidobroč initelj
e.
''–»Os l
obađamt eu
bili su opskrbljivani hranom, a nisu znali odakle i ko im to donosi, pa imeAl laha,rečeZe jnu-l-abidin.
Ka dg ovor i
mooe ma netumor amor ećidaj et odi ol ije
pog
ahl akait eme ljnak ojem poč ivaz g r
adavj er
e .Ema ne tj enuž nai
n asuš napot rebal judskog dr uštvaiu t omene mar az li
kei z me đu
v lada raipoda nika,ofic i
raivoj nika ,bog ata š
ais ir
oma ha ,muš ka raca
iž ena .Ema netj eča stz abog ataša,ponosz as iroma ha ,oba ve zaz a
služ be nika,g lavnicai me t
kaz at rgovc a,t ajnaus pje haz aobi č
nog To je dakle emanet vjere i od njega zavisi sve ostalo.
radni kaii z vors rećeiz adovol jstvanaoba dvas vijeta .Ema nets ene Komp letanljuds kiživotis vaz na č enjae ma ne t
apr oizilazei zovog
o gra ničavas amonaugovor ei l
is tva rikoj el ju dipovj e ravajuj edni emaneta, jer je iman risala koju je Allah povjerio ovom Ummetu i
d rug ima .U i s
lams kom Še ri'
atue ma netimaš ir
okaz na če nja,as vat a mi smo njeni nosioci. Nebesa, Zemlja i planine su odbili prihvatiti
zna čenjai ma juz aciljj edno,at oj es vijestis poz na jadaj eč ovjek ova je ma net
,j erj eont e žakiopa s an–on zahtjeva trud, odricanje i
o dg ovor anz aonoš tomuj epovj erenopr edGos poda rom s vjetova,u ustrajnos t
.U okvi ruovoga jetae ma ne tbimoga oz na či
tis vij
esti
skladu sa hadisom: ' 'Svis tev ipas ti
riis vić e t
ebi tiodgov or nizas voje spoznaju da je Allah Er-Rakib (kontrolor ili nadziratelj). To
stado.'' ( Biljež iBuha ri)Vođaj epa st
iribi ćeodog ovor a nz as voje podrazumijeva stalni strah od Allaha . Islamski pjesnik Nablusi je
sta do.Čovj ekj epa sti
rus voj ojpor odi ciibi tć eodg ovor anz as voje savje t
uj ućisvogas i
nar e kao:''Kadas eos ami šut mininoć iiduš at e
sta do.Že naj epa st
irukuć is vog amuž aibi tć eodg ovor naz as voje pozove na grijeh, postidi se Allaha i reci: »Gospodar tmine me
sta do.Ema ne tj eo ba ve za koj us u mus li
ma niopor uč ivalij edni vidi.« Dal is emipona šamot akous vi ms i
tuacijama ;uosami, u
d rug imat raž ećipo moćodAl lahadai m omog uć idas ač uvaju druš tvu,napos lu,sknj igom,upor odic iidal iui st
inuos j
e ćamoda
emanet. Pred odlazak na put jedni drugima bi govorili: ''Neka Allah nas Allah vidi u svakoj situaciji i na svakom mjestu? Ovo su
sač uv at voj uv jeruit v oje mane tiz av ršnic utv ojihdi j
e la.''(Bi lj
e ž
i pravilno shvatile prve generacije, tj. shvatili su emanet vjere i onda su
Tirmizi) –A Enes ibn Malik veli: ''Nije nam Poslanik nikada sveos taleema ne telahkonos ili.Na ve šć emoprimjer Omera koji je
o dr žaohut buadani j
er ekao:»Ne mai manaonajk one mae mane t
a, sams e beuda raoš tapom,pl aka oig ovor i
o:' '
Ome re,ilićešs ebojati
niti dina onaj ko nepo št
ujeugov or .
«( Bi lježeAhme d,Ta ber a
nii Allaha i st
insk om bogoboj az noš ćui lić et eAl lah kazniti kako
Bezzar) Poslanik se u dovi utjecao Allahu od gladi i izdaje, nikoga nije kaznio.'' Zbogt og as emož er ećidas vi'i
ba detiul azeu
o dnos no pr one vjere
,j erj edno z na čiupr opaš tava njedunj a
luka ,a emanet. Tako je namaz emanet it oj eonoš t
oj eizme đut ebeiAl l
a ha
d rug oupr opa štavanjevj e
re .Ema ne tjei z vršava njes va kogpos l
ai l
i . Navodi se u hadisu: ''Allah se smije trojici, a jedan od njih je
svakog djela koj es adr žipokor nos tAl lahu , a ostavljanje svega čov jekk ojidugoput uje,pak ads ez aus tav edas eodmor eik ads v
i
o nog aš t
oj eg rije
hpr e maAl lhu
a , svejedno radilo se o 'ibadetu ili zaspu on ustaje i klanja, pa Allah k ažeme le
kima:»Pogl edaj teov og
o dnos imame đul j
udima .Emanet koji je povjeren ljudima nije nimalo Moga roba, us taoj eit r
ažiodMe nedamuopr ostim,pabudi t
e
lahak. To je ogromna blagodat, ali i obaveza koju ne mogu nositi svjedoci da sam mu oprostio.« Ta ka vj es luč a
jis a pos t
om,
neoz bi l
jnil judi.Za t
oć emonapr vom mj es t
us pome nut it ajosnovni
Adab i Ahlak 39 Adab i Ahlak 40
hadždžom,z e
katom iostal
im'i
ba det
ima.Ema netječ ovj e kovž ivoti mjesto, a među njima č ovjek s kojim je Allah zadovoljniji da bude
svinjegovior
gani:j
ezi
k,oč i
,uš
i,pame t
,ruke,noge,pol nior g anii td.
, na tom mjestu, iznevjerio je Allaha, Poslanika i mu'mine.'' (Biljež i
kao št
oka žeUzviše
ni:''Nepovodisezaoni mš tonez naš !Is luh,i Hakim) U drugom hadisu kaž e: ''Nema nijednog emira (vođe) kojem
vid,irazum,zasvetoćes e
,zai
sta,odgovarat
i.
''(El-Isra', 36. ajet) je povjerena stvar muslimana, a on se ne bude brinuo za njih i ne
bude ih savjetovao, a da mu neć e biti zabranjen ulazak u Dž ennet sa
njima.'' Onaj narod koji ne drž i do emaneta, u njemu se brzo proš iri
mito, korupcija, zanemarivanje odgovornosti, postavljanje na polož aj
onih koji ga nisu dostojni, a to je predznak Sudnjeg dana. Prenosi se
da je č ovjek pitao Poslanika : ''Kad ć e Sudnji dan?'' –a on je
odgovorio: »Kada budu pronevjeravani emaneti oč ekuj Sudnji dan.«
Odz na če njae ma ne taj est
es tavl
janjes vakestvarinamj e
sto –''A kad ć e se to desiti?'' –»Kad se odgovorni poslovi povjere onima
kojej ojodg ova ra ine povj e r
avanje pol ožaj
a onome ko ga nije
koji ih nisu dostojni.« –odgovori Poslanik . (Hadis biljež i Buhari)
dostojan. Od Ebu Zerra se prenosi da je rekao Poslaniku : ''O Od emaneta je č uvanje brač ne tajne, jer je po Islamu veza između
Allahov Pos lani če,z ašto me ne pos taviš na nek o odgov orno muž aiž ene č asna i sveta stvar, i ono š to se deš ava među njima mora
(rukovode će)mj esto?''–aonmej eudar iopor amenur ekavši:»O ostati tajna za sve druge ljude, makar bili najbliž a rodbina. Esma
Ebu Zerre, ti si slab, a to je emanet, a na Sudnjem danu poniže njei
bintu Jezid, radijallahu anha, prenosi da je bila kod Poslanika
kajanje, osim onoga ko ga uzme s pravom.« Onaj ko pravilno
zajedno sa ostalim ž enama i muš karcima (sluš ali su predavanje), pa
razumi j
es vrhu ž ivotas azna tć e da vla stni j
eč as
t,ve ć br igai
je rekao Poslanik : ''Mož da neki č ovjek prič a drugima o svom
odgovornost. Zbog toga je Omer ibn Abdulaziz, rahimehullah, plakao
odnosu sa ž enom ili mož da neka ž ena prič a o odnosu sa svojim
kada su ga izabrali za halifu, a Harun er-Ra ši
d,r a
himehullah, je na
muž em, pa su ljudi zaš utjeli i oborili glave, a ja sam rekla: ''Jeste, o
samrti govorio: ''O Ti ,č ij
av lastnikadanepr olazi
,smilujseonome
čijajev l
astpr oš la!'
' Allahov Poslanič e, zaista, i oni i one prič aju o tome.'' –a Poslanik
reč e: »Ne č inite to, jer onaj ko to č ini lič i š ejtanu koji sretne
Upravljanje i vlast u Islamu ima svoje uvjete: šejtanicu pa sa njom ima odnos dok ljudi gledaju.« (Hadis biljež i
Ahmed) A u drugom hadisu kaž e Poslanik : ''Zaista je najveć a
1)Čuva
nje
. izdaja kod Allaha na Sudnjem danu to da č ovjek priđe svojoj ž eni, a
zatim drugima prič a o tome.'' (Biljež i Ahmed) Od emaneta je da
2) Znanje. čovjek ne iskoriš tava polož aj na koji je postavljen radi lič ne koristi,
uzimajuć i viš e nego š to mu pripada i koristeć i mito pod imenom
3) Snaga. hedije. Onaj ko č uva vjerno emanet je na stepenu mudž ahida, kako
kaž e Resul : ''Radnik koji bude postavljen na određeno mjesto, pa
4) Emanet. tom mjestu da njegovo pravo i uzme svoje pravo je poput mudž ahida
na Allahovom putu sve dok se ne vrati kuć i.'' Prenosi se od Abdullaha
Zato Jusuf kaže kada je tražio vlast: ''Zaista sam ja č
uvaran i ibn Mes'uda da je rekao: ''Ubistvo na Allahovom putu briš e sve
znan.'' Kaže Poslanik : ''Onaj ko postavi nekoga na odgovorno grijehe osim emaneta.'' Doć ić eč ovjek na Sudnjem danu (koji je bio
Pos tojel j
udiko j
is uob ma nut iovodunj al
učkimž ivotom,pa
kažu:g ot ovinaj ebolj
aodkr edita,dunj alukj egotovi na,aAhi retje
kredit ili dobit na odgodu i ova vrsta ljudi je nana j
ve ćems tepenu
Od emaneta u znanju je i to kada č ovjek iznese svoje mišljenje, a samoobmane, a to je stepen kafira (nevjernika) u Allaha .Štoset i
če
zatim dođe do dokaza koji pobija njegovo miš ljenje i koji je obma negr ješnikakoj isunai spravnoja kidi,onis us aučesni
c isa
ispravniji, da se vrati na jasan dokaz. nevjernicima u pogledu ove obmane, jer su dali prednost dunjaluku
nad Ahi retom st i
mš t
oj enj ihov s luč ajl akši
,j eros nov ima na
Adab i Ahlak 43 Adab i Ahlak 44
zabr anj
uj ei m vj eč
nios tanakuDž e he nnemu.I magr ješnikakoj is u a da pogledaju okom besire vidjeli bi da je znanje sredstvo s kojim se
obmanuti sa strane Allahove mi los
ti ,paka ž u:''Allah je plemenit i než eliništ
adr ugoosim dj elo,Al lahka že:''Spaš enj eonajkos voju
mi l
os ti
vimis euz damouNj egovumi lost
,amož dać enam pomoć ii duš uoč i
sti.
''(Eš-Šems,9.a j
et)
toš t
os u naš ioč ev iidjedovi bili vjernici'' –ulema je na ovo
odg ovorilar iječima:''Kos enadane č emuont oit raži,ak os eboj i
neč egaonodt ogabj eži,aonajk os enadaopr ost
uuzus trajno
griješenjej eobman u tčov j
ek.'
'Čudnol ijet oka kol judipos tupa ju;
prve generacij es umnog or adileiboj ales e,ana šege neracijes ui –a nije rekao: Spašenj eonajk oznak ak os eduš ač isti.Neka se
pore dma lodj elasigurnius pas,ka odal judida nasvi š
ez na juo takav sjeti kur'anskog ajeta u kome Allah opi suj e uč enjaka
Allahovoj milosti od Poslanika i onih koji su ga slijedili. Zar su grješ ni
ka:''A da smo htjeli, mogli smo ga s njima uzvisiti, ali se on
slj
e dben i
ciKnj i
geu korenir i
ječimaUz višenog :''I uzeli su mrvice ov omes vijet
upr ikl
onioiz as v ojom st
rašćukr e nuo.Njegovs luč ajje
ovogas vijetaigov oril
ibitć enam opr ošteno.''(El-A'raf, 169. ajet) – sluč ajkaops a:akogap otje rašoni splaž
enaj e zi
kadahć e ,aakoga
iz bogč egadr ugogos imz bogova kvogs tanjaipos t
upka .Onil judi seokani šonope tdahće .Takv isuljudikojiNaš edokaz es mat raju
kojis uobma njeniz bogdobr otenjihovi hr oditeljaina dajus edać e lažni m;z atokaz ujdog ađaj edabionir az mis l
il
i.
''(El-'Araf, 176.
im to koristiti na Sudnjem danu –neka se sjete Nuha i njegova sina, ajet)
Ibrahima i njegova oca, Muhammeda i njegove majke i drugih
primj er
akoj ig ovoredać eč ovjekbitina građe ni l
ika ž
nje nnaos novu
svojih djela.
Us amo obma nuupa dajuna j
č e
š ć
eč e
tir ivrsteljudi:
a) Ulema.
b)Pobož
nja
ci.
Zatim drugi primjer: ''Onikoji
maj enaređenodapr emaTe vratu
c) Sufije. postupaju,panepos tup aj
u,sli
čnisumagar cukojiknji
genosi.O
kakos ul ošio nikojipor ič
uAl l
ahoveaj
ete
!–AAl lahnećeukaz ati
d)Bog
ata
ši. napr aviputnar odukoj inećedavje
ruje
.'
'(El-Džumu'a
,5.aj
et)
a)Je d
n aodvr steobma nut eul emes u onikoj isus eus avr
šiliu
Šeri
'
a t
skim na ukama ,a l
is uz apostavil
is voje organe inj ihovo
čuvanjeodg rij
ehaioba veziva njenapokor nostAl l
ahu . Njih je
obmanulo njihovo znanje i misle da kod Allaha imaju veliko mjesto,
Adab i Ahlak 45 Adab i Ahlak 46
b) Druga skupina obmanute uleme su oni koji posjeduju znanje i dr uštve nih pr oblema da na suz rok ne dos t
a taks ti
da is krna vljenje
ima juvanjs kadj el
a ,alis uz abor avil
inas voj asrcainj ihovoč išć e
nje moralnog zastora koji je uspostavio Allah kod ljudi, tako danas
od ohol osti,z a vist
i,r ij
aa ,traže nj
a ve liči
ne iug leda – oni su vi dimodr uštvaukoj imas er ašir
ione mor alis vevr ster azvr a
t a
,
zabor a
vilinar iječiPos la nika: ''Allahnegl edauv ašeizgle deni tiu dr uštvaukoj imaj edoz vol j
enoonoš t
oj eAl l ahzabranio, a zabranio
vašei me tke ,ne go gl e da u v ašas r
ca iu v aša dj el
a.''Primjer onoš toj eAl lah doz vol io.U t akvi m dr uštvimapr i
mi jećuj emo
ova kvogač ovje kaj eka opr i
mj eronog akoj ijez asij
a osjemež itarice
, poj avekoj enedol i
kuj uč ovje kuka omor alnom ir az umnom bi ćuod
pa kada je iznikla stabljika sa njom je iznikao i korov koji je trebao koj ihs una j
ma njeina jlakš emi ješanjemuš ka ra c
aiž enaiopona šanje
isčupatidanes me taz dr avojbi ljci
,ova jč ovjekj et ouč ini oa lije muš ka racaiž enaj edni -drugih, a Poslanik je naredio roditeljima da
odsjekao samo grane korova, a korijen je ostao duboko u zemlji, tako ra st
a vljajumuš kuodž e ns kedj eceupos telj
iude setojg odini ,aš tos e
daj eosij
e canjem gr anas amooj ačao. tičeopona šanjaPos lanikj epr okl eož enekoj eopona šajumuš ka rc
ei
muš ka rce koj iopona ša juž e ne u ha disu koj eg bi lježiBuha ri
,
c)Sl jede ćas kupin a obma nut e uleme jesu onikoj idobr oz naju rahimehullah, od Abdullaha ibn Mes'uda . Nije na odmet da uz
pokuđ enos tos obinakoj es mos pome nul
i,a lioni ,za divlj
enis ami govor o stidu spomenemo i ljubomor u koj a pr edstavljat akođe r
sobom,mi sledas uonič istiodt akvi
hs vojstava i da ih je Allah os jećajs t
idais ramaka dmor ala ni nsanč uj ei l
ivi dine štoš toj e
zašti
tioodt akvoga hlaka .Ka das ekodtakvogp r
imijetiohol ostiž e
lja pokuđ e noi l
iz abranj eno,uha disukoj e gpr enos iEbuHur ejreda
zavođ stvom onka ž e:''Toš tos t
epr i
mijet
il
ini jeuopć eohol ostv eć Poslanik ka ž e:''Za istaj e Al l
ah ljubomoran, a i mu'min je
žel
jaz auz dizanj emv j
er eipok azi
vanj
ev el
ičinenauk eiponi žavanje
ljubomoran. Allah je ljubomora nnamu' mi nakoj ič inionoš toj e
onih koji ne vjeruju u Allaha .''
Allah z a
bra nio.''(
Bi ljež iBuha r
i)Udr ug om ha disuka ž ePos l
a nik:
''
Lj ubomor aj eodi ma na ,abe s t
idnos tjeodni faka .
'
' (BilježeBe z zari
Stid
Be j
he ki)Ri ječha j
aundol aziodr i
ječiha jatun–ž ivotisobz i
rom na
Stidpr edstavljaj edanodogr anakauz višenogs t
ablaima nas
ja či
nuž ivotas r catolikać ebi tiis nagas tidakodj ednogč ovj eka ,dok
kojimj edoš a oi sl
am.U s vojojs ušti
nistidzna čisustez
anjeduš eod
ma njaks t
idapr edstavljamr tvilos rcaiduš e.Uj ednom e serus tojid a
nečegai l
ios tavljanjene č egaz bogs tr
ahaodnj e govepokuđe nos ti.
je Allah r eka o:''Os ineAde mov,a kos ebude šs t
idioMe ne ,J ać u
Prenosi se od Abdullaha ibn Omera , a on od svoga oca da je
uč initidal j
udiz abor a vet vojema haneidabuduz abor avljeni tvoji
Poslanik s lušaoč ovje kaka koupoz oravadr ugoganas tid,pamuj e g rij
es inaz eml j
iiJ ać ui zbr isat
ii zg l
avneknj iget vojepog r
e ške,a
rekao Resulullah :' '
Os tavig a
,z aist
aj es t
iddi oi mana !
''(Bilježe a kos enebude šstidioMe ne–odg ova ratć ešz as vet onaSudnj em
Buhari i Muslim) U drugom hadisu kojeg prenosi Imran ibn Husejn danu!'' U drugoj predaji stoji da je Allah objavio Isau :
kažeRe sulul
lah: ''Zaista stiddonos isamodobr o.'
' (
Bil
ježeBuha rii ''
Upoz or avajs ebe,aa kot onebude šč i
ni os tidi se od Mene da
Muslim) A Ebu Se'id el-Hudri ka ž edaj ePoslanikbio stidniji od upoz ora vašdr uge .
''Fudajl ibn Ijad je rekao: ''Petoro je od znakova
djeviceunj e
nojdj e vič
a nskojs obiika dabine š
topr ezi
rao primije t
il
i ne sreć e:tvrdoć asrca ,okot vrdonas uz i,ne dos t
a t
aks t
ida,pr etj
e rana
bismot onanj egovom l icu.( BilježeBuha riiMus lim)EbuMe s'
ude l
- ž elj
az adunj a lukom idug ana da.''Spome nutć emoj ošj ednupr e daju
Ensari prenosi da je Poslanik r ekao:''
Onoš toj eostal
oodg ovor a u kojoj stoji da je rekao Allah :''Nepr avduMič iniMojr ob:ont raži
prvih poslanika, salavatullahi ves-sel
amuhua lej
hime džeme '
i
n,j e st
e odMe neiJ as es ti
di m dagaodbi j
e m,aongr i
ješipr emaMe niine
ako s e ne bude šs ti
di or adiš tog od hoć eš.'
'Mož da je ve ć i
ni stidi se Mene.''
Ka žeIbnu-l-Kajji
mz ar i
ječika i
me m bi -l-kist –da On
postupa pravedno: ''Ispravnost i pravednost su dvije neodvojive
osobine i kod koga riječidj el
obudupr avednionj eč a staniispravan,
iobr nut okodkog ariječiidjelobudui s
pravnionpos tupapr avedno,a
radi toga Allah na m na ređujedaGamol imodana suput inapr avi Ka žeIbnKe sir,ra
hime hulla
h,ut efs i
ruovoga jet
a :''
Uz više
ni
put, tj. na put onih kojima je dao Svoje blagodati od poslanika,
Allah na r
eđuje Svojim robovima da postupaju pravedno i da
iskrenihš ehidaido bri
hmu' mina–njihov put je pravednost i oni su
neodstupaju od toga ni lijevo ni desno, da se nikog ne boje na
ljudima sudili po pravdi, a siratu-l-mus tekimz na čič inj
enjedj ela
Allahovom put u ida s eu t ome po tpoma ž u,Uz višeni ka že
:
p okorn o st
i,a os t
avljanje griješ
enja,j erj eg riješ enje nepr avda i
''
Svjedoč it
eAl l
ahar adi,
''tj
.ispunj avajtes voj as vjedoča ns t
var a
di
nasilje.''
Allahaž el
ećiNjegovoz adovolj
stvoit adać eonabi tiispr avna ,pa
Sejid Kutb, rahimehullah, u svom Zilalu za ovaja j
etka že:
makar to bilo i protiv vas samih ili roditelja i rodbine, tj. ako bi
''
Al l
a ho voupr avlj
anjekos mos om iž ivot
om j ez asnova nonapr avdii
svjedoče nj
ebiloprotivtvojihroditeljair odbi ne ,nemoji hš tit
itiveć
n emož es eostvar
it
ia psolutnapr avdauž ivotuč ovjeka ,nitisemož e
svjedočii st
inuma karonipr et
rpjel
iš t
etu,j e rjei sti
napr esudnaz a
u sposta vi t
iispravanodnospr e maž ivims vjetovima ,os imž ivećipo
svakog.''
programu kojeg je Allah objavio ljudima ili koje je objasnio u Svojoj
Knjizi u suprotnom nema pravde, niti ispravnosti, niti harmonije u
Predaja Abdullaha ibn Revvahe kada je Poslanik poslao
ž i
votuve ćs amona si
lje,r az
ilaženjais ukob i.Ika daul j
uds kom
naHa jberdapr oci
jeniurod,odnos nopl odove,pas užidoviht jel
ida
ž i
votus udiz a
konkoj e gjei zmi s
lioč ovjekikoj egoba veznopr at
i
ga potkupe da bi bio popustljiv prema njima, on im je tada rekao:
Tr ećia j
et:''O v jerni ci,duž
nostiprema Al lahu izvršavajte,i
prave dnos vj
e dočit
e !Ne kav asmržnjakojupr emane kiml j
udi ma
nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to
jenaj bližečesti
tosti,ib ojteseAlla
ha,jerAllahdobr oznaonoš to
čini
te !'
'(El-Ma'ide, 8. ajet) ''Onikoj igovore
:"NašGospodarj
eAl
lah!
"–i istraju na
pravom put u,ne kaseni
čeganeboj
einizači
m neknet ug uju!''
(El-Ahkaf, 13. ajet)
Dokazdaješir
kna j
već
ane pr
avdaj
este
:''KadaLukmanr eče
sinus vome,sav
jet
ujućiga:"Osinkomoj,nes matr
ajdr
ugeAl l
ahu
rav nim,mnogobošt
v oje,zai
st
a,v e
likanepravda.
"(Lukman, 13.
ajet)
Ka žePos l
aniku ha dis
ukoj egbi l
ježiima m Mus li
m od
Abdullaha ibn Amra :''
Pr a ve
dnićebi tikodAl lahanami mbe ri
ma
od svjetla s desne strane Milostivog, a obe strane Milostivog su Zatim: ''Bi tć es
igur
nisamoonikoj
iv j
eruj
u ivje
rovanj
e
desne, oni koji budu pravedni u vlasti prema svojim porodicama i svojesmnogoboš tvo
m nemije
šaj
u;onić
ebitinapr av
om putu.
"
onimakoj isuim podr eđeni.'' (El-En'am, 82. ajet)
Vrste pravednosti:
a) Dž ehl–neznanje.
b) Zulm –nepravda.
c) Še hve tun–strast.
2. Pravednost prema samome sebi. d) Gadab –s rdžba .
U ovu pr a
ve dnos
tul a z
iizvršavanjeema net
askoj imjeAl l
ah ----------------------------------------------------------------------------------
zaduž ioč ovjekaitoj eonoš t
oj eizmeđuRa bbairoba,ane
pravda
prema samom sebi je uovom s lučajuneiz vr
šavanj
enare
dbiič
inj
enje
grijeha prema Allahu .
a) Sabr.
b) Čednost.
c) Eš-Šudža'–hrabrost.
d) Adl –pravednost.
Štoseti
česabur
aonpot
ičeč ovjekanasavl
adava
njeu
s
rdž
bi,
bla
g os
tis
prj
eča
vaganepr
omi
šl
jenostiibrz
opl
etos
ti
.
Štos et
ičečednos
tionagapotičenaost
avl
janj
es ve
gašto
j
elošeodrij
ečiidj
ela
,ipotič
eg anasti
dkojijegl
avasvakogdobr
a,
aspr
ečavagaodrazvr
ata,l
aži
,pohle
pe,gibet
ait
d.
Hr a
bros
tjeuz r
ok ponosau duš
iionara đanaj
lj
epš
e
o
sobi
neli
jepogahl
akaipot
ičenatr
udiž
rtvuuimeAl
laha.
Pr a
ve dnos
t pot
ičeč ovj
eka na prave dan postupak i
z
auz
ima
njes r
ednjegs t
ava i
zmeđu poniž
enja ig rubos
ti
,s tra
ha i
n
epr
omi
šlj
enost
i,izmeđusr
džbeipre
tje
raneponiznosti
.
l
ekt
or:
Abdulme dži
dNe zo,.
..
o
bradateks
ta:
Ha mz aAli
jagi
ć,Ha
jrudi
nBegi
ć,.
.
.
š
eri
jat
skarece
nz i
ja:pr
of.samedr
eseMus,
abibnUme
jr,
d
izaj
ništampa:AI OLinz
Adab i Ahlak 57