BH BIZNIS MIROSLAVA MI[KOVI]A: SRBIJANSKI TAJKUN MOLI DODIKA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Teror Federalne televizije

Javni servis
jednog
do dva lica
www.slobodna-bosna.ba
REPORTA@A IZ ANTALYJE

Zimsko carstvo svjetskog sporta

 SADR@AJ
12 POSTIZBORNA DRAMA
Bo{nja~ki rogovi u vre}i
Odnosi izme|u koalicionih partnera, SDA i
SDP-a, pali su na najni`u ta~ku od najave
crveno-zelene koalicije; Slobodna Bosna
otkriva oko ~ega se spore Lagumd`ija i
Tihi} i kakvu ulogu u njihovom sukobu
igraju Radon~i} i Dodik
52 EKSKLUZIVNO IZ TURSKE
20 KATHRYN BOLKOVAC
Zvi`da~ (The Whistleblower)
Zvi`da~, (The Whistleblower), knjiga o jed-
noj `eni koja se bori protiv sistema u kojem
vlada korupcija i nekompetentnost, pod
krinkom za{tite ljudskih prava, promo-
visana je tokom januara u SAD-u i Velikoj
Britaniji. Nekoliko mjeseci prije toga, u sep-
tembru, premijerno je prikazan i film s istim
naslovom u kojem glume Monica Bellucci,
Rachel Weisz i David Strathairn
58 GOOGLEARTPROJECT.COM
22 NASTANAK I KRAH
MI[KOVI]EVOG CARSTVA
Dvije decenije najve}ih
poslovnih prevara
Srbijanski tajkun Miroslav Mi{kovi}, koji je
za vrijeme Slobodana Milo{evi}a oprao
najvi{e dr`avnih para preko off-shore kom-
panija na Kipru, ve} dvije decenije koristi
istu formulu za li~no boga}anje i izgradnju
poslovne imperije najve}e u regionu; na{
list ekskluzivno otkriva koje su kompanije u
sastavu poslovnog carstva Miroslava
Mi{kovi}a u Bosni i Hercegovini vrijednog
desetine miliona eura koje je stekao preko
off-shore kompanija u Belizeu i na
10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
Djevi~anskim Ostrvima, i analizira da li se
raspada ekonomska imperija najbogatijeg i
najmo}nijeg tajkuna u Srbiji
66 ZA “TEMPODROM”
SB na najskupljim nogometnim
terenima Evrope
U proteklih desetak godina rivijera turske
Antalyje postala je najpopularnije i
najpo`eljnije odredi{te nogometnim ekipa-
ma Evrope za pripreme tokom zimske
pauze; reporteri “Slobodne Bosne“ bili su
jedini novinari iz BiH koji su u{li u najsku-
plje hotele Antalyje u kojima se tokom
godine priprema 1.500 nogometnih
ekipa iz cijele Evrope
Eksperiment u muzejskom svijetu
Od 1. februara ”Google” je lansirao novu
stranicu na kojoj je mogu}e virtuelno
pro{etati prostorijama nekih od najve}ih
svjetskih muzeja; djela koja se ~uvaju u
sedamnaest muzeja svijeta, od Berlina,
Londona, Firence, Madrida, Praga, preko
Moskve do Njujorka sada se mogu na inter-
www.slobodna-bosna.ba
netu pogledati besplatno a neka odabrana
djela mogu}e je istra`ivati do najsitnijih
detalja, ranije nevidljivih ljudskom oku
SPREMAN
Reuf Sipovi}, muzi~ka senzacija
iz Priboja
U ~uvenoj berlinskoj dvorani “Tempodrom”
svoj prvi studijski album OPSTANAK }e
12. februara predstaviti REUF SIPOVI],
muzi~ar ro|en u Priboju koji ve}
osamnaest godina `ivi u glavnom gradu
Njema~ke; koncert }e se sastojati iz dva
dijela: prvi je izvo|enje sedam kompozicija
sa “Opstanka”, o kojem su u Njema~koj
proteklih dana napisani hvalospjevi, a drugi
dio zove se “Sevdah”, po muzi~kom `anru
koji je imao “centralni uticaj na njegovo
stvarala{tvo”
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET
BILL NE BIL POBUNA RUKOMETNIH ZVIJEZDA

Radmanovi}
odbio Clintonov
Terzić, Doborac i
poziv da Toromanović neće nastupati
sudjeluje na za reprezentaciju dok je
me|unarodnoj bude vodio Vojislav Rađa
konferenciji u Rukometna reprezentacija BiH je, zbog
naru{enih me|uljudskih odnosa, u sve
New Yorku dubljem glibu. Trojica na{ih ponajboljih
igra~a, Mirsad Terzi}, Damir Doborac i
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Muhamed Toromanovi} odbili su nastupati
Neboj{a Radmanovi} odbio je otputo- za reprezentaciju sve dok je vodi Vojislav
vati u New York na me|unarodnu kon- Ra|a. Ra|a je odgovorio ju~er (srijeda, 9.
ferenciju pod nazivom “Dejtonski februar) u Sarajevu kada ih nije uvrstio na
mirovni sporazum i po~etak diplomatije spisak igra~a za predstoje}e kvalifikacijske
21. vijeka“ kojom }e predsjedavati biv{i akcije na{e rukometne reprezentacije. Ra|a
ameri~ki predsjednik Bill Clinton. je svoj potez opravdao njihovom navodnom
nedisciplinom prilikom posljednjih okuplj-
anja reprezentacije. “Razlog zbog kojeg
nisu na spisku je njihov li~ni odabir, a
razlog zbog kojeg ih nisam pozvao za pri-
jateljski duel je taj {to su no} prije kvali-
fikacijskog duela sa Makedonijom ostali u
jednoj sarajevskoj kafani do pet sati.
Razgovarao sam sa njima nakon toga i upo-
zorio ih da ne}u tolerisati takvo pona{anje,
me|utim, izgleda da nije urodilo plodom.
Bili bi na spisku da su htjeli igrati, no oni ne
`ele i mi nikog ne}emo moliti da igra za
reprezentaciju. Terzi} je u razgovoru sa
sportskim direktorom Senjaninom Mag-
lajlijom rekao da ne}e igrati dok sam ja
selektor. Dakle, nije do mene, odnosno oni
su tako izabrali“, rekao je Ra|a na konfer-
enciji za novinare na kojoj je obznanio
spisak igra~a na koje ra~una u kvalifikacij-
skim utakmicama. Navodno su, kako se
pri~a po kuloarima, Terzi}, Toromanovi} i
Doborac snimljeni sigurnosnim kamerama
kako se vra}aju u sarajevski hotel
Hercegovina rano ujutro prije utakmice s
Makedoncima. No, zanimljivo je da su POBUNA PROTIV SELEKTORA
nave~er njih trojica postigli ukupno 15 od Mirsad Terzi}, Damir Doborac i Muhamed
28 golova koje je u tom me~u dala na{a Toromanovi} odbijaju nastupati za bh.
reprezentacija. Ra|a je kazao i kako se ovih rukometnu reprezentaciju dok je na
igra~a odrekao jer, kako tvrdi, ovo nije prvi njenom ~elu Vojislav Ra|a
put da prave probleme prilikom okupljanja.
“Nije ovo prvi put da se de{avaju ove stvari, oglasio tek nakon {to su Terzi} i Doborac
samo se prije {utilo. Znam da su se nakon odbili nastup za dr`avnu reprezentaciju
bara` duela u Ma|arskoj desile neke stvari “dok je Ra|a na njenom ~elu“, i za{to se ni
koje se rijetko gdje de{avaju. Jedan igra~ je do danas nisu oglasili “vje~nici“ u fotelja-
uhap{en jer je pravio probleme u diskoteci. ma Rukometnog saveza, koji godinama
Neboj{a Sve se to skrivalo, no takvim stvarima mijenjaju samo selektore prebacuju}i na
Radmanovi} moramo stati u kraj“, kazao je Ra|a. Ostalo njih svu odgovornost za nerad i java{luk.
je nejasno za{to se rukometni selektor (N. Hasi})

4 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.


FOTO NEDJELJE
Godišnjica zločina na Markalama
MINI MARKET
MILUTIN STOJ^EVI] Radmanovi} se pravdao da je poziv
dobio “samo petnaestak dana pred
odr`avanje konferencije“ a ponudio je
jo{ jedan, puno va`niji razlog zbog
kojeg je odbio put preko okeana.

(5.2.1994. - 5.2.2011.) “Postavlja se pitanje svrsishodnosti

putovanja tri ~lana Predsjedni{tva na
tro~asovnu raspravu u New Yorku.

Minuta šutnje za žrtve Koliko to ko{ta? Kakvi su rezultati

rasprave u nevladinoj organizaciji u
vezi s jednim globalnim pitanjem
gdje je segment i BiH“, retori~ki se
upitao Radmanovi}.
Njegova predvi|anja pokazala su se
kao ~ist proma{aj: ve} prvog dana
boravka u New Yorku, ~lan
Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}
sastao se s generalnim sekretarom
UN-a Ban Ki-moonom, potom s
visokom predstavnicom Evropske unije
za vanjsku i sigurnosnu politiku
Catharine Ashton, te sa stalnim pred-
stavnikom Ruske Federacije pri UN-u
Vitalijem ^urkinom i stalnom pred-
stavnicom SAD-a pri UN-u Susan Rice.
Pri kraju dana, Izetbegovi} se susreo i s
ambasadoricom Brazila Marijom Viotti,
koja trenutno predsjedava Vije}em
sigurnosti UN-a... (A .M.)

KONKURS SA SLIKOM

Sumnjiv izbor
direktora
Agencije za
javne nabavke
Uprkos ~injenici da je nekoliko kandidata
zbog namje{tanja konkursa od Vije}a
ministara BiH tra`ilo da se konkurs
poni{ti, D`enita Fo~o ipak je imenovana
za direktoricu Agencije za javne nabavke
BiH. I to nije sve, direktorica Fo~o bila je
i predsjednik Komisije za izbor ~etiri
~lana iz reda stru~njaka koji }e u}i u
Odbor Agencije za javne nabavke BiH,
{to je svojevrsni nadzorni organ zadu`en
za kontrolu rada Agencije. Da farsa bude
potpuna, od osam kandidata, Komisija
na ~elu sa direktoricom Fo~o najvi{e
ocjene dala je biv{im ~lanovima Odbora
koji su se ponovo kandidovali za
obna{anje te du`nosti. Njihovo reimeno-
vanje treba jo{ i zvani~no da potvrdi
Vije}e ministara BiH.
(M. F.)

10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
MOGU]A PLATFORMA
ZA TRAJNI MIR
Pi{e: SENAD AVDI]
Mislim i uopće nemam problema s tom heretičkom idejom, da
cjelokupan naš društveni i socijalni dijalog treba temeljito
preispitati i redefinirati, pa i redizajnirati. Kako bi mene gotivili
emancipirani jahači interneta samo da sam napisao da je moj
omiljeni Hrvat Željko Komšić
P
ustio sam mjesec-dva fore svakom avanturisti koji se
anonimno okura`io da mi na nekom ovda{njem inter-
netskom portalu sva{ta nagovori, da me nalijepi, izvri-
je|a, ponizi, pojeftini toliko da mi nakon te hrabre tirade
obraz pet para ne vrijedi. Danima je trajala ta redaljka ano-
nimnih degustatora tu|ih `ivota i sudbina nad ovim potpis-
nikom. Ne postoji ni{ta u mom oskudnom `ivotu i javnom
djelovanju {to mi ta samozatajna bagra, nahajcani blogeri
nisu nabili na nos. Otkrio je taj dokoni, besposli~arski,
parazitski polusvijet kako, pored ostalih te{kih krimena koji
mi se na du{u mogu staviti, imam i druga u Australiji, {to je
za po~etak prihvatljivo. Neprihvatljivo je to {to je taj moj
drug iz Australije Hrvat, dakle, da ne okoli{amo, “usta{a“.
Taj internetski portal zami{ljen je kao “glas gra|anske
javnosti“, ta od pameti usamljena gomila, neproduktivna i
neradni~ka “cyber javnost“, bi ne{to da pametuje, dr`i lek-
cije, upozorava na nepravilnosti.
O
~itovao se, javio se, unilateralno, pro{le hefte, ned-
jelje, tjedna... onaj moj drug iz Australije, Mate
Ba{i} se zove, u Imotskom je ro|en, u Sidnayu `ivi
godinama. Napisao Ba{i} poduga~ak tekst u moju
odbranu, tek da me malkice za{titi i drugarski po{tedi od
histeri~nog internetskog nasilja ~ija sam bio `rtva. I da
Svaka budu}a vlast u BiH mora krenuti od toga
izo{tri brbljivim foruma{ima {ta je jako prijateljstvo, da
bratstvo i jedinstvo nisu komunisti~ke floskule i tlapnje
nego da imaju pokri}e u konkretnim `ivotima i sudbina-
ma. To podrazumijeva i odgovoran, vite{ki, prijateljski
~in: kada je Matu prije dvadeset godina neki majmun
(ro|en u Bosanskoj Dubici) iskasapio no`em u Zagrebu,
iste sekunde sam kupio povratnu `eljzni~ku kartu
Sarajevo - Zagreb da ranjenog druga, Ba{i}a, obi|em u
bolnici. A ‘93-’94., dabogda da je u to vrijeme iko od ovih
internetskih foruma{a koji mi krv na slam~icu piju bio
ro|en, mojojoj materi su uredno stizale neophodne
inzulinske doze. “Jeste da je svinjski inzulin, ali mo`da
mo`e koristiti tvojoj mami“, pisalo je u popratnom pisam-
cetu ~ijeg sam pisca isprve prepoznao - Mate Ba{i}, samo
se on tako zna igrati rije~ima i zajebavati se sa smrtno
ozbiljnim stvarima.
6 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.
A kako je, u osnovi po~ela, poku{avam se (pri)sjetiti
cijela pri~a? Kako se uop}e zakolutala i nastavila `ivjeti
svoj virtualni agresivni multimedijalni pohod na mene ta
besmislena lavina nepismenih mailova, histeri~nih impre-
sija, “odjeka i reagovanja“? Nekada sam ovdje, na istom
mjestu, pribilje`io kako me ne zanima ni ova ni ona vlast,
ni lijeva ni desna, ni nacionalisti~ka ni gra|anska - ovoj je
zemlji prioritet efikasna, funkcionalna, odgovorna vlast.
Ni vi{e a, Boga mi, ni manje gra|ani ove zemlje, bira~i
nisu o~ekivali od svojih legitimno izabranih zastupnika.
^
ime sam prizvao, kako sam “osigurao“ taj neselek-
tivni lin~ koji anonimni, principijelni dokoli~ari,
tradicionalno ubleha{ki spektar, dobro potko`eni
nehljebovi}i sa internetskih portala dozivaju i pri`eljku-
ju? Za kakve vrijednosti navijaju? Napisao sam, ~ini mi
se, da cijelu ovu na{u bosanskohercegova~ku dramu
jedino, i isklju~ivo, mo`e raspetljati `iv, otvoren,
ponekad i po~esto te`ak i bolan dijalog, Da, ako se ova
zemlja namjerava spasiti, ako nam spasa uop}e ima,
mo`emo isklju~ivo i jedino zajedno, ali kroz trnovit,
zeznut, neprijatan, bolan kompromis pro}i, Za po~etak
toga procesa je dovoljna dobronamjernost i vjerodost-
ojnost, iskrenost.
B
ijes i odmazdu napaljenih internetskih ilegalaca-
diverzanata (to bi kao trebala biti javnost u {irem i
u`em smislu) mogu razumjeti i ovako i onako. Ja
taj spektakularno koordinirani bljesak anonimne osobne
hrabrosti, na`alost, uop}e ne razumijem. Prije skoro pet-
naest godina, odmah nakon Daytona ove smo novine,
Slobodnu Bosnu, uspjeli distribuirati u Banjoj Luci. Taj,
za nas revolucionaran i na svaki na~in va`an ~in
nacionalni nedjeljnik Ljiljan {eretski je prokomentirao:
“^ega se pametan stidi, budala se time ponosi“. Urednik
koji je reagirao tako vidovito i duhovito, priznajem, danas
je ravnatelj neke lokalne televizije, koju ne gledam, ali,
ka`u, ima odre|eni utjecaj na javnost.
Mislim i uop}e nemam problema s tom hereti~kom
idejom, da cjelokupan na{ dru{tveni i socijalni dijalog
treba temeljito preispitati i redefinirati, pa i redizajni-

DIJALOG, DIJALOG PRIJE SVEGA
Novi regionalni rje~nik za trajni mir;
Josipovi}, Silajd`i}, Radmanovi} i Kom{i}
ga da se mi slabo razumijemo i nedovoljno po{tujemo...
rati. Kako bi mene gotivili emancipirani jaha~i interneta samo
da sam napisao da je moj omiljeni Hrvat @eljko Kom{i}. A nije:
dra`i mi je Mate Ba{i}. Mate mi je otkrio Petera Handkea, pre-
vodio mi Sartrea s francuskog na na hrvatsko-bosanski jezik i
jo{ sva{ta ne{to. Sa Kom{i}evom politi~kom fiilozofijom u
cijelosti se sla`em, sa Ba{i}evom prava{ko-bobanovskom ni
sekunde nemam doticaja. Recimo, plasti~an, opipljiv, provjeriv
primjer: u finalu prvog ovogodi{njeg Grand Slam teniskog
turnira u Australiji igra Novak \okovi} protiv Britanca
Myrrayja. Ne postoji nijedan razlog zbog kojeg bi se za tog
u{togljenog {trebera Murrayja trebalo navijati a protiv Noleta
\okovi}a.
S
jedio sam onomad, nakon televizijske emisije na Pinku sa
de~kom, zastupnikom Srpske demokratske stranke u
stanovitoj zakonadavnoj vlasti. Svi se oko nas potrudili da
ne bude konflikta. Nema {anse, ba{ smo se fino ispri~ali i niu~em
10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Milutin Stoj~evi}
slo`ili. Ve}inski se on sa mnom ne sla`e, manjinski se ja s njim
ne rimujem, ali ostade fin dojam - vi{e pri~asmo nego {to razgo-
varasmo! Dobar momak, inteligentan, bistar, lucidan, nije ni
zlonamjeran. Nijedne ru`ne, niti jedne nepristojne rije~i nismo
razmijenili. On svoje, ja svoje, ostali na po~etnim polo`ajima;
niti je on mene ubijedio “iu{ta“, niti sam ja njemu nudio “gotova
rje{enja“.
H
tjeli mi to priznati ili ne, dopadalo nam se ili ne, svaki razgo-
vor, dogovor o budu}nosti ove zemlje, i nas u njoj, mora
uklju~iti sve razlike koje nas spajaju! Svaka isklju~ivost, nad-
mena majorizacijska, integralisti~ka “dobronamjernost“ ovu
zemlju vodi u nepovratnu propast. [to to prije to shvatimo, bit }e
nam lak{e i ugodnije. Oprobane, na `alost izlizane matrice i
stereotipije, ~ak i da su ta~ne, ne}e nam ni{ta pomo}i, niti i{ta
raspetljati... 
7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 3. FEBRUAR
Nisam siguran da sam najpametnije
odabrao, ali uljudno sam se odazvao na
u~tiv poziv i ve~eras gostovao u emisiji
Zabranjeni forum televizije Pink. Vrijedilo
je, ako ni zbog ~ega drugog, {to sam nakon
du`eg nevi|anja sreo SLAVKA JOVI^I]A
SLAVUJA, dr`avnog poslanika Dodikovog
SNSD-a. Slavuj tvrdi da se on i ja poznaje-
mo trideset i pet godina, mislim da je ipak
pretjerao za nekih desetak godina; al’
dobro, ni meni ni njemu decenija gore,
desetlje}e dolje, nije ni iz d`epa ni u d`ep.
Kada sam prije 25 godina (ili 35, hajd’ ne
vjeruj narodnom poslaniku) upoznao
Slavuja, radio je na portirnici Skup{tine
BiH na Marijin Dvoru i razvodio komu-
nisti~ke bardove “specijalnim liftom“ do
njihovih kancelarija. Podbadam prije emisi-
je Slavuja kako bi, da nije u{ao u dr`avni
Parlament, ve~eras bio na “Pinku“ u reality
showu “Dvor“. “Dru`e moj“, veli Slavuj,
“ne treba meni boljeg Dvora od Marijin
Dvora.“ (Zgrada zajedni~kih institucija u
kojoj poslanici primaju pla}a od tri-~etiri
hiljade maraka, radili-ne radili.) “Ne}e{
ovo napisati, jel da?“, pita Slavuj. “Ne}u“,
~vrsto obe}am.
PETAK, 4. FEBRUAR
JEDAN ^AR[IJSKI MONOLOG: “Joj
jes’ mi se, buraz, u ovoj godini uznedalo,
ni{ta ni{~im...“, povjerava mi se poznanik
na ulici. Pa nastavi: “Stare mi moje, zak-
letve mi, oboje mi djece, da jedini iza|em
na trku na sto metara, kakav sam peh, koli-
ki sam baksuz, na kraju bio stigao ~etvrti...
Bez medalje...“
SUBOTA, 5. FEBRUAR
Za{to mi je Miljenko Jergovi} ugla-
vnom smije{an, naslov je teksta kojim se
moj prijatelj /i kum/ pisac EDO POPOVI]
uklju~io u aktualnu hrvatsku knji`evnu
maklja`u. Pobraja Edo kvartovsko-fakin-
ske, a su{tinski knji`evne razloge i povode
zbog kojih mu je Jergovi} smije{an. Danas
~itam u Jutarnjem listu Jergovi}ev tekst
koji se, {atro, {turo, bavi zna~ajnim
ovada{njim intelektualcem ZDRAVKOM
MALI]EM. Pa, pi{e Jergovi} o tom
istaknutom prevoditelju i polonisti: “Nisam
8 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.
ga poznavao, ali jesam u Sarajevu njegovog
brata Hrvoja, tiskarskog majstora, gospodi-
na u plavom radni~kom mantilu, ruku
vazda umrljanih olovom... Bio sam zapravo
dje~ak dok sam ga sretao po hodnicima
redakcije i poslovne zgrade Oslobo|enja, u
‘Ko`nom’ (tako se zvala redakcijska kafana
sa foteljama u skaju koji se godinama
gulio)... “Dobar dan, ~ika Hrvoje“, poz-
dravio bi Miljenko, kako to nje`no
opri~ava, “tiskarskog radnika“ Hrvoja
Mali}a. Sve je ovdje pogre{no, neta~no,
improvizacija, odnosno bahata “literarna
sloboda“. Hrvoja Mali}a nikada niko nije
vidio u “plavom radni~kom mantilu“,
Hrvoje je stra{nog, rigoroznog ra~una
vodio o svojim rukama, njegovanim i
zavodljivim. Hrvoje nikada nije sjedio u
sindikalnoj pr~varnici “Ko`no“; ukupno su
dvije-tri kafane zadovoljavale njegove sup-
tilne standarde. Hrvoje Mali} je bio rafini-
rani, delikatni, te{ko ponovljiv gospodin.
Koga je Jergovi} pozdravljao sa “dobar
dan, ~ika Hrvoje“ nemam pojma. Hrvoja
Mali}a zasigurno nije... Takav Hrvoje
Mali}, grafi~ki urednik , a ne “tiskarski rad-
nik“, otmjen, radan, suptilan i nenadok-
nadiv gospodin, ubijen je u svom stanu
tokom rata na Grbavici a posmrtni su ostaci
prona|eni pro{le godine. O tome zlo~inu
vrijedi pri~ati, svjedo~iti. Nekulturno je
izmi{ljati, fabulizirati biografiju ~ovjeka
kojem je cijeli `ivot bio neodoljiva, nara-
vno tragi~na pri~a... Brat mu je Zdravko
prevodio poljske pisce, Gombrowicza,
Herberta...; na svu sre}u ni jedan ni drugi
nisu opri~ali jezivu pri~u, dramu sa
Grbavice, koja se jedino mo`e usporediti sa
Var{avskim getom.
NEDJELJA, 6. FEBRUAR
Od ju~er mi se vrti po glavi odli~an
intervju koji je Jutarnjem listu, glavnom i
odgovornom uredniku Mladenu Ple{eu dao
IVAN LOVRENOVI], knji`evnik, pub-
licista iz Bosne iz Hercegovine. Prije
dvadesetak dana Ivan je dao intervju
Slobodnoj Bosni, pa ga br`e-bolje povukao.
Intervju je ina~e, bio odli~an, precizan,
dobrostoje}i, argumentiran... Ima o toj vrsti
javnog djelovanja, mimikrije, kurvanja
podosta napisano kod jednog na{eg knji`-
evnog nobelovca...
PONEDJELJAK, 7. FEBRUAR
Tu`na je i nevesela, u svakom slu~aju i
neizvjesna sudbina TIHOMIRA PURDE,
hrvatskog branitelja, kojeg su temeljem
srbijanske optu`nice uhapsile policijske
agencije Bosne i Hercegovine. Hrvatsko
pravosu|e kojem je nesretni Purda u
po~etku bio “nu|en“, proglasilo se nenad-
le`nim u tom predmetu. Srbijanski pravni
poredak smatra, dostavio je tu doku-
mentaciju pravosu|u BiH, da se vukovarski
branitelj Purda ogrije{io o humanitarno
pravo pripadnika JNA koji su u skladu sa
ustavom i va`e}im zakonskim propisima,
fizi~ki i idejno, artiljerijski neselektivno
razorili Vukovar. Mnogi su me hrabri,
zeznuti, pravdoljubivi diletanti posljednjih
dana i nedjelja teretili da nekriti~ki dr`im
stranu zlo~inca Purde. Neka. Ja sam samo
htio dokazati da kada Srbija nekog Hrvata
optu`i za zlo~ine, a uhapsi ga Bosna i
Hercegovina, po~inje Purdski proces.
UTORAK, 8. FEBRUAR
Voda mi na usta krenu od priloga, prak-
ti~nih savjeta hrvatskih kolumnista kako se
najesti i kako popiti adekvatan vinski asor-
timan za svega 120-200 maraka. Odli~no,
inspirativno, edukativno, pou~no. Malo je
ipak nerealno taj gastro-prostor medijski
favoriziran: kao veliki je problem, grozan
izazov najesti se i napiti za sto-dvjesto
maraka! Moja kom{inica, divna `ena, `ivi
od penzije, pravi crni ri`oto tako da skuha
ri`u i ugasi svjetlo!
SRIJEDA, 9. FEBRUAR
Sad }e svi na mene nagrnuti neselek-
tivno i zlonamjerno - brinem se i strepim
nad ljudima koje je napao [e}er. Pi{e Avdo
Sidran kako ga uni{tava [e}er-efendija,
uzeo mu pola oka na kojem je kako-tako
mogao ~itati. Ima jo{ jedan saharinski paci-
jent, [e}er-efendija je sa svih strana napao i
glumca, biv{eg ministra EMIRA HAD@I-
HAFIZBEGOVI]A. Taj zlikovac, {e}er,
nekome udari na o~i, nekome noge oduzme;
“Onaj ko otkrije odakle dolazi {e}erna
bolest i na {ta se sve mo`e reflektirati, dobit
}e Nobelovu nagradu“, veli mi prijatelj,
lije~nik od karijere i iskustva. Odnosno,
pojednostavljeno, {to bi rekao moj drug
Hamo: “Kome {e}er u ku}u u|e, nema
{anse da se i{~upa, pa nek j..e rak-raka.“
MINI MARKET
TELEKOM OPANCI KOM
OBOJCI
Vilim Primorac
zapo~eo
opse`nu istragu
finansijskih
transakcija HT-a
Mostar
Bez obzira na protivljenje federalne
Vlade, novoimenovani direktor HT-a
Mostar Vilim Primorac preuzeo je
du`nost i zapo~eo opse`nu kontrolu
ranijeg poslovanja. Federalni ministar
finansija Vjekoslav Bevanda u neko-
liko je navrata upozoravao na ~injenicu
da HT Mostar ostvaruje vi{e nego
skromne poslovne rezultate: iako je HT
Mostar dva puta manji od BH
Telecoma, neto profit mostarskog
telekoma 50 puta je manji od neto profi-
ta sarajevkog konkurenta! Istovremeno,
tro{kovi poslovanja HT-a Mostar, oso-
bito tro{kovi marketinga i reprezentaci-
je, nimalo ne zaostaju za tro{kovima
koje prikazuje BH Telecom.
Kako nezvani~no doznajemo, Primorac
je u{ao u trag nekim vrlo zanimljivim
transakcijama u kojim su omastili brke i
neki politi~ari iz Mostara i Sarajeva,
uglavnom oni koji se najvi{e bune protiv
imenovanja Vilima Primorca. Rezultati
interne istrage u HT-u Mostar bit }e
poznati do kraja marta. (M .A.)
Vilim
Primorac
10
BRANE BEZ MANE
Umjesto Lidije Korać
u Brisel ide Brane Jukić
Na narednoj sjednici Predsjedni{tva
BiH, koja bi se trebala odr`ati u petak, 11.
februara, @eljko Kom{i} }e, kako saznaje-
Branimir
Juki}
mo, za ambasadora na{e zemlje u Briselu i
sjedi{tu NATO-a predlo`iti Branimira
Juki}a, ambasadora BiH u Crnoj Gori.
Kom{i} se za Juki}a, koji je prije diplo-
matske karijere radio kao vi{i stru~ni sarad-
nik u Hypo banci, odlu~io nakon skandala
sa poku{ajem imenovanja Lidije Kora} na
tu du`nost. Hrvatski ~lan Predsjedni{tva
BiH insistirao je na odlasku Kora}eve u
Brisel iako je znao ili morao znati da nje-
govoj strana~koj suradnici, nekada{njoj
predsjednici Centralne izborne komisije i
direktorici sarajevskog lista Oslobo|enje,
jo{ od oktobra 2009. godine te~e ~etverogo-
di{nja zabrana kandidiranja na sve dr`avne
du`nosti zbog kr{enja zakona o sukobu
interesa. Branimir Juki}, brat Zvonimira
Juki}a, izvr{nog direktora za programe
Federalne TV, takvih problema nema, pro}i
}e vjerovatno sve sigurnosne provjere pa }e
tako BiH u narednim mjesecima, nakon {to
je u augustu pro{le godine istekao mandat
Nikoli Radovanovi}u, prethodnom amba- predstavnika u diplomatskom sredi{tu
sadoru BiH u Briselu, kona~no dobiti svog Evrope. (N.H.)
VO@DOVO NOVO RUHO
Vlada RS-a sprema smjenu
Zorana Mastila zbog
manjka u Fondu PIO od oko
212 miliona KM
Direktor Fonda penzijsko-invalidskog Revizijom je naime utvr|eno da se
osiguranja RS-a Zoran Mastilo na{ao se Fond PIO RS-a u 2009. godini kreditno
na `estokom udaru re`imskih medija zadu`io za 169 miliona KM, tri puta vi{e
manjeg bh. entieta. Mastilu se spo~itavaju nego je planirano!
masovne malverzacije s izdavanjem Golemi manjak fondovskih prihoda od
rje{enja o prijevremenom penzionisanju, oko 212 miliona KM nikako se ne uklapa
koje su pored ostalih dobila i tri ~lana nje- u stvorenu sliku sveop}eg privrednog
gove naju`e porodice. prosperiteta RS-a u proteklih nekoliko
No, stvarni razlozi zbog kojih je godina koju bri`ljivo grade vo`d Dodik i
Mastilo izlo`en medijskom lin~u krije se njegovi medijski pla}enici. Cijenu }e
u zavr{nom ra~unu Fonda u kojem je platiti direktor Fonda Zoran Mastilo, koji
prikazan manjak sredstava od oko 212 je se prvi usudio re}i da je car gol.
miliona KM! (M.A.)
SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

PRO ET CONTRA
Slažete li se sa ocjenom SDA
da FTV provodi medijski teror?
VILDANA de{ava iza kulisa i kakvi se sve
pritisci rade od strane pojedinih
SELIMBEGOVI]
Urednica
stranaka. FTV je pozitivan
primjer kako i {ta treba raditi.
“Oslobo-
|enja“ DAMIR HAD@I]
Na~elnik
DA op{tine Novi
FTV je skoro prije godinu dana Grad
otjerao Du{ku Juri{i} s posla.
Sud je taj teror potvrdio i ako
SDA istraje na primjeni zakona u
NE
To je vi|enje jedne politi~ke
slu~aju Juri{i}, mislim da }emo
kona~no dobiti potvrdu politi~ke
stranke. FTV je jedina medijska
ku}a koja pokazuje elemente
principijelnosti jedne stranke.
istra`iva~kog novinarstva a ako
Uostalom, stanje na FTV-u se
takvo novinarstvo podrazumijeva
mo`e i ovako definirati - otkako
medijski teror, onda su u pravu.
FTV ure|uju oni koji su smijenili
Po mom mi{ljenju, nisu u pravu i
Du{ku Juri{i}, program je sve
javni funkcioneri koji obavljaju
gori i privatniji.
javnu funkciju i takva javna
funkcija je podlo`na kritici svako-
ga, pa i javnih rtv servisa.
MESUD LAKOTA
Sekretar
za za{titu MIRJANA KUSMUK
Urednica
interesa
potro{a~a “Glasa
NE
Srpske“
Mislim da prije svega FTV {alje
DA
pozitivnu poruku i da je dobar FTV godinama ve} nije javni
primjer kako jedan javni medij servis, nego sredstvo za javnu
treba raditi. Ipak mi kao obi~no likvidaciju u slu`bi male grupe
gra|ani ne znamo {ta se ljudi i jedne politi~ke stranke.
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
V
10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
MINI MARKET
@rtve FTV nisu bili samo oni
izabrani za medijsku likvidaciju.
Prva `rtva FTV bila je novinarska
profesija. Posljednja }e biti BiH.
FADILA
MEMI[EVI]
Predsjednica
dru{tva za
ugro`ene
narode BiH
NE
Naj~e{}e gledam FTV jer mogu
na}i sadr`aje koji mi odgovaraju.
Smatram da su profesionalni i
konkretni koliko se mo`e biti u
dana{njoj situaciji. Ako me iko
terorizira to je Televizija Repu-
blike Srpske sadr`ajima kojima
permanentno negiraju genocid.
VESO VEGAR
Glasnogovornik
HDZ-1990
DA
FTV provodi teror prema poli-
ti~kim neistomi{ljenicima. Od
svih javnih emitera najprivatnija
je FTV. Toliko privatnosti i
osobnosti nema ni na jednoj
privatnoj televiziji.
JANEZI I PENEZI
Tunel “Vijenac“
umjesto SCT-a
gradit }e
kompanija
Primorje,
tako|er iz
Slovenije
Posao na izgradnji tunela “Vijenac“, vri-
jedan oko 70 miliona eura, ipak }e pri-
pasti slovena~koj gra|evinskoj kom-
paniji. Kreditor projekta EBRD defini-
tivno je odlu~io da se nakon raskida
ugovora sa slovena~kom kompanijom
SCT ne raspisuje novi tender, nego da
se posao na izgradnji tunela dodijeli
drugoplasiranoj kompaniji na prethod-
nom tenderu, dakle slovena~koj kom-
paniji Primorje, koja je na tenderu
istaknula cijenu od oko 70 miliona eura.
Osim {to }e radovi kasniti najmanje
{est mjeseci, izgradnja tunela „Vijenac“
ko{tat }e oko 17 miliona eura vi{e od
prvobitnog plana: SCT je naime pobije-
dio sa cijenom od 54,3 miliona eura,
dok je drugoplasirana kompanija
Primorje istaknula cijenu ne{to vi{u od
70 miliona eura! (A. M.)
11
POSTIZBORNA DRAMA

CRVENO-ZELENA
KOALICIJA PRED
RASPADOM
Odnosi između
koalicionih partnera, SDA i
SDP-a, pali su na najnižu
tačku od najave crveno-
zelene koalicije; Slobodna
Bosna otkriva oko čega se
spore Lagumdžija i Tihić i
kakvu ulogu u njihovom
sukobu igraju Radončić i
Dodik

Dodik forsira pribli`avanje Radon~i}a i Lagumd`ije

12 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

 BO[NJA^KI ROGOVI U VRE]I

ZAO[TRENI ODNOSI
[ef SDP-a Zlatko
Lagumd`ija i {ef SDA
Sulejman Tihi} produbljuju
me|usobno nepovjerenje

10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 13

POSTIZBORNA DRAMA
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
M
edijski masakr ~elnika SDA, u
izvedbi novinarskih perjanica
federalnog javnog servisa
predvo|enih Bakirom Had`io-
merovi}em, dodatno je zak-
omplicirao odnose unutar crveno-zelene
koalicije. Vrh SDA ~vrsto vjeruje da je
klize}i start Bakira Had`iomerovi}a
naru~en u centrali SDP-a gdje se, prema
op}em uvjerenju naj{ire javnosti, odre|uju
medijske smjernice federalniog televi-
zijskog servisa. Had`iomerovi} se ubraja
me|u nekolicinu najodanijih i najintimnijih
prijatelja Zlatka Lagumd`ije, i malo je
vjerovatno da bi na svoju ruku pokrenuo
medijsku kampanju protiv njegovih
politi~kih saveznika iz vrha SDA.
Lagumd`ija je poku{ao ubla`iti gnjev
Sulejmana Tihi}a, navodno se pravdao da
je nazvao Had`iomerovi}a i zamjerio mu
napad na SDA, no Tihi} se nije dao razu-
vjeriti.
MANJAK POVJERENJA
Odranije {kripi u odnosima unutar
crveno-zelene koalicije, prvenstveno zbog
pomanjkanja me|usobnog povjerenja dvo-
jice strana~kih ~elnika. Politi~ko save-
zni{tvo Lagumd`ije i Tihi}a optere}eno je
brojnim nera{~i{}enim ra~unima nastalim
puno prije posljednjih parlamentarnih izbo-
ra. Treba se prisjeti afere “dr`avni udar“, u
kojoj je Tihi} javno optu`ivao Lagumd`iju
za urotu protiv “ustavnog poretka“ ili pak
onog tragikomi~nog dogovora Lagumd`ije i
Tihi}a o postizbornoj koaliciji u kasnu jesen
2006. godine, koji je trajao puna 24 sata!
Tek {to su Lagumd`ija i Tihi} nekako
izgladili ranije nesporazume, uslijedila je
nova afera poznata pod nazivom “reket“,
koja je od nastanka do danas ostala najoz-
biljnija ta~ka razdora i stalni izvor
MEDIJSKO-POLITI^KA OFANZIVA
Lider SBB-a Fahrudin Radon~i} poku{ava
sru{iti crveno-zelenu koaliciju
14
SDP PODIJELIO RESORE
Državna reprezentacija SDP-a:
Lagumdžija, Hadžić, Domazet
[ef SDP-a Zlatko Lagumd`ija odustao je imat }e u kandidatkinji SNSD-a Ani Tri{i}-
od kandidature za ~elnu funkciju u Vije}u Babi}, koja ve} osam godina obna{a
ministara BiH. Ta }e funkcija definitivno pri- funkciju pomo}nika ministra inostranih
pasti HDZ-u koji }e, kako doznajemo iz pouz- poslova BiH.
danih izvora, kandidirati Borjanu Kri{to, Osim resora inostranih poslova, SDP
aktuelnu predsjednicu Federacije BiH. tipuje na jo{ dva resora: Ministarstvo sigu-
Lagumd`ija ostaje u trci za {efa bh. rnosti - Damir Had`i}, i Ministarstvo finan-
diplomatije a jedinog ozbiljnog konkurenta sija - Ante Domazet. 
SDP-ovi
SDP-ovi FAVORITI
FAVORITI ZA
ZA
VIJE]E
VIJE]E MINISTARA
MINISTARA
Lagumd`ija
Lagumd`ija pretenduje
pretenduje na
na
ministarstvo
ministarstvo spoljnih
spoljnih poslova,
poslova,
aa Had`i}
Had`i} uu ministarstvo
ministarstvo
sigurnosti
sigurnosti
me|usobnog nepovjerenja Lagumd`ije i i ~injenica da je upravo na njegov prijedlog
Tihi}a. Aferu “reket“, u kojoj je centralna izabran aktuelni federalni premijer Mustafa
figura lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija, lan- Mujezinovi}. U razgovoru za Slobodnu
sirao je donedavni ~elnik sarajevske kom- Bosnu od prije nekoliko mjeseci, Tihi} je
panije ASA Holding Nihad Imamovi}, posvjedo~io da je izlo`en stalnom pritisku
jedan od najutjecajnijih SDA-ovih privred- ~elnika SDP-a Zlatka Lagumd`ije, koji ga
nika. U vrhu SDA Imamovi} u`iva najve}e sumnji~i da je aktivno sudjelovao u pako-
povjerenje, o ~emu, pored ostalog, svjedo~i vanju afere “reket“ koja je buknula u
najnezgodnijem trenutku po SDP - nekoliko
mjeseci pred odr`avanje parlamentarnih
izbora.
Tihi} je vjerovatno uspio uvjeriti
Lagumd`iju da nije sudjelovao u pakova-
nju afere, no ostala je sumnja da se nije
dovoljno potrudio kako bi ubijedio
Imamovi}a da odustane od sudskog progo-
na osumnji~enih ~elnika SDP-a, me|u
kojim je i predsjednik Zlatko Lagumd`ija i
potpredsjednik Damir Had`i}.
LAGUMD@IJA NA DVA KOLOSIJEKA
Na drugoj strani, Tihi} zamjera
Lagumd`iji pretjeranu bliskost s vlasnikom
Avaza i liderom Saveza saveza za bolju
budu}nost Fahrudinom Radon~i}em, koji je
sav raspolo`ivi medijsko-politi~ki arsenal
oru`ja usmjerio na politi~ku diskreditaciju
SDA i njenih najistaknutih kadrova. U vrhu
SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

strana~kog rukovodstva SDA rasprostra-
njeno je uvjerenje da se medijsko-politi~ka
kampanja Radon~i}a protiv SDA sistematski
pothranjuje iz vrha SDP-a. Bez obzira na
~vrst koalicioni dogovor sklopljen izme|u
SDP-a i SDA, vrh SDP-a nikada se nije
ekplicitno izjasnio protiv koalicije sa SBB-
om. Dapa~e, lider SDP-a Zlatko Lagum-
d`ija svako malo sastaje se s Radon~i}em
kojeg tretira kao neku vrstu rezervnog koa-
licionog partnera. Lagumd`iji odani novi-
nar Bakir Had`iomerovi} nedavno je otvo-
rio za Tihi}a bolnu temu - politi~kog legi-
timiteta SDA da uop}e sudjeluje u novoj
parlamentarnoj ve}ini. Had`iomerovi}
tvrdi da je SDP-ova postizborna koalicija sa
SDA “kardinalna gre{ka“ koju }e SDP
platiti skupo. “Nemogu}e je napraviti bilo
kakve promjena u koaliciji sa SDA“, ustvr-
dio je Had`iomerovi}, koji je {efa SDP-a
javno upitao “kako misli krenuti naprijed s
IZLAZ U PRIJEVREMENIM IZBORIMA
Parlamentarni i lokalni izbori u
jesen 2012. godine
Kako se ni ~etiri mjeseca nakon
odr`anih izbora ne naziru konture budu}e
parlamentarne ve}ine, u strana~kim
{tabovima u`urbano se pripremaju izlazne
strategije. Ako SDP i SDA u doglednoj
budu}nosti ne uspiju okupiti parlamentar-
nu ve}inu, nekoliko opozicionih bo{nja~kih
10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
DODIKOVA ULOGA:
Šef SNSD-a Milorad
Dodik, koji u rukama
drži kontrolni paket
entitetskog odlučivanja u
Parlamentu BiH, vješto
koristi pukotine između
Lagumdžije i Tihića
partijom i liderom koji su nas gurnuli u ovo
blato?“.
Had`iomerovi} je rekao javno ono {to
se u kuloarima SDP-a govori tajno: da
koalicija SDP-a sa SDA ne izra`ava stvar-
nu izbornu volju goleme ve}ine bo{nja~kog
naroda koji je listom glasao za promjene.
partija namjerava iza}i s prijedlogom o
konstituiranju privremene vlasti na
dr`avnoj razini ~iji bi zadatak bio da pripre-
mi odr`avanje prijevremenih parlamen-
tarnih izbora koji bi se raspisali istovre-
meno s lokalnim izborima, u jesen 2012.
godine. 
BO[NJA^KI ROGOVI U VRE]I
Slijedom ove logike, bila bi legitimna samo
koalicija SDP-a i SBB-a, dakle dvije partije
koje su svaka na svoj na~in ubijedile ve}inu
Bo{njaka da uskrate povjerenje vladaju}oj
koaliciji SDA-SBiH. Lider SDP-a te{kom je
mukom slomio otpor tuzlanske organizacije
SDP-a koja se glasanjem izjasnila protiv
koalicije sa SDA. Pobuna je u me|uvre-
memnu uga{ena, ali se ~elik tuzlanske orga-
nizacije SDP-a Tomo Vidovi}, u znak
protesta, povukao s fukcije.
DODIK RASPIRUJE PO@AR
[ef SNSD-a Milorad Dodik, koji u
rukama dr`i kontrolni paket entitetskog
odlu~ivanja u Parlamentu BiH, vje{to
koristi pukotine izme|u Lagumd`ije i
Tihi}a. Dodik je javno poru~io Lagumd`iji
da ne ra~una ni na fukciju predsjedavaju}eg
Vije}a minsitara BiH, koja bi po na~elu
nacionalne rotacije morala pripasti
Hrvatima, ali ni na funkciju ministra inos-
tranih poslova koja bi trebala pripasti
Srbima, budu}i da je aktuelni {ef bh. diplo-
matije Sven Alkalaj izabran iz “bo{nja~ke
kvote“. No, Dodikovi tajni emisari navodno
su do{apnuli Lagumd`iji da “ni{ta nije
zakovano“, da bi Dodik mo`da mogao i
popustiti u slu~aju da se u bo{nja~koj kom-
ponenti budu}e vlasti na|e prostora i za
njegovog prijatelja Fahrudina Radon~i}a!
Vi{emjese~ni zastoj u formiranju nove
parlamentarne ve}ine najve}im je dijelom
uzrokovan izostankom kontakata izme|u
klju~nih postizbornih aktera - Zlatka
Lagumd`ije, Milorada Dodika i Dragana
^ovi}a. Lagumd`ija je donedavno vjerovao
da bi Tihi} mogao odigrati ulogu mirovnog
posrednika, no pokazalo se da je precijenio
njegov pregovara~ki kapacitet. Startne
pozicije ~elnika SDP-a, SNSD-a i HDZ-a
nisu se ni za milimetar pribli`ile, a persona-
lni odnosi izme|u Lagumd`ije, Dodika i
^ovi}a danas su jo{ i gori nego su bili
neposredno nakon izbora.
Nekoliko osoba iz najbli`eg Lagum-
d`ijinog okru`enja otvoreno zagovaraju
pribli`avanje Lagumd`ije i Radon~i}a,
uvjereni da Radon~i}eve akcije kod Dodika
i ^ovi}a kotiraju bolje od Tihi}evih.
Upu}eni tvrde da je Lagumd`ija jo{ uvi-
jek privr`en savezu s Tihi}em, no u politici su
savezi prolazni - trajni su samo interesi. 
15
ULI^NI PROTESTI U RS-u

DODIK IZMANIPULISAO
BORCE RS-a
Isplatom sitnih bora~kih dodaka
Milorad Dodik je ubijedio rukovodstvo
BORS-a da nekoliko desetina hiljada
demobilisanih boraca odustane od
uli~nih protesta i blokade RS-a

16 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

 BU\ENJE PROLJE]A U REPUBLICI SRPSKOJ

Zbog teškog socijalnog stanja u Republici Srpskoj nekoliko hiljada prosvjetara,

željezničara, studenata, penzionera i boraca prijeti uličnim protestima i blokadom
RS-a koji mogu da ugrozi aktuelnu vlast Republike Srpske, Milorad Dodik hitnim
mjerama, povećanjem doprinosa na plate i drugih nameta pokušava da sanira
tešku ekonomsku situaciju i namakne nekoliko miliona maraka u opustošeni
budžet Republike Srpske

U REPUBLICI SRPSKOJ
SLIJEDI TALAS
NEZAUSTAVLJIVIH PROTESTA
Pi{e: MIRHA DEDI]

@
eljezni~ari, prosvjetari, borci, stu-
denti i penzioneri pro{le nedjelje
najavili su nezaustavljive proteste
u Republici Srpskoj koji }e trajati
sve do ispunjenja njihovih zahtje-
va. Nezadovoljstvo gra|ana Republike
Srpske je kulminiralo.
Po~etkom ove nedjelje u {trajk je stupi-
lo oko 3.000 radnika @eljeznica RS-a, koji-
ma Vlada Repubilke Srpske za plate i
ostale naknade iz 2010. godine duguje 21
milion maraka. Ni ubje|ivanja Vlade i
Uprave @eljeznica RS-a da se {trajkom
samo prave novi gubici u preduze}u nisu
pokolebali `eljezni~are, koji ka`u: “U {tra- BANJA LUKA NA NOGAMA
jku smo do ispunjenja na{ih zahtjeva, a to je Pro{lonedjeljnim demonstracijama u Banjoj Luci koje je organizovala
isplata zara|enoga.” Koliki }e gubici biti nekoliko studenata pridru`ili su se prosvjetari, penzioneri, `eljezni~ari
zbog {trajka @eljeznica RS-a i privrede BiH,
jo{ niko ne mo`e da ka`e, ali je sigurno da dobro razmisli jer svaki dan na{eg {trajka je zni~ari ne popu{taju, pri tom ka`u da se ne
vi{e od 50 putni~kih i teretnih vozova ne}e sve ve}i i ve}i gubitak, zna~i ulazimo u sve boje posljedica i otkaza. Aleksandar
saobra}ati prugama Republike Srpske sve ve}u dubiozu - i {to prije se to rije{i, to je D`ombi}, aktuelni premijer RS-a, predlo`io
dok `eljezni~ari ne dobiju zara|eni novac. bolje za nas sviju”, ka`e predsjednik je za @eljeznice RS-a epohalno rje{enje -
Podr{ku radnicima @eljeznica dali su i Samostalnog sindikata saobra}ajno-trans- donijeti zakon o finansijskom rekonstrui-
Savez sindikata i Konfederacija sindikata portne djelatnosti @eljeznica RS-a Zlatko sanju @eljeznica jer je, ka`e, ovakav kon-
RS-a. Marin. cept poslovanja neodr`iv. Dok zakon ne
“Radnici @eljeznica RS-a ne odustaju. Koksna industrije iz Lukavca zbog {tra- bude donijet, vozovi }e prevoziti isklju~ivo
[trajk do daljnjeg traje. Ovi na{i zahtjevi su jka @eljeznica RS-a izgubi}e dva najve}a kvarljivu robu.
po pitanju primanja. Nismo dobili nikakav kupca. Jednog iz Smedereva, drugog iz Po~etkom ove nedjelje i prosvjetni rad-
odgovor. Jedino da sad trenutno nema sred- Indije, zbog ~ega je rukovodstvo ove firme nici Republike Srspke dali su mjesec dana
stava da se to isplati, {to mi ne mo`emo pri- oti{lo u Banju Luku sa molbom da teretni Vladi RS-a da ispuni njihove uslove, u
hvatiti. Ovom prilikom pozivam vladu da vozovi po~nu saobra}ati. Me|utim, `elje- suprotnom stupaju u {trajk. 

Milorad Dodik je u Beograd kod Borisa Tadi}a

privatnim avionom poveo Panteliju ]urguza i time
smirio bunt bora~ke populacije
10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 17
 ULI^NI PROTESTI U RS-u
 Nezadovoljstvo prosvjetnih radnika u
RS-u se nagomilalo. Ve} tri godine oni
~ekaju implementaciju odluke Skup{tine
RS-a kojom je tada{njoj Vladi Milorada
Dodika predlo`eno da se prosvjetarima
pove}aju koeficijenti i plate za pet posto.
Odluka do danas nije stupila na snagu.
Prosvjetari vi{e ne}e da ~ekaju oni tra`e
svojih pet posto kako bi bila izbjegnuta
bud`etska diskriminacija, odnosno kako bi
se izjedna~ili sa policijom i zdravstvenim
radnicima. Ministar Antun Kasipovi} ne
spori zahtjeve prosvjetnih radnika, ali se
pravda ekonomskom krizom i obe}ava da
}e prvom prilikom kada u bud`etu bude
bilo dovoljno raspolo`ivih sredstava taj
zahtjev prosvjetara biti ispo{tovan. Me|u-
tim Stevan Mili}, predsjednik Sindikata
obrazovanja RS-a, ka`e da Sindikat prosvj-
etnih radnika ne}e vi{e ~ekati i da }e, uko-
liko im u narednih mjesec dana plate ne
budu pove}ane za pet posto, organizovati
{trajk.
BANJA LUKA SE DIGLA PROTIV DODIKA
Nakon dugo vremena na ulice u
Republici Srpskoj pro{log vikenda iza{li su
gra|ani nezadovoljni bahatim odnosom
vlasti prema njima. Najprije je nekoliko
stotina gra|ana Banje Luke 5. februara
mirnom {etnjom ulicama grada izrazilo
nezadovoljstvo zbog, kako su rekli, te{kog
socijalnog stanja u Republici Srpskoj. Ovaj
protest inicirao je i prijavio policiji banj-
alu~ki student Stefan Filipovi}, a gra|ane
na izra`avanje nezadovoljstva pozvao
putem dru{tvene mre`e Facebook.
“Za{to mi obi~ni studenti treba da orga-
nizujemo ove proteste? Gdje je sindikat —
kada znamo da u RS-u ima gotovo 150.000
nezaposlenih? Kada vlada name}e nove
poreze za na{e privrednike, a znamo da je
privreda na koljenima, za{to sindikat
mudro {uti? Za{to bora~ka organizacija
koja predstavlja na{e borce {uti kada pred-
sjednik RS-a izjavljuje da }e im biti ukinu-
ti dodaci u slu~aju da iza|u na ulice?
Nadam se da je ovo samo po~etak jednog
op{teg izra`avanja nezadovoljstva zbog
stanja u dr`avi, kako socijalnog, tako i poli-
ti~kog”, ka`e Filipovi}.
Broj prisutnih na protestu iznenadio je
mnoge. U~esnici protesta nosili su
transparte na kojima su dominirale aluzije
na nedavnu izjavu entitetskog predsjednika
Milorad Dodika kojom je zaprijetio
ukidanjem bora~kog dodatka.
“Gladni smo - ukini nas”, “@iv sam,
ukini me!” “Di{em, ukini me!”, “41 KM
socijalne pomo}i”, “Ovo je na{a ku}a”,
“Socijala smrdi”, te “Ako vam je dobro,
onda ni{ta”, pisalo je na transparentima
u~esnika, a nisu izostale ni zvi`daljke, koje
su najvi{e koristili ispred zgrada Narodne
skup{tine i Vlade RS-a u Banjoj Luci, gdje
18
ODGA\ANJE KONA^NOG KRAHA
Kakav-takav socijalni mir potrajaće
dok bude novca na escrow računu -
najduže do polovine ove godine
Vlast u RS-u o~ito je odlu~ila da otupi miliona maraka. Vladaju}a ve}ina u RS-u
o{tricu ovih protesta i usmjeri ga u nekom isposlovala je i usvajanje Zakona o porezu
drugom pravcu kako bi sa~uvala socijalni mir. na dohodak, po kojima se plate sada
Po{to Vlada RS-a nije spremna ni na operezuju jedinstvenom stopom od 10
kakve ozbiljne reforme, to }e se de{avati posto.
sve dok ima novca na escrow ra~unu, {to Rezultat pove}anja poreza i doprinosa
mo`e potrajati najdu`e do polovine godine, bi}e jo{ gori polo`aj privrede i prazni fon-
smatraju ekonomski stru~njaci. Umjesto dovi. Poslodavci u RS-u u prvoj polovini
da rastereti privredu, Vlada RS-a je uvela ove godine namjeravaju da otpuste 12 hilj-
nove mjere, kojima je privreda nokauti- ada radnika, prvenstveno zbog pove}anja
rana. Stope svih doprinosa u RS-u su poreza i doprinosa. Slika crne stvarnosti se
pove}ane, tako da zajedni~ka stopa, upotpunjuje podatkom Saveza sindikata
umjesto ranijih 30,6, sada iznosi 33 odsto. RS-a da je u pro{loj godini bez posla u
Vlada je ovakav postupak opravdala nam- ovom entitetu ostalo 38 hiljada radnika, a
jerom da se osigura pokri}e deficita u van- da je broj nezaposlenih pre{ao 140 hiljada.
bud`etskim fondovima, od kojih samo U me|uvremenu, poskupjeli su hljeb,
godi{nji deficit Fonda PIO iznosi oko 70 {e}er, meso, mlijeko, grijanje, voda... 
DVOJAC ZA GA[ENJE PO@ARA U RS-u
Milorad
Milorad Dodik
Dodik ii Aleksandar
Aleksandar D`ombi}
D`ombi} novim
novim nametima
nametima
poku{avaju
poku{avaju uu bud`et
bud`et RS-a
RS-a nama}i
nama}i nekoliko
nekoliko miliona
miliona
KM
KM za
za ga{enje
ga{enje socijalnih
socijalnih nemira
nemira
su se uputili nakon okupljanja na glavnom narod, zatim narod koji je zastra{en, koji
banjalu~kom trgu. ne}e da se zamera i ~eka da neko za njega
“Iskreno re~eno, protesti su, pored port- ne{to uradi, ili, kako se ka`e - tu|im rukama
ala, bili najavljeni jedino na BN televiziji. zmije daviti”, navodi Ceni}eva. Problem u
Mi smo poslali obavje{tenje o protestima u RS-u, smatra Ceni}eva, jeste to {to gra|ani
~etvrtak svim medijima i niko od {tampanih ne shvataju da se moraju boriti za svoja
medija nije najavio proteste. Ipak, same prava, a kao drugi problem isti~e nepostoja-
proteste je propratilo dosta medija, tako da nje jake opozicije u Republici Srpskoj:
smo na kraju ipak zadovoljni”, ka`e “Opozicije evo ve} dugo ne ~ujemo i ne
Dra`ena Lepir, aktivistkinja O{tre nule. vidimo je. Za ono malo intelektualaca koji se
Svetlana Ceni}, ekonomski stru~njak, ne{to bore, ili malo ljudi koji poku{avaju
tvrdi da }e ekonomska i socijalna situcija u ne{to da ka`u, na sve se strane poku{ava nji-
RS-u biti jo{ te`a. hova diskreditacija. Izlaz je, na moju veliku
Protesta }e tek biti. Na`alost, takav smo `alost, ponovo ulica - jer izgleda ulica jedino
mentalitet i takva je svest - ovdje dok pot- re{ava sve na Balkanu”, navodi Ceni}eva.
puna glad ne zavlada, ne probudi se mozak. Da }e svoje nezadovoljstvo na ulici
I to smo videli ranije - trpeljiv i podani~ki uskoro izraziti i penzioneri RS-a, govori
SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

~injenica da je akumulirani deficit u Fondu
PIO narastao do nevjerovatnih 212 miliona
maraka i da novca vi{e nema. Vlada
Aleksandra D`ombi}a, da bi sanirala {tetu,
po~ela je skidati milione maraka sa ra~una
za posebne namjene.
Fond penzijsko-invalidskog osiguranja
Republike Srpske je u 2009. godini imao
ve}e rashode od prihoda za 113,7 miliona
KM, dok ukupan deficit Fonda iznosi
~ak 212,2 miliona KM. U 2009. godini,
zbog nedovoljno priliva sredstava, Fond se
kreditno zadu`ivao kod banka i to u iznosu
koji je tri puta ve}i nego {to je planirano.
Fond PIO redovno koristi revolving
kredite, po osnovu kojih je samo u 2009.
godini povu~eno 169 miliona KM, iako je
Finansijskim planom Fonda bilo predvi|eno
da uzme najvi{e 55,7 miliona KM kredita.
Od tog iznosa, u toku 2009. godine vra}eno
je 138 miliona KM, tako da neizmirene
obaveze po kratkoro~nim kreditima prema
bankama sa 31.12.2009. godini iznose 31
milion KM, utvrdila je revizija.
Vlada RS-a pro{le nedjelje je povukla
novu sumu novca sa escrow ra~una, a
posljednja tran{a sredstava povu~enih sa
ra~una za posebne namjene bi}e iskori{tena
za isplatu bora~kih naknada i namirenje
penzija.
U Slu`benom glasniku RS-a od 27.
januara objavljeno je da je Vlada dan ranije
donijela odluku da sa escrow ra~una
podigne novih 60 miliona maraka, uz
napomenu da se ovi milioni imaju vratiti do
kraja godine, {to se, naravno, ne}e desiti.
KULMINACIJA NEZADOVOLJSTVA ŽELJEZNIČARA:
Početkom ove nedjelje u štrajk je stupilo oko 3.000
radnika Željeznica RS-a, kojima Vlada Repubilke
Srpske za plate i ostale naknade iz 2010. godine
duguje 21 milion maraka
Republika Srpska skoro je do kraja
potro{ila sumu od 646 miliona eura, koje
je dobila za prodaju Telekoma Srpske
srbijanskom Telekomu. Taj novac,
umjesto u razvojne projekte i pokretanje
privrede, potro{en je uglavnom na javnu
potro{nju i izgradnju zgrade Vlade RS-a.
DODIKOVO IZNU\ENO
IZVINJENJE BORCIMA
Zahtjevi demobilisanih
boraca RS-a da im do
po~etka februara bude
ispla}en bora~ki do-
datak i naknade za
odlikovanja, ili }e u
suprotnom 15. febru-
ara organizirati pro-
teste {irom Repu-
10.2.2011. I SLOBODNA
BOSNA
BU\ENJE PROLJE]A U REPUBLICI SRPSKOJ
blike Srpske, izazvao je `u~ne polemike
izme|u Vlade RS-a i BORS-a. I borci
Sarajevsko-romanijske regije zatra`ili su od
Vlade RS-a da prekine sa selektivnom
isplatom bora~kog dodatka i da do 14. feb-
ruara isplate dodatak svim borcima ili }e, u
suprotnom, 15. februara, na Dan borca,
Republika Srpska biti blokirana. Da se
Dodik prili~no upla{io uli~nih protesta
demobilisanih boraca, pokazao je na
vanrednoj skup{tini BORS-a kada se nena-
javljen pojavio i izvinio za svoju izjavu od
prije nekoliko dana kada je borcima javno
zaprijetio da ne}e dobiti ni{ta ukoliko budu
protestovali.
Po{to se predsjednik RS-a Milorad
Dodik izvinio zbog svoje izjave, snishod-
ljivi predsjednik Bora~ke organizacije RS-
a Pantelija ]urguz je odlu~io da 15. febru-
ara borci ne}e u proteste. Vlast je obe}ala
na vanrednoj sjednici da }e bora~ke
dodatke isplatiti do 18. februara.
“Nema nesporazuma izme|u boraca i
rukovodstva RS-a”, uvjerava Milorad Dodik
i dodaje: “meni je `ao ako je bilo koji borac
mojom izjavom uvrije|en.” Dodik ubje|uje
javnost i borce da nije mislio kako je rekao.
Nezadovoljstvo boraca umireno je. I dok je
u Banjoj Luci trajalo grljenje i ljubljenje do
ju~e posva|anih strana, po~eli su da sti`u
prvi izrazi nezadovoljstva zbog popustlji-
vosti ~elnog ~ovjeka BORS-a.
Miroslav Radenovi}, predsjednik bora-
~ke organizacije iz Dervente, izvinjenje
Milorada Dodika ne do`ivljava kao izraz
iskrenih osje}anja ve} kao neminovnost na
koju je bio primoran.
Radanovi} tra`i da
rukovodstvo BORS-a
da podnese kolek-
tivnu ostavku jer je
u slu`bi politike.
“Ako je i bilo i
dileme, vi{e je nema
jer je se pokazalo da
je Dodik, pored
svih ~elnih
LET IZNAD
KUKAVI^IJEG
GNIJEZDA
Pantelija
Pantelija ]urguz,
]urguz, predsjednik
predsjednik
Bora~ke
Bora~ke organizacije
organizacije RS-a,
RS-a, nakon
nakon
odlaska
odlaska uu Beograd
Beograd ss Miloradom
Miloradom
Dodikom
Dodikom promijenio
promijenio je
je mi{ljenje
mi{ljenje oo
izlasku
izlasku boraca
boraca na
na ulice
ulice
funkcija na nivou politike i vlasti, postao i
predsjednik Bora~ke organizacije Repu-
blike Srpske. Naknade borcima su najma-
nji problem, ali o~igledno efikasan paravan
iza koga Dodik i rukovodstvo BORS-a
kriju ozbiljnije probleme kao {to su siro-
ma{tvo, obespravljenost, nezaposlenost,
nemogu}nost ostvarenja socijalne za{tite,
poni`avanje sa kojima su borci svakodn-
evno suo~eni. Ono {to radi rukovodstvo
BORS-a nikako nije u interesu bora~ke
populacije u RS-u”, isti~e Radenovi}.
Pomirljiv stisak ruke Milorada Dodika i
Pantelije ]urguza dao je naslutiti da su
nesuglasice izmirene i da Dodik mo`e
odahnuti. Da bi bio siguran da su borci
odustali od izlaska na ulice, Dodik je
Panteliju ]urguza odmah nakon sastanka
~astio letom do Beograda.
Tamo je predsjednik Srbije Boris Tadi}
okupio Srbe iz regiona. Pored predsjednika
Republike Srpske Milorada Dodika, dopu-
tovali su i predstavnici partija i institucija iz
Hrvatske, Crne Gore, BiH, Makedonije,
Slovenije, Albanije, Rumunije, Ma|arske.
Mada se radilo o redovnom godi{njem sas-
tanku Saveta za odnose sa Srbima u
regionu, s obzirom da je glavna tema bila
predstoje}i popis stanovni{tva, pojedini
analiti~ari nisu isklju~uju ni mogu}nost
nastavka instrumentalizacije Srba u susjed-
stvu u poku{aju Beograda da poka`e da ima
mnogo vi{e Srba u regionu. Pojavljivanje
]urguza na tom sastanku izazvalo je izne-
na|enje prisutnih, jedino je Dodiku i Nikoli
[piri}u bilo jasno zbog ~ega je on tu.
“Zaista me fascinira ova komedija
zabune sa borcima. Usvaja se bud`et, u
njemu nema stavke za odlikovane borce,
nema ni bora~kog dodatka. Onda se na
sednici NSRS-a, na kojoj se usvaja bud`et,
od penzionera uzme i da borcima.
Predstavnici Bora~ke }ute, penzioneri
tako|e. Prvo se pitam kako borci dozvolj-
avaju da se uzme od sirotinje da bi se dalo
sirotinji. Onda borci tra`e svoje, iako
znaju kako se usvajao bud`et, pa ih
Predsednik RS-a onako hladno otpili da
ne}e dobiti ni{ta ako se budu bunili.
Krupne re~i padnu. Opet se potegne za
escrow ra~unom, rezervom i isplate se
naknade za odlikovane, iako u bud`etu te
stavke nema. Na sastanku sa borcima do|e
predsednik, izvini se borcima i doda:
‘Nisam spreman da se izvinim {pekulanti-
ma koji koriste prava, a da to ne zaslu`uju’,
svi se izljube i predsednik Bora~ke zajedno
sa Predsednikom RS-a otputuje za
Beograd. Sam Predsednik Republike
Srpske nije bio borac, pa verujem da zna o
~emu govori kad pominje ’{pekulante koji
koriste prava’. Uglavnom, mediji su krivci,
prvo {to su vadili njegove re~i iz konteksta
kad je zapretio”, komentari{e cijelu
situaciju Svetlana Ceni}. 
19
DOSJE SB: KATHRYN BOLKOVAC

Zviždač, (The Whistleblower), knjiga o jednoj ženi koja se bori protiv sistema u
kojem vlada korupcija i nekompetentnost, pod krinkom zaštite ljudskih prava,
promovisana je tokom januara u SAD-u i Velikoj Britaniji. Nekoliko mjeseci prije
toga, u septembru, premijerno je prikazan i film s istim naslovom u kojem glume
Monica Bellucci, Rachel Weisz i David Strathairn

Istinita pri~a o
KRIMINALU,
KORUPCIJI i
TRGOVINI test za budu}e policajce u BiH je dijelom

ljudima u BiH li~io na test za pijane voza~e, {to zna~i da je

Pripremila: NID@ARA AHMETA[EVI]
zaklju~ila da me|u njima ima onih koji idu
u inostranstvo rade}i za mirovne misije, {to
podrazumijevao stajanje na jednoj nozi,
dodirivanje vrha nosa zatvorenih o~iju… “i
dok sam gledala kako neki to rade, izgleda-
lo mi je da me|u njima ima pijanih”.
Oni koji su pro{li test, njih ve}ina,
posljednje no}i su slavili i upoznali Jima
koji im je pri~ao kako je ve} bio u BiH na
jednoj misiji te kako se sprema za drugu.

D
o dolaska u Bosnu, Kathryn
Bolkovac je radila u policijskoj
stanici u gradu Lincoln,
Nebraska. U Bosnu je do{la
nakon {to se javila na oglas koji
je obe}avao zaradu od 85.000 dolara na
godinu, mnogo vi{e nego {to je bila njena
policijska plata. U oglasu je stajalo da tra`e
osobe sa ameri~kim dr`avljanstvom, naj-
manje osam godina radnog iskustva u poli-
ciji, od ~ega aktivno u posljednjih pet,
sposobno{}u da komunicira na engleskom
jeziku, da posjeduje validnu voza~ku
dozvolu i primjerenu biografiju.
ODLAZAK U MIROVNE MISIJE
KAO BIJEG OD ZATVORA
Ve} pri samoj “regrutaciji”, upoznav{i
neke od aktivnih slu`benika DynCorpa koji
su radili u stranim misija, Kathryn je
im garantuje imenitet od krivi~nog gonje-
nja, samo kako bi pobjegli od ne~ega lo{eg
{to su uradili u Americi, na{li skloni{te u
zemlji u kojoj ih niko ne}e provjeravati niti
tra`iti. Primljena je nakon {to je faxom
poslala svoje podatke i preporuke, kao i
odgovore na psiholo{ki test. Slijedila je
sedmica obuke. “Bila sam iznena|ena da
vidim da je centar za obuku DynCorpa u
starom, iznajmljenom skladi{tu American
Airlines kompanije. Ali, to nije bilo jedino
iznena|enje. Pretpostavila sam da }u raditi
sa elitnim policajcima iz cijele Amerike:
umjesto toga, ljudi koji su stajali u redu za
registraciju mogli su se podijeliti u dvije
grupe: mladi bubulji~avi hvalisavci, za koje
je bilo te{ko povjerovati da imaju osam
godina iskustva kao policajci, i oni pred
penziju koji su se izdvajali po sijedoj kosi i
debelim stomacima. Jedan gospodin mi je
~ak priznao da ima 71 godinu…” Finalni
“Jim je imao masnu sijedu kosu i duhanske
mrlje na zubima, i nije imao ni{ta na sebi
osim kupa}e ga}e koje su pokazivale nje-
gov ogromni stomak i jako bijele noge.
Odmah se bacio na pivo, a potom u bazen,
sve vrijeme pri~aju}i o onom {to je radio u
mirovnoj misiji u Bosni, rekav{i da mu se
toliko svidjelo da se upisao za jo{ jednu
godinu. Onda je u istoj re~enici, u kojoj je
opisivao kako izgleda Bosna, rekao: ‘i
znam gdje mo`ete na}i fine 12-godi{nje i
15-godi{nje djevoj~ice’ (…) Mislila sam da
sam pogre{no ~ula, ili izostavila dio kon-
verzacije koji bi ovo stavio u neki kontekst.
Poku{ala sam se u to ubijediti. Mora da je
tako jer alternativa je u`asna i ukazuje na
nelegalne radnje. DynCorp, koji je tek
obnovio veliki ugovor sa Vladom, svakako
ne}e zapo{ljavati pedofila…”
U ljeto 1999. godine Katheryne je do{la
u Sarajevo i po~ela raditi pri IPTF misiji sa 

20 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

 ZVI@DA^ (THE WHISTLEBLOWER)

[TA JE IPTF
RADIO U BiH
Kathryn Bolkovac,
biv{a policajka IPTF-a,
napisala je potresnu knjigu o
sramnoj ulozi me|unarodnih
slu`benika anga`iranih pri
UN Misiji tokom rata u BiH
po kojoj je u me|uvremenu
snimljen i film

10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 21

 DOSJE SB: KATHRYN BOLKOVAC
 drugim me|unarodnim policajcima. Nakon
kratkog intervjua raspore|ena je da radi na
istragama vezanim za povredu ljudskih
prava. U tom trenutku, na ~elu misije je bio
Amerikanac Jacques Paul Klein, kojeg je
imenovao generalni sekretar UN-a, a
glavni komandant Misije Francuz Vincent
Coeurderoy. Ubrzo je upoznala policajce iz
drugih zemalja koji su imali zadatak da
obu~avaju bosansku policiju. “Ali, morali
smo zaboraviti na trening lokalaca jer smo
prvo morali da uop}e osposobimo IPTF
osoblje da bi svi ti ljudi iz raznih zemalja
mogli raditi skupa… Iako je engleski bio
jezik Misije, stepen poznavanja jezika kod
nekih je bio daleko od onog {to se mo`e
nazvati te~no sporazumijevanje: policajci iz
Gane nisu znali voziti… [panci su imali
svoje sijeste od nekoliko sati usred smjene:
neki drugi iz manje razvijenih zemalja nisu
znali kako se prikupljaju dokazi, intervjui{u
`rtve ili osumnji~eni, kreira dosje, ili pi{e
izvje{taj. ^inilo se da }e ameri~ki i policaj-
ci iz Zapadne Evrope provesti isto toliko
vremena u obuci lokalaca koliko i IPTF
policajaca. S druge strane, ameri~ki i
zapadnoevropski pripadnici IPTF-a morali
su da razmisle o tome kako na{e vje{tine na
pravi na~in uklopiti u rad ovda{nje policije
22
- na~in rada uz kompjutere i tehnologiju
jednostavno nije bio mogu} u Bosni gdje je
najnapredniji komad tehnike bio malo novi-
ji pisa}i stroj u nekoj policijskoj stanici.
Bilo je stvari koje jednostavno nismo znali
kako da uradimo - ili barem efektivno da to
uradimo - bez potrebne opreme…”
MINISTRI, MAFIJA i UN
Prvi slu~aj na kojem je radila ticao se
“lokalnog mafija{a” koji je napao policajca.
Me|unarodni policajac koji je bio na licu
mjesta nije `elio da svjedo~i rekav{i da ne
`eli ugroziti `ivot svog prevodioca.
“Mafija{” i njegov prijatelj su privedeni u
lokalnu policijsku stanicu gdje ih je
saslu{ala Kathryn sa jo{ jednim
slu`benikom IPTF-a. “Jedan od njih je bio
vlasnik restorana u Had`i}ima i rekao mi je
kako je ministar unutra{njih poslova u
Sarajevu korumpiran (rije~ je o tada{njem
ministru unutra{njih poslova Sarajevskog
kantona Ismetu Dahi}u, op.a.) Dala sam mu
broj ilid`anskog IPTF-a i rekla da }e oni
biti spremni ~uti sve njegove ozbiljne
optu`be o kriminalnim aktivnostima,
uklju~uju}i i ono {to radi vlada. Sedam
dana nakon toga, zazvonio mi je telefon
neposredno prije nego {to sam krenula na
Kathryn Bolkovac, bivša
policajka međunarodnih
snaga u BiH, napisala je
knjigu o učešću
međunarodnih vojnika
i službenika u
organizovanom kriminalu
u našoj zemlji po kojoj je
snimljen i film. Nakon
promocije u Americi i
Velikoj Britaniji, Bolkovac
je u ekskluzivnom
razgovoru s našom
novinarkom govorila o
tome kako je nastala
ova knjiga, čije dijelove
prenosimo u ovom broju
Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]
Fotografije: JENNY MATTHEWS (London)
O
d kada je, prije deset godina,
oti{la iz Bosne puno se toga
promijenilo u `ivotu Kathryn
Bolkovac. Vi{e ne `ivi u SAD-u,
nije policajka nego menad`erica u
jednoj firmi u Holandiji, udala se za ~ovjeka
kojeg je upoznala u Sarajevu, dobila sudski
proces protiv DynCorp International,
ameri~ke privatne vojne kompanije koja
unajmljuje osoblje za misije u inostranstvu,
a koja ju je bez bilo kakvog valjanog razlo-
ga otpustila. Prema zvani~nim podacima,
DynCorp 96 posto svog rada finansira od
ugovora koja sklapa s Vladom. Njihovo
osoblje anga`ovano je na raznim zadacima,
u Boliviji, Bosni, Somaliji, Angoli, na
Haitiju, Kosovu, u Kuvajtu, Afganistanu,
Iraku... U gotovo svim tim zemljama su na
lo{em glasu. Uposlenici DynCorpa, koji su
radili na obuci policije u Afganistanu, svo-
jevremeno su optu`ivani da su kupovali
drogu i prisiljavali dje~ake na prostituciju.
Medijski napisi o ovom potvr|eni su u jed-
nom od dopisa koje je objavio WikiLeaks.
Osje}aju}i potrebu da sa drugima pod-
jeli svoje iskustvo rada unutar UN-a,
Bolkovac je napisala knjigu u kojoj je
detaljno opisala {ta se sve de{avalo unutar
Misije UN-a, odnosno unutar IPTF-a
SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.
 ZVI@DA^ (THE WHISTLEBLOWER)

INTERVIEW
Kathryn Bolkovac bivša pripadnica IPTF-a u BiH

RAZOTKRIVANJE UN-a
(Me|unarodne policijske snage) koji je imao
zadatak da obu~i lokalnu policiju, ali i da KATHRYN BOLKOVAC, ŽENA KOJA JE PROGOVORILA
pomogne uspostavu vladavine zakona u O ZLOČINIMA PRIPADNIKA MISIJE UN-a
zemlji. “Prvi nacrt knjige sam imala 2004.
godine. Uradila sam to jer su me ohrabrile
Larysa Kondracki i Eiles Kirwan, re`iserka i
scenaristica za film (premijerno prikazan na
festival u Torontu u septembru 2010. godine,
op. a.). Pisanje mi je bilo kao neka terapija,
na~in da sve to preradim. Na osnovu tog
prvog nacrta nastao je film. Dok su one radile
na scenariju, ja sam sve odlo`ila na stranu i
poku{avala nastaviti `ivot. Vratila sam se na
univerzitet i, nakon {to sam dobila diplomu,
radila na nekoliko menad`erskih pozicija.
Godine 2008. po~ela sam razmatrati
mogu}nost pronalaska nekoga ko bi mi
pomogao da napi{em knjigu, kao i eventu-
alnog izdava~a i na{la sam Cari Lynn, koja je
doprinijela da knjiga na kraju izgleda
ovako”, ka`e Kathryn.

ODLAZAK IPTF-ovaca U JAVNE KU]E

 Vratimo se na vrijeme u Bosni kada
ste odlu~ili progovoriti. [ta ste ustvari
o~ekivali da }ete posti}i time?

“Malo se toga promijenilo. Isti problemi se i dalje dešavaju

kako u kompaniji za koju sam radila, tako i u UN-u”
Pa, prvi put sam progovorila o onom {to
se de{ava samo unutar Misije kada sam se
jo{ nadala da }e to rije{iti problem. Kada
nije uspjelo, kada sam prvo premje{tena i na
kraju otpu{tena, odlu~ila sam da govorim i
svima ka`em {to se de{ava, kako o lo{em
rukovo|enju Misijom, tako o korupciji na
svim nivoima, te poku{ajima da se prikrije
nivo ozbiljnosti problema vezanog za
trgovinu ljudima i prisilnu prostituciju.
Tehni~ki, ja sam uspjela na kraju, dobila
sam slu~aj na sudu protiv DynCorpa, ali
malo se u su{tini toga promijenilo. Isti prob-
lemi se i dalje de{avaju kako u kompaniji za
koju sam radila, tako i u UN-u.
 [ta `elite da ova knjiga postigne?
Nadam se da }e biti kori{tena u eduka-
tivne svrhe, ali i informativne na univerzite-
tima, da }e koristiti ljudima koji se bave
za{titom ljudskih prava, nevladinim organi-
zacijama i, najva`nije, zakonodavnim tijeli-
ma koja }e reformisati na~in na koji se
rukovodi mirovnim misijama, a kako bi
stvorili zakone koji bi omogu}ili ka`njivost
osoba koje rade pod ki{obranom UN-a.
Dalje, voljela bih da se obustavi upotreba
privatnih firmi u tim misijama, u funkcija-
ma recimo policijskih monitora. To nije
funkcija misije koja bi trebala biti data vanj-
skim kompanijama koje nisu odgovorne
nijednoj zemlji.
 Da li ste do sada ~uli bilo kakve reak-
cije na knjigu, recimo od Jacques Paula
Kleina, ljudi iz ameri~ke vlade, UN-a…?
Jedina reakcija koju sam do sada vidjela
su {ablonska izvinjenja DynCorpa u kojem
tvrde da su oni sada druga~ija kompanija
nego prije 10 godina i da se ne sla`u sa
odlukom koju je donio sud, i koja je pravos-
na`na. Ta kompanija jo{ upo{ljava iste
menad`ere koji su bili uklju~eni u sve {to se
desilo meni, i ~ak je ve}ina promaknuta.
Jedan od njih, koji je bio IPTF zamjenik
komesara misije 2001. godine, uhva}en je
kako izlazi iz javne ku}e u Bosni. Ta osoba,
prema svjedo~enjima koja su se mogla ~uti
tokom moga su|enja, bila je prisiljena da
potpi{e dokument u kojem je izjavio da nika-
da vi{e ne}e raditi u UN misijama. Nedavno
se otkrilo da je nakon toga opet radio za
DynCorp, 2004. - 2005. godine, u Kirgistanu.
Dovoljna je samo osnovna google pretraga 

10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 23

 DOSJE SB: KATHRYN BOLKOVAC
 da se uvjerite u probleme, nemoral,
neeti~nost i nelegalne aktivnosti nekih
uposlenika te kompanije. Posljednji primjer
za koji znam je o dje~acima iz Afganistana,
o ~emu su puno pisali mediji {irom svijeta.
 Da li mo`ete da objasnite za{to
Jacques Paul Klein (koji je 1997. godine
imenovan je ispred Vlade SAD-a na pozi-
ciju vi{eg zamjenika visokog predstavnika
u BiH, da bi 1999. godine pre{ao na mjesto
specijalnog predstavnika generalnog sekre-
tara UN-a u BiH, te je rukovodio misijom
IPTF-a) sve ignorisao?
Mislim da o tome neko treba da pita
Kleina. Ima puno pitanja na koja bi on
morao odgovoriti.
 U knjizi stoje neke vrlo ozbiljne
optu`be na rad IPTF-a. Generalni utisak je
da su ti ljudi bili nekompetentni, korumpi-
rani, bliski mafiji i organizovanom krimi-
nalu... Kako je to mogu}e?
Lo{ menad`ment i nekompetencija na
najvi{em nivou.
IPTF U LANCU KORUPCIJE
 Da li ste za vrijeme boravka u BiH
imali podatke i o slu`benicima drugih
me|unarodnih organizacija koji su radili
isto {to i IPTF i UN osoblje?
^ula sam pri~e, ali li~no nisam nikada
radila na slu~aju koji je uklju~ivao strance
osim UN osoblje, kako civilno tako polici-
ju i vojne zvani~nike. Lokalni ljudi su
tako|er imali svoju ulogu u svemu. Civili,
kao i oni koji su radili za strance i nevla-
dine organizacije, imali su iste mogu}nosti
da po~ine zlo~ine, koriste javne ku}e i
zara|uju ili tro{e prljavo zara|eni novac.
Niko tu nije izuzet iz lanca korupcije.
Novac je taj koji govori sve jezike.
 Ipak, kada govorimo o javnim ku}ama
sa nazivima Florida, Istanbul, Moulen
Rouge... ko su ve}inom bili posjetioci?
To su bili stranci. Lokalni nisu imali
toliko novca da ga tako lako koriste u jav-
nim ku}ama… Morali su misliti na to kako
da prehrane porodice. Ali, lokalni ljudi su
~esto vodili te javne ku}e i trgovali `enama.
 Da li }e knjiga uskoro biti prevedena
u Bosni?
Nadam se da }e knjiga uskoro biti dos-
tupna na va{em jeziku. Bit }u sretna da
do|em ponovo u Bosnu, ili region, ili bilo
gdje, i govorim o problemu trgovine ljudi-
ma jer to je ozbiljna tragedija koja se mora
zaustaviti, a to se mo`e uraditi tako {to se
zaustavi tr`i{te za tako ne{to, a ne
hap{enjem `ena ili davanjem izjava nakon
{to neko uhapsi par ~lanova neke mafije.
Na kraju svega, najve}i krivci su oni koji
koriste te `ene ili djecu. 
24
spavanje. Na jako lo{em engleskom, pred-
stavio mi se neki mu{karac i rekao da je on
taj s kojim sam pri~ala u zatvoru prije jedne
sedmice. Dodao je da je oslobo|en i da je te
no}i radio u svom restoranu gdje je bio u
toku koncert kada je upala policija sa pan-
cirima, maskirnim kapama, te kako su
njega i brojne goste prebili. On je vjerovao
da su policajci pripadnici Specijalne polici-
je… Prema izjavi koju je vlasnik kasnije
dao, upad je bio osveta zbog onog {to je
govorio o ministru za kojeg je tvrdio da je
uklju~en u lanac trgovine cigaretama —
rekao je da zna za to jer je i sam dio istog
lanca… Prva stvar koju smo Bo (kolega
koji je sa Kathryn radio na slu~aju) i ja vid-
jeli je da je pri raciji prekr{en protokol.
Prema UN mandatu, sve racije su morale da
se vr{e zajedno sa IPTF-om… Tako|er smo
saznali da je lokalna policija poku{ala da
prikrije raciju idu}i dotle da je osoblje u
bolnici moralo uni{titi dokaze o prijemu
povrije|enih. Napokon, potvrdili smo da je
jedinicom Specijalne policije koja je
izvr{ila raciju rukovodio ne}ak ministra
unutra{njih poslova u Sarajevu…” IPTF je
pokrenuo istragu, ali su nai{li na odbijanje
saradnje od lokalne policije. Pored ostalog,
namjeravali su razgovarati sa komandan-
tom jedinice, ali im to nije bilo omogu}eno.
Istraga je na kraju prekinuta u samom
IPTF-u, a ona i kolega su premje{teni na
druga radna mjesta unutar Misije.
Kathryn, koje je tada ve} stupila u kon-
takt sa Madelain Rees, koja je u to vrijeme
bila na ~elu UN ureda za ljudska prava,
biva preba~ena u Zenicu u oktobru 1999.
godine, gdje je radila na obuci lokalne poli-
cije za rad sa `rtvama porodi~nog nasilja.
Tada se srela sa prvom `rtvom trgovine
ljudima, djevojkom koja je dovedena u
IPTF ured u novembru 1999. godine.
“Izbliza je izgledala mnogo mla|e nego
sam o~ekivala, jedva da je bila tinejd`erica.
[minka joj je bila razmazana i bilo je te{ko
re}i {ta je razlivena maskara a {ta su mod-
rice. Policajac je rekao mojoj prevoditeljici
OPSKURNI NO]NI KLUB
Po prvi put, Kathryn se u Zenici u oktobru 1999. godine srela sa prvom
`rtvom trgovine ljudima, djevojkom koja je dovedena u IPTF ured u novembru
1999. godine, a koja je bila prisiljena raditi u klubu Florida
Dragani da su prona{li djevojku prije zore
kako u delirijumu luta obalama rijeke
Bosne… Privukla sam stolicu i ponudila joj
da sjedne. Doveli su je meni jer sam bila
uklju~ena u program za `ene i zato {to se
~inilo da nikome drugom nije stalo
dovoljno da bi joj posvetio vremena.
Nasula sam {olju ~aja i ponudila joj. Ona je
gledala praznim plavim o~ima u pravcu
ameri~ke zastave na mojoj uniformi…
Onda je uzela ~aj i prinijela ga ustima
drhtavim rukama. Uzela sam d`emper koji
je stajao na stolici i pokrila je. ‘Moje ime je
Kathy Bolkovac’, po~ela sam govore}i
polako i kratkim re~enicama zbog prevoda.
‘Ja sam monitor me|unarodne policijske
misije’, rekla sam i pokazala na oznaku
IPTF-a na mojoj uniformi. ‘Voljela bih ti
postaviti nekoliko pitanja, ako je to OK?’
U potpunoj ti{ini ona je gledala ~as u mene,
~as u Draganu. Pitala sam se da li je mo`da
pretrpjela traume od udarca u glavu, ali nije
bilo vidljivih znakova da se to desilo…
‘Kako se zove{?’, pitala sam… Ona je
gledala kao da razmi{lja o pitanju. Onda je
progovorila: “Cigareta.” Njen akcent je bio
potpuno nepoznat… Pokazala je na sebe i
rekla ‘Viktorija’. Toplo sam joj se nasmi-
je{ila. Napokon se pomjeramo. ’Moldova’,
dodala je… Kada je napokon progovorila,
nije mogla prestati i vidjela sam da joj je
o~ajno stalo da je razumijem… Ipak, jedna
rije~ na engleskom mi je privukla pa`nju
‘Florida’. Poku{ala sam da na|em zna~enje
za Floridu u Bosni. I odjednom sam se sjeti-
la: ima jedan opskurni no}ni klub na obali
rijeke koji se zove Florida. Klub je bio
odmah pored jednog od najboljih malih
restorana u gradu gdje su uglavnom stranci
i{li na sarmu… Vi|ala sam UN vozila
ispred Floride i pretpostavljala da se tu
parkiraju da bi do{li u restoran… Nisam
mogla ~ekati da do|e prevodilac: morala
sam oti}i da provjerim {ta se de{ava u
Floridi. Pozvala sam lokalnu policiju i
tra`ila da mi se pridru`i jedan policajac.
Rekli su mi da detektiv koji bi trebao biti na
SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

KRIMINAL, KORUPCIJA, TRGOVINA LJUDIMA
Postojali
Postojali su
su dokazi
dokazi na
na temelju
temelju kojih
kojih su
su se
se uu BiH
BiH trebali
policajce
policajce ali
ali ii IPTF-a
IPTF-a koji
koji su
su uzimali
uzimali mito
mito od
od mafije
mafije ii silovali
du`nosti nije do{ao na posao jer je navodno
pretu~en u Floridi no} prije… Sa mnom je
krenuo Goran, lokalni policajac, i Dragana
kao prevodilac… Parkirali smo ispred
Floride, bijele ku}e sa natkrivenom terasom
na kojoj je stajalo neonski natpis sa par
sijalica koje su gorjele… U prozoru je bio
natpis “otvoreno”, ali kada smo u{li unutra,
Florida je bila potpuno prazna - bez kono-
bara, barmena, gazde... Poluprazne ~a{e sa
pivom su stajale svuda po baru, a zrak se
osjetio na dim. No}ni klub koji nema {ta
kriti se ne isprazni ovako u brzini i bilo je
o~ito da ih je neko upozorio neposredno
prije nego {to smo mi do{li…”
FLORIDA, ATLANTA, HARELY-DAVIDSON
U Floridi su prona{li paso{e djevojaka,
uglavnom jako mladih, iz Ukrajine,
Moldavije… novac u raznim valutama i
ZATAŠKIVANI SLUČAJEVI: Jedna velika racija, u
Prijedoru, ukazala je na ozbiljne prekršaje tamošnjih
pripadnika IPTF-a, njihove veze sa lokalnom mafijom i
uključenost u trgovinu ljudima
grupu djevojaka zato~enih u jednoj maloj
prostoriji. Kada su na{li prevodioca,
Viktorija je ispri~ala kako ju je gazda
zlostavljao, ko su ljudi koji su dolazili u
Floridu, spominju}i lokalne policajce, ali i
strance. Isto su uradile jo{ neke djevojke
koje su prona{li. Sve su prevezene u
Sarajevo u sigurnu ku}u. Kathryn je nakon
toga po~ela obra}ati vi{e pa`nje na lokalne
barove, naro~ito one u blizni mjesta u koji-
ma su bili stranci, izme|u ostalog i vojnih
baza. “Sve sam sada vidjela u skroz drugom
svjetlu. Oko baza sam primijetila prili~an
broj kafi}a, hotela i barova sa imenima koja
su lako prepoznatljiva i laka za pamtiti
Amerikancima: Marlboro, Harley-David-
son, Crazy Horse, Atlanta, ~ak Hooters, i
vi{e puta Florida. Parkirala sam i pitala
neke od lokalaca od kada su tu ti kafi}i sa
10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
trebali hapsiti
hapsiti ~lanovi
~lanovi lokalne
lokalne
silovali `rtve
`rtve trgovine
trgovine ljudima
ljudima
imenima kao Las Vegas. ’Od kada su do{li
vojnici’, odgovorili su mi.”
U me|uvremenu, u stanici u Zenici je
bilo sve vi{e slu~ajeva djevojaka koje su
`rtve trgovine ljudima. “Bosna je bila ideal-
no podru~je. Trgovina ljudima razvija se
po prepoznatljivom modelu: zahtijeva
okru`enje u kojem se de{avaju velike
promjene, kao zemlje nakon rata ili nakon
pada komunizma. Onda se oslanja na
o~ajne `rtve koje dovode iz siroma{nih
zemalja u region koji je preplavljen stranci-
ma, jer oni su ti koji imaju novac. U cijeloj
zemlji, javne ku}e su bile zamaskirane u
kafi}e, barove i hotele koji su nicali preko
no}i u blizini vojnih baza, u kojima nisu bili
samo vojnici nego na stotine uposlenika
DynCorpa — mehani~ara, osoba koji su
radili u kuhinji, konsultanata, ~ista~a,
in`injera… “
U aprilu 2000. godine, Kathryn se vra}a
u sjedi{te UN-a i IPTF-a u Sarajevo, pono-
vo potpisuju}i ugovor sa DynCorpom za
jo{ jedan mandat. Ve}inu vremena
posve}uje `rtvama trgovine ljudima, radi na
uspostavljanju procedura za pristup `rtva-
ma, na repatrijaciji djevojaka koje su to
`eljele, osnivanju sigurnih ku}a… “Jednog
dana do mene je do{ao dosje u kojem su
veoma detaljno opisane optu`be: diplo-
matsko vozilo sa poznatim brojem regis-
tarskih tablica primije}eno je ispred no}nog
kluba Mouline Rouge. Osoba koja je vozila
automobil je Amerikanac azijskog porijekla
koji je u{ao u klub i zatra`io nekoliko
djevojaka za seksualne usluge. Sa detaljnim
opisom, brojem tablica (koji je bilo
druga~iji od obi~nog UN broja), identitet
voza~a mogao se lako utvrditi. Kako je
ZVI@DA^ (THE WHISTLEBLOWER)
slu~aj implicirao na nekoga iz UN-a, prosli-
jedila sam dosje lancem komande do
Kleina. Nakon {to ni{ta nisam ~ula vi{e od
mjesec dana, dosje se odjednom ponovo
ukazao na mom stolu. Na koricama je sta-
jala zalijepljena ceduljica na kojoj je neko
rukom napisao ’Ovo je rije{eno prije neko-
liko mjeseci!’ i neki inicijali kao potpis.
Uzela sam dosje i odnijela ga oficiru za
ljudska prava i potom razgovarala sa
mojom nadre|enom... Ona mi je rekla da
vjeruje da je na ceduljici rukopis i inicijali
Klaina i da svi znaju ko je osumnji~eni, ali
da je slu~aj zata{kan. Predlo`ila mi je da
sa~uvam dosje i da vidim {ta }u jo{ na}i, ili
da se pripremim ako bude sli~nih
slu~ajeva…” I sli~ni slu~ajevi su se po~eli
pojavljivati. O svakom je Kathryn uredno
obavje{tavala sve u lancu komande.
Nakon nekog vremena do nje je do{ao
dosje u kojem se jedan Amerikanac
optu`ivao za kupovinu `ena u no}nom
klubu “Istanbul” u Tuzli. Dosje je
sadr`avao i video snimke i fotografije na
kojima se moglo vidjeti, i identifikovati,
IPTF i SFOR osoblje koje je dolazilo u taj
no}ni klub. Predmet je bio star skoro godi-
nu dana, ali niko ga nije istra`io.
VEZE IPTF-ovaca SA
TRGOVINOM LJUDIMA
Kathryn je nastavila raditi na slu~ajevi-
ma trgovine ljudima. Lokalna policija je,
umjesto gazdi, hapsila djevojke koje nisu
`eljele svjedo~iti pred sudovima. One koje
jesu nisu imale za{titu jer na tome nije radio
ni IPTF niti lokalna policija. Djevojke koje
su dolazile do UN-a bile su ~esto u jako
lo{em stanju, ovisne o drogama, pretu~ene,
izgladnjele... U oktobru 2000. godine
izvr{ena je racija u Doboju i na|en je veli-
ki broj djevojaka i djevoj~ica. Ve}ina je
slu`benicima IPTF odjela za ljudska prava
govorila {ta im se de{avalo. “Komandir
stanice u Doboju, IPTF monitor iz [panije,
bio je naro~ito zainteresovan za jednu 17-
godi{nju djevojku. On ju je odveo u svoj
ured da bi s njom ‘razgovarao’ i, kada ih je
drugi policajac zatekao, sjedili su dodiru-
ju}i se koljenima. Komandir stanice je
poku{avao ubijediti istra`itelja IPTF-a da
on li~no odveze djevojku do Sarajeva u UN
sjedi{te. Naravno, to se nikada nije desilo,
ali ona je u jednom trenutku priznala da ima
neku vrstu ’veze’ sa komandirom. Odmah
je sastavljena prijava i poslana u unutra{nje
poslove IPTF-a, ali je uskoro povu~ena bez
obja{njenja. Ovo je bio najve}i slu~aj koji
smo dokumentirali u kojem se impliciralo
na u~e{}e IPTF slu`benika…” Ostale
djevojke su opisale druge pripadnike IPTF-a,
nekima spomenuli i imena. Bolkovac je
tra`ila istragu, napisala izvje{taj i dostavila
ga glavnim osobama Misije. No, ponovo
nije bilo istrage. “JJednostavno nisam mogla 
25
 DOSJE SB: KATHRYN BOLKOVAC
 to pustiti samo tako - ~injenice su bile
ubita~ne: imali smo monitora iz jedne od
IPTF stanica koji je imao neprimjerenu
vezu sa `rtvom trgovine: imali smo neko-
liko imena i opisa, vrlo detaljnjih, koji su
implicirali na druge IPTF pripadnike, a za
koje su `rtve govorile da su bili redovne
mu{terije. Imali smo dokaze da uhapsimo
lokalne policajce i ~lanove IPTF-a koji su
uzimali mito od mafije i silovali `rtve
trgovine…” Nespremna da odustane,
Kathryn je poslala email na 50 adresa
unutar UN-a i IPTF-a, izme|u ostalog svim
nadre|enim, uklju~uju}i i Kleina.
VIDEO O SILOVANJU
DJEVOJ^ICE U BOSNI
“Odlu~ila sam se na to jer sve drugo {to
sam poku{ala nije uspjelo.” U emailu je
detaljno opisala {ta zna~i trgovina ljudima,
kako su `rtve privu~ene oglasima za posao
u inostranstvu, kako su krijum~arene preko
granica, tjerane da rade kao prostitutke,
zlostavljane na razne na~ine… “Napisala
sam: `elim da se zahvalim svim onim poli-
cajcima i civilnom osoblju koji su pomagali
u repatrijaciji ovih `ena od kada je po~eo
taj program. Za one od vas koji jo{ uvijek
zovu ove `ene i djevoj~ice prostitutkama,
mo`da bi jednostavna definicija mogla
pomo}i. Prostitutka je neko ko slobodnom
voljom prodaje svoje tijelo za seksualne
usluge, ko je slobodan da to prekine kada
`eli ili ka`e ne kome `eli (legalno). Trgovac
ljudima je neko ko kupuje, prodaje, trans-
portuje, dr`i u ropstvu ili prisiljava osobu
da se prostitui{e unutar ili preko granica
dr`ava, regija, kantona, op{tina, radi svoje
materijalne dobiti (ilegalno): `rtva trgovine
— naj~e{}e `ene i djeca koje neki od vas
nazivaju prostitutkama.” Ovaj email zna~io
je po~etak kraja njenog boravka u Bosni.
26
ZLOČIN BEZ KAZNE:
Ben Johnston, još jedan
uposlenik DynCorpa,
mehaničar sa bazom u
Tuzli, prijavio je kako nje-
gove kolege učestvuju u
trgovini oružjem i ženama,
te kako kupuju djevojčice
od 12 do 15 godina, siluju
ih i preprodaju
Pomo}i joj je poku{avala Madelain Rees,
koja je ~ak od Klaina li~no tra`ila da se
uklju~i u cijeli slu~aj, {to je ovaj odbio, te
po~eo lobirati da i Rees bude otpu{tena.
U me|uvremenu jo{ jedna velika racija,
ovaj put u Prijedoru, ukazala je na ozbiljne
prekr{aje tamo{njih pripadnika IPTF-a, nji-
hove veze sa lokalnom mafijom i
uklju~enost u trgovinu ljudima. Ovaj put,
od identifikovanih 25 pripadnika IPTF-a,
{est je ipak poslano ku}i prije nego se nji-
hov mandat zavr{io. Djevojke, njih 34 koje
su prona|ene, su upu}ene autobusom ka
Sarajevu, ali nijedna nije nikada do{la. I
slu~aj je zaboravljen. Klain je nedugo
nakon cijelog skandala izdao saop}enje za
medije negiraju}i ulogu IPTF-a.
Istovremeno, Ben Johnston, jo{ jedan
uposlenik DynCorpa, mehani~ar sa bazom
u Tuzli, prijavio je kako njegove kolege
u~estvuju u trgovini oru`jem i `enama, te
kako kupuju djevoj~ice od 12 do 15 godina,
siluju ih i preprodaju. Prijava je sadr`avala
i video snimak Johna Hirtza, tako|er
uposlenika DynCorpa, kako siluje dje-
voj~icu. Hirtz je sam napravio snimak i
pokazivao ga drugim mehani~arima u bazi.
Sve to nije bilo dovoljno za ozbiljnu
istragu, ali jeste da Johnston izgubi posao.
Hirtz, kao i jo{ nekoliko pripadnika, jed-
nostavno su vra}eni ku}i.
U me|uvremenu, Kathryn je premje-
{tena u Vi{egrad, nagovije{teno joj je da bi
uskoro mogla ostati bez posla. Ipak, nije
`eljela prestati govoriti o svemu {to je
otkrila, a u tome joj je pomagala i Madelain
Rees, koja je uskoro uklju~ila Human
Rights Watch i medije. Jedina Kleinova
reakcija je bila da je pokrenuo niz akcija
kojima je `elio pokazati kako se IPTF bori
protiv trgovine ljudima, ali one se
uglavnom zavr{avale na hap{enju malog
broja vlasnika barova, koji su brzo
osloba|ani, i djevojaka koja su netragom
nestajale bez svjedo~enja. Kathryn je
otpu{tena u aprilu 2001. godine uz obraz-
lo`enje da je falsifikovala obrazac o broju
radnih sati. No, ni to je nije zaustavilo. Po
povratku ku}i, po~inje pravnu bitku sa
DynCorpom. Tokom su|enja, koje se odvi-
jalo u Velikoj Britaniji, u sudnici su se
smjenjivali svjedoci koji su govorili o nele-
galnim radnjama unutar UN-a u Bosni.
Kathryn je prodo~ila i niz dokumenata kako
bi dokazala sve svoje tvrdnje. Slu~aj je
dobila a DynCorpu je nare|eno da joj
isplati 173.000 dolara na ime od{tete. Iako
se nadala da to zna~i i kraj njihovi
me|unarodnih ugovora, to nije bilo tako.
Kako navodi u knjizi, DynCorp je i dalje
vezan ugovorom za vladu SAD-a i obavlja
iste ili sli~ne poslove {irom svijeta. 
(Dijelove knjige prenosimo
uz odobrenje izdava~ke ku}e
Palgrave Macmillan i autorice)
SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.
 SKANDAL NEDJELJE

Mirko Lujić priprema diverzantski napad na SIPA-u

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i

sistematizaciji SIPA-e, po nalogu Lujića,
priprema se u strogoj konspiraciji
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI] ODANI VOJNIK

P
PARTIJE
rijeratni nastavnik geografije/ze- Direktor SIPA-e
mljopisa, ratni zamjenik komandira Mirko Luji} novom
policijske stanice Jezero kod Jajca i sistematizacijom `eli
aktuelni direktor Dr`avne agencije za ovu policijsku agenciju
istrage i za{titu (SIPA) Mirko Luji} nastoji, staviti pod punu
kontrolu SNSD-a
pri tome ne biraju}i sredstva, osigurati
saglasnost Vije}a ministara BiH na prijed-
log Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i
sistematizaciji SIPA-e. U tome mu nemalu
podr{ku pru`aju njegovi partijski suborci iz
SNSD-a Nikola [piri}, predsjedavaju}i
Vije}a ministara, i Sredoje Novi}, ministar
civilnih poslova, uz dobrodo{ao pritisak
HDZ-ovih uzdanica u Vije}u ministara BiH
Bari{e ^olaka, ministra pravde, i Dragana
Vranki}a, ministra finansija i trezora.

N
aime, prijedlog Pravilnika o unu-
tra{njoj organizaciji i sistematizaciji
SIPA-e ra|en je u strogoj konspira-
ciji i u skladu sa zahtjevima Luji}a, odnos-
no `eljama njegovih mentora iz Banje
Luke. S obzirom na gotovo (i)legalan rad
Mirka Luji}a i njemu odanih kadrova,
niko u SIPA-i nije uop{te upoznat sa pri-
jedlogom Pravilnika. Me|utim, uprkos sil-
noj tajnosti, uspjeli smo do}i do informa-
cije da je cilj prijedloga Pravilnika da se iz
SIPA-inog Odjela unutra{nje kontrole, na
~ijem ~elu je profesionalno impotentni
Mirza Li{inovi}, organizaciona jedinica za
bezbjednosne provjere kandidata za
najvi{e dr`avne pozicije i pozicije u
dr`avnim policijskim agencijama, disloci-
ra u kabinet Mirka Luji}a i stavi, po `elji
njegovih mentora, pod punu kontrolu
njega, odnosno SNSD-a!

D
rugi cilj prijedloga Pravilnika je orga-
nizaciono formiranje novih i okrupn-
javanje nekih ve} postoje}ih jedinica
radi ukidanja brojnih pozicija i rukovodnih
mijesta na kojima su trenutno raspore|eni
kadrovi iz reda bo{nja~kog naroda.
Prijedlog Pravilnika je, prema informacija-
ma kojima raspola`emo, nai{ao na nega-
tivne reakcije u doma}im stru~nim krugov-
ima, ali i kod predstavnika me|una- tematizaciji SIPA-e. Ovo je, nakon neza- ciljem njenog daljnjeg profesionalnog de-
rodne zajednice u BiH. Navodno, Vije}e konite smjene Dragana Luka~a, najdirekt- vastiranja i za{tite SNSD-ovog kriminalnog
ministara BiH ne}e odobriti prijedlog niji i najdrskiji napad Luji}a na ovu va`nu legla na ~elu sa Miloradom Dodikom od
Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sis- instituciju za provo|enje zakona u BiH, a sa zakonskog procesuiranja! 

SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011. 27

NASTANAK I KRAH MI[KOVI]EVOG CARSTVA

UNOSNI
UNOSNI BIZNIS
BIZNIS U
U BiH
BiH
Milorad
Milorad Dodik
Dodik omogu}io
omogu}io jeje Miroslavu
Miroslavu
Mi{kovi}u
Mi{kovi}u dada uu RS-u
RS-u kupi
kupi imovinu
imovinu
vrijednu
vrijednu oko
oko 200
200 miliona
miliona KM
KM preko
preko
kiparskih
kiparskih off-shore
off-shore firmi,
firmi, ~ime
~ime je
je
izbjegao
izbjegao pla}anje
pla}anje poreza
poreza dr`avi
dr`avi

Srbijanski tajkun Miroslav Mišković, koji je za vrijeme Slobodana Miloševića

oprao najviše državnih para preko off-shore kompanija na Kipru, već dvije
decenije koristi istu formulu za lično bogaćanje i izgradnju poslovne imperije
najveće u regionu; naš list ekskluzivno otkriva koje su kompanije u sastavu
poslovnog carstva Miroslava Miškovića u Bosni i Hercegovini vrijednog desetine
miliona eura koje je stekao preko off-shore kompanija u Belizeu i na Djevičanskim
Ostrvima, i analizira da li se raspada ekonomska imperija najbogatijeg i
najmoćnijeg tajkuna u Srbiji
28 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

NAJVE]I TAJKUN U REGIJI
MIROSLAV MI[KOVI] DU@AN
BANKAMA MILIJARDU EURA
Pi{e: MIRHA DEDI]
P
redsjednik i premijer Republike
Srpske Milorad Dodik i Aleks-
andar D`ombi} bili su pro{le ned-
jelje u Beogradu na proslavi
dvadesetogodi{njice Delta holdin-
ga , poslovnog carstva M iroslava
Mi{kovi}a. U eufori~nom raspolo`enju
pala su obe}anja da }e najve}i srbijanski
tajkun u narednom periodu ulo`iti nekoliko
miliona eura u privredu Republike Srpske,
10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
DVIJE DECENIJE NAJVE]IH POSLOVNIH PREVARA
a predsjednik RS-a je naglasio da su vrata
Vlade RS-a otvorena za sve planove te
kompanije.
“Poslovna ekspanzija Delta holdinga
o~ekuje se u Republici Srpskoj, gdje zauzi-
ma zna~ajno mjesto u poslovnom svijetu.
To je za nas veoma va`an privredni subjekt.
Dobri odnosi koje imaju RS i ova kompani-
ja sigurna je garancija za nova ulaganja,
kao {to je izgradnja tr`nog centra u Banjoj
Luci. Znamo da su rije{ili problem lokacije
i sada se trebaju pripremiti za izgradnju”,
rekao je na sve~anosti povodom godi{njice
najve}e srbijanske kompanije Milorad
Dodik. On je podsjetio kako “Delta“
zapo{ljava vi{e od 1.100 radnika u RS-u i
ostvaruje promet od skoro 200 miliona KM
godi{nje.
Miroslav Mi{kovi} otkrio je da je “Delta”
dostigla ukupan prihod od dvije do tri mili-
jarde eura i postala najve}a kompanija u
Srbiji i peta u jadranskom regionu. A na
pitanje kako je to uspjela, odgovorio je:
“[ta stoji iza tih na{ih uspeha? Ja mislim -
Miroslav Mi{kovi} je koristio
poslovne partnere u Sarajevu, Banjoj
Luci, Novom Pazaru, Beogradu kako
bi tajno kupovao imovinu vrijednu
nekoliko stotina miliona eura
jedna ispravna kadrovska politika, politika
u kojoj smo primali mlade ljude…”
PRANJE PARA PREKO BELIZEA
Ovim nemu{tim odgovorom Mi{kovi}
je obmanuo ne samo prisutne goste jer
svakom iole upu}enijem gra|aninu u
regionu jasno je da Mi{kovi} nije uspio
zbog toga {to se njegovi “mladi lavovi” bili
bolji od ostalih. Mi{kovi} se obogatio u vri-
jeme Slobodana Milo{evi}a, kada je Srbija
bila pod sankcijama, ali njegova poslovna
imperija je enormno narasla tek poslije
petooktobarskih demokratskih promjena,
ta~nije od 2003. godine kada je u Srbiji na
vlasti bio Vojislav Ko{tunica.
Mi{kovi} je prema nalazima Narodne
banke Srbije u posljednje dvije godine
nekontrolisano kupovao imovinu na pros-
toru Srbije i Bosne i Hercegovine i prema
analiti~arima NBS-a ukupan bankarski dug
i hipoteke “Delte holdinga” iznose nev-
jerovatnih milijardu eura. Nacionalna
banka Srbije tako|e je u{la u trag da je
Mi{kovi} preko Belizea i Djevi~anskih
Ostrva oprao nekoliko stotina miliona eura
koriste}i poslovne partnere u BiH i Srbiji.
Centar za istra`iva~ko novinarstvo
Srbije (CINS) i Organized Crime and
Corruption Reporting Project (OCCRP)
otkrili su off-shore kompaniju Vanity
International Corporation nepoznatog vlas-
nika iz Belizea, koja je preko “k}erki firmi“
za ne{to vi{e od godinu dana kupila u Srbiji
preduze}a sa vrijednim nekretninama za
najmanje 40 miliona eura. Prema poslovnoj
dokumentaciji, u svim kupovinama
ovla{tena lica za stupanje u posjed bili su
menad`eri preduze}a “Delta Real Estate”
Miroslava Mi{kovi}a. Sva kupljena pre-
duze}a u vrlo kratkom roku su prereg-
istrovana na lokacije u vlasni{tvu “Delte“, a
na klju~ne pozicije su postavljeni
menad`eri “Delta holdinga“. U zapisniku
sa skup{tine akcionara jednog Deltinog pre-
duze}a stoji da je ono ~ak garantovalo svo-
jom imovinom za bankarsku pozajmicu za
preduze}e u vlasni{tvu Vanityja. U Bosni i
Hercegovini, “Delta” i “Vanity” su zajedno
osnovale jedno, a u Srbiji kupili drugo pre-
duze}e. Kupljena preduze}a imaju nekret-
nine u Beogradu, Ni{u i Novom Pazaru. Jo{ 
29
 NASTANAK I KRAH MI[KOVI]EVOG CARSTVA
 jedna off-shore kompanija, Right Start
Technology Ltd.”, koja je vlasnik akcija u
bar {est preduze}a zajedno sa “Deltom”,
pozajmila je “Vanityju” 6,3 miliona eura
tokom perioda u kojem je “Vanity” kupo-
vao u Srbiji i BiH, svjedo~i dokumentacija
iz Belizea i Centralni registar za hartije od
vrijednosti u Beogradu.
Preplitanje poslova “Vanity Internati-
onal Corporation” i “Delte” vrlo je komp-
likovano razjasniti u jednom novinskom
tekstu. No, krenimo redom.
Svaki gra|anin sa 3.000 dolara mo`e da
pozove advokatsku kancelariju na Belizeu
koja }e registrovati off-shore kompaniju sa
ra~unom u tamo{njoj banci. Na web saj-
tovima kancelarije i agencije mogu se
pro~itati informacije kako kompanija
Belizeu ne}e pla}ati nikakve poreze, ne}e
izvje{tavati o zavr{nim ra~unima i niko
ne}e saznati ko je vlasnik ili kako posluje
preduze}e, ~ak ni istra`ni organi, zbog toga
{to Belize nema potpisane sporazume o
U ŠOPING KOD MIŠKOVIĆA: Prema dokumentaciji do
koje je naš list došao, Miškovićeva imovina u BiH
vrijedna je oko 200 miliona KM, samo tržni centri
širom BiH vrijede oko stotinu miliona KM
razmjeni tih informacija ni sa jednom
zemljom na svijetu. Grupa dvadeset
najrazvijenijih zemalja svijeta ozna~ila je
Belize kao jednu od pet dr`ava u kojima se
pere najvi{e prljavog novca na svijetu.
Pro{le godine, britanski “Guardian“ je
pisao da se Belize nalazi pred sankcijama
zbog nea`urnosti u pokretanju postupka za
potpisivanje me|unarodnih sporazuma o
razmjeni informacija o oporezivom novcu
sa drugim zemljama svijeta.
Na osnovu bliske poslovne povezanosti
“Delte” i “Vanityja” pretpostavlja se da je
Miroslav Mi{kovi} preko advokatske
kancelarije Argueles & Company, u janu-
aru 2007. godine, registrovao preduze}e
“Vanity International Corporation“. Pravi
vlasnik je, shodno zakonima Belizea,
nepoznat.
MI[KOVI]EV SAND@AKLIJA
OD POVJERENJA
Mjesec dana kasnije u Novom Pazaru,
]erim [emsovi}, jedan od nave}ih
sand`a~kih biznismena, vlasnik tr`nog cen-
tra Samald comerc osnovao je preduze}e
Fexiko d.o.o. i prebacio na njega svoj tr`ni
centar, ~ija se vrijednost procjenjuje na oko
tri miliona eura. Tri mjeseca kasnije,
“Fexiko“ je prodat. Podaci Agencije za
privredne registre pokazuju da je “Fexiko“
prodat preduze}u “Vanity International
Corporation“ sa Belizea, a ne nekom od
preduze}a Miroslava Mi{kovi}a, regi-
30
strovanih u Srbiji. [emsovi}a iz Novog
Pazara smatraju najbogatijim biznismenom
u ovom gradu, a zapravo niko ne zna da je
on fiktivni kupac, a stvarni vlasnik imovine
koja se za njega ve`e je zapravo Miroslav
Mi{kovi}. ^im je “Vanity“ kupio “Fexiko“,
preduze}e je preba~eno u “Deltinu“ zgradu
u Beogradu, a na klju~ne pozicije su
postavljeni menad`eri “Delte“. Prema
podacima Agencije za privredne registre,
“Fexiko“, kao ni sve ostale firme koje je
kupio “Vanity“ u Srbiji, nema stalno
zaposlenih.
Tako je po~ela invazija kupovine
nekretnina kompanije “Vanity International
Corporation“ u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Dokumentacija iz Belizea, sa Kipra i
Britanskih Djevi~anskih Ostrva, iz Srbije i
Bosne i Hercegovina pokazuje kako su
nakon svake transakcije kupljena preduze}a
preregistrovana na adrese objekata u vlas-
ni{tvu “Delte“, a menad`eri Mi{kovi}evih
kompanija bili imenovani na klju~ne pozi-
cije firmi.
“Vanity” je do{ao do vlasni{tva nad fir-
mom Gelder na sli~an na~in kao i u slu~aju
“Fexika”. Prema registru privrednih
dru{tava i zemlji{nim knjigama, kontro-
verzni srbijanski biznismen Predrag
Rankovi} Peconi je preko svog preduze}a
Invej d.o.o. u Beogradu kupio propali
Pamu~ni kombinat na 3,7 hektara zemlje uz
Dunav, u sredi{tu Beograda. Kupio ga je u
augustu 2006. od kompanije Astra simit
Foto: Milutin Stoj~evi}
KOLIKO
KOLIKO SU
SU RADON^I]
RADON^I] II
MI[KOVI]
MI[KOVI] OPRALI
OPRALI
NOVCA
NOVCA PREKO
PREKO BELIZEA
BELIZEA
Fahrudin
Fahrudin Radon~i},
Radon~i}, vlasnik
vlasnik
“Avaza“,
“Avaza“, ii Miroslav
Miroslav Mi{kovi}
Mi{kovi}
imali
imali su
su zajedni~ku
zajedni~ku kompaniju
kompaniju
“Prezident
“Prezident nekretnine“
nekretnine“
pod kontrolom Bogoljuba Kari}a, koji je
napustio Srbiju {est mjeseci ranije kada je
protiv njega srbijansko tu`ila{tvo podnijelo
dvije krivi~ne prijave. U januaru 2007.,
“Invej” je prodao 50 posto svog udjela u
“Pamu~nom kombinatu” tada{njoj “Delti
M” za 15,2 miliona eura, a ostatak
“Vanityju” tri mjeseca kasnije, za 7,3 mili-
ona eura, odnosno upola manje nego {to je
pla}ena prva polovina akcija. Procjena
ukupne vrijednosti nekretnina “Pamu~nog
kombinata”, koju je napravio nezavisni
vje{tak i kakva je obavezna u ovakvim
transakcijama, iznosila je 11,1 milion eura.
Zemlji{te “Pamu~nog kombinata” se
grani~i sa ”Lukom Beograd” koja je u vlas-
ni{tvu Miroslava Mi{kovi}a i Milana Beka.
Kao i u drugim slu~ajevima, odmah po
obavljenoj transakciji, sjedi{te “Geldera” je
preba~eno na adresu “Delta holdinga”, a na
klju~ne pozicije postavljeni su zaposleni iz
“Delte”. Akcije “Vanityja” su 2008. godine
stavljene pod kontrolu advokata Olega
Ezova koji je radio za advokatsku kancela-
riju Neocleuos sa Kipra, ~ije usluge koristi
i mati~na kompanija Miroslava Mi{kovi}a,
Hemslade Trade Limited.
Godinu dana nakon {to je pre{ao u vlas-
ni{tvo “Vanityja”, “Fexiko” je kupio dva
preduze}a — Komren d.o.o. i Bel investment
d.o.o. Tako je sredinom 2008. od firme
Revizorska ku}a-Auditor vlasnika Zorana
]erkovi}a kupio sto posto udjela u
“Komrenu’’ za 3.125.442 eura i tako do{ao
u posjed ne{to manje od dva i po hektara
zemlje u ni{kom predgra|u Donji Komren.
Zatim je Nata{a Erakovi}, suvlasnica iste
revizorske ku}e, “Fexiku” po~etkom iste
godine prodala firmu sa ne{to ispod 11,5
hektara zemlji{ta, u istom dijelu Ni{a.
Cijena je bila 13.768.300 eura. Ukupna
povr{ina zemlji{ta do kojeg je do{ao
SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

TAJKUN S OKUSOM POLITIKE
Miškovića su podržavali Milošević, Ðinđić, Koštunica i Tadić
Miroslav Mi{kovi} je u posljednje dvije decenije neometano,
zahvaljuju}i bliskosti sa srbijanskim re`imima, kupovao i prodavao,
bogatio se i to ~ini i danas. Mi{kovi} je danas svakako najbogatiji
~ovjek na prostoru ex-Jugoslavije. Ro|en je 1945. u selu
Bo{njanu, op{tina Varvarin. Zavr{io je Ekonomski fakultet. Radio
je u nekada{njoj “Jugobanci” u Kru{evcu, a 1987. imenovan je za
generalnog direktora HI @upa, tako|e u Kru{evcu, gde je do tada
bio pomo}nik generalnog direktora za finansije.
Mi{kovi} je svoju imperiju stvorio novcem Milo{evi}eve dr`ave.
Upu}eni tvrde da mo`da upravo u tome le`i odgovor na enigmu o
nestalom Milo{evi}evom novcu, koji nakon Petog oktobra nije
prona|en ni uz pomo} Interpola. Pouzdani izvori smatraju da su s
tim ra~unali i oni koji su kidnapovali Mi{kovi}a 2001. godine, pri-
padnici Jedinice za specijalne operacije, koja je svoje policijske
legitimacije zloupotrebljavala i “unutar porodice”. O otmici
Miroslava Mi{kovi}a i danas se malo zna. U prolje}e 2001. godine,
od strane pripadnika Zemunskog klana, Mi{kovi} je otet po nalogu
Du{ana Spasojevi}a i Mileta Lukovi}a Kuma, a uz asistenciju
Milorada Ulemeka Legije. Cijena njegovog “otkupa” bila je
ekspresno pla}ena. Rije~ je o sumi od sedam miliona maraka!
Koji su razlozi njegove otmice i tako visoko pla}ene “otkupnine”
postaje jasnije ako se ima u vidu da je Mi{kovi} imao neizmirene
obaveze prema JSO, koja je obezbje|ivala Mi{kovi}evu eksploata-
ciju {umske gra|e iz sremsko-baranjske oblasti tokom jeseni 1995.
godine. Istu gra|u Mi{kovi} je izvozio u Gr~ku. U prethodnom
dogovoru oko dobiti vezane za tu gra|u u~estvovali su Radovan
Stoji~i} Bad`a i @eljko Ra`natovi} Arkan. Kako je dogovor bio
prekr{en, a Mi{kovi} “zaboravio” da plati “partnerima”, do{lo je do
otmice nakon koje je pla}eno pomenutih sedam miliona maraka.
Munjeviti uspon imperije Mi{kovi} po~inje 1993. godine u vri-
jeme visoke inflacije i hiperinflacije. Od Narodne banke Jugoslavije
“Fexiko” u Ni{u je malo manja od 14 hek-
tara. U nezavisnim vje{ta~enjima, ukupna
vrijednost ovog zemlji{ta procijenjena je na
16.351.300 eura, a “Fexiko” je za oba pre-
duze}a platio 16.911.742 eura. Kako
je “Fexiko” u potpunom vlasni{tvu
“Vanityja”, tako je “Vanity” postao novi
vlasnik pa{njaka na obodima industrijske
zone pored ni{kog aerodroma.
DELTINE MILIONSKE POZAJMICE
Neposredno prije nego {to je “Fexiko”
kupio dva ni{ka preduze}a i postao vlasnik
njihovog zemlji{ta, njegova mati~na kom-
panija, “Vanity”, dobila je u istom danu
pozajmice od dvije kompanije sa Britanskih
Devi~anskih Ostrva i iz Belizea. “Right
Start Technologies Ltd.” s Belizea je pozaj-
mio “Vanityju” 6.315.000 eura, a Kordell
Investments Corporation 2.650.000 eura. Sa
druge strane, Right Start Technology je u
Srbiji osnovao preduze}e Latium d.o.o.,
koje je akcionar u {est srpskih preduze}a
koja je privatizovala “Delta”.
Sarajevska poslovna dokumentacija RAJ ZA LOV U MUTNOM
pokazuje kako je tokom 2007. godine Mi{kovi}eve firme registrovane su u Belizeu,
Mi{kovi} preko “Delta M”, a kasnije “Delta na Djevi~anskim ostrvima i Kipru
10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
DVIJE DECENIJE NAJVE]IH POSLOVNIH PREVARA
Mi{kovi}eva banka je otkupljivala devizna sredstva parama iz pri-
marne emisije. Zarada je bila zastra{uju}e visoka.
Ipak, glavno bogatstvo Mi{kovi} je stekao nakon 5. oktobra.
Pojavio se s nizom velikih, dobrih i uspje{nih firmi. Preuzeo je zas-
tupni{tvo “Fijata” i “Alfa Romea”. Po~eo je da gradi fabriku
deterd`enata u Zrenjaninu. Onda je stvorio svoju banku, jednu od
rijetkih koja je u`ivala povjerenje Narodne banke Srbije i najzad, u
njegovoj poslovnoj imperiji pojavio se sistem “Maxi”. Nakon pada
Milo{evi}a svaka vlada davala je Mi{kovi}u privligije, omogu}ila
mu da bude monopolista, u~inila ga toliko mo}nim da se niko nije
usu|ivao da od njega sudski tra`i naplatu duga, a on je mnogima
jako mnogo dugovao, a i sad duguje. 
POKROVITELJSTVO
DR@AVE
Boris
Boris Tadi},
Tadi}, srbijanski
srbijanski
predsjednik,
predsjednik, ii Miroslav
Miroslav
Mi{kovi},
Mi{kovi}, vlasnik
vlasnik
“Delte
“Delte holdinga”
holdinga”
Real Estatea” u{ao u posao sa Fahrudinom
Radon~i}em, vlasnikom Dnevnog avaza.
Mi{kovi} i Radon~i} su potpisali ugo-
vor o osnivanju “Prezident nekretnina” u
junu 2007., a ugovor je mijenjan u jo{ dva
navrata nakon toga. Prema registraciji
zavedenoj u Sarajevu, u februaru 2008.,
“Delta Real Estate” je posjedovala pedeset
procenata preduze}a, Radoni~i}ev “Avaz”
25 posto, a jo{ 25 posto — “Vanity
International Corporation“. Dokumentacija
pokazuje da su “Prezident nekretnine”
kupovale zemlju u Banjoj Luci, a preduze}e
je u medijima povezivano i sa izgradnjom
poslovno-stambenog objekta u Tuzli.
“Prezident nekretnine” su jedini aspekt
“Vanitijevog” poslovanja na Balkanu koji je
postao medijski javan. Uprkos pompi i
medijskoj buci s kojom su poslovi u BiH
zapo~eti, Radoni~i} je pro{le godine, dok se
pripremao da iza|e na izbore, prodao svoj
udio u “Prezident nekretninama”, ali je prije
toga odlu~no branio Miroslava Mi{kovi}a u
medijima. Po poslovnim registrima, “Prezi-
dent nekretnine” su se preselile u Banju
Luku, a vlasnici kompanije su sada “Delta
Real Estate” i “Vanity International”. 
31
 NASTANAK I KRAH MI[KOVI]EVOG CARSTVA
 Prema dokumentaciji do koje je na{ list
do{ao, Mi{kovi}eva imovina u BiH vrijed-
na je oko dvjesto miliona maraka.
MI[KOVI]EVA OKUPACIJA BiH
Posljednja Mi{kovi}eva investicija u
BiH bila je kupovina robne ku}e Boska u
Banjoj Luci, koju je platio tri miliona eura.
Naime, “Delta Real Estate” u vlasni{tvu
Miroslava Mi{kovi}a i grupa Zekstra kupili
su 58,52 posto dr`avnog kapitala Robne
ku}e Boska. Upu}eni izvori tvrde da je
suvlasnik Zekstre Milorad Dodik, {to govo-
ri da je aktuelni predsjednik RS-a ujedno i
suvlasnik Boske. Ta~no prije dvije godine
“Delta Maksi” je od Bratislava Pid`ule
kupila lanac tr`nih centara Market 99 plus u
Hercegovini. Kupuju}i od Pid`ule devet
tr`nih centara u Trebinju, Bile}i, Nevesinju
i Ljubinju, Mi{kovi} je ovim trgovinskim
lancem pokrio cijelu Hercegovinu. Ina~e
“Delta Maxi d.o.o.” Banja Luka bio je reg-
istrovan pod nazivom Tropik Maloprodaja
d.o.o. Banja Luka. Nakon nekoliko status-
nih promjena firme, sjedi{ta, osniva~a i
dopune djelatnosti sredinom 2008. godine
nastaje “Delta Maxi d.o.o.” Banja Luka ~iji je
vlasnik “Delta Maxi” iz Beograda. Me|utim,
u Agenciji za privredne register Srbije
“Delta Maxi” je u vlasni{tvu Hemslade trading
limited iz Nikozije na Kipru. U BiH ima 13
tr`nih centara “Delta Maxija”, u Banjoj
Luci, Bijeljini, Prijedoru, Doboju, Jajcu,
Prnjavoru, Br~kom, Bosanskom Brodu i
Novom Gradu. Mi{kovi} je prije dvije
godine kupio i trgovinski lanac C market iz
Banje Luke i kioske Oslobo|enja iz Banje
Luke i preregistrovao ih na firmu “Delta
Maxi”. Kupovina Oslobo|enja je tako|e
i{la preko firme k}erke off-shore kompani-
je Hemslade Trading Limiteda sa Kipra.
Kompanija Hemslade Trading Limited iz
Nikozije je preko “Delta Maxija” vlasnik
slijede}ih firmi u Bosni i Hercegovini:
“Prezident nekretnina” u Banjoj Luci, fab-
rike namje{taja Standard u Sarajevu, pro-
davnice namje{taja Top meblo u Sarajevu.
Zatim kompanije Delta agrar iz Lakta{a
koja se bavi spoljnotrgovinskim prometom,
Yuhor company iz Banja Luke koja trguje
mesom i proizvodima od mesa. U
Mi{kovi}evom vlasni{tvu je i firma Delta
Real Estate iz Banja Luke koja trguje
nekretninama. Mi{kovi} je u BiH preko
Kipra kupio i firmu Darta trgovina, koja se
bavi trgovinom na veliko hranom i pi}em,
tu je i firma Delta sport u Banjoj Luci,
zatim sarajevska firma Consule za trgovinu
na veliko, restoran Softa u centru Sarajeva i
Jugohemija u Lakta{ima koja se bavi
trgovinom hemijskih proizvoda. Prije neko-
liko mjeseci Mi{kovi} je u Isto~nom
Sarajevu otvorio veliki tr`ni centar Tempo,
ali tu nije kraj njegovim poslovnim ambici-
jama vezanim za BiH. Iz “Delta Holdinga”
32
MI[KOVI] SA SVOJIM SARADNICAMA
Miroslav
Miroslav Mi{kovi}
Mi{kovi} ii Aleksandra
Aleksandra Boji},
Boji}, {efica
{efica Odjela
Odjela za
TEMPO, POSLJEDNJA
MIŠKOVIĆEVA
INVESTICIJA U BiH:
Tržni centar „Tempo“ u
Istočnom Sarajevu koji se
prostire na 8.000
kvadratnih metara
Miškovića je koštao 10
miliona maraka
tvrde da }e 50 posto prihoda od prodaje
trgovinskog lanca “Delta Maxi” belgijskoj
“Delez grupi” biti utro{eno u izgradnju
{oping molova u Banjoj Luci i Beogradu.
Za tu investiciju navodno je namijenjeno
oko 90 miliona eura. Na proslavi povodom
dvaeset godina postojanja “Delte” iznesene
su informacije da bi ova kompanija do
2015. godine mogla da finansira 400 mil-
iona eura u {est {oping molova, od kojih bi
se jedan nalazio u Sarajevu. Treba
napomenuti da je Mi{kovi}eva kupovina
nekretnina u BiH koja je i{la preko kiparske
firme imala za cilj nepla}anje poreza BiH.
To Mi{kovi} nije mogao izvesti da nije
imao svesrdnu pomo} Milorada Dodika.
Izvor iz “Delte” tvrdi da su
Mi{kovi}eva preduze}a kupovala nekret-
nine i druga preduze}a “stihijski”, bez
plana, samo zato {to su bila u poziciji da ih
kupe. Na kraju, ukupan bankarski dug i
hipoteke “Delte” i ostalih kompanija koje
su formalno povezane sa Mi{kovi}em,
stvoren, izme|u ostalog i kreditima i zaj-
za odnose
odnose sa
sa javno{}u
javno{}u Delta
Delta holdinga
holdinga
movima za kupovinu nekretnina, dosegli su
milijardu eura, prema analizi koju je proveo
Miroslav Zdravkovi}, analiti~ar Narodne
banke Srbije. Zdravkovi} tvrdi da je to
iznos duga zasnovan na njegovoj analizi
svih finansijskih izve{taja i zavr{nih
obra~una preduze}a u vezi sa “Deltom”,
koji su zavedeni u Agenciji za privredne
registre.
Me|utim, mre`a kompanija koja izvire
iz “Vanityja” i sa Belizea je nevjerovatno
kompleksna. Neki analiti~ari tvrde da je
Mi{kovi}eva mre`a off-shore kompanija
zapravo legalna. Drugi, uklju~uju}i i
~lanove Antimonopolske komisije, procje-
njuju da su kompanije prekr{ile zakone.
Naime, skrivanjem da je pravi vlasnik mno-
gobrojnih kompanija, Mi{kovi} izbjegava
antimonopolske zakone. Verica Bra} iz
Savjeta za borbu protiv korupcije je drugu
mre`u transakcija koju je ranije otkrila
istraga o monopolskom polo`aju Mi{-
kovi}eve kompanije, kao i ovu oko
“Vanityja” nazvala “klasi~nim primjerima
pranja novca”.
“On prosto ne `eli da iko u Srbiji zna da
on poseduje sve te kompanije”, ka`e Dijana
Markovi}-Bajalovi}, biv{a predsjednica
Anti-monopolske komisije. Izvor iz
“Delte” tvrdi da postoji jo{ preko sto kom-
panija kojima se upravlja iz “Delte” a nisu
registrovane na nju. Me|utim, ~injenica je
da je Mi{kovi} upao u du`ni~ku krizu i da
}e u narednom periodu morati da rasproda-
je svoje poslovno carstvo. Da se Mi{kovi}
zaista nalazi u velikoj finasijskoj krizi,
nedavno je za na{ list potvrdio i jedan od
saradnika Darka [ari}a koji je kazao da se
Mi{kovi} kod njega zadu`io za pet miliona
eura. 
SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.
PROFESOR MUSTAFA HASANI

Profesor Fakulteta Islamskih nauka u Sarajevu MUSTAFA HASANI prošlog je

mjeseca odbranio doktorsku disertaciju o temi vjerskog i pravnog statusa
mješovitih brakova u nekadašnjoj Jugoslaviji; u razgovoru sa našom suradnicom
profesor Hasani pojašnjava osnovne teze svoje disertacije

VJERSKE SLOBODE I
BRA^NE OBAVEZE
Razgovarala: NA\A BEGOVI] NAU^NI

U
DOPRINOS
na{oj javnosti ~este su polemike o POLITI^KO-
mje{ovitim brakovima. O tome POLITIKANTSKOJ
koliko supru`nici gube od svog TEMI
identiteta, odgoja djece i sli~no. Doktorirao je na
Kad je rije~ o religijskim mje{ovitim brakovima
tuma~enjima sklapanja mje{ovitih brakova, Mustafa Hasani
primjetno je da su i religije, kao uostalom i
dru{tvo u cjelini, vi{e prilago|ene mu{karci-
ma, kojima se i u sklapanju mje{ovitih
brakova po {erijatskom pravu daje ve}a slo-
boda nego `enama vjernicama. Bar tamo
gdje su takvi brakovi dopu{teni. U BiH nije
takav slu~aj. O ovoj vje~ito intrigantnoj temi
razgovarali smo sa profesorom Mustafom
Hasanijem, koji je nedavno doktorirao u
Sarajevu o temi “Tuma~enje i primjena
normi {erijatskog prava o mje{ovitim
brakovima u periodu 1930. - 1940. godine“.

 Nedavno ste na Fakultetu islamskih

nauka odbranili doktorsku tezu Tuma~enje
i primjena normi {erijatskog prava o
mje{ovitim brakovima u Bosni Hercegovini
u periodu 1930. - 1940. godine. Mo`ete li
nas ukratko uvesti u temu svog doktorata?
Cilj moga rada je bio da, s obzirom na
period od deset godine koje sam postavio
kao vremenski okvir istra`ivanja, anali-
ziram odnos temeljnih vjerskih institucija,
Vrhovnog {erijatskog suda u Sarajevu i
Islamske vjerske zajednice Kraljevine
Jugoslavije prema problemu mje{ovitih
brakova, zatim kako je ulema toga vremena
tuma~ila ove propise u kontekstu tada{njih
dru{tvenih odnosa, koliko je u {tampi,

Sve religije imaju negativan odnos prema mije{anim

brakovima; takvi su brakovi ili zabranjeni, ili prihvatljivi
pod “odre|enim okolnostima”
34 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

ud`benicima, koji su se koristili na
vjeronauci, ali i na pravnim fakultetima u
tada{njoj Jugoslaviji dato prostora ovoj
temi i na koji na~in je ona prezentirana.
Naravno, prije toga sam u uvodnim
poglavljima prezentirao u~enje {erijatskog
prava o braku op}enito, a posebno o
mje{ovitom braku, koriste}i se ponajvi{e
stavovima Evropskog vije}a za fetve i
istra`ivanja. Razlog zbog kojeg sam koris-
tio stavove ovog Vije}a, koje je, ina~e,
osnovano 1997. godine sa sjedi{tem u
Dublinu, jeste u tome {to ono posve}uje
posebnu pa`nju problemima vjerske prakse
muslimana u Evropi i op}enito na Zapadu,
a u svojim stavovima uva`ava evropski
kontekst u kojem i mi `ivimo. Pored ovoga,
smatrao sam tako|er neophodnim da se
komparativno izlo`i u~enje Katoli~ke i
Pravoslavne crkve i judaizma o pitanju
mje{ovitih brakova.
EVROPSKO ISKUSTVO: Razlog zbog kojeg sam koristio stavove ovog Vijeća, koje je,
inače, osnovano 1997. godine sa sjedištem u Dublinu, jeste u tome što ono
posvećuje posebnu pažnju problemima vjerske prakse muslimana u Evropi i općenito
na Zapadu, a u svojim stavovima uvažava evropski kontekst u kojem i mi živimo
Moja disertacija je historijsko-pravna
studija ovog pitanja kod nas u periodu prije
Drugog svjetskog rata. Teza je u dijelu koji
se bavi istra`ivanjem odnosa IVZ-a i
Vrhovnog {erijatskog suda bazirana na
istra`ivanju arhivske gra|e, koja uglavnom
do sada nije predo~ena javnosti, {to sma-
tram posebnim doprinosom ovoga rada.
JUDAISTI^KA “INSTITUCIJA BRAKA“
 [ta je specifi~no kad govorimo o
mje{ovitm brakovima i {erijatskom pravu?
Ovdje je prvo potrebno odrediti u odno-
su na koje pravo bi trebalo izlo`iti
specifi~nosti u~enja {erijatskog prava o
mje{ovitim brakovima. Ako je rije~ o kom-
paraciji s u~enjem drugih religija, sve
religije u principu imaju negativan odnos
prema ovom braku, tj. smatraju ga ili
zabranjenim, ili ga trpe, ali samo u
odre|enim okolnostima. Sve, tako|er, `ele
ostvariti primat kada je rije~ o autoritetu
pred kojim, tj. propisima po kojima }e se
sklopiti mje{oviti brak i po pitanju odgoja
djece iz takvog braka. Mje{oviti brak po
u~enju judaizma ne posjeduje “instituciju
braka“. Katoli~ka crkva u~i da je mogu}e
sklopiti brak i sa kr{tenim i nekr{tenim pri-
padnikom druge religije nakon oprosta koji
za taj slu~aj dodjeljuje nadle`ni Crkveni
autoritet, koji }e to procijeniti nakon uvida
u garancije koje je dala katoli~ka strana da
ne}e pre}i na drugu vjeru i da }e djecu iz
tog braka odgajati u katoli~anstvu.
Pravoslavna crkva u~i da je mogu}e sklopi-
10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
[ERIJAT, MIJE[ANI BRAKOVI, PRAVO I VJERA
KOMPROMISNO PRAVO
Ekonomija, bankarstvo, brakovi
 Kao stru~njak za pitanja {erij-
atskog prava, mo`ete li dati neke prim-
jere gdje bi neka vrsta povezanosti
izme|u tzv. svjetovnog i {erijatskog
prava mogla pozitivno uticati na sva-
kodnevni `ivot?
Taj utjecaj se ve} de{ava, recimo na
polju ekonomije ili preciznije bankarstva.
Sve je sna`niji trend da konvecionalne
banke danas u svijetu rade i po principima
islamskog bankarstva i sl. Veliki interes
vlada i kad je u pitanju u~enje islama o
braku, i porodici, predbra~nom ugovoru,
arbitra`i, nasljedstvu i sl. Neki dan sam
ti brak s kr{tenim izvan Pravoslavne crkve
uz garanciju da }e doti~ni u dogledno vri-
jeme pre}i na pravoslavlje. Prema njima,
brak pravoslavnog i kr{tenog nepra-
voslavnog lica je samo privremena mjera
do kona~nog prijelaza nepravoslavnog u
pravoslavlje. Iako ima stavova da su ovi
brakovi sa stanovi{ta {erijatskog prava
zabranjeni (haram), ve}ina uleme smatra da
je sklapanje braka poku|eno (mekruh) tj. da
se takvo {to trpi. [erijatsko pravo ovu
dozvolu dopu{ta samo mu`u muslimanu, uz
uvjet da je supruga nemuslimanka pripadni-
ca jedne od nebeskih vjera ili kitabija, kako
volimo kazati, tj. sljedbenica jedne od
nebeskih objavljenih vjera. To zna~i da nije
dozvoljeno sklapanje mje{ovitog braka
muslimanu s pripadnicom hereti~kog
u~enja, ateistkinjom i sl. Prema islamskom
u~enju, na ovaj na~in se ukazuje poseban
status monoteisti~kim religijama, {titi se
princip religioznog nespram nereligioznog,
odnosno monoteisti~kog naspram politeis-
ti~kog. I naravno, djeca iz takvog braka se
odgajaju u islamu.
S druge strane, muslimanki nije dozvo-
ljeno da sklopi brak s {erijatskog stanovi{ta
osim s muslimanom.
 Imate li podatak koliko je bilo
mje{ovitih brakova u BiH u datom periodu
od 1930. do 1940. godine pro{log vijeka?
Prema zvani~nim podacima Ulema
med`lisa u Sarajevu za 1931. godinu podaci
o broju sklopljenih brakova pred nadle`nim
dobio obavijest i poziv za pisanje rada za
me|unarodnu konferenciju pod naslovom
“Islamsko porodi~no pravo u sudnici:
iskustva iz muslimanskog svijeta i sa
Zapada“. Konferencija je planirana za
2012. godinu. Tako da tog interesa za
upoznavanjem, ali i preuzimanjem rje{enja
iz {erijatskog prava ima ve} sada. I na
kraju, treba napomenuti da {erijatsko
pravo nije samo pravo u tehni~kom smislu
nego i eti~ki kodeks tako da u se u tom
smislu mo`e govoriti o brojnim podru~jima
i ta~kama susretanja {erijatskog prava s
drugim pravnim sistemima. 
islamskim autoritetima po muftijstvima u
BiH su slijede}i: na podru~ju Banjalu~kog
muftijstva sklopljeno je 2.601 brak, od
kojih 20 mje{ovitih, na podru~ju
Mostarskog muftijstva sklopljeno je 791
brak, od kojih mje{ovitih 6, na podru~ju
Sarajevskog muftijstva sklopljeno je 2.438
brakova, od kojih 25 mje{ovitih i, na kraju,
na podru~ju Tuzlanskog muftijstva sklo-
pljeno je 2.336 brakova, od kojih 51
mje{oviti.
Ovaj trend sklapanja mje{ovitih brakova
od 1% otprilike, prema podacima IVZ-a,
nastavljen je i u narednim godinama
tridesete decenije pro{log stolje}a. Ovo su
podaci iz IVZ-a Kraljevine Jugoslavije koji-
ma treba dodati i podatke iz ostalih crkava i
vjerskih zajednica, te broj sklopljenih
mje{ovitih brakova lica razli~itih vjerskih
identiteta pred dr`avnim, gra|anskim
sudovima, tako da je taj procenat ve}i.
 [erijat se odnosi na svaku dimenziju
`ivota, uklju~uju}i porodi~ne odnose,
zakon o naslje|ivanju, poreze… A {eri-
jatsko pravo je pravo koje se zasniva na
islamskoj religiji i Kur’anu kao osnovnom
izvoru prava. Koja je pozicija `ene kad
govormo o {erijatskom pravu u mje{ovitim
brakovima?
[erijatsko pravo je tipi~an primjer
religijskog prava. Sa stanovi{ta povijesti,
ono se razvija kao i sva druga prava i na toj
ravni, historijskoj i, rekao bih, horizontal-
noj uporedivo je sa svim drugim pravima i 
35
 PROFESOR MUSTAFA HASANI
 sistemima. Izvori {erijatskog prava su
Kur’an, rije~ Allahova, i Sunnet, tj. praksa
Muhammeda, a. s. Tuma~enje prava u {eri-
jatskom pravu, za razliku od sekularnog
prava, zna~i tuma~enje Izvora toga prava a
ne zakona.
Kada su u pitanju uvjeti da bi brak s
nemuslimanom bio dopu{ten na osnovu
kur’anskih ajeta, uvjeti li~nosti supruge su
da je vjernica, tj. kr{}anka i jevrejka i da je
~estita, tj. moralna osoba. Ulaskom u brak s
muslimanom, ona nije du`na da mijenja
svoju vjeru, {to se u praksi pokazao kao
zna~ajan razlog zbog kojeg su se nemusli-
manke odlu~ivale na sklapanje braka s
muslimanom.
S druge strane, kao {to sam rekao, mus-
limanka se mo`e udati samo za muslimana,
tako da je dopu{tenost sklapanja mje{ovi-
tog braka, izme|u ostalog, spolno uvjeto-
vana. To se opravdava teolo{kim ali i prak-
ti~nim razlozima, pa se postavlja pitanje
organizacije svakodnevnog bra~nog i poro-
di~nog `ivota, poput recimo, specifi~nih
vjerskih zahtjeva kada je u pitanju li~na
higijena, ishrana i sl.
VJERSKO I
GRA\ANSKO
TUMA^ENJE BRAKA
 Mo`ete li malo konkretizovati pitanje
mje{ovitog braka izme|u, recimo, musli-
mana i pripadnice judaizma? Ako se ne
varam, ovdje je “ja~a” `enska strana?
Sve zavisi pred kojim vjerskim autorite-
tom se sklapa takav brak, pa }e se shodno
tome primjenjivati propisi halahe,
judaisti~kog prava, ako se brak sklapa pred
jevrejskim autoritetom, ili propisi {eri-
jatskog prava ako se sklapa pred islamskim
autoritetom. Shodno tom opredjeljenju
budu}ih supru`nika, i posljedice tog braka
se procjenjuju, ali i religijski status takvih
osoba. Takav brak je nemogu}e sklopiti
pred Jevrejskim sudom izuzev ako bi mus-
liman konvertirao u judaizam. Prema
u~enju islama, na~elno je mogu}e sklopiti
takav brak jer je supruga pripadnica jedne
od nebeskih vjera.
Me|utim, treba ukazati i na mogu}nost
sklapanja gra|anskog braka koji ne}e treti-
rati razliku religijskih identiteta supru`nika
kao mogu}u smetnju za sklapanje braka.
Pojava gra|anskog braka se vezuje za
Francusku bur`oasku revoluciju, gdje je
pod utjecajem ideje laicizacije dru{tva
izvr{ena i sekularizacija braka i gdje je
dr`avni autoritet potisnuo ili minimizirao
ulogu religijskog u javnoj sferi. Konkretno
kod nas prilikom sklapanje braka pred
dr`avnim organom se ne postavlja pitanje
religijske pripadnosti supru`nika, ali ako se
supru`nici opredijele da svoj brak pored
gra|anskog vjen~anja sklope i pred vjer-
skim autoritetom, taj autoritet }e sklopiti
36
ŠERIJATSKA PRAKSA:
Šerijatsko pravo je tipičan
primjer religijskog prava.
Sa stanovišta povijesti,
ono se razvija kao i sva
druga prava i na toj ravni,
historijskoj i, rekao bih,
horizontalnoj uporedivo je
sa svim drugim pravima
brak shodno propisima vlastitog religijskog
u~enju.
U dr`avama u kojima je zakonodavstvo
prihvatilo model priznanja duhovnih ili
crkvenih vjen~anja kao dr`avnih, poput
susjedne Hrvatske i ve}ine zemalja zapadne
Evrope, tada crkve vr{e vjen~anja shodno
vlastitom religijskom u~enju koji su kao
takvi priznati od dr`ave, a za one parove
koji ne `ele religijsko vjen~anje alternativa
je sklapanje gra|anskog braka pred dr`a-
vnim organom.
 Ostaje jo{ da se ustanovi prili~no
delikatno pitanje, a to je status djece iz
mje{ovitih brakova?
Prema u~enju {erijatskog prava, djeca iz
mje{ovitog braka sklopljenog prema
propisima ovog prava imaju status bra~ne
djece, a u religijskom smislu slijede vjeru
svoga oca.
 Da li Vam je poznato da li danas
imamo bra~ne institucije tj. mje{ovite bra-
kove zasnovane na {erijatskom pravu?
RATNA,
PREDRATNA I
PORATNA
ISKUSTVA
Mje{oviti brakovi u
svjetlu religijskih
ekskluzivnosti
Da, u svijetu bilje`imo sklapanje brako-
va na osnovu {erijatskog prava, kao {to to
bilje`imo i pred institucijama i po propisi-
ma ostalih religija i naravno pred civilnim
organima. Za vjernika je u~enje njegove
religije ujedno i njegovo li~no, personalno
opredjeljenje. Kada je rije~ o situaciji kod
nas, Islamska zajednica ne vr{i sklapanje
ovih brakova, jer je na snazi odluka [ireg
savjeta reisu-l-uleme iz 1938. godine o
zabrani sklapanja mje{ovitih brakova na
na{im prostorima pred islamskim vjerskim
autoritetom.
[iri savjet reisu-l-uleme, najvi{e tijelo
za autoritativno tuma~enje {erijata u
tada{njoj strukturi IVZ-a Kraljevine Jugosla-
vije, na zasjedanju odr`anom 19 - 22.
decembra 1938. godine, izme|u ostalog je
tretiralo pitanje mje{ovitih brakova. Do
tada je u {erijatsko-sudskoj praksi kod nas
bilo dopu{teno sklapanje mje{ovitih brako-
va pred nadle`nim {erijatskim sudom.
Sagledavaju}i pojavu sklapanja mje{ovitih
brakova kao dru{tveni trend, sagledavaju}i
negativne posljedice kojima su rezultirali
mje{oviti brakovi, pogotovu glede odgoja
djece u braku ali i nakon rastave ili smrti
mu`a, naru{avanje “interkonfesionalnog
mira”, [iri savjet je donio zaklju~ak da se
zabrani sklpanja mje{ovitih brakova na teri-
toriji BiH pred nadle`nim islamskim
autoritetima.
Kada je kod nas u toku agresije ponovo
otvoreno pitanje mje{ovitih brakova,
Obnoviteljski sabor IZ-a je s ciljem
dono{enja stava IZ-a o pitanju sklapanja
mje{ovitih brakova kod nas formirao
Komisiju eksperata. Komisija je zaklju~ila
da je i dalje na snazi zaklju~ak [ireg savje-
ta iz 1938. godine jer nisu nestali razlozi
zbog kojih je zaklju~ak donesen. 
SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.
POSLJEDNJA [ANSA ZA FLAMANCE I VALONCE

Pi{e: DANKA SAVI] Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja formiranja vlasti

u Belgiji u razgovorima između flamanskih i
“Mo`ete dovesti konja na pojilo, ali
ga ne mo`ete natjerati da pije”, ovom valonskih stranaka kao posrednik se po prvi put do
engleskom izrekom se poslu`io flamanski sada uključio liberal DIDIER REYNDERS, zamjenik
socijaldemokrat Vande Lanotte pro{log
mjeseca na konferenciji za {tampu, kako bi premijera i ministar finansija u odlasku, koji ima
opisao situaciju nastalu nakon {to su
najve}e flamanske stranke odbile njegov krajnje nezahvalan zadatak da do 16. februara pokuša
prijedlog kojim je trebao biti postignut
dogovor o formiranju vlasti. Ipak, dodao je postići dogovor; ukoliko se to ne desi, Belgija će
Lanotte, “jednog }e dana politi~ari morati postati zemlja koja je najduže na svijetu bila bez vlade
poduzeti taj korak u interesu napretka zem-
lje.” Ipak, ni sedam mjeseci nakon
odr`avanja izbora ne vide se pomaci koji bi
vodili ka postizanju kompromisa izme|u
flamanskih zahtjeva za ve}im ovla{tenjima
za Flandriju, u ~emu Valonci vide proces
raspada federalne dr`ave, kao ni u
pribli`avanju stavova oko Brisela,
smje{tenog na teritoriji Flandrije, ali
naseljenog najvi{e Valoncima. Londonski
dnevnik The Times ovih dana podsje}a da
je Belgija nedavno sru{ila rekord
Nizozemske kao evropske zemlje koja je
najdu`e bila bez vlade a da }e postati i
svjetski rekorder, ispred Iraka, ako ne dobi-
je vladu do 17. februara.

FLAMANSKI ZAHTJEVI ZA VE]IM

NADLE@NOSTIMA
Belgijski kralj Albert II je nedavno
zatra`io od v.d. premijera Yvesa Letermea
da donese bud`et za 2011. godinu te da
ponovo poku{a pribli`iti stavove flaman-
skih i valonskih stranka kako bi se dogovo-
rio sastav nove vlade. Iako nema vladu,
Belgija funkcioni{e zahvaljuju}i i op}in-
skim i regionalnim vlastima i evropskim
instancama. Zadatak da do 16. februara
vodi pregovore dobio je zamjenik premijera
i lider liberala na odlasku Didier Reynders,
a njegova uloga u ovom procesu je ne{to
sasvim novo jer do sada liberali nisu bili
prisutni u pregovorima oko formiranja
vlade. Frankofonski liberal Reynders mora
izna}i rje{enje za izlazak iz politi~ke krize
usred zahtjeva evropskih institucija da
Belgija uvede kontrolu nad javnim
tro{kovima i dogovori potrebne struktu-
ralne reforme kako bi se ova federativna
kraljevina spasila od mogu}nosti raspada.
Treba podsjetiti da su prije imenovanja
Lanottea u oktobru propali direktni
pregovori o formiranju vlade izme|u sedam
stranaka flamanskog dijela Belgije i franko-
fone Valonije. Fomiranje vlade je povjereno
najprije vo|i socijalista Eliu di Rupou, ali je
on nakon neuspjeha pregovora o formira- SVE [TO @ELIMO JE NOVA VLAST
nju koalicije u septembru odustao. U pre- Demonstracije pod nazivom Shame
govore je bilo uklju~eno sedam stranaka (sramota), koja je krajem januara okupila
(Socijalisti~ka stranka, Neoflamanska ali- hiljade ljudi na ulicama Brisela, pokrenula je
jansa, Flamanski demokr{}ani, Humani- grupa studenata s flamanskog Slobodnog
sveu~ili{ta u prijestolnici EU-a
sti~ki demokratski centar, Flamanska soci-

38 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

 BELGIJA UO^I OBARANJA SVJETSKOG REKORDA

HO]E LI LIBERALI
SPASITI BELGIJU
I sedam mjeseci nakon izbora stavovi klju~nih politi~kih
aktera su isti: flamanski politi~ari tra`e ve}e ovlasti za
Flandriju, Valonci na to ne pristaju
jalisti~ka stranka, Stranka Ecolo i Stranka
Zelenih). Vi{emjese~ni pregovori su, ipak,
donijeli neki napredak, kao {to je dono{enje
zakona o finansiranju, pa su zato pomenute
stranke smatrale da se taj posao ne treba
nu`no smatrati ni{tavnim i neva`nim. Ali,
kao nepremostive prepreke su se pokazala
neslaganja oko izborne jedinice Brisel ili
defederalizacije nekih nadle`nosti. U
posljednje ~etiri decenije belgijski ustav je
mijenjan pet puta a sa svakom izmjenom
Flandrija i Valonija su dobijale ve}u
autonomiju. Ove dvije zajednice imaju
{iroke ovlasti u kulturi, poljoprivredi,
oblasti zapo{ljavanja, urbanog razvoja, ali
nakon posljednjih izbora Flamanci tra`e jo{
ve}e ovlasti po pitanju socijalne za{tite,
oporezivanja i zdravstvene za{tite. Flan-
drija je jedna od najbogatijih regija u EU, sa
vrlo niskom stopom nezaposlenosti, {to se
ne mo`e re}i za Valoniju i regiju Brisel.
Flamanci ~ine vi{e od 60 posto stano-
vni{tva Belgije, ali dr`e ~ak 80 posto bruto
nacionalnog dohotka.
Belgija se ve} ~etvrtu godinu poku{ava
izboriti sa sve prisutnijim politi~kim tenzi-
jama - posljednja kriza je izazvana JO[ JEDNA NADA ZA BELGIJU
izlaskom flamanske liberalne stranke Didier Reynders, zamjenik premijera i ministar finansija u odlasku, }e poku{ati da do 16.
Open-VLD pro{le godine zbog sva|e februara privoli predstavnike flamanskih i valonskih stranaka da postignu dugo ~ekani dogovor
izme|u flamanskih i frankofonih stranaka
oko organizacije izbornih jedinica u okolini miliona belgijskih stanovnika. Na franko- politi~ka istra`ivanja i informacije), a u
Brisela. Vanredni parlamentarni izbori su fonoj strani, u Valoniji i u briselskoj regiji, razgovoru za TV5MONDE pro{log mjese-
odr`ani 13. juna 2010. godine i na njima je najvi{e glasova osvojila je Socijalisti~ka ca ka`e: “U o~aju smo i svega nam je
najvi{e glasova dobila stranka koja se zau- stranka PS. dosta.”” Belgijski dnevni list La Deriniere
zima za nestanak Belgije - Novi flamanski Heure je {estog januara objavio dvije
savez (NVA). NVA, koja tra`i postupno JESMO U KRIZI, ALI NISMO BALKANCI prazne strane umjesto politi~kih vijesti.
razdru`ivanje Belgije, dobila je najvi{e Jean Faniel je frankofon, zadu`en za Me|utim, nastavljaju se izrazito razli~ita
glasova u Flandriji u kojoj `ivi {est od 10,5 istra`ivanja u CRISP-u (Centru za socio- tuma~enja u flamanskoj i frankofonskoj
{tampi. Separatisti~ki glasovi u Flandriji i
UDAR NA CENTRALNU VLAST: Nakon posljednjih dalje su jaki, a oni su mnogo marginalniji
kod frankofona. Jednostavno govore}i, ve}
izbora Flamanci traže još veće ovlasti po pitanju godinama su Belgiji prepreka, ka`e Faniel,
suprotstavljene vizije budu}nosti dr`ave.
socijalne zaštite, oporezivanja i zdravstvene zaštite To se, prije svega, odnosi na regiju (pri- 

10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 39

 POSLJEDNJA [ANSA ZA FLAMANCE I VALONCE
 jestolnicu) koja je ~vor - ili jedan od fakto-
ra, prema nekim stavovima - institu-
cionalne problematike Belgije. Tako|er, to
se odnosi i na promjene izborne jedinice
Bruxelles-Hal-Vilvorde, koja je i oborila
vladu u aprilu 2010. godine. To se odnosi i
na reformu pravosu|a, koje je u ovom
trenutku ostalo u rukama federalne vlasti.
Postavlja se pitanje regionalizacije pravo-
su|a, ali o tome uop}e ne postoji kompro-
mis. “Vrtimo se u krug! Nema sporazuma,
dakle, ne mijenja se struktura dr`ave. Sve
dok se ne promijeni struktura dr`ave, tenz-
ije }e ostati. A sve dok postoje tenzije,
nema sporazuma”, dodaje on. Faniel pod-
sje}a da se u Belgiji politi~ki konflikti
rje{avaju mirnim putem. U jednom vijeku
bile su samo dvije `rtve lingvisti~kih suko-
ba. Nema ni{ta zajedni~ko sa npr.
Balkanom. Iako politi~ka kriza zaista nije
zavr{ena.
Po prvi put nakon izbora iz juna pro{le
godine, Belgijanci su pro{log mjeseca u
Briselu protestirali zbog politi~ke krize.
Vi{e od petnaest hiljada ljudi je skandiralo:
“[ta `elimo? @elimo novu vladu!”
Inicijativu za demonstracije pod nazivom
Shame (sramota) pokrenula je grupa stu-
denata s flamanskog Slobodnog sveu~ili{ta
u Briselu. Organizatori skupa prije neko-
liko dana su istaknuli da su politi~ki pot-
puno neutralni te da jedino `ele formiranje
vlade u Belgiji.
Jedan od najzajedljivijih komentara na
ra~un politi~ke krize u Belgiji izrekao je
euroskepti~ni britanski poslanik u evrop-
skom parlamentu Nigel Farage (UK
Independence Party), krajem pro{le
godine: “Belgija nam je u posljednjih {est
mjeseci, koliko je bila na ~elu EU-a, savje-
tovala da produbimo integraciju. Kakva
farsa. Ona od juna nema vladu. Belgija je
mikrokosmos cjelokupne EU. Belgija je
pred raspadom…“ Kriza dr`ave i vlade
nije pogodila belgijsko Predsjedni{tvo
Evropske unije koje traje jo{ do kraja
godine. Ministri tehni~ke vlade premijera
BELGIJA U SRCU
Demonstranti
Demonstranti su su na
na
ulicama
ulicama Brisela
Brisela tra`ili
tra`ili
{to
{to hitnije
hitnije formiranje
formiranje
dr`avne
dr`avne vlasti
vlasti
40
ZAHTJEVI NJEMA^KE ZAJEDNICE U BELGIJI
Njemačka manjina traži veće
ovlasti na regionalnom nivou
Nakon {to su prijedlog koji je u oktobru Valoniju, Brisel i regiju germanofona.
predstavio Bart de Wever, {ef flamanske Belgijski Le Soir podsje}a da germanofoni
konzervativno-nacionalisti~ke N-VA o ne u~estvuju u pregovorima o formiranju
raspodjeli ovlasti izme|u saveza i regija nove dr`ave, ali eventualne institu-
(prema kojem bi Flamanci koji te`e neza- cionalne promjene mogu imati veliki uticaj
visnosti dobili ve}e ovlasti), odbacile na germanofonu zajednicu. “Strukturi
frankofone stranke, {ef frankofonih soci- dr`ave oblik moraju dati dvije glavne
jalista Elio di Rupo je rekao da bi zajednice, ali u toj strukturi mi tra`imo
posljedice prihvatanja De Weverovih pri- svoje mjesto“, ka`e Karl-Heinz Lam-
jedloga bile katastrofalne ne samo za bel- bertz. Ako regije dobiju vi{e ovla{tenja, i
gijsku dr`avu i njeno stanovni{tvo, ve} i za ako se udru`e valonska regija i valonska
Valoniju, Brisel i podru~je na kojem `ivi zajednica, u tom bi slu~aju, prema
njema~ka govorna zajednica. Ovih je Lambertzu, logi~no bilo da se da vi{e
dana Karl-Heinz Lambertz, koji trenutno ovla{tenja i germanofonima i to na
predvodi zajednicu germanofona, izjavio regionalnom nivou. Germanofona regija,
na Radiju 1 da Belgiju u budu}nosti vidi ina~e, ve} ima neke nadle`nosti u oblasti
podijeljenu na ~etiri dijela: Flandriju, obrazovanja i zapo{ljavanja. 
ZAHTJEVI NJEMA^KE ZAJEDNICE
Karl-Heinz
Karl-Heinz Lambertz,
Lambertz, koji
koji trenutno
trenutno predvodi
predvodi
zajednicu
zajednicu germanofona,
germanofona, izjavio
izjavio je
je da
da Belgiju
Belgiju uu
budu}nosti
budu}nosti vidi
vidi podijeljenu
podijeljenu na na ~etiri
~etiri dijela
dijela
Flandriju,
Flandriju, Valoniju,
Valoniju, Brisel
Brisel ii regiju
regiju germanofona
germanofona
Yvesa Letermea su zbog potpunog prekida
i paralize unutarnje politike svu energiju
usmjerili prema Vije}u ministara Evropske
unije. Kako svi ocjenjuju, Belgija je efikas-
no predsjedavala EU-om u drugoj polovi-
ni 2010. godine. Me|utim, stru~njaci upo-
zoravaju da vrlo opasne posljedice dr`avne
krize - Belgija ne}e mo}i jo{ dugo da
odga|a dugoro~ne odluke, jer zbog velikog
duga finansijska kriza prijeti i ovoj zemlji,
a veoma se pogor{alo povjerenje investito-
ra u kreditnu sposobnost Belgije. Belgijski
dnevnik De Morgen po~etkom januara je
objavio da je zbog ~injenice da je Belgija
ve} dugo bez vlade dospjela na {esnaesto
mjesto, iza Libana i Rumunije, na spisku
zemalja s najve}im finansijskim rizikom za
ulaga~e. 
SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.
 EVROPA, ODMAH
NOVI IZVJE[TAJ Zbog nepoštivanja odluke Evrops
EKRI-ja O BiH
formiranju vlasti, BiH riskira da i
Evropska komisija protiv rasizma i netr-
peljivosti (EKRI) Vije}a Evrope objavila
je po~etkom sedmice novi izvje{taj o
BiH. Predsjednik komisije Nils
Muiznieks izjavio je da postoji
napredak u nekim podru~jima, ali je
rekao i da je na djelu etni~ka diskrimi-
nacija, koja se odra`ava preko izbornog
zakona, marginalizacije Roma, te
kori{}enje nacionalisti~ke retorike kod
pojedinih politi~kih sudionika. Izme|u
dva posljednja izvje{taja ova tendencija
se ~ak pove}ala tako da su politi~ari
utvrdili svoje platforme predstavljaju}i
se kao jedini branioci interesa naroda.
Pri tome, oni druge narode predstavljaju
kao grupe koje ugro`avaju njihove
interese. EKRI navodi izjave nekih
visokih politi~ara koji su negirali zlo~ine
protiv ~ovje~nosti, utvr|ene presudama
Tribunala u Haagu.

OBAVEZNA DNEVNA
SVJETLA U EU
Svi novi automobili i mala dostavna
vozila u Evropskoj uniji od 7.
februara moraju biti opremljeni
dnevnim svjetlima, a kamioni i autobusi
od augusta 2012. godine. Upaljena
svjetla po danu trebala bi pove}ati si-
Pored toga što nije još ispoštovala odluku Evropskog
suda za ljudska prava po presudi u slučaju Sejdić/Finci,
BiH, kako se čini, neće biti u stanju u predviđenom
terminu - šest mjeseci od održavanja izbora - imeno-
vati novu nacionalnu delegaciju koja će učestvovati u
radu Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope

I
ako su institucije Evropske unije i Vije}a
Evrope pozivale BiH da provede pre-
sudu Suda za ljudska prava u
Strasbourgu u slu~aju “Sejdi} i Finci” jo{
prije oktobarskih izbora, vlasti jo{ ni{ta
nisu uradile po tom pitanju. U me|uvre-
menu, to je postalo i prepreka za stupanje
na snagu Sporazuma o stabilizaciji i
pridru`ivanju sa Evropskom unijom, a BiH
je upozorena da bi se zbog neprovo|enja
ove presude mogla suo~iti s posljedicama,
me|u kojima je, u kona~nici, i isklju~enje
iz Vije}a Evrope, {to se do sada nije
dogodilo niti jednoj ~lanici ove organizaci-
je. Pisali smo da tako|er postoji mogu}nost
da se mandat bh. delegaciji pri Parla-
mentarnoj skup{tini VE dovede u pitanje,
dakle da se sprije~i sudjelovanje delegacije
u raspravama i glasanju, a pored presude,
BiH sada ima jo{ jedan problem kada je u
pitanju Vije}e Evrope - ne imenuje li BiH
do sredine marta sastav nove delegacije
BiH u Parlamentarnoj skup{tini Vije}a
Evrope, sukladno rezultatima oktobarskih
izbora, do kraja godine ne}e sudjelovati u
radu Vije}a Evrope.
Pravila Vije}a Evrope propisuju da
“stara” nacionalna delegacija pri Parla-

42 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

pskog suda i kašnjenja u gurnost prometa jer znatno pove}avaju
vidljivost vozila za druge sudionike u
prometu, isti~e EK. Statistike govore da
je na evropskim cestama 2009.
a izgubi članstvo u Vijeću Evrope poginulo 35.000 ljudi.

{tina VE usvojila rezoluciju kojom se

~lanovima srbijanske delegacije ratificiraju
mandati, ali bez prava glasa, a odluka }e
trajati sve dok u delegacijama Srbije, i uz NOVA STRANKA
NOVA nju Crne Gore i San Marina, ne bude makar POLITI^KOG
UPOZORENJA IZ po jedna `ena. Mandate delegacija Srbije,
STRASBOURGA: Crne Gore i San Marina doveo je u pitanje KRILA ETA-e
Ne
Ne imenuje
imenuje lili BiH
BiH do
do sredine
sredine
Jose Menede{ Bota, predsjedavaju}i Odbo-
marta
marta sastav
sastav nove
nove delegacije
delegacije BiHBiH uu Zabranjeno politi~ko krilo baskijske
Parlamentarnoj
Parlamentarnoj skup{tini
skup{tini Vije}a
Vije}a PRAVILO KOJE BI BiH separatisti~ke organizacije ETA,
Evrope,
Evrope, BiH
BiH do
do kraja
kraja godine
godine ne}e
ne}e Batasuna, saop{tilo je po~etkom sed-
sudjelovati
sudjelovati uu radu
radu VE
VE USKORO MOGLA mice da je formiralo novu stranku koja
se protivi upotrebi nasilja, a ovaj njen
PREKRŠITI: Pravila potez se tuma~i kao poku{aj da se
Vijeća Evrope propisuju izbori za u~estvovanje na lokalnim
izborima u maju. ETA se okrivljuje za
da “stare” nacionalne preko osam stotina ubistava tokom
posljednjih 40 godina koliko traje njena
delegacije pri separatisti~ka kampanja za nezavis-
Parlamentarnoj skupštini nost Baskije. Ova organizacija
po~etkom januara ove godine proglasi-
Vijeće Evrope mogu la je primirje i od tada nije izvela
nijedan napad.
predstavljati svoju zemlju
na redovnim zasjedanjima
ovog tijela najviše pola
MILION NOVIH
godine nakon izbora
održanih u toj zemlji NIJEMACA
U razdoblju izme|u 2002. i 2009.
ra za ista prava `ena i mu{karaca godine gotovo milion ljudi stranoga
mentarnoj skup{tini Vije}e Evrope mo`e Parlamentarne skup{tine VE, koji je upozo- porijekla uzelo je njema~ko dr`avljans-
predstavljati svoju zemlju najvi{e pola rio da u delegacijama mora biti makar isti tvo. Najvi{e me|u njima je Turaka, a
godine nakon izbora odr`anih u toj zemlji. postotak `ena kao u parlamentima zemalja onda slijede Srbi, Crnogorci i Kosovari,
Dakle, ako novi saziv Parlamenta BiH do ~lanica, ili bar jedna `ena kao ~lan dele- navodi Deutche Welle. Gotovo 70.000
po~etka aprila, kada isti~e pola godine od gacije. U pomenutim delegacijama ima Srba, Crnogoraca i Kosovara postalo je
izbora, Vije}u Evrope ne dostavi sastav `ena, ali su samo zamjenice, odnosno prva Nijemcima. Gotovo jedna tre}ina “novih
nove delegacije BiH u Parlamentarnoj rezerva onima koji stalno sjede u klupama Nijemaca” ima turske korijene, odnos-
skup{tini VE, zemlja do kraja godine ne}e parlamenta Vije}a Evrope. Neposredno no njih 309.346, a drugi na spisku od
sudjelovati u radu skup{tine. Kako sada stvari pred odr`avanje zimskog zasjedanja, Vije}e 25 nacija koje su u navedenih sedam
stoje, malo je vjerojatno da }e do spomenuto- Evrope je na to upozorilo delagaciju iz godina dobili njema~ki paso{ su ljudi
ga roka dr`avni parlament sti}i imenovati Srbije koja, zbog kratkog vremenskog porijeklom iz Srbije, Crne Gore i s
novu delegaciju, jer jo{ nije ni konstituiran, a perioda, nije mogla ispo{tovati ovu odluku, Kosova. [ef stranke Zelenih Cem
formiranje parlamentarne ve}ine i dalje je pa joj je dozvoljeno da u~estvuje. Pre- Özdemir, i sam dijete turskih gastarb-
vrlo neizvjesno. Podsjetimo da su Mladen dstavnici vlasti u Srbiji su poru~ili da }e od ajtera, za Die Welt je izjavio da je
Ivani}, Azra Had`iahmetovi} i Milica prvog aprila biti imenovana i jedna `ena Njema~ka i pored navedenih podataka
Markovi} predstavljali BiH na posljednjem koja }e u}i u sastav delegacije Srbije u jo{ uvijek me|u posljednjima u
zasjedanju, dok je Bakir Izetbegovi} u Parlamentarnoj skup{tini VE. Srbija, usporedbi s ostalim evropskim
me|uvremenu preuzeo obaveze bo{nja~kog me|utim, ima drugi problem — sa preko tri dr`avama kad je u pitanju davanje
~lana Predsjedni{tva BiH. i po hiljada predstavki i tu`bi svojih dr`avljanstava. Özdemir tako|er upo-
I zemlje u regiji su tako|er dolazile u gra|ana pred Evropskom sudom za ljudska zorava da konstantno dolazi do pada
situaciju da kr{e pravila, ali u bla`em broja ljudi koji `ele postati Nijemci, a
prava, do{la je na osmo mjesto (poslije
obliku. Na jednoj od svojih prethodnih jedan od razloga za to je sada{nji
Rusije, Turske, Rumunije, Ukrajine, Italije,
sjednica Parlamentarna skup{tina VE je zakon o dr`avljanstvu, koji, osim u izni-
Poljske i Moldavije) po broju tu`bi
odlu~ila da svaka nacionalna delegacija mnim slu~ajevima, ne dopu{ta dvojno
podignutih protiv nje.
mora imati kao ~lana i jednu `enu. Skup- dr`avljanstvo.
(D. Savi})

10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 43

 BUSINESS
 Suzbijanje sive ekonomije
 Oporavak industrije osiguranja
 Drvna industrija bilje`i rekordan izvoz
 EBRD odlu~uje o novom graditelju tunela Vijenac
Foto: Mario Ili~i}
“Vijenac“ gradi slovenačka
tvrtka Primorje?
Vlada Federacije BiH primorala je
federalnu Direkciju autocesta da raskine
ugovoreni posao s SCT-om na izgradnji
tunela “Vijenac“, no kreditoru projekta,
EBRD-u, prepustila je dono{enje odluke o
novom izvo|a~u radova. Ho}e li tunel
“Vijenac“ graditi drugoplasirana kompani-
ja na tenderu (Primorje, tako|er iz
Slovenije) ili }e pak biti raspisan novi ten-
der, odlu~it }e EBRD, koji je, kako nez-
vani~no doznajemo, skloniji prvoj soluciji.
Nasuprot tome, Federalna vlada je sklonija
drugom rje{enju - da se raspi{e novi tender
i da se doma}im kompanijama ostavi
mogu}nost da u konzorciju s nekim stra-
nim partnerom dobije ovaj posao vrijedan
54 miliona eura.
Posve je jasno da ni jedna doma}a
kompanija, ni pojedina~no ni u partnerstvu
s drugim lokalnim kompanijama, ne mo`e
ispuniti stroge kriterije postavljene u ten-
deru. Pored ostalog, EBRD je izri~ito
propisao kriterij da pravo sudjelovanja na
tenderu imaju samo one kompanije koje su
u posljednjih pet godina izgradile tunel
minimalne du`ine 3 kilometra, koliko }e
biti dug i tunel “Vijenac“ smje{ten izme|u
Kaknja i Drivu{e.
44
Priredio: ASIM METILJEVI]
ODLUKA U RUKAMA EBRD-a
Ho}e li izgradnja tunela Vijenac
pripasti doma}im kompanijama
Taj bi kriterij bio uvr{ten i u eventualni
novi tender, no doma}e kompanije ipak bi
se mogle pojaviti na tenderu ako bi se
udru`ile s nekom inostranom kompanijom
koja ima potrebne reference.
Na ranijem tenderu, na kojem je pobi-
jedila slovena~ka kompanija SCT, sudjelova-
lo je jo{ {est kompanija, me|u njima i jedna
iz BiH -Integral in`enjerig iz Banje Luke u
partnerstvu s hrvatskim Konstruktorom. No,
njihova je ponuda bila neuporedivo skuplja
od ponude SCT-a (za nekih 17 miliona eura)
pa je plasirana tek na ~etvrtu poziciju, dok
je drugoplasirana kompanija (Primorje,
Slovenija) istaknula ponudu 8 miliona eura
skuplju od prvorangirane ponude SCT-a.
Kako god odlu~i EBRD, tunel
“Vijenac“ gradit }e lokalni izvo|a~i radova
kojima }e pobjednici na tenderu “prepro-
dati“ poslove po ni`oj cijeni, kao {to se
desilo i na svim drugim dionicama
Koridora 5C.
No, za gra|evinske kompanije iz BiH
puno je va`nije da na tunelu “Vijenac“
steknu potrebne reference kako bi ravno-
pravno sudjelovale na sli~nim tenderima
kakvih }e na Koridoru 5C biti jo{ najma-
nje desetak.
Doprinosi
vezani za
plaće
Jedna od najva`nijih novina u
primjeni Zakona o jedinstvenom sis-
temu registracije, kontrole i naplate
javnih doprinosa u Federaciji BiH
odnosi se na obavezu poslodavca da
uposlenim radnicima na kraju
godine stavi na uvid uplate dopri-
nosa za penziono i zdravstveno
osiguranje u prethodnoj godini.
Tako|er, poslovne banke du`ne su
prijaviti Poreskoj upravi sve poslo-
davce koji nisu u prethodnom
mjesecu izmirili obaveze prema fon-
dovima penzijskog i zdravstvenog
osiguranja. Takvim poslodavcima
banke }e blokirati isplatu pla}a
uposlenim radnicima, {to prekti~no
zna~i da }e se po prvi put vezati
uplata doprinosa s uplatom pla}a.
Prema nekim procjenama, poslo-
davci u Federaciji BiH povremeno
ili stalno izbjegavaju redovne uplate
doprinosa za najmanje 70 hiljada
radnika. Golemi dio otpada na
nelikvidna preduze}a koja jedva
sastavljaju kraj s krajem, no nije
zanemarljiv broj ni onih preduze}a
koja imaju novac, ali koriste
zakonske rupe i neredovno pla}aju
doprinose za zaposlene radnike.
Jedinstvena je ocjena ekonomskih
stru~njaka da su doprinosi za pen-
ziono i zdravstveno osiguranje u
Federaciji BiH previsoki, no svi se
sla`u u ocjeni da je korekcija dopri-
nosa na ni`e prakti~no neizvodiva u
uvjetima masovnog izbjegavanja
uplate doprinosa. Teret izdr`avanja
socijalnih i penzionih fondova mora
biti ravnomjerno raspore|en na sve
poslodavce bez izuzetka, i samo pod
tim uvjetima mogu}e je razmi{ljati o
ni`oj stopi doprinosa.
Nasuprot Federaciji Bosne i
Hercegovine, Republika Srpska ide
suprotnim smjerom: od 1. januara
ove godine stopa doprinosa pove -
}ana je sa 30 na 33 posto kako bi se
zakrpile goleme rupe u penzionom i
zdravstvenom fondu. No, i s tim
pove}anjem stopa doprinosa u manj -
em entitetu jo{ je uvijek me|u
najni`im u regiji.
SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.
 Novi rekord Sarajevo-osiguranja
Mada je konkurencija na tr`i{tu osiguranja BiH izuzetno

Foto: Mario Ili~i}

zao{trena, liderska pozicija Sarajevo-osiguranja ostala je RAST UPRKOS
neupitna i u 2010. godini. Prema preliminarnom izvje{taju o KRIZI
pro{logodi{njem poslovanju, Sarajevo-osiguranje je uspjelo ne U 2010. godini
samo zadr`ati lidersku poziciju nego napraviti i zna~ajan skok. Sarajevo-osiguranje
Primjerice, zabilje`ilo je porast premijskog prihoda za 4,6 miliona zabilje`ilo je rekordan
KM, {to je ujedno i najve}i rast tr`i{nog u~e{}a od svih dru{tava rast prihoda
za osiguranje u Federaciji BiH. Ukupna premija osiguranja u
2010. godini porasla je na 58,6 miliona KM, {to ~ini 16,7 posto
tr`i{nog u~e{}a na razini dr`ave.
“U pro{loj godini obilje`ili smo 65. ro|endan Sarajevo-
osiguranja a najbolji ‘ro|endanski poklon’ bili su odli~ni
poslovni rezultati koje smo ostvarili u uvjetima zao{trene
konkurencije i duboke ekonomske krize“, rekao je za Slobodnu
Bosnu direktor Sarajevo-osiguranja Midhat Terzi}.
Terzi} ka`e da je cijela industrija osiguranja zabilje`ila
blagi rast u protekloj godini, no o~ekuje da }e 2011. godina biti
puno povoljnija zbog evidentnog privrednog oporavka koji je
osobito izra`en tokom posljednja dva kvartala. Terzi} tako|er
ka`e da }e u 2011. godini Sarajevo-osiguranje puno ambicioznije
krenuti na tr`i{te Republike Srpske te da }e se vi{e nego ranije
fokusirati na segment `ivotnog osiguranja.
Konsultantska ku}a Revicon i poslovni magazin Prizma dodi-
jelili su Sarajevo-osiguranju {est puta zaredom priznanje Kristalna
prizma za najuspje{nije osiguravaju}e dru{tvo u BiH, a 2004.
godine proglasili su Midhata Terzi}a, direktora Sarajevo-osigu-
ranja, najuspje{nijim menad`erom u oblasti osiguranja po izboru
stru~nog `irija i direktora dru{tava za osiguranje u BiH. Ugledna
konsultantsko-revizorska ku}a Deloitte uvrstila je krajem pro{le
godine Sarajevo-osiguranje, kao jedino osiguravaju}e dru{tvo iz
BiH, me|u 25 vode}ih osiguranja u regiji. Tako|er, nezavisni bri-
tanski finansijski magazin Finance Central Europe ve} godinama
u svom izboru svrstava Sarajevo-osiguranje me|u najbolja osigu-
ravaju}a dru{tva na prostoru jugoisto~ne Evrope.

Izvoz namještaja 670 miliona KM

Pro{logodi{nji vanjskotrgovinski bilans BiH najpo-
voljniji je u posljednjih deset godina. Izvoz BiH u Izvoz i uvoz BiH
pro{loj godini bio je najve}i u cijelom poslijeratnom raz-
doblju (7,09 milijardi KM), i bio je 28 posto ve}i nego u
2003. - 2009. godine u hiljadama KM
2009. godini odnosno, 10 posto ve}i od ranijeg rekorda
postignutog u 2008. godini. Preliminarni podaci
No, jo{ je va`nija ~injenica da je u protekloj godini
osjetno popravljena struktura izvoza u kojoj sve vi{e
dominiraju gotovi proizvodi a sve manje polufabrikati i
sirovine. To se osobito odnosi na drvopreradu koja je
zabilje`ila sna`an rast izvoza namje{taja u ukupnom
iznosu od oko 670 miliona KM. Gotovi proizvodi u
strukturi ukupnog izvoza drvne industrije BiH sudjeluju
s pribli`no 80 posto, za razliku od ranijih godina kada su
u izvozu ovog sektora dominirali balvani i rezana gra|a.
Ukupna slika bh. izvoza bila bi puno povoljnija uko-
liko bi sli~an trend zahvatio i metalski sektor (~elik i alu-
minij) ~ija je struktura izvoza jo{ uvijek nepovoljna zbog
dominacije polufabrikata.

10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 45

MRAK U “SIVOM DOMU”

Žestoki sukobi čelnih ljudi Federalne televizije predvođenih urednikom

magazina “60 minuta“ BAKIROM HADŽIOMEROVIĆEM sa političko-
medijskim neistomišljenicima posljednjih dana kulminirali su “obračunom“
na relaciji SDA - FTV; skandalozno uplitanje različitih političkih interesa u
uređivačku politiku FTV-a, finansijske malverzacije i nagomilani dugovi, kao i
lične sujete doveli su jedan od tri javna servisa u BiH na rub propasti

ZA[TO TONE
FEDERALNA TELEVIZIJA
Federalnu televiziju, javni servis,
ure|uje i poslovno vodi histeri~ni
brod lu|aka na ~elu sa kapetanom
“potonulog broda” Bakirom
Had`iomerovi}em!

46 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.


GAZDA SVIH
FEDERALNIH
MEDIJSKIH GROZOTA
Bakir Had`iomerovi}
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI] I
MARIO ILI^I]
O
dluka Upravnog odbora Federalne
televizije o izmjeni Pravilnika o
unutra{njoj organizacionoj struk-
turi RTV FBiH donesena u decem-
bru pro{le godine, na osnovu koje
se ukida Informativni program FTV-a, slu~aj
je bez presedana u poslovanju bosansko-
hercegova~kih javnih servisa. Na stranu
~injenica da svaka televizijska ku}a koja sebe
`eli smatrati iole ozbiljnom ima informativni
program — motivi zbog kojih je menad`ment
FTV-a smatrao neophodnim da po hitnom
postupku mijenja unutra{nju organizaciju
Televizije gotovo da spadaju u rubriku
“vjerovali ili ne“. Naime, uzrok svega je
odluka Op}inskog suda u Sarajevu da se
Du{ka Juri{i}, koja je u januaru pro{le godine
smijenjena sa mjesta odgovorne urednice
Informativnog programa FTV-a, mora vratiti
na posao, odnosno na funkciju koju je ranije
obavljala. U namjeri da elegantno “zaobi|u“
nalog Suda, ~lanovi UO, predvo|eni general-
nim direktorom D`emalom [abi}em, odlu~ili
su ukinuti Informativni program, te na taj
na~in onemogu}iti povratak Juri{i}eve na
njeno radno mjesto.
10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
“Nakon {to je Op}inski sud donio
odluku, re~eno mi je da je moja obaveza da
se javim onome ko je zadu`en za provedbu
sudske mjere osiguranja, a to je generalni
direktor D`emal [abi}. Tri dana zaredom
poku{avala sam sa njim bezuspje{no
dogovoriti sastanak. Onda sam po~ela da
mu pi{em pisma, kako bih ga podsjetila da
sam tu. Do danas nisam dobila odgovor“,
ka`e za “SB“ Du{ka Juri{i}.
[UTI I TRPI
Prije nekoliko dana Juri{i}eva se poja-
vila i na sastanku ure|iva~kog kolegija
FTV-a gdje joj je direktor TV programa
@eljko Tica, kako ka`e, otvoreno rekao: “Ti
ne treba da bude{ ovdje. Nisam dobio
nikakav nalog od generalnog direktora.“
“I ja sam oti{la. Nastojim zadr`ati dos-
tojanstvo. Nisam osoba koja je navikla da
sjedi satima i ne radi ni{ta. To je ogroman
psiholo{ki pritisak i do`ivljavam ga kao
dodatni mobing“, pri~a Juri{i}eva.
Slu~aj Du{ke Juri{i} samo je jedan u
nizu primjera bolesno poreme}enih odnosa
koji na FTV-u vladaju ve} mjesecima kao
posljedica, sa jedne strane, skandaloznog
uplitanja razli~itih politi~kih interesa u
samu ure|iva~ku politiku ove ku}e, a sa
druge strane li~nih sujeta, bahatosti i samo-
volje koju Upravni odbor FTV-a po nalogu
LUD, ZBUNJEN, KORUMPIRAN
direktora [abi}a, direktora za Program
Zvonimira Juki}a, urednika politi~kog
magazina 60 minuta Bakira Had`iomero-
vi}a, te direktora marketinga FTV-a
Adnana Bilala, ve} mjesecima sustavno
provodi kako nad uposlenicima ove ku}e,
tako i nad svojim politi~ko-medijskim neis-
tomi{ljenicima. Biv{a urednica Informati-
vnog programa Du{ka Juri{i} tako je, za
jedne, `rtva pritisaka i mobinga pomenutih
~elnika FTV-a i njenog doju~era{njeg
najbli`eg saradnika Had`iomerovi}a, dok
istovremeno nisu malobrojni oni koji su
Juri{i}ku, u vrijeme dok je obavljala ured-
ni~ku funkciju, optu`ivali za isti takav
mobing i pritiske koje je navodno vr{ila nad
svojim (podre|enim) saradnicima.
O finansijskim malverzacijama u poslo-
vanju menad`menta Federalne televizije
Slobodna Bosna je ve} pisala u vi{e navra-
ta. Podsjetimo, upravo zahvaljuju}i anga-
`manu Adnana Bilala, koji je ujedno i pred-
sjednik Udru`enja medijske industrije,
RTV FBiH je u 2009. godini prema
slu`beno objavljenom cjenovniku prodala
reklamnog prostora bez popusta u vrijed-
nosti od 59,8 miliona KM. Istovremeno, u
slu`benoj bilanci RTV FBiH za istu godinu
prijavljen je prihod od marketinga u iznosu
od 10,95 miliona KM, a razlika od 49,3
miliona pravdana je velikodu{nim popus- 
47
 MRAK U “SIVOM DOMU”
BAKIR HAD@IOMEROVI], IZGUBLJEN U (POST)IZBORNOM HAOSU
Zbog Radončića u zategnutim odnosima sa Lagumdžijom
Nakon {to je predsjednik Stranke
demokratske akcije Sulejman Tihi} uputio
reagovanje uredni{tvu FTV-a navode}i
kako je u Dnevniku 2 od 4. februara pot-
puno pogre{no interpretirana njegova izja-
va data u intervjuu za Oslobo|enje u vezi
sa konstituiranjem vlasti, te pozvao FTV da
ispo{tuje odluku nadle`nog suda i Du{ku
Juri{i} vrati na mjesto glavnog urednika
Informativnog programa, Bakir
Had`iomerovi} se u posljednjem izdanju
svog politi~kog magazina 60 minuta, o~eki-
vano, obru{io na Tihi}a i kadrove SDA. Iz
SDA je potom ponovo stiglo saop}enje u
kojem se navodi da je razlog
Had`iomerovi}evog “lin~a“ prvog ~ovjeka
ove politi~ke partije odbijanje SDA da
u~estvuje “u njegovom li~nom sukobu sa
@eljkom Kopanjom, vlasnikom Nezavisnih
novina“.
“Pozivamo Upravni odbor Federalne
televizije da zaustavi neprofesionalno
djelovanje Bakira Had`iomerovi}a i
daljnju degradaciju FTV koja je sve
manje javni servis svih gra|ana, a sve
vi{e privatna televizija Bakira Ha-
d`iomerovi}a. Njegove emisije i infor-
mativni program koji u cijelosti kontroli-
ra nisu u funkciji javnog informiranja,
ve} li~nih interesa i politi~kih opcija
koje podr`ava. Podsje}amo da je FTV
jedina javna institucija u Federaciji BiH
koja na poziv federalnog premijera nije
dostavila izvje{taj o visini pla}a
poslovodstva. Ukoliko se FTV zaista
zala`e za vladavinu zakona i transpare-
ntnost, onda su to du`ni u~initi“, navodi
se, izme|u ostalog, u saop}enju SDA.
Kako saznajemo, Had`iomerovi} je
nedavno do{ao u sukob i sa svojim omilj-
enim strana~kim {efom, liderom SDP-a
 tom od ~ak 82,4 posto koji je ovaj javni
servis osigurao svojim marketin{kim kli-
jentima?! U isto vrijeme, na inicijativu
predstavnika BHRT-a i OBN-a pokrenut je
zahtjev za preispitivanjem mjerenja
gledanosti TV ku}a koje provodi privatna
kompanija Mareco Index Bosnia, a na
osnovu ~ijih pokazatelja se ve} godinama
dijeli i marketin{ki profit izme|u javnih
emitera. U FTV-u su to rije{ili na svoj
na~in: sva nastojanja, prvenstveno, predsje-
davaju}eg UO BHRT-a Ahmeda @ili}a za
revizijom krajnje sumnjivog rada Mareca,
krajem pro{le godine rezultirala su “speci-
jalnom emisijom“ na FTV-u holivudski
intrigantnog naslova Advokatova obmana,
a koja je u cijelosti bila posve}ena
@ili}evom liku i djelu.
48
PRIVATNO MEDIJSKO
POSLOVNO CARSTVO
Fahrudin Radon~i}
U januaru 2009. godine Mirza Huski} i
[ukrija Omeragi}, predsjednik i ~lan
Samostalnog sindikata uposlenika Javnog
RTV sistema u BiH, predali su Finansijskoj
policiji FBiH dokumentaciju o navodnom
kriminalnom poslovanju Federalne TV.
Huski} i Omeragi} tada su odlu~no zahtije-
vali da se izvr{i kontrola poslovanja FTV-a
na osnovu revizorskog izvje{taja iz 2006.
godine. Prijetili su tada i da }e, ako do 31.
januara rukovodstva BHRT-a i RTV FBiH
jasno ne definiraju plan za rje{avanje
nagomilanih me|usobnih problema, orga-
nizovati {trajk i uputiti zahtjev za smjenu
menad`menta te dvije ku}e.
Od tada je pro{lo dvije godine, a ni
Finansijska policija, ni tu`ila{tva nikada
nisu proveli istragu u RTV FBiH.
STRANA^KO PRIJATELJSTVO
ZA JAVNU UPOTREBU
Bakir Had`iomerovi} i Zlatko Lagumd`ija
Zlatkom Lagumd`ijom, a razlog tome je
gostovanje predsjednika Saveza za bolju
budu}nost Fahrudina Radon~i}a u 60
minuta. Lagumd`iji se, navodno, nije nima-
lo svidjelo to {to je Radon~i} na “njegovom“
federalnom javnom servisu izjavio da ne
vidi ni{ta sporno u u~e{}u oba HDZ-a u
konstituisanju vlasti.
Da je Bakir Had`iomerovi} odavno
sebe prestao smatrati novinarom u slu`bi
javnosti, prosvijetljen spoznajom o mo}i
medija, odnosno vlastitom uticaju na poli-
ti~ke odnose u BiH, pokazuju i njegove
rije~i koje je nedavno izrekao u opu{tenom
(kafanskom) ambijentu pred svojim pri-
jateljima: “Ne}e ONI praviti vlast – JA }u
da pravim vlast!“ 
“Jedino nam je odgovorilo Tu`ila{tvo
FBiH i rekli su da to nije njihova
nadle`nost, nego da je nadle`no Tu`ila{tvo
Kantona Sarajevo. Me|utim, Tu`ila{tvo KS
se nije nikada oglasilo, kao ni Finansijska
policija“, ka`e Mirza Huski}.
Omeragi} i Huski} su nakon nekoliko
mjeseci odustali od svoje inicijative.
Obojica su najprije dobili otkaze, da bi
potom sudskim odlukama bili vra}eni na
posao. Omeragi} je u me|uvremenu oti{ao
u mirovinu, a Huski} i dalje vodi Sindikat i
~ini se da je sada u boljim odnosima sa
menad`mentom FTV-a. To dokazuje i
Huski}eva podr{ka pomenutom prijedlogu
izmjene Pravilnika o kojoj Sindikat FTV-a,
uprkos uobi~ajenoj proceduri, nije bio na
vrijeme obavije{ten: unutra{nja reorgani-
SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

zacija i promjena Statuta su usvojene 28.
decembra, a Sindikat je to razmatrao tek 6.
januara. Izmijenjeni Statut ve} se uveliko
primjenjuje, uprkos tome {to ga nije potvr-
dio Parlament FBiH. No, [abi}, Soldo i
Juki} ra~unaju da je to samo formalnost, s
obzirom na obostranu podr{ku na relaciji
SDP — FTV.
Predsjednik Sindikata Mirza Huski}
ka`e da Sindikat podr`ava izmjene
Pravilnika o unutra{njoj strukturi RTV
FBiH s obzirom da je broj sektora smanjen
sa osam na ~etiri, a obim prava uposlenika
nije ugro`en na bilo koji na~in.
“Prijedlog izmjena dobili smo polovi-
nom decembra 2010., ali smo ga razmatrali
tek 6. januara na sjednici. Nismo dobili
povratnu informaciju da li je UO odmah taj
prijedlog preto~io u kona~nu odluku. [to se
ti~e Informativnog programa, po tom pri-
jedlogu je on sveden na redakcije i ljudi na
Desku su odgovorne osobe za realizaciju
dnevnih informativnih emisija. Proizvodnja
informativnih emisija de facto nije
ugro`ena“, tvrdi Huski}.
Govore}i o slu~aju Du{ke Juri{i},
Huski} ka`e da Sindikat principijelno
podr`ava vladavinu prava i da treba
provesti privremenu mjeru, “uprkos tome
{to gospo|a nikada nije bila ~lan
Sindikata“:
“Kada smo [ukrija Omeragi}, D`enana
Zolota, Adis Bakra~ i ja dobili otkaze, to su
bili drasti~ni slu~ajevi, nije ~ak dat ni
otkazni rok. To se ne mo`e mjeriti sa ovim
slu~ajevima sada, gdje neko vi{e nije {ef, pa
mu to smeta. Ta osoba (Juri{i}, op.a.) je
u~estvovala ranije u nekim stvarima protiv
Sindikata, govorila je svojedobno kako je to
STRAHOVLADA: Borba za marketinške prihode,
prešutkivanje odgovornosti članova bivše uprave za
nagomilane dugove, te više nego očigledna politička
pristrasnost urednika dovele su do toga da su
međuljudski odnosi unutar FTV-a gori nego ikada
jednonacionalni sindikat i sli~no, i zato smo
mo`da malo vi{e uzdr`ani kad je taj slu~aj u
pitanju. Jednostavno, ona ‘ganja’ mjesto
{efice i to je cijela pri~a. Sada je na poziciji
urednika-producenta i to je neznatno manja
plata od one koju je imala ranije. Ali bez
obzira na to, mi smo poslali i dopis
Helsin{kom komitetu u kojem smo naglasili
da podr`avamo vladavinu prava i {to se
Sindikata ti~e, neka se provede privremena
mjera“, nagla{ava Huski}, te dodaje kako
nije ta~no da se Du{ki Juri{i} onemogu}ava
pravo na rad, ve} da “ona sama ne `eli
sara|ivati sa svojim kolegama“.
“Sindikat je u proteklih nekoliko godina
imao vrlo te{ku komunikaciju sa aktuelnim
10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
HAD@IOMEROVI] SULEJMANU TIHI]U
“Sram te bilo, ti si Dodikova
(š)pijunčina!“
Nakon saop{tenja SDA u kojem se
zahtijeva da se “zaustavi neprofesional-
nost Bakira Had`iomerovi}a i daljnja
degradacija FTV kao javnog servisa“,
uredni{tvo Federalne televizije reagovalo
je saop{tenjem u kojem navode kako je cilj
“kombiniranih nacionalisti~kih udara iz
Banje Luke i Mostara, a odnedavno i iz
Sarajeva, uni{titi FTV kao jedini multiet-
ni~ki javni medij u ovoj zemlji“.
POLITI^KO-MEDIJSKI
POLITI^KO-MEDIJSKI
(NE)PRIJATELJI
(NE)PRIJATELJI
Sulejman
Sulejman Tihi}
Tihi} ii Bakir
Bakir Had`iomerovi}
Had`iomerovi}
menad`mentom i to je ~injenica. Puno nam
je trebalo da ih uvjerimo da moraju
po{tovati ve}inski Sindikat kao partnera i
~ini mi se da se sada stvari malo pomjeraju
u pozitivnom pravcu. Nama je krajni cilj
dovr{iti proces sistematizacije, napraviti
kolektivni ugovor i zavr{iti tu pri~u. Onda
se ne bi de{avali ni slu~ajevi Juri{i}, ni
Huski}, ni Omeragi}...“, zaklju~uje Mirza
Huski}.
Brojne su nepravilnosti i zloupotrebe
polo`aja u radu menad`menta FTV-a, pa i
kada je rije~ o imenovanju pojedinih osoba
na vode}e funkcije. Imenovanje D`emala
[abi}a za generalnog direktora u avgustu
2008. tako|er je nezakonito, s obzirom da
LUD, ZBUNJEN, KORUMPIRAN
Kako saznaje “SB“, Had`iomerovi} je
iste ve~eri (utorak, 8. februara), bijesan
zbog “napada“ SDA na Federalnu televiziju
i njegovu li~nost, uputio nekoliko SMS
poruka Sulejmanu Tihi}u. U prvoj poruci,
Had`iomerovi} je Tihi}u napisao kratko i
jasno: “Sram te bilo!“ Drugi SMS bio je
ne{to konkretniji: “Ti si Dodikova
pijun~ina“ – poru~io je Had`iomerovi}
lideru SDA. 
[abi} do tada nije imao apsolutno
nikakvog iskustva na rukovode}im pozici-
jama. U ~lanu 35. tada{njeg Statuta bilo je
jasno navedeno: minimalno pet godina
radnog iskustva na rukovode}oj poziciji u
struci; no, Slavo Kuki}, jo{ jedna neza-
slu`eno pozicionirana “siva eminencija“
javnog servisa, iz konkursa za izbor gene-
ralnog direktora “prigodno“ je izbrisao
ovaj uvjet. Pri tome, novi Upravni odbor
koji je “naslijedio“ Kuki}a i ostale nikada
nije ponovo raspisao konkurs za gener-
alnog direktora, {to su po Zakonu bili
obavezni u~initi. Borba za marketin{ke pri-
hode, svjesno pre{utkivanje odgovornosti
~lanova biv{e uprave, pomenutog hercego-
va~kog de`urnog sociologa Kuki}a,
Jasmina Durakovi}a i Mirsada ]ati}a za
nagomilani dug od 30 miliona KM, te vi{e
nego o~igledna politi~ka pristrasnost ured-
nika ovog javnog servisa, koja je kulmini-
rala sa po~etkom pro{logodi{nje predi-
zborne kampanje, dovele su do toga da su
me|uljudski odnosi unutar FTV-a gori
nego ikada. Dok “obi~ni“ novinari imaju
prosje~ne pla}e od 800 do 1.000 KM, 
49
 MRAK U “SIVOM DOMU”

KO JE KOGA UCJENJIVAO

Svetlana Cenić prije pet godina u intervjuu za “SB“

optužila Slobodana Vaskovića za reket!
Kredibilitetu FTV-a u javnosti dodatno
su na{tetile i aktuelne optu`be za reket na
ra~un Had`iomerovi}a i banjalu~kog repor-
tera magazina 60 minuta Slobodana
Vaskovi}a. Nekoliko mjeseci prije nego {to
je u Nezavisnim novinama objavljen fa-
mozni dopis INA-e, grupa dioni~ara HT
Mostar je u krivi~noj prijavi protiv
dvanaesto~lane grupe zbog milionske
pronevjere, koju su podnijeli i agenciji SIPA
i Tu`ila{tvu BiH, optu`ila i biv{eg predsjed-
nika UO HT-a i UO FTV-a Slavu Kuki}a, ali
i Bakira Had`iomerovi}a, Sanjina Be}i-
ragi}a i Zvonimira Juki}a, tvrde}i da su tro-
jica novinara reketirali ljude u iznosima od
pet do 20 hiljada eura, ukoliko ne `ele da se
o njima objave kompromituju}i materijali.
I dok su ve}ina ljudi bliskih Had`iom- EGO I
erovi}u, pa i oni sa kojima ne dijeli iste NOVAC
stavove, uvjereni da je cijela afera oko INA Slobodan
MOL-a fabrikovana i da Bakir nije tra`io niti Vaskovi} i
uzeo novac, njegov saradnik Vaskovi} i Svetlana Ceni}
dalje je “pod opravdanom sumnjom“.
Zanimljivo je da je u intervjuu koji je dala za da ucenjuje. Kada je na red do{ao i izbora na{e Vlade, rekla sam Vaskovi}u
na{ magazin polovinom 2006. godine ^avi}, onda je problem preba~en meni. da ja para vi{e nemam i da ne mogu da
Svetlana Ceni}, biv{a ministrica finansija u Odvratni su mi ljudi koji ruju po privat- iznalazim sume koje njemu trebaju. Ni
Vladi RS-a, tako|er govorila o Vas- nom `ivotu. Predsednik ^avi} me je mesto ministra finansija, uostalom, to
kovi}evim “reketa{kim“ sklonostima, dok je zamolio da mu pomognem. Ta se ne dozvoljava. Odmah sam osvanula u
jo{ bio glavni urednik lista Patriot. pomo}, naravno, sastojala u novcu jer najpogrdnijem obliku na naslovnoj
“Desilo se da je Slobodan Vaskovi} to je jedino {to Vaskovi}a interesuje, strani“, ispri~ala je u intervjuu za “SB“
po~eo da upotrebljava sve {to je znao i pored vlastitog ega. Neko vreme nakon Svetlana Ceni}. 

 rukovodioci Federalne televizije pojedi-

na~no zara|uju mjese~no i do 2.500 KM.
No, ni to im, izgleda, nije dovoljno, pa su
se odlu~ili dodatno osigurati u slu~aju da
uskoro ostanu bez fotelje.

VLA[I]KI SASTANCI
Na nedavno odr`anom sastanku na
Vla{i}u, kojem su prisustvovali D`emal
[abi}, Zvonimir Juki}, predsjednik
Upravnog odbora Igor Soldo i Adnan Bilal,
osim mozganja o tome kako onemogu}iti
povratak Du{ke Juri{i} na posao, vode}i
ljudi FTV-a odlu~ili su uvesti odre|ene
“za{titne mjere“ za ~lanove uprave, to jest
za same sebe. U panici od toga {to bi se
moglo dogoditi u narednih nekoliko mjese-
ci i ho}e li uspjeti zadr`ati svoje sada{nje
pozicije, [abi}, Juki}, Soldo i Bilal “unapri-
jedili“ su vlastite ugovore o radu i odlu~ili
da si pove}aju plate za 500 do 1.000 KM, te
ujedno dogovorili kako }e godinu dana
nakon razrje{enja sa du`nosti primati isti
iznos li~nog dohotka kao sada - ba{ kao POSLU[NI DIREKTOR I BIV[I PREDSJEDNIK
(biv{i) parlamentarni poslanici. D`emal [abi} i Slavo Kuki}

50 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.


I dok su ~elni ljudi Televizije preokupi-
rani razmi{ljanjem o tome kako zadr`ati
trenutne pozicije i pri tome zaraditi {to vi{e
novca, na ovom javnom servisu jo{ od ljetos
vlada kadrovsko rasulo. Sve je po~elo sa
osnivanjem privatne televizije TV1, te
masovnim prelaskom novinara, urednika i
voditelja FTV-a na novoformiranu televiziju.
Sa FTV-a na TV1 do sada je pre{lo ~ak
jedanaest novinara i saradnika, me|u kojima
i nekada{nja “za{titna lica“ Federalne tele-
vizije, poput Nikoline Veljovi} i Ognjena
Blagojevi}a. Biv{i urednik i reporter
magazina 60 minuta Sanjin Be}iragi} tada je
optu`en da je lobirao za prelazak svojih
kolega na TV1, nakon ~ega je smijenjen sa
mjesta {efa Deska Informativnog programa.
Nedugo zatim Be}iragi} je dao otkaz i
tako|er pre{ao na TV1. No, dobro upu}eni
tvrde da je Be}iragi} u cijeloj pri~i bio samo
kolateralna {teta, te da zasluge za masovni
“prebjeg“ urednika i novinara sa FTV na
TV1 zapravo pripadaju Zvonimiru Juki}u,
koji je ina~e na FTV-u ozlogla{en kao pri-
jatelj i blizak saradnik Safeta Oru~evi}a.
Pou~eni primjerima Juri{i}ke i Be}ira-
gi}a, koji su se kao osobe na visokim ured-
ni~kim funkcijama “zamjerili“ upravi FTV-a
i zavr{ili tako kako su zavr{ili, u strahu da
ne dobiju otkaze, ve}ina uposlenika za sada
su samo pod uvjetom anonimnosti spremni
govoriti o strahovladi u ovom javnom
servisu. Predsjednik Upravnog odbora
Soldo nedavno je uposlenima e-mailom
proslijedio Eti~ki kodeks, u kojem ih pod-
sje}a da se svako njihovo obra}anje javnos-
NOVE NADE, NOVE SNAGE
Elma Kazagić i Vlado Marić, nove
reporterske “perjanice“ FTV-a
Odlazak brojnih novinara i urednika
menad`ment FTV-a nadomjestio je novim
TV licima, me|u kojima se u posljednje vri-
jeme posebno isti~u Elma Kazagi}, Vlado
Mari}, Darjan Babi}... Elma Kazagi}
do{la je na FTV po preporuci direktora
D`emala [abi}a i ubrzo se, uz [abi}evu
podr{ku, nametnula kao jedan od glavnih
reportera-voditelja u programu FTV. Prije
nego {to je zablistala na javnom servisu,
Kazagi}ka je radila na RTV Gora`de i na
TV Hayat, a najve}i “uspjeh“ u karijeri ost-
varila je 2005. godine kada joj je ministar
BPK Salko Obho|a{ dao kompliment
rekav{i da ima “lijepe o~i, kao more u
pli}aku“ - {to je, dakako, protuma~eno kao
brutalni napad na novinarsku slobodu i
integritet. Uglavnom, novinarka sa o~ima
“kao more u pli}aku“ sada na FTV vodi
dijalo{ku emisiju Odgovorite ljudima i iz
10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
SVI ZA VLADAVINU PRAVA I ZAKONA
Biv{a urednica danas nepostoje}eg Informativnog programa FTV-a Du{ka Juri{i} i
predsjednik Sindikata Mirza Huski}
ti tretira kao te{ka povreda radne discipline,
zbog koje slijedi otkaz.
“Oni `ele poslati vrlo jasnu poruku:
ukoliko budete tu`ili FTV, dogodi}e vam se
ono {to se dogodilo Du{ki Juri{i}“, ka`e
Juri{i}eva.
“Dok se [abi} na svojoj televiziji hvali
kako je nakon toliko godina pozitivno
poslovao, zaposlenici mu sve lo{ije `ive.
sedmice u sedmicu sabla`njava gle-
dateljstvo svojim neznanjem, bahato{}u i
primitivno-histeri~nim ispadima kojima
neumorno maltretira sagovornike. [to se
ti~e Dnevnika 2, uredni{tvo FTV-a ocijenilo
je valjda da bi objektivni nedostatak
hrvatskog kadra trebalo nadomjestiti isti-
canjem u prvi plan voditelja Darjana
Babi}a i novinara-reportera Vlade Mari}a.
Puni potencijal neustra{ivog novinara-
istra`iva~a mladi Mari} pokazao je
nedavno za vrijeme evakuacije bh. dr`avlj-
ana iz Egipta, koju je FTV prenosila “sa
lica mjesta“: ta~nije, reporterska ekipa
FTV-a na ~elu sa Mari}em je pet-{est sati
sjedila u praznom avionu na aerodromskoj
pisti u Kairu, za~u|eni {to se “odavde ne
vide nikakvi neredi“, sve dok se stotinjak
bh. dr`avljana nisu ukrcali u avion – i polet-
jeli prema Sarajevu. 
LUD, ZBUNJEN, KORUMPIRAN
No, to njemu ne smeta da umjesto ~etiri
godine starog Forda, za svoj dolazak na
posao i slu`bena putovanja kupi novi
Citroen Picasso. Sasvim slu~ajno, isti tip
vozila privatno su kupili i Adnan Bilal i
Ada Kulenovi}, direktorica Weba RTV
FBiH. Naravno, [abi}u nije palo na pamet
da pozitivno poslovanje iskoristi za
vra}anje dugova prema BHRT-u, a predmet
je na sudu“, navodi se, izme|u ostalog, u
pismu grupe uposlenika FTV-a koje je
stiglo na adresu na{e redakcije.
POLITI^KI “FLEKSIBILNI“
Prosje~nog gledaoca, me|utim, ne zani-
maju previ{e ni me|usobne (op)tu`be, ni
izmjene Statuta, ni politika, pa ~ak ni sum-
njivi finansijski poslovi. Zanima ga da za
pretplatu koju redovno pla}a od svog
javnog servisa, prvenstveno kada je u pita-
nju informativni segment, dobije objekti-
van i kvalitetan program. Na`alost, ~ini se
da Federalna televizija u posljednjih godinu
dana tone sve dublje, u svakom smislu.
“Moj najve}i strah je da ovi retrogradni
procesi vi{e ne}e biti popravljivi. Do una-
trag {est mjeseci, mislila sam da se jo{
ne{to mo`e u~initi. FTV }e na kraju biti
prepu{tena jednoj sivoj masi ljudi bez novi-
narskih talenata i prave ambicije, koji ni{ta
u profesionalnoj karijeri nisu postigli, ali su
vrlo prilagodljivi. Ne postoji nijedna opcija,
od Milorada Dodika do Fahrudina
Radon~i}a, kojoj se oni lako ne}e prilagodi-
ti. To vi{e nema veze sa principima profe-
sionalnog novinarstva, a manji broj ~asnih
izuzetaka me|u novinarima tu ne mo`e
ni{ta uraditi“, zaklju~uje Du{ka Juri{i}. 
51
EKSKLUZIVNO IZ TURSKE

ANTALYA
U proteklih desetak godina rivijera turske Antalyje postala je najpopularnije i
najpoželjnije odredište nogometnim ekipama Evrope za pripreme tokom zimske
pauze; reporteri “Slobodne Bosne“ bili su jedini novinari iz BiH koji su ušli u
najskuplje hotele Antalyje u kojima se tokom godine priprema 1.500
nogometnih ekipa iz cijele Evrope

ZIMSKA NOGOMETNA ]ABA

Pi{e: NEDIM HASI] predvorjem, {ankom i prodavnicama mini- tako|er na pripremama. “Ovo je zaista
Foto: MARIO ILI^I] jaturna je izvedba Crvenog trga ukra{enog najbolje mjesto na svijetu za pripreme

D
evet je sati ujutro i kroz predvor-
je luksuznog Topkapi palacea
`ure desetine nogometa{a. Pored
jednog od dvadesetak bazena
pje{~anom stazom neki se
spu{taju do savr{eno pod{i{anog nogome-
tnog terena. Drugi ulaze u autobus koji ih
vodi do desetak kilometara udaljenog sport-
skog centra. Deset travnatih terena, mali
stadion i dva terena sa umjetnom travom na
kojima treniraju samo ekipe iz Rusije. “Oni
igraju utakmice svog prvenstva na tim
terenima, zato i treniraju na plasti~noj
travi“, pri~aju nam A dnan i E dis
Dizdarevi}. Obojica su iz Novog Pazara,
Adnanov brat Emir jedna je od najpoznati-
jih i najmo}nijih osoba u Antalyji. Emir je
suvlasnik agencije koja u Antalyju tokom
zime organizira pripreme nogometnih ekipa
iz isto~ne Evrope a Adnan i Edis mu tri
mjeseca poma`u u poslu. Doma}ini su i
nogometa{ima banjalu~kog Borca koji su u
Antalyji ve} pet dana. “Savr{eno mjesto za
pripreme. Savr{eno. ^ovjek ne mo`e
nina{ta na}i primjedbu. Sve {to nam treba
imamo“, ka`u nam, dok gledamo trening sa
njihovim doma}inima Dizdarevi}ima,
Vlado Jagodi} i Darko Ljubojevi}, trener i
sportski direktor Banjolu~ana.
kopijama antiknog namje{taja ruskih care- ekipa“, ka`e nam Nermin [abi}, direktor
va i velikim izborom u hotelskim zeni~kog ^elika. “Doslovce iz sobe iza|ete
du}anima. U predvorju se mije{aju trenerke na teren, imamo na raspolaganju pet terena
ekipa sa svih strana svijeta. “Pazi, odavde i mali stadion, vrijeme je odli~no. Mi smo
ne mora{ nigde da izlazi{, nigde. Sve ima{, pro{le godine bili u Puli i uspjeli smo samo
bazene, teretanu, internet... Raj na zemlji“, jednom iza}i na teren. Kada padne ki{a,
poja{njava za {ankom nogometa{ srbi- zabranjeno ga je koristiti. Ovdje toga nema,
janske Jagodine igra~u ukrajinske Tavrije. ja~e su ekipe s kojima igramo utakmice a i
Igra~i Rudara iz Pljevalja i Zete iz jeftinije je nego u Hrvatskoj.“ Sve ove
Golubovaca potvrdno klimaju glavom, ekipe iz isto~ne Evrope u Antalyju je sa
okre}u}i se istovremeno za zgodnim svojim poslovnim partnerom, Kosovarom
bjeloruskim odbojka{icama koje su tu Kenanom Kurte{om doveo Emir Dizda- 
SAVR[ENI
SAVR[ENI USLOVI
USLOVI TOKOM
TOKOM ZIME
ZIME
Biv{i
Biv{i reprezentativac
reprezentativac BiH
BiH Vedin
Vedin Musi}
Musi}
odlu~io
odlu~io je
je sa
sa zeni~kim
zeni~kim ^elikom
^elikom uu Antalyji
Antalyji
produ`iti
produ`iti svoju
svoju igra~ku
igra~ku karijeru
karijeru

UGO\AJ RUSKIH CAREVA

Nogometa{i banjalu~kog Borca i
zeni~kog ^elika smje{teni su, sa jo{ dvade-
setak srbijanskih, hrvatskih, rumunskih,
ukrajinskih ekipa u luksuznom zdanju
Najfrekventniji sportski centar
hotela Kremlin, replike moskovskog
Kremlja koji zajedno sa Topkapi palaceom, svijeta vode dva Bošnjaka, Emir
kopijom istanbulske sultanske pala~e, broji
tri hiljade kreveta. Unutra{njost hotela, sa Dizdarević i Kenan Kurteš
52 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.
 SB NA NAJSKUPLJIM NOGOMETNIM TERENIMA EVROPE

D@ENET ZA
SPORTSKI JET-SET
Hotel Kremlin palace u
Antalyji jedno je od najpopularnijih
mjesta za pripreme nogometnih
ekipa iz Isto~ne Evrope

10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 53

 EKSKLUZIVNO IZ TURSKE

VLADARI TURSKE RIVIJERE

Emir Dizdarevi} ovih je dana u Antalyji doma}in i nogometa{ima Crvene Zvezde koje odnedavno sa klupe predvodi Robert Prosine~ki; Kenan
Kurte{, nekada{nji urednik TV Pri{tina, sa Emirom Dizdarevi}em vodi agenciju za organizaciju priprema klubova sa istoka Evrope

 revi}, rodom iz Bijelog Polja. Emir je
nakon okon~anih studija u Sarajevu 1992.
godine doselio prvo u obli`nju Alanyu a
prije desetak godina stalno se nastanio u
Antalyji kada je razvio posao sa priprema-
ma ekipa. “Ima puno ja~ih agencija od na{e
ovdje, ali smo mi najja~i igra~i kada su u
pitanju ekipe sa istoka Evrope“, pri~a Emir.
“Ve} godinama imamo izvanredne odnose
sa svim klubovima u regiji i poku{avamo ih
dovesti ovdje po najboljim cijenama koje
mo`emo ponuditi. Sretni smo {to nam ove
godine dolaze i ekipe iz Bosne, a dragi gosti
su nam bili igra~i Sloge iz Gornjeg Vakufa.
Oni su tu bili prije dvije godine, bile su im
to prve pripreme u `ivotu i bili su nam naj-
dra`i, pazili smo ih kao da su madridski
Real.“ Svake godine, pri~a Emir, kroz
Antalyju pro|e oko 1.400 sportskih ekipa, a
tokom februara u hotelima na rivijeri,
kojom vo`nja autobusom traje sedam sati,
boravi oko 500 nogometnih klubova.
tamo je radio kao novinar TV Pri{tina sve
do 1999. godine kada je odselio u Tursku.
Prvo u Izmir gdje je bio urednik na EGTV
a onda u Antalyu gdje sa Emirom vodi
posao sa sporta{ima. Kremlin palace njiho-
va je baza, ovaj je hotel sinonim uspjeha
turskog turizma. Jer, dok primjerice na
Jadranu tokom zime hoteli ne rade, Antalya
u zimskim mjesecima od turizma zaradi
milijardu eura. Tu ne borave samo sporta{i,
bogati penzioneri iz zapadne Evrope ovdje
na more zaista idu zimi. Zakupe apartmane
na tri mjeseca, jer im je jeftinije `ivjeti tu u
hotelu nego naprimjer u Njema~koj.
U proteklih desetak godina Emir i
Kenan u Antalyju su doveli ~ak i klub iz
Sjeverne Koreje. Japanci, Ukrajinci, Srbij-
anci, Rumuni, Hrvati... njihovi su vjerni
TOPKAPI PALACE
Kompleks u kojem se pripremaju
igra~i zeni~kog ^elika
gosti koji se svake godine vra}aju u
Antalyju u njihovom aran`manu. No, raz-
govarati sa njima dvojicom gotovo je pa
nemogu}a misija. Svaku re~enicu prekida
poziv na mobitel, na blackberry sti`u
mailovi, razne molbe i pitanja. Emir orga-
nizira ulazak novinara na press konferenci-
je zagreba~kog Dinama, sre|uje avionske
karte igra~ima koji se iz raznih razloga
vra}aju ku}i ranije sa priprema, poma`e
direktoru Hajduka prona}i smje{taj za pri-
jatelje iz Splita. “Ludilo, jer druga~ije to ne
mo`emo nazvati, traje tri mjeseca i Kenan i
ja skoro da ne spavamo. Ali smo ponosni
jer smo u ovom poslu stekli toliko prijate-
lja da se zaista osje}amo prebogatim osoba-
ma.“ Dok Emir obilazi ekipe na terenima i
hotelima, sa dva mobitela u ruci i

VELIKA ^ETVORKA NA OKUPU

Prije desetak godina, oko Antalyje su
bile mo~vare no sada se na kilometre duge
pje{~ane pla`e naslanjaju kompleksi sa
sportskim terenima koje koriste gotovo svi
klubovi svijeta. “Cijene su ono {to Tursku
izdvaja od konkurencije“, pri~a nam Kenan
Kurte{, koji je sa Emirom suvlasnik agenci-
je Cooltour. “Po osobi, to je od 35 do 150
eura dnevno, ovisno o hotelu u kojem
borave. U tu cijenu uklju~en je all inclusive
smje{taj u hotelu, prevoz i kori{tenje terena
te garantiranih pet prijateljskih utakmica.
Takvu ponudu zasad ne mo`ete imati
nigdje u Evropi.“ Kenan je ro|en u Pri{tini,

54 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

 SB NA NAJSKUPLJIM NOGOMETNIM TERENIMA EVROPE
punja~em, jer mu baterija traje tek nekoliko
SPORTSKI CENTAR EVROPE sati, Kenan dogovara dolazak Kineza,
Svaki bolji hotel u Antalyji ima kompleks sa
Japanaca, Rusa, Crnogoraca. Poma`e i to
nekoliko nogometnih terena
{to govori pet jezika, turski mu je ve} godi-
nama kao maternji. “Na{a agencija ima
pedesetak klubova koji su nam stalni klijen-
ti, organiziramo tokom zime oko 150 utak-
mica i dolazak nekoliko hiljada ljudi“, ka`e
Kenan. Turci su takozvani nogometni turi-
zam smislili kako bi svoje hotele popunili
tokom zimskih mjeseci. Isprva ih je vodila
ideja da postanu konkurencija [paniji i
Gr~koj, sada su oni vode}i u tom poslu.
Antalya je ve} desetak godina omiljeno
odredi{te za turiste iz Evrope, Rusije,
biv{ih dr`ava SSSR-a te skandinavskih
zemalja. Ovdje svake godine ljetuje tri mili-
ona Nijemaca i Rusa te oko pola miliona
Ukrajinaca. Ove godine o~ekuju jo{ bolje
rezultate. “Zbog de{avanja u Egiptu i
Tunisu zapadne agencije su gotovo sve svoje
turiste koji su planirali ljetovati u tim zem-
ljama preusmjerili u Tursku“, poja{njava
Kenan. Rusima je ipak podre|eno najvi{e
stvari u Antalyji. Na ulicama i prodavnica-
ma su natpisi na ruskom, najbolji su
potro{a~i jer novac koji oni ostave u shop-
pingu ~ini 50 posto prihoda u toj regiji.
Kupuju kao sumanuti sve {to stignu, pose-
bice nakit i odje}u. Zbog njih je, recimo, u
luksuznom Rixos resortu, u koji smo,
nakon temeljitog pregleda za{titara, mogli
u}i samo zahvaljuju}i poznanstvu s
Emirom Dizdarevi}em, otvorena draguljar-
nica Lydion u kojoj se prodaje nakit vri-
jedan i do pola miliona eura. Rixos je
~etrdesetak kilometara vo`nje od Antalyje,
u Beleku gdje se priprema nekada{nja veli-
RIXOS PREMIUM ka ~etvorka jugoslovenskog nogometa.
Dan nogometa{a Rixos premium resort dom je nogometa{a
Dinama u ovom zagreba~kog Dinama , predvo|enih
superluksuznom Vahidom Halilhod`i}em. Desetak kilo-
hotelu ko{ta metara dalje je Calista u kojoj se sprema
150 eura
beogradska Crvena Zvezda a koji kilometar
dalje su treninzi i pripremne utakmice
Partizana i splitskog Hajduka. Tokom ljeta
PLA@E ANTALYJE najjeftinije no}enje u Rixosu stoji 200 eura.
Nogometni tereni naslonjeni su na
kilometarski duge pje{~ane pla`e Dinamo po osobi pla}a 150 eura, za {ta
nogometa{i hrvatskih prvaka, osim terena,
autobusa i pripremnih utakmica, dobiju
spavanje u sobi od 40 kvadratnih metara,
wellness koji se prostire na ~ak 4.500
kvadratnih metara, ~etiri hotelska restorana,
golf terene i shopping ulicu u kojoj se
nalaze proizvodi vode}ih svjetskih brando-
va, kafi}i, pubovi, disco... Sve su to sadr`aji
resorta opasanog visokom ogradom, ram-
pom i fizi~kom za{titom u kojem se mo`e
iznajmiti i limuzina s voza~em, privatni
avion dok su u ponudi rent a car agencije
Ferrari, Porsche i sli~ni egzoti~ni automo-
bili. Zbog toga su ovdje na pripreme
dolazili njema~ki Werder i Hertha, ukrajin-
ski Shaktar, moskovski CSKA, a Emir i
Kenan sada pro{iruju svoj posao i po~inju 

10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 55

 EKSKLUZIVNO IZ TURSKE
BOSANCI U ANTALYJI
Ovih dana na pripremama su nogometa{i Borca, ^elika i Sarajeva; najsimpati~nija ekipa koja je ovdje ikad gostovala bila je Sloga iz Gornjeg Vakufa
 sura|ivati i sa reprezentacijama. “Idu}eg
mjeseca organiziramo prijateljske utakmice
reprezentacija Bolivije i Estonije, okre}e-
mo se i tom tr`i{tu jer smo zahvaljuju}i
trudu svih ovih godina do{li na dobar glas“,
pri~a Emir. “Jedina smo agencija koja ima
UEFA licencu za organiziranje utakmica,
tako da na nas svi gledaju ozbiljno i upot-
punosti nam povjere organiziranje svih
aktivnosti. Utakmice }e se igrati na terenu
Merdan stadiona, gdje je igrala i
reprezentacija BiH protiv Poljske.
Zanimljivo je da smo organizirali gostovanje
Partizana kada je igrao utakmice Lige prva-
ka i Kupa UEFA u Turskoj. Nakon tog smo
dobili dosta ponuda ostalih klubova za isti
posao.“
OSTAV[TINA TURGUTA ÖZALA
Hotelijerski bum u Turskoj kreiran je
sredinom ‘80-ih godina pro{log stolje}a a
najve}e zasluge za razvoj svjetlosnom brzi-
nom ima biv{i predsjednik i premijer
Turgut Özal, kojega hotelijeri u Antalyji
stavljaju u istu ravan s Kemalom
Ataturkom. Sve je po~elo kada je Vlada na
~elu s Özalom stvorila preduvjete za ula-
ganje u turizam. Turska je subvencionirala
kredite za turisti~ke projekte koje su
ve}inom pokretali sami Turci, ali posljed-
njih godina investitori su sve vi{e Rusi,
Ukrajinci, Kazahstanci, Nijemci... Turcima
se to nimalo ne svi|a pa su uveli pravilo po
kojem inozemni investitor mo`e imati
najvi{e deset procenata vlasni~kog udjela u
turisti~kim projektima. Vlada je davala
besplatne koncesije na zemlji{te, a zauzvrat
uzimala jedan posto prihoda hotelijera, a
bilo je i drugih subvencija i stimulacija.
Kad se uvidjelo da bi obala mogla postati
prenapu~ena hotelima, besplatno zemlji{te
je ukinuto i danas od hotela dr`ava ubire
pristojan porez. Prema stopi povrata na ula-
ganja Turska je trenuta~no vode}a na svije-
tu. Turizam generira ~etrdeset drugih zani-
56
NERMIN ŠABIĆ:
“Doslovce iz sobe izađete
na teren, imamo na
raspolaganju pet terena i
mali stadion, vrijeme je
odlično. Mi smo prošle
godine bili u Puli i uspjeli
smo samo jednom izaći na
teren. Jače su ekipe s
kojima igramo a i jeftinije
je nego u Hrvatskoj“
manja i zara|eni novac ne ostaje u hotelima
ve} ide dalje dobavlja~ima i svim
pru`ateljima usluga. Svi u Antalyji `ive od
turizma a tome je doprinijela i ~injenica da
stopa poreza u ovoj zemlji iznosi niskih
osam procenata. Pored toga, dr`ava zimi
umjesto hotelijera pla}a radnicima porez i
doprinose. U vrijeme vladavine Turguta
Özala, koji je otvorio zemlju kapitalizmu i
stranom kapitalu, prosje~na godi{nja stopa
gospodarskog rasta iznosila je 5,2 posto.
Njegova ideja je bila da Tursku zrakom
pove`e sa svakom svjetskom metropolom i
zato Turska danas ima razvijenu mre`u
redovnih avionskih linija. Antalya bilje`i
devet miliiona no}enja godi{nje, a to su sve
gosti koji u grad sti`u avionima. Ukupna
zarada od turizma godi{nje iznosi deset
milijardi eura. Prosje~na cijena hotela koji
se grade na ovoj rivijeri iznosi oko 30 mili-
ona eura i gradnja se ne zaustavlja ni tokom
zimskih mjeseci. “Danas Turska ima jedan
druga~iji problem, ali ne sumnjam da }e i to
znati rije{iti“, pri~a Kenan Kurte{. “Naime,
toliko brzo su gradili hotele da u isto vri-
jeme nisu stizali educirati kadar koji }e
raditi u tim hotelima. Jedan je podatak
zaista fascinantan. Samo Antalya ima oko
300 hotela sa pet zvjezdica, {to je vi{e nego
u cijeloj [paniji, koja je mo`da najve}a
turisti~ka sila, ali turskim hotelima nedosta-
je kvaliteta. Ipak, to je zemlja koja svoj
prosperitet duguje strate{kim projektima
edukacije mladih, tako da ne sumnjam da
}e veoma brzo rije{iti i taj problem koji im
se pojavio posljednjih godina.“ Antalya se
ponosi i hotelom koji je drugi najskuplji na
svijetu, odmah nakon hotela u Dubaiju.
Rije~ je o Mardan palaceu ~ija je gradnja
stajala vrtoglavih milijardu i 200 miliona
eura. Investitor je ruski tajkun azerbejd`-
anskih korijena Telman Ismailov koji se
zbog tog ulaganja sukobio sa svojim dosko-
ra{njim prijateljem, ruskim premijerom
Vladimirom Putinom. Putin je, naime, bio
bijesan zbog toga {to je Ismailov hotel
odlu~io graditi u Turskoj, a ne u Rusiji.
Telmanov sin Sakhran potpredsjednik je
Tereka iz Groznog, ~e~enskog nogometnog
kluba koji se ovih dana tako|er priprema u
Antalyji i ~iji je trener nedavno postao
~uveni Holan|anin Ruud Gulit. Mardan,
kojeg je Ismailov nazvao po svom ocu,
hotel je sa sedam zvjezdica a u njegovom
sklopu je i stadion na kojem je na{a
nogometna reprezentacija nedavno igrala
prijateljsku utakmicu sa Poljacima. UEFA
im je besplatno dala projekat stadiona sa
desetak hiljada sjede}ih mjesta ~ija je grad-
nja ko{tala sedam miliona eura. Mardan
ima svoje ogromno golf igrali{te a trenutno
se pored Palacea gradi takozvani nogomet-
ni hotel koji }e koristiti isklju~ivo sporta{i.
“Hotel }e biti povezan sa terenom i u sebi
}e imati sve {to je potrebno za pripreme“,
zaklju~uje Kurte{. “Sobe za masa`u, tere-
tane, kuhinju koja }e kuhati jela isklju~ivo
po receptima nutricionista. Bi}e to raj za
sporta{e, ne{to {to ne postoji niti u jednoj
zemlji na svijetu.“ 
SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.
GOOGLEARTPROJECT.COM

Od 1. februara “Google” je lansirao novu stranicu na kojoj je moguće virtuelno

prošetati prostorijama nekih od najvećih svjetskih muzeja; djela koja se čuvaju u
sedamnaest muzeja svijeta, od Berlina, Londona, Firence, Madrida, Praga, preko
Moskve do Njujorka sada se mogu na internetu pogledati besplatno a neka
odabrana djela moguće je istraživati do najsitnijih detalja, ranije
nevidljivih ljudskom oku
DOSTUPNA
JEDNIM KLIKOM
Londonska
Tate Gallery

REMEK-DJELA IZBLIZA
Pi{e: ADISA BA[I] Google nudi besplatni virtuelni

R
edovi su obi~no ogromni, a
~ekanje na ulazak u neki ~uveni
muzej ili galeriju mo`e potrajati
satima. Dobar dio kratkih posjeta
nekom gradu ~esto se protra}i ba{
u takvim ~ekanjima. Uvijek su tu i neprijat-
nosti oko ostavljanja svih mogu}ih i
nemogu}ih stvari na ulazu, sigurnosne
provjere, rama`ena dje~urlija koja jure
okolo... Nezaobilazni su i suvi{e entuzi-
jasti~ni turisti koji do u beskona~nost pozi-
raju ispred nekog dragocjenog eksponata
iako je fotografisanje zabranjeno, i iako su
brojni drugi ljudi proputovali pola svijeta
da bi pogledali ba{ tu umjetninu a ne lice sa
izvje{ta~enim osmijehom koje ga zaklanja.
Svi ljubitelji likovne umjetnosti koji
u`ivaju u obilascima muzeja i galerija
obilazak sedamnaest svjetskih muzeja
barem jednom su do`ivjeli neku od nabro-
janih frustriraju}ih situacija. U velikim
muzejima se tako|er lako izgubiti. Umjesto
tra`ene anti~ke figurice posjetilac mo`e
zavr{iti gledaju}i sasvim nerazumljivu
modernu izlo`bu ili provesti pola sata tra-
gaju}i za predizajniranim i predobro
skrivenim vratima toaleta.
NOVI POGLED
NA UMJETNOST
Svega toga po{te|eni su posjetioci
muzeja koji se umjesto za stvarni, odlu~e za
virtuelni svijet: Google je od prvog febru-
ara pokrenuo novu stranicu googleartpro-
ject.com na kojoj je omogu}en obilazak
sedamnaest svjetskih muzeja. Metropolitan,
Tate Gallery, Smithsonian, Van Goghov
muzej, Uffizi, MoMA, Versailles, Ermita`,
pogled u unutra{njost ovih veli~anstvenih
institucija sada je nadohvat ruke.
Ideja za ovaj projekat nastala je za-
hvaljuju}i Googleovom pravilu da za-
poslenici dvadeset posto svog radnog vre-
mena mogu provesti bave}i se ne~im {to
ina~e nije njihovo polje zanimanja. Amit
Soot, googleovac porijeklom iz Indije, veli-
ki je zaljubljenik u umjetnost i on se dosje-
tio da bi njegova firma mogla ponuditi
virtuelne obilaske muzeja: “Kao dje~ak

58 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

 EKSPERIMENT U MUZEJSKOM SVIJETU

NOVI POGLED NA BOTTICELLIJEVU VENERU

Ako smo se u muzejima morali suzdr`avati da se ne unosimo sasvim uz platno (a i ~uvari bi opomenuli odve} revnosne posmatra~e), sada mo`emo
zumirati sliku dok nam se mikroskopske pukotine na boji ne u~ine duboke kao kanjoni

DVA REMBRANTA
Rembrantov Autoportret koji se ~uva u Berlinu i Povratak bludnog sina iz Sant Petersburga u
Googleovoj virtuelnoj galeriji na{li su se jedan uz drugog
sam odrastao u Bombaju i ~eznuo za obi-
lascima ovakvih muzeja koji su mi se ~inili
nedostupnim. Pomislio sam da bila dobra
ideja iznijeti na neki na~in ova djela izvan
zidova muzeja i pokazati ih ljudima {irom
svijeta.”
Virtuelni obilasci nisu novina u muze-
jskom svijetu. Ve} desetak godina neki od
velikih muzeja nude ovakve usluge, ali ovaj
put objedinjen je veliki broj institucija iz
razli~itih gradova, a pored prolaska kroz
neke prostorije muzeja, omogu}en je i
uve}an prikaz pojedinih slika i predmeta.
Ovo je svakako dobra ideja koja doprinosi
razmjeni ljudskog znanja i stvarala{tva,
ljudsku umjetni~ku ba{tinu ~ini univerzal-
nijom, ali ova usluga dovela je i do novog
na~ina gledanja na neke eksponate.
Pored velikog broja (uglavnom po
nekoliko desetina) vrijednih slika koje su
VIRTUELNI
OBILASCI MUZEJA:
Metropolitan, Tate
Gallery, Smithsonian,
Van Goghov muzej,
Uffizi, MoMA,
Versailles, Ermitaž,
pogled u unutrašnjost
ovih veličanstvenih
institucija sada je
nadohvat ruke
prikazali u dobroj rezoluciji, muzeji su dali
i po jednu sliku u ogromnoj, oko hiljadu
puta ve}oj rezoluciji od uobi~ajene. To
zna~i da u ovom trenutku svi zainteresovani
ljudi koji imaju pristup internetu mogu
sedamnaest remek-djela svjetskog slikars-
tva pogledati do najsitnijih detalja, a takav
pogled nikada ranije nije bio mogu}. Ovdje
se, dakle, ne radi samo o tome da je mogu}e
razaznati motive, boje, kompoziciju, nego
je mogu}e detaljno analizirati svaki potez
umjetnika, razabrati trag svake pojedine
dlake u slikarevom kistu!
Na sli~an na~in kao {to je filmski krup-
ni kadar revolucionarizirao pogled na ljud- 

10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 59

 GOOGLEARTPROJECT.COM
 sko lice, tako je Google art project omo-
gu}io da na slici vidimo i sitne detalje rani-
je nevidljive prostim okom. Pitanje je
dodu{e, ~emu toliko detaljan pogled na
neku sliku slu`i. Ako smo se u muzejima
morali suzdr`avati da se ne unosimo sasvim
uz platno (a i ~uvari bi opomenuli odve}
revnosne posmatra~e), sada mo`emo zumi-
rati sliku dok nam se mikroskopske puko-
tine na boji ne u~ine duboke kao kanjoni.
Rezultat je sasvim novo iskustvo
gledanja umjetni~kog djela koje nosi i
opasnost da od drveta ne vidimo {umu, da
zagledani u najsitniji detalj ne vidimo
cjelinu slike. Slike naime nisu ni pravljene
sa namjerom da ih gledamo na ovaj
dana{nji na~in, ali nova perspektiva }e
sigurno donijeti i nova otkri}a.
BLI@E NE
MORA ZNA^ITI BOLJE
Granice slike ranije su bile ome|ene
ramom ili bjelinom zida, a sada }e granice
odre|ivati rubovi na{eg monitora: otkriva-
ju}i, zumiraju}i i izrezuju}i detalje sa slike,
neizbje`no }emo i skrnaviti njenu cjelinu, a
povratak u stvarni svijet ~ini}e nam se
neobi~nim. U pravom muzeju eksponat
samo stoji, interakcija je ograni~ena, kao i
na{e perceptivne sposobnosti.
Uprave muzeja koji su se ovom projektu
priklju~ili optimisti~ne su i nadaju se da }e
se broj posjetilaca pove}ati: virtuelno iskust-
vo ne iscrpljuje potrebu da se ode u pravi
muzej. Ovakvog mi{ljenja su i u upravi nju-
jor{ke MoMA-e, i ka`u da je u proteklih
deset godina otkako pokazuju eksponate na
DO NAJSITNIJEG POTEZA KISTA:
Na sličan način kao što je filmski krupni kadar
revolucionarizirao pogled na ljudsko lice, tako je
Google art project omogućio da na slici vidimo i sitne
detalje ranije nevidljive prostim okom
internetu, posjeta njihovom
muzeju porasla, a da je
ogroman broj ljudi zbog
novog Googleovog pro-
jekta posjetio i web stran-
icu njihovog muzeja.
Snimci unutra{njosti
muzeja koji su se na{li
na novoj Googleovoj
stranici na~injeni su pro-
teklih mjeseci nakon {to bi
se institucije zatvorile za
posjetioce, otuda virtuelni obi-
lazak daje i jedinstven do-
`ivljaj praznih muzejskih IZ GALERIJE
prostorija. Slike i trodimen- UFFIZI U FIRENCI
zionalni predmeti su tako|er Caravaggiova Medusa
60
PUNI SJAJ VAN GOGHOVIH ZVIJEZDA
Remek-djela u ogromnoj rezoluciji
U skoro ~etiri stotine galerija raspo-
re|ena su djela iz sedamnaest muzeja na
stranici googleartproject.com. Muzeji se
nalaze u Berlinu, Washingtonu, New
Yorku, Pragu, Madridu, Parizu, Amster-
damu, Londonu, Moskvi, Sant Petersburgu
i Firenci. Street View tehnologija
omogu}ava panoramski prikaz, odnosno
razgledanje cijele prostorije muzeja, okre-
IZ MUZEJA
MODERNE
UMJETNOS-
TI U NEW
YORKU
Zvjezdana no}
Vincenta van
Gogha
prikazani u realnom omjeru
prema drugim eksponatima,
mo`e se vidjeti ta~an ras-
pored slika na zidovima, a
ponu|en je i poseban
spisak izabranih djela
koja se mogu uve}ati i
razgledati detaljnije.
Uz svaki izdvojeni
eksponat nalaze se i
kratke informacije o
autoru, godini i nastanku
djela, poput onih koje nalaz-
imo na zidovima muzeja.
Koliko god posjetilac ove
stranice bio skepti~an, mog-
u}nosti su ipak o~aravaju}e,
a izvjesno je da }e se u
tanje za punih 360 stepeni.
Svaki od muzeja dao je dozvolu da
se po jedno djelo prika`e u posebno
visokoj rezoluciji. U tom izboru su se
na{la i sljede}a djela: Van Goghova
Zvjezdana no} i Spava}a soba, Rembra-
ntov Povratak bludnog sina, Bottic-
ellijevo Ro|enje Venere, Manetova slika
U konzervatoriju... 
budu}nosti pove}avati i broj muzeja koji su u
ovom projektu, kao i broj djela (danas ih je
oko {est hiljada) koja }e se mo}i pogledati.
Street View tehnologija kojom smo ranije
mogli pregledati ulice i gradove {irom svije-
ta, sada omogu}ava da naprimjer dignemo
pogled prema stropu Versaillesa ili Ermita`a,
i tako na trenutak povjerujemo da smo se
zaista na{li u ovim veleljepnim zdanjima.
Neizvjesnost koju ovaj projekat
ostavlja jeste da li }e u budu}nosti ljudi
izgubiti potrebu i naviku da posje}uju
stvarne muzeje i galerije. Da li }e nam se
za dvadesetak godina ~initi dosadnim i
prevazi|enim posmatranje stati~nih
izlo`aka i vi{esatno hodanje od jednog
predmeta do drugog? Mo`da. Ali mo`da
i ne. ^arolija izravnog pogleda na pred-
met star nekoliko stolje}a, atmosfera
koju takvi predmeti stvaraju, svijest o
tome da pred sobom imamo autenti~ne
opipljive predmete koje su stvarali ili
koristili velikani ljudskog roda, sve to se
ne da tako lako nadomjestiti. Pa koliko
god dobra bila rezolucija i koliko god
tehnologija stvarala uvjerljiv privid da
smo zaista uronili u taj ~arobni daleki
svijet. 
SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.
MA\ARSKA VIRTUOZNOST

Svijet ove godine obilježava dvije stotine godina rođenja kompozitora FRANZA
LISZTA; zahvaljujući Direkciji “Sarajevske zime” i glavni grad BiH se
7. februara uključio u globalnu feštu, kojom se slavi djelo velikog Mađara

KAO DA SAM
LISZT NA VJETRU...

GENIJE ZA
KLAVIROM
Za svog `ivota Franz
Liszt je napisao
1.600 kompozicija

62 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.


Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
V
e} na otvaranju Sarajevske
zime, 7. februara, organizovan
je koncert povodom dvjestote
godi{njice ro|enja kompozitora
Franza Liszta. Ne}emo zabora-
viti napisati ni da je ovaj, zaista, relevan-
tan muzi~ki doga|aj uprili~en i zbog
aktuelnog predsjedavanja Lisztove rodne
domovine Ma|arske Evropskom unijom,
pa su tu no} u Narodnom pozori{tu
Sarajevo i nastupili umjetnici iz ove
dr`ave: B rigitta Kele, M aria Molnar,
Adorjan Pataki, Arpad Sandor i Gyorgy
Selmeczi.
PRIRODNA MUZIKA
Pro{le godine obilje`ili smo, zapravo
nismo samo mi ve} ~itav svijet, dva vije-
ka ro|enja Frederica Chopina i Roberta
Schumanna, dva giganta svjetske klasi~ne
muzike, ba{ kao {to je i Franz Liszt gro-
mada od ~ovjeka. Pa smo prije dva mjese-
ca objavili tekst u kojem su nam
sagovorn ici bili dekan sarajevske
Muzi~ke akademije Ivan ^avlovi}, profe-
sorica klavira u Srednjoj muzi~koj {koli u
Sarajevu Vedrana Mujki} i {ef
“Klavirskog odsjeka” u Osnovnoj
muzi~koj i baletskoj {koli Novo Sarajevo
Maja Budimir. Tada su nam, na na{ upit,
govorili i o Lisztu, pa smo njihove
re~enice mudro spakovali u arhivu, te
}emo ih ovaj put iskoristiti. A i tim koji
dobija ne treba mijenjati, je li tako?
No, prvo }emo se prisjetiti {ta nam je
to izvrsni splitski pijanista Kemal Geki}
govorio o Lisztu, u intervjuu koji smo u
februaru pro{le godine snimili u Hotelu
Evropa. Kriti~ar Toronto Stara napisao je
da je Kemal Geki} ro|en da svira Liszta i
da njegovu muziku tretira kao teatar.
“Bi}e da mu se dopalo ne{to od mojih sni-
maka. Ili je bio odu{evljen nekim od
mojih koncerata. Kao jo{ jako mlad
umjetnik osje}ao sam muziku Franza
Liszta veoma bliskom. Kao da sam je
napisao. Previ{e je prirodna, tako da
nisam trebao previ{e razmi{ljati ni kako,
ni {ta. Mada je napisao 1.600 kompozici-
ja i one su veoma razli~ite. Na neke druge
kompozitore sam morao ~ekati deset,
dvadeset godina. Kao, recimo, na
Brahmsa. Nikada javno nisam svirao
nijednu njegovu kompoziciju. Za{to?
Nisu mi se dovoljno svi|ale. Uglavnom.
Sada mi se sve svi|aju”, rekao nam je tada
Kemal Geki}.
Vedrana Mujki} ka`e da je Franc Liszt
za~etnik romanti~arske i psiho-tehni~ke
{kole...: “Odnosno, individualnog pristu-
pa izvo|a~a umjetni~kom djelu i
osmi{ljavanja interpretacije prije pristu-
10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
I FERENC I FRANZ
Lisztova vrhunska djela i tehnička
savršenost
Njegovo pravo ime je Ferenc. Jedan je
od najve}ih kompozitora i pijanista 19. vije-
ka. Neki bi kazali i svih vremena. Tehni~ki
savr{en, virtuozan, autoritativan. I za klavi-
rom, ali i sa dirigentskom palicom u ruci.
Bavio se i pedago{kim radom.
U Njema~koj je `ivio Franz. Bio je
najzna~ajniji predstavnik Nove njema~ke
{kole. Poznavaoci vele da je njegov najzn-
a~ajniji doprinos - simfonijska pjesma,
forma koju je on sam uveo, razvijaju}i
koncept tematske transformacije kao
dijela svojih eksperimenata na formi
muzike i na hramoniji. Eto ga sad, pa ti
skontaj. Franz Liszt je preminuo u
njema~kom Bayreuthu, 22. oktobra 1886.,
u 75. godini `ivota. 
“TO [TO SVIRA, TO SU RUKE”
Franz Liszt, za~etnik romanti~arske i
psiho-tehni~ke {kole...
LISZTOVA STOLJE]A DVA
SIMFONIJSKA
PJESMA
Lisztaje bio
najzna~ajniji
predstavnik Nove
njema~ke {kole
panja instrumentu. Za~etnik je dana{njeg
na~ina koncertiranja, pijanista, veliki
kompozitor. Preko klavira imitira sve
instrumente, ljudski glas i zvukove iz
prirode. Veoma popularan i uspje{an za
vrijeme svog `ivota.”
“PJESNIK KLAVIRA”
Dekan Muzi~ke akademije u Sarajevu
Ivan ^avlovi}, pak, najavljuje: “ Ove
godine se obilje`avaju godi{njice neko-
liko velikih kompozitora, me|u njima
i Liszta. Kako je Liszt pjesnik
klavira glavnu rije~ u obilje`avanju
Lisztove godi{njice imat }e Odsjek za
klavir. Planirali smo da u sklopu na{eg
Festivala Majske muzi~ke sve~anosti ,
koji }e biti odr`an od 20. maja do 4. juna,
organiziramo jedan cjelove~ernji koncert
s Lisztovim djelima.”
I Osnovna muzi~ka i baletska {kola
Novo Sarajevo planira obilje`iti 200
godina Lisztovog ro|enja. “Na{a {kola je
ve} nekoliko puta obilje`ila godi{njice
velikih kompozitora: pretpro{le godine
smo bili u znaku Bele Bartoka i Zoltana
Kodalyja. U saradnji sa Ambasadom
Republike Ma|arske organizirana je
izlo`ba, a na{i profesori i u~enici su
pripremili koncert koji su posvetili ovim
velikim ma|arskim kompozitorima.
Pro{le godine smo dali svoj hommage
Chopinu. A ove godine planiramo orga-
nizirati koncert i izlo`bu posve}ene
Franzu Lisztu, tako|er u saradnji sa
Ambasadom Republike Ma|arske, i na
taj na~in nastaviti slaviti umjetnost i
muziku velikih kompozitora”, veli Maja
Budimir. 
63
SMR]U PROTIV SMRTI

Prije pedeset godina u Zagrebu je samoubistvom u dvadeset i sedmoj godini svoj

život okončao BRANKO MILJKOVIĆ, veliki srpski i jugoslovenski pjesnik čiji se
stihovi već decenijama pamte, veličaju, spominju i odolijevaju da se ne pohabaju
silnim citiranjem; veličanstveni stihovi, boemski život i misteriozna smrt stvorili
su od njega kultnu figuru južnoslovenske poezije

PRINC POEZIJE
Pi{e: ADISA BA[I]
posva|ajte me sa vatrom/ pustite me da golemo ~u|enje, a tako valjda biva uvijek
kora~am/ Prema sebi kao prema svome kada svijet napusti mlad i darovit ~ovjek.

M
lad, talentovan i zaljubljiv,
Branko Miljkovi} bio je
istinsko otjelovljenje poezije.
Njegovi stihovi za`ivjeli su u
srcima ~italaca, pam}eni su,
citirani, ponavljani skoro do habanja...
Gromke a u isto vrijeme tako rafinirane
Ilustracija: Dragan Stojanovi}
cilju.
Koliko god proisticala iz njegove na-
gla{ene osje}ajnosti, perceptivnosti i neo-
buzdane predanosti `ivotu, njegova rana
smrt izazvala je {ezdesetih godina velike
kontroverze, brojne teorije zavjere, opre~ne a
Kao da je toliko neobi~no odustati od svije-
ta ovakvog kakav jeste, kao da nije mno-
gostruko ve}e ~udo to {to milijarde ljudi
svakodnevno, kao po dogovoru, ustrajavaju
u tome da nastave `ivjeti uprkos svim pro-
turje~nostima sa kojima im se svakodnevno
valja nositi.
I DRVO JE REKLO NEMOJ

rije~i ve} preko pola stolje}a intrigira-

ju ljude, jednako kao i njegov Jedni su tvrdili da je umro zbog
kratki `ivot i tragi~ne okolnosti nesretne ljubavi prema jednoj `eni.
pod kojima je okon~an. Drugi da je bio razo~aran u socija-
lizam i Jugoslaviju, te da se stidio
TEORIJE ZAVJERE O svoje pjesme posve}ene Titu.
BRANKOVOM Tre}i su govorili da su ga u smrt
SAMOUBISTVU otjerali hrvatski nacionalisti
^ak i svojom zbog njegovog srpstva, ~etvrti
preranom smr}u, su se opet kleli da ga je ubila
ovaj pjesnik os- UDBA zbog njegovog
tao je dosljedan odlaska u Zagreb, veli-
svojoj poeziji ~anja hrvatstva i sop-
koja je smrt uvi- stvenog hrvatskog pori-
jek smatrala ako jekla po majci. Poneko
ne osloba|aju}om od njegovih prijatelja
a ono svakako bli- ustvrdi}e (mo`da sa na-
skom, prirodnom knadnom pame}u) da je u
i neumitnom. Smr- njemu oduvijek tinjala neka
tonosan je `ivot, slutnja da ne}e dugo `ivjeti, a
al smrti odole- da ga je smrt (koju on ne opisuje
va./ Jedna stra- kao zastra{uju}u neman ve} kao
{na bolest po meni privla~nu ljepoticu) oduvijek tako
}e se zvati./ Mnogo sna`no vukla sebi.
smo patili. I evo, sad [ta god da je bio nje-
peva/ Pripitomljeni pa- gov motiv, Branko
kao. Nek srce ne okleva./ se u no}i izme|u
Isto je pevati i umirati napisao jedanaestog i dva-
je Miljkovi} u svojoj Baladi. Kon- naestog februara
tradiktorno, a opet sasvim ra- 1961. objesio o
zumljivo, ovaj pjesnik je u isto vrijeme jedno slaba{no sta-
sa mladala~kim zanosom veli~ao `ivot, blo vrbe na Ksa-
pr{tao od energije i strasti upravo za ovim navodno verskoj cesti, na
svijetom, i ispjevao neke prekrasne stihove pouzdane putu prema jed-
ba{ u slavu ljudskog postojanja. U Pohvali informacije o nom zagreba~kom
svetu on ka`e Ne napu{taj me svete/ Ne idi njegovim posljed- izleti{tu. Stablo je
naivna lasto/ Ne povredite zemlju/ Ne diraj- njim satima. Miljko- bilo tako maleno
te vazduh/ Ne u~inite nikakvo zlo vodi/ Ne vi}eva smrt izazvala je da se ~inilo nevj-

64 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.


erovatnim da na njemu stasiti pjesnik
okon~a `ivot obje{en o sopstveni remen.
Brankov otac je, prema sje}anju knji`evni-
ka Mirka Kova~a, godinama vjerovao da je
njegov sin ubijen i to na nekom drugom
mjestu, a da je samoubistvo inscenirano.
[ta god da je bila istina, sablasno su tih
dana odjeknuli Miljkovi}evi stihovi
posve}eni Ivanu Goranu Kova~i}u No}
suvi{e velika za moje zvezdano ~elo/ u
nekim {umama crnim nepoznatim/ I drvo je
reklo nemoj...
Branko Miljkovi} je ro|en u Ni{u 1934.
godine a na studij je oti{ao u Beograd, gdje
je jo{ kao vrlo mlad, inspirisan francuskim
simbolistima, u{ao u svijet poezije i ost-
vario pjesni~ko priznanje. Objavio je svega
tri zbirke pjesama, Uzalud je budim
(1957.), Poreklo nade i Vatra i ni{ta (obje
objavljene 1960.), kao i zbirku patriotske
poezije Smr}u protiv smrti (1959., skupa
sa crnogorskim pjesnikom B la`om
RUDARI
Siđoše u pakao po
nepravdu/Na kojoj se
može ogrejati
ODU[EVLJEN
@IVOTOM,
OPSJEDNUT
SMR]U
Pjesnik
Branko
Miljkovi}
POEZIJU ĆE SVI PISATI
Ja primam na sebe osudu propevale gomile:/ko ne
ume da sluša pesmu slušaće oluju/ali:/hoće li
sloboda umeti da peva/kao što su sužnji pevali o njoj
10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
JUGOSLAVIJA
Sve što nema vatre u sebi sagori/Što sagori postaje
noć/Što ne izgori rađa dan/Treba zapaliti sve što može
da gori/Treba srušiti sve srušivo, sve što nije
večno/Treba u svemu i posle svega pronaći nadu/
Revolucijo, ono što ostane je čovek
BRANKOVO PISMO PRIJATELJU
Klasika južnoslovenske ljubavne
literature
Poznato Brankovo Pismo prijatelju
spada u klasiku ju`noslovenske ljubavne
literature, iako neki njegovi savremenici
tvrde da je ono nastalo kao kafanska
{ala, kao stilska vje`ba po uzoru na
romanti~are. U pismu Branko Miljkovi},
izme|u ostalog ka`e: “Dragi prijatelju,
Ne znam za{to, ali `elim da ti objasnim
su{tinu svog poraza od koga se nikada
vi{e ne}u oporaviti. Pre svega mora{
znati da moja nesre}a nije puki ljubavni
jad. (...) Moja usamljenost je sada apso-
lutna. Za mene ne postoji vi{e oblast
~istog va`enja i pevanja. Sada moje
pesme tra`e moju glavu. Vi{e nema ko
da me sa njima pomiri. To je samo Ona
znala. A nije znala da zna. Pored Nje
najopasnije misli pretvarale su se u
divne i bezazlene metafore. Sada je sve
to podivljalo i besomu~no kidi{e na
mene. Kada bih samo mogao pobe}i od
onoga {to sam rekao! @ivim u u`asnom
[}epanovi}em). Miljkovi} je 1960. godine
dobio Oktobarsku nagradu grada Beograda
koje }e se kasnije odre}i, a jo{ iste jeseni
preseljava u Zagreb gdje dobiva posao
urednika na radiju. Svega nekoliko mjeseci
kasnije, u ovom gradu }e i okon~ati svoj
`ivot.
Mirko Kova~ je Branka Miljkovi}a
imao priliku upoznati kao gimnazijalac i u
jednom svom tekstu u Feral Tribuneu je
sje}aju}i ga se kao svog idola iz mladosti
napisao: „On je bio neka moja vizija pjesni-
ka: duhovit, lucidan, talentiran, obrazovan,
BRANKO MILJKOVI] (1934. - 1961.)
strahu. Bojim se da govorim, da pi{em.
Svaka me re~ mo`e ubiti. Ja sam najve}i
deo svojih pesama napisao pre nego
sam Nju zavoleo, ali tek sa Njom ja sam
postao pesnik, tj. onaj koji nije ugro`en
onim o ~emu peva, koji ima jedan
povla{}en polo`aj u odnosu na ono {to
kazuje. Sada moja poezija gubi svaku
vrednost i izvrgava se u mog naj`e{}eg
neprijatelja. Mo`da bih ja postao pravi
pesnik da je ta divna `ena ostala kraj
mene. Ovako ja sam onaj {to se igrao
vatrom i izgoreo. @eli ti sve najbolje,
Branko. P.S.
Ako `eli{ da mi pi{e{, pi{i mi o Njoj.
Bilo {ta. Ne u vezi sa mnom. [ta jede,
kako spava, da li ima nazeb itd.; ti sve to
mo`e{ znati. Svaka sitnica koja se na Nju
odnosi za mene je od neprocenjive vred-
nosti. Ako prestanem da mislim o Njoj,
po~e}u da mislim o smrti. Pono} je.
Dovi|enja.“ 
opsjednut `enama i uvijek zaljubljen, pat-
nik, veseljak, depresivac, nagonom samo-
ubojica, ali jedino i trajno odan poeziji.
Samo je on mogao napisati da je: Sre}an ko
svoju pesmu ne plati glavom. Bio je
po`eljan u svim salonima, ~ak i kad je
pravio skandale, a istodobno i najvi|enija
intelektualna pojava beogradskog podzem-
lja. Napijao se u svim }umezima dru{t-
v enoga ugostiteljstva, sabla`njavao
no}obdije svojim drskim pri~ama, privla~io
mlade literate fascinirane njegovom
duhovito{}u, njegovim obratima u `ivom
razgovoru. U svijetu boheme bio je ~as
otmjen ~as prost, ali svakako car.“
Branko Miljkovi} svoj `ivot je okon~ao
prije ravno pedeset godina, a njegovi sti-
hovi i danas pronalaze put do ljudi, citiraju
se po blogovima, recituju na You Tubeu,
nad`ivjeli su svoga tvorca i prona{li svoje
mjesto ~ak i u dana{njoj posvema{njoj
zaglu{uju}oj buci. 
65
ZA “TEMPODROM” SPREMAN

U čuvenoj berlinskoj dvorani “Tempodrom” svoj prvi studijski album

OPSTANAK će 12. februara predstaviti REUF SIPOVIĆ, muzičar rođen u
Priboju koji već osamnaest godina živi u glavnom gradu Njemačke; koncert
će se sastojati iz dva dijela: prvi je izvođenje sedam kompozicija sa
“Opstanka”, o kojem su u Njemačkoj proteklih dana napisani hvalospjevi, a
drugi dio zove se “Sevdah”, po muzičkom žanru koji je imao “centralni
uticaj na njegovo stvaralaštvo”

SEVDAH/BLUES SA RIJEKE LIM

REUF SIPOVIĆ: “Moj

maxi singl River Lim je
bio test za studijski
album Opstanak,
isključivo za svjetsko
muzičko tržište i
njegovu industriju”
66 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.
 REUF SIPOVI], MUZI^KA SENZACIJA IZ PRIBOJA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Z
ŠKOLA MUZIKE I STRANIH JEZIKA:
a Tempodrom u Berlinu znaju svi! “Muzika nikada nije negativno uticala na
Jer, neke od najve}ih kulturnih
manifestacija u glavnom gradu moje školovanje, štaviše, druženje sa
Njema~ke dogodile su se upravo u nekadašnjim rockom mi je dosta olakšalo
ovom prelijepom zdanju. U
Tempodromu }e 12. februara biti odr`ana i učenje stranih jezika; još u osnovnoj školi
koncertna promocija Opstanka, prvog
studijskog albuma Reufa Sipovi}a, izu- slušao sam sve što valja i ono iz čega sam
zetno nadarenog muzi~ara koji je prije mogao da naučim nešto”
skoro osamnaest godina iz svog rodnog
Priboja doselio u Berlin.

MALO MJESTO ZA VELIKE MOMENTE

“To }e biti ne samo prvo predstavljanje
Opstanka u`ivo, nego i produkcijsko ve~e,
kada }e biti napravljen video zapis sa ~etiri
kamere, a bi}e anga`ovano i mnogo
tehni~ara za ton i svjetlo. Tempodrom je
poznato mjesto za velika kulturna zbivanja
u Berlinu. Ima veliku Arenu, a za Opstanak
i njegovo prvo predstavljanje izabrana je
Mala arena, koja prima 350 ljudi. Malo
mjesto za velike momente, kako je sam
Tempodrom predstavlja. Ako nekoliko
dr`avnih, njema~kih medijskih institucija
podr`i projekat emitovanjem najava uo~i
koncerta, kao {to mi je ve} obe}ano, o~eku-
jem punu Malu arenu. Za mene je, ipak,
ovo prvenstveno produkcijska no}, tako da
}e koncert biti u svakom slu~aju odr`an.
Ovo ve~e je vezano i za distribucijsko
pokrivanje tr`i{ta za sve zemlje u kojima se
govori njema~ki jezik, kao i za njema~ku
turneju, za koju je interes pokazala koncert-
na agencija iz Hamburga, jedna od vode}ih
u ovoj dr`avi. Tako da, ako obuhvatimo
kompletno razgranato stablo Opstanka
po~ev od produkcije, preko marketinga,
promocije, distribucije i turneje, onda
prekora~ujemo broj od {ezdeset ljudi. Samo
je pitanje do kada }u sam mo}i da to stablo
zalijevam”, veli Reuf Sipovi} za Slobodnu
Bosnu u pauzama proba za svoj berlinski Buk, Vrtlog i Ada i zati{je. A pravi sevdah imao ~etiri godine... “Moj otac se u Priboju
nastup. i prvi susreti sa istim desili su se u mojoj bavio folklorom, obi{ao je dosta svijeta sa
Prije pet godina Sipovi} je objavio staroj ku}i, dok nena uz vatru plete i tiho svojom ekipom, a kao vokalni solista osva-
maksi singl River Lim. Muzi~ku pri~u o pjevu{i ili kad starog uzme onaj razdragani ja~ je i brojnih nagrada u nekada{njim nat-
~udesnoj rijeci pored koje je odrastao. sevdah, nekad u ~estim trenucima. River jecanjima u sevdahu. Sigurno jeste da je
Berlinski novinar Rüdiger Rossig, pak, Lim je i bio test za Survival ili Opstanak, zahvaljuju}i svom umjetni~kom talentu
napisao je da je u stvaranju Rijeke Lim isklju~ivo za svjetsko muzi~ko tr`i{te i nje- prepoznao i moju nadarenost za ovaj instru-
“centralni uticaj na njega i njegovo stvara- govu industriju. Predstavljan je na raznim ment ve} od mojih prvih koraka”, ka`e
la{tvo imao sevdah”. S obzirom da je u muzi~kim festivalima, izme|u ostalih, vi{e Reuf: “Muzika nikada nije negativno uti-
Priboju `ivio svojih prvih sedamnaest godi- puta, i na jednom od najve}ih sajmova cala na moje {kolovanje, {tavi{e, dru`enje
na `ivota, pitamo Reufa da li su mu jo{ u muzike u svijetu, u Cannesu. Normalno je sa nekada{njim rockom mi je dosta
djetinjstvu {umovi i brujanje brzaka i slapo- da puno vi{e odjeka ima kompletan album”, olak{alo u~enje stranih jezika. Jo{ u
va te rijeke zvu~ali kao melodije, ili, obja{njava na{ sagovornik. osnovnoj {koli slu{ao sam sve {to valja i
mo`da, ~itavi harmonijski krugovi na ono iz ~ega sam mogao da nau~im ne{to.
osnovu kojih je zami{ljao neku budu}u BORBA ZA OPSTANAK Pored na{eg dobrog rocka: Indexa, Smaka,
muzi~ku sliku? “Svakako, ba{ tako su i Vrati}emo se Opstanku ne{to kasnije, ‘starog’ Dugmeta, Drugog na~ina, Azre,
nastale kompozicije. River Lim je podijelj- samo dok se dogovorimo kada je po~ela Leba i soli, Divljih jagoda itd., svakako sam
en na ~etiri dijela, onako kako sam Lim, njegova muzi~ka pri~a. Dobro, negdje smo slu{ao i internacionalnu rock i blues scenu,
svakodnevno u ljetna doba, u svojim ve} prona{li podatak da mu je otac 1980. u kojem pored dobrih tekstova, uglavnom
vo`njama kajakom i do`ivljavao: Ada, poklonio akusti~nu gitaru. Tada je Reuf preovladava gitara: Pink Floyd, Deep 

10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 67

 ZA “TEMPODROM” SPREMAN
 Purple, Whitesnake, solo gitariste kao {to
su, prije nekoliko dana, na`alost, preminuli
Gary Moore, potom Eric Clapton, Yngwie
Malmsteen, Joe Satriani, Steve Vai. U
fonoteci mog amid`e, pored kompletne
zbirke mog baba, svakako se na{ao i poko-
ji LP klasike. Toliko o mom samostalnom
muzi~kom obrazovanju.” Po zavr{etku
osnovne, Reuf se upisao u Zubotehni~ku
{kolu u Sarajevu koja je, igrom slu~aja,
stotinjak metara udaljena od dana{nje
redakcije novina koje upravo dr`ite u ruka-
ma. Po~etkom rata vra}a se u Priboj, a
1993. odlazi u Berlin. “Eh, 1993. godina...
Kakva su to bila vremena! Citirao sam u
bookletu svog Opstanka rije~i jednog pro-
fesora iz Priboja, koji me jako iznenadio
svojom definicijom tada{njih, paklenih vre-
mena: Kad nai|u mutna vremena, onda
{ljam ispliva na povr{inu, tako da, na`alost,
i u svim institucijama tada nisi mogao
nau~iti ni{ta pametno od onoga {to je
uglavnom plovilo po povr{ini. A zapad je
moja li~na odluka. Nakon lutanja po Evropi
i tra`enja stabilnog tla pod nogama do{ao
sam u Berlin, jer sam ovdje ve} imao
nekoliko prijatelja. Ipak je to za mene
najure|eniji grad, po raznim kriterijima i
upore|uju}i ga sa svim evropskim prestoni-
cama”, tvrdi Reuf.
Nakon trinaest godina boravka u
Berlinu promovisao je, dakle, River Lim, “a
u me|uvremenu je bila borba za opstanak
jednog ausländera, sa malo vremena za
bendove, a vi{e u~e{}a u studijskim pro-
dukcijama”.
SNAGA, ZANOS, TALENAT
Koji su to motivi bili da snimi Survival,
njegov prvi, kako bi filmad`ije kazale,
cjelove~ernji projekat, pitamo Reufa. “Sva
moja nastojanja, poku{aji da rije~ima
opi{em svoje djelatnosti i dugogodi{nji rad
na mom albumu Opstanak bili su bezuspj-
e{ni. Nijedan svojstveni poku{aj niti sas-
tavljena re~enica ne bi imala zvuk, niti bi
imala prikladnu, tra`enu ja~inu rije~i, kao
ovaj citat, kako je to svojim darom, veliki i
znameniti spisatelj sa mojih podru~ja Me{a
Selimovi}, zapo~eo svoj roman Dervi{ i
smrt: Po~injem ovu svoju pri~u, niza{to,
bez koristi za sebe i za druge, iz potrebe
koja je ja~a od koristi i razuma, da ostane
zapis moj o meni, zapisana muka razgovo-
ra sa sobom, s dalekom nadom da }e se na}i
neko rje{enje kad bude ra~un sveden, ako
bude, kad ostavim trag mastila na ovoj har-
tiji {to ~eka kao izazov. Ne znam {ta }e biti
zabilje`eno, ali }e u kukama slova ostati
ne{to od onoga {to je bivalo u meni, pa se
vi{e ne}e gubiti u kovitlacima magle, kao
da nije ni bilo, ili da ne znam {ta je bilo.
Tako }u mo}i da vidim sebe kakav posta-
jem, to ~udo koje ne poznajem, a ~ini mi se
da je ~udo {to uvijek nisam bio ono {to sam
68
I HERCEGOVCI I [VICARCI
Reuf Sipović je na albumu
“Opstanak” okupio tim sastavljen
od vrhunskih evropskih muzičara
@eljka Antelj Hanns Hartmann
Na snimanju albuma Survival gosti
Reufa Sipovi}a bili su eminentni evropski
muzi~ari. Svi oni, njih deset, sudjelova}e i
u njegovom izvo|enju. Me|u njima je, reci-
mo, i Hanns Hartmann. “On je stari
muzi~ar, ima {ezdeset i sedam godina,
ve} dugo `ivi u Berlinu, a ro|eni je [vaj-
carac. Pored nastupa sa velikim imeni-
ma jazz scene, kao {to su Chet Baker,
Philly Joe Jones i Attila Zoller, va`i kao
legenda u izvo|enju svojih kompozicija
na instrumentu Chapman Stick, na
kojem u isto vrijeme svira i bas i gitaru.
Adam Weissman je perkusionista koji je
“OPSTANAK” U BERLINU
Reuf Sipovi} }e promovisati i odsvirati sve
kompozicije sa svog prvog studijskog
albuma 12. februara u Tempodromu
sad. Svjestan sam da pi{em zapleteno, ruka
mi drhti zbog otplitanja {to mi predstoji…”
Adam Weissman
sara|ivao sa Frankom Zappom.
Osvaja~ je mnogobrojnih nagrada u
solisti~kim izvo|enjima. Ulrich Maiss
jedan je od najboljih ~elista u
Njema~koj i predaje na univerzitetima
{irom svijeta. @eljka Antelj, ro|ena u
Aachenu, porijeklom iz Hercegovine,
prvi je vokal u projektu Opstanak, kao i
u Sevdahu, koji }e biti izvo|en u dru-
gom bloku koncerta i na onaj na~in
kako ja, u su{tini, do`ivljavam sevdah
kao kompoziciju. To su samo neki od
vrhunskih muzi~ara sa kojima sam radio
na Opstanku”, ka`e Reuf Sipovi}. 
Snimio je, a evo uskoro }e po~eti i promo-
visati, Opstanak Reuf Sipovi}. Oni koji su
imali priliku preslu{ati pjesme sa ovog
izdanja ka`u da je to, `anrovski, miks blue-
sa, sevdaha, etno “kadrova”, jazza... Ima li
sli~nosti izme|u bluesa sa Lima i bluesa
sa njegovog izvori{ta, u dolini rijeke
Mississippi? “Blues sa Lima i blues sa nje-
govog izvori{ta, na rijeci Mississippi, sli~ni
su samo u opsivanju onih mirnijih dijelova,
po{to je Mississippi tiha, plovna rijeka, ako
pravimo pore|enje bluesa samo u mojoj
kompoziciji posve}enoj Limu”, isti~e on.
Opstanak }e se, online, mo}i nabaviti na
portalima krajem februara. A na na{im
prostorima }e, ka`e, nastupati vrlo rado,
“ali u sklopu ve}ih manifestacija iza kojih
stoji ministarstvo kulture i kvalitetna orga-
nizacija, jer ipak je ovo projekat koji nosi
vi{e ljudi sa sobom”. Radi se o muzi~aru,
pro~itasmo i ovo, ~iju su snagu, zanos i
talenat na najljep{i na~in prepoznali i po-
dr`avaju istomi{ljenici iz brojnih muzi~kih
ku}a u svijetu. 
SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.
 ZDRAVIJA I POZITIVNIJA BUDU]NOST

I ove godine Sarajevo je ugostilo umjetničku asocijaciju “Nine Dragons Heads”

iz Južne Koreje; izložba njihovih fotografija, u okviru “Sarajevske zime”,
postavljena je u “Turskom kulturnom centru”

Foto: Anel Feri}

Pi{e: MA[A ]OSI] PREOBRA@AVAJU]A

U
VATRA
Uni{tenje svega {to
sklopu Sarajevske zime pod slo- vi{e nije potrebno
ganom Art of Love prve no}i
postavljena je izlo`ba fotografija
umjetni~ke asocijacije iz Ju`ne
Koreje Nine Dragons Heads ili u
prevodu Devet zmajevih glava. To je grupa
umjetnika koja ve} deset godina radi na
okupljanju umjetnika iz mnogo zemalja, s
ciljem boljeg razumijevanja me|u ljudima.

BESKONA^NA MA[TA
Oni nastoje da kreiraju zdraviju i pozi-
tivniju budu}nost kroz me|unarodne sus-
rete umjetnika i da u~e jedni od drugih o
stvaranju novih ekolo{kih modela odnosa s
prirodom. Za njih ~ovjek tretira prirodu kao
cilj za osvajanje, to jest, kao predmet za SHIN YONG GU
testiranja ljudske sposobnosti u procesu Tema leptir; simbol
transformacije i posjedovanja prirode. Ovu du{e, besmrtnosti,
reinkarnacije i promjene
umjetni~ku asocijaciju osnovao je Park

DEVET ZMAJEVIH GLAVA festivalu Devet zmajevih glava u gradu

Byoung-Uk u nadi da }e bolje naslije-
|e ostaviti za budu}nost, gledaju}i iz per-
spektive okoline i duhovnosti. Asocija-
cija nastoji podsta}i {irokoumnost pojedin-
ca, podsti~u}i ga da razmisli o ravnote`i
izme|u ~ovjeka i njegove okoline kroz
umjetnost koja iskazuje ~ovjekovu besko-
na~nu ma{tu, iskustvo i ideje. Kroz razno-
liku umjetnost pridonose stvaranju zdrave
svijesti u ljudskoj zajednici, koja postoji
duboko u ljudskom srcu.
Na Sarajevsku zimu Park Byoung-Uk je
prvi put do{ao ratne 1995. godine. “Svake
godine dolazim u Sarajevo, jer me te 1995.
jako potresla ratna situacija. @elio sam
pomo}i ljudima kroz umjetnost, tako {to }u
skrenuti bar malo pa`nju sa ru`ne svakodn-
evnice. @elio sam da pove`em Koreju sa
BiH i da pomognem, pa sam organizo-
vao izlo`be i dovodio svjetski poznate
umjetnike u Sarajevo”, isti~e Park Byoung-
Uk. Devet zmajevih glava spaja razli~ite
kulture. Stvorili su {iroku i raznoliku kultu-
ru i smatraju da je ta raznolikost posebnost
same kulutre, ne natjecanje ili superiornost.
U~esnici ovogodi{nje Sarajevske zime
su: Lee Seung Teak, Park Byoung-Uk,
ShinYoung Gu, Yoo Joung Hye, Song Wha,
Woo, Ki-gon, Jang, Won-kyu, Moon, Sang-
DEVET GLAVA
ZMAJEVA
Dominacija ~ovjeka
nad prirodom
wook, Shim, Myung-hee (fotografija), te
~lanovi muzi~ke skupine: Lee Byeong
Wook, Kim Kyoung Mi, Lee Wan Hee, Park
Jung Hyoung, Kim Bok Eum, Lee Young
Sup, Lim In Cheol i Hwang Kyung Ae.
KULTURA DALEKOG ISTOKA
Akademski slikar Edin Numankadi}
boravio je kao gost na Internacionalnom
^ung-\u, u Ju`noj Koreji. Na ovoj velikoj
me|unarodnoj smotri u~estvovalo je 100
umjetnika iz cijelog svijeta. Za rad Ratni
tragovi Numankadi}u je dodijeljen Grand
Prix. Rad je sa~injen od fotografija Sarajeva u
ratu, umjetni~kih slika nastalih u ratu, te pred-
meta iz svakodnevnog `ivota. Numankadi}evo
djelo pobudilo je veliko interesovanje tamo{nje
publike i likovne kritike.
“Od Devet zmajevih glava dobio sam
poziv 1996. da do|em na Festival. Ja sam
prvi bosanskohercegova~ki umjetnik koji je
tamo oti{ao, u~estvovao i dobio Grand Prix.
Ponovo sam posjetio Festival, ali tada kao
nagra|eni predava~. To je dragocjeno pri-
jateljstvo jo{ od mog prvog kontakta sa
njima pa do danas. Oni svake godine dolaze
na Sarajevsku zimu sa razli~itim programi-
ma kao {to su izlo`be, koncerti, video pro-
jekcije i to je jedinstvena prilika da upoz-
namo visoki nivo kulture Dalekog istoka.
Njihova vjernost Sarajevskoj zimi ozna~ava
veliko prijateljstvo i ljubav izme|u Sarajeva
i Ju`ne Koreje. Oni svake godine snose veli-
ki dio svojih tro{kova da bi gra|anima
Sarajeva pribli`ili svjetsku umjetnost”,
isti~e Numankadi}. Izlo`bu Devet zmajevih
glava mo`ete pogledati u Turskom kul-
turnom centru do 11. februara. 

10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 69

KULT MARKET
STIEG LARSSON
Mu{karci koji
mrze `ene
Poznata trilogija
Millennium ve} je odavno
osvojila svijet, a nedavno
je dobila i bh. izdanje
([ahinpa{i}, Sarajevo,
2010.): neustra{ivi novinar
Mikael Blomkvist i brilj-
antna hakerica Lisbeth
Salander neodoljivi su u
svojoj beskompromisnoj borbi protiv
zlo~ina, a njihovi do`ivljaji u~inili su knjige
Stiega Larssona najpopularnijim krimi}ima
dana{njice. Cijena je 24 KM.
ALANNA MITCHELL
Muke svetskog
mora
Okeani pokrivaju dvije
tre}ine svjetske povr{ine,
ali se zato najve}i proce-
nat `ivota odvija upravo
u njemu. Kanadska
novinarka i spisateljica
Alanna Mitchell u svojoj
knjizi Muke svetskog
mora (Geopoetika,
Beograd, 2010.) obja{njava kako svjetsko
zaga|enje i poreme}aji u ravnote`i
okeanskog `ivota, ugro`avaju opstanak
svih `ivih bi}a na Zemlji. Cijena je 20 KM.
ROBERT I. SUTTON
Pravilo o
zabrani {upaka
Ameri~ki profesor sa
Stanforda Robert I.
Sutton, stru~njak za
poslovnu psihologiju,
autor je nagra|ivane
knjige Pravilo o zabrani
{upaka: Kako izgraditi civi-
lizirano radno okru`enje i
opstati u sredini koja nije
takva (Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.). On
u knjizi obja{njava kako {upci, naporni,
neugodni ljudi kakvih ima u svim
kancelarijama, ozbiljno ugro`avaju radni
elan i u~inkovitost cijelog kolektiva.
Cijena je 34 KM.
70
KNJI@EVNA KRITIKA
Roman Ericha Segala ”Ljubavna priča” (Znanje, Zagreb, 2010.)
Uvertira za Valentinovo
TRAGI^NI HEPIEND
Prekinuta smr}u mlade lijepe pametne `ene,
ova ljubav izbjegava opasnost banalizacije i
jednoli~nosti svakodnevice
Prije ta~no godinu dana preminuo je Erich
Segal, ameri~ki profesor i knji`evnik, autor
romana i scenarija Ljubavna pri~a po kojem je
snimljena iznimno popularna srcedrapeljna
ljubavna drama. Iako se ~itav `ivot bavio
naukom o knji`evnosti i napisao niz stru~nih
knjiga i romana, Segal je ostao zapam}en po
pri~i o ljubavi izme|u Olivera i Jennifer,
dvoje studenata Harvarda koji se zaljube i
vjen~aju uprkos socijalnim razlikama, ali ih
veoma brzo rastavi Jennyna bolest i smrt.
Film Ljubavna pri~a (kao i nezaboravna
muzika iz tog filma) sinonim je za neizmj-
ernu i nesputanu, ali tragi~nu mladala~ku
ljubav. Iako ni film ne nudi nikakav
tanko}utan ni sofisticiran prikaz ljudske
psihe, ipak je iznena|uju}e koliko roman
koji je svojedobno prodat u desetinama
miliona primjeraka uspijeva da bude
plo{an, upro{ten i sentimentalan. Pa ipak,
ovaj knji`uljak odu{evio je toliko ljudi i
postao nezaobilazan u popularnoj kulturi
druge polovine dvadesetog vijeka.
Roman po~inje susretom dvoje glavnih
likova na fakultetu i o{trim razgovorom
izme|u njih: nakon prvobitnih `aoka oni
postaju vrlo bliski i iskreni prijatelji, a pri-
jateljstvo munjevitom brzinom preraste u
veliku ljubav.
Ta ljubav me|utim tipi~ni je sentimen-
talni kli{e: ona postoji samo dok postoje i
dramati~ne prepreke koje se pred nju
postavljaju (razli~ito porijeklo, Oliverova
sva|a sa bogatim ocem, ekonomska zavis-
nost od Jennifer, siroma{tvo, mukotrpno
u~enje za ispite...). Nakon {to se kona~no
izvuku iz nevolja, dramskog naboja nestaje:
da bi se velika ljubav imala ~ime hraniti,
autor stvara nove prepreke. Najprije je tu
nemogu}nost zatrudnjivanja a onda otkri}e
da je Jenny smrtno bolesna. Njena tragi~na
smrt za njihovu je ljubav (kakvog li apsur-
da) jedini mogu}i hepiend: prekinuta smr}u
mlade lijepe pametne `ene, ta ljubav izbje-
gava opasnost banalizacije i jednoli~nosti
svakodnevice. Ova ljubav time izbjegava i
{ansu da ikada sazrije, ona ostaje jednodi-
menzionalna i sasvim u skladu sa stereotipi-
ma iste te popularne kulture u kojoj se
Ljubavna pri~a otud i pozicionirala tako
dobro.
Roman o ovakvoj nestvarnoj ljubavi
nad kojom se bez posljedica i bez ikakvih
dvojbi mogu proliti potoci suza, spomenik
je povr{nosti i nezrelosti potro{a~ke kulture
i zbog toga je idealan za obilje`avanje upra-
vo takvog jednog praznika koji nam se
uskoro bli`i.
(A. Ba{i})
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U SVIJETU (Amazon)
1. Donald Rumsfeld: Known and Unknown
2. Deborah Harkness: A Discovery of
Witches
3. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked
the Hornet’s Nest
4. Abraham Verghese: Cutting for Stone
5. Demetri Martin: This Is a Book
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U BiH (Knji`ara VBZ, Sarajevo)
1. Demarin Vida: Hrana za mozak
2. Esad Durakovi}: 1001 no}: ljubavna i
erotska lirika
3. Slobodan Blagojevi}: Uvod u vje~nu
polemiku
4. Elizabeth Gilbert: Jedi, moli, voli
5. Miljenko Jergovi}: Otac
SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.
 KULT MARKET
LIFESTYLE BiH
Zašto se djeca danas bolje snalaze u virtuelnom, GuGu bazar
nego u stvarnom svijetu
U prostoru

Djetinjstvo pred monitorom Kreativnog centra

Dje~ije carstvo u
subotu, 26. febru-
ara, od 12 sati
odr`at }e se drugi
GuGu bazar u
Sarajevu. Svi zainteresovani pozvani su
da po~iste svoje ormare i spremi{ta i da
donesu puno dobrih stvar~ica za prodaju,
uz osmijehe i vedro raspolo`enje. Ovo je
jedinstvena prilika za razmjenu, prodaju i
kupovinu baby opreme, odje}e, kvalitetnih
igra~aka, ku}anskih aparata, ukusnih muf-
fina i kola~a, i sve to za jedan plemeniti i
zajedni~ki cilj: prikupljanje sredstava za
GuGu humanitarni fond.

MALI WEB STRU^NJACI
Ve}ina djece nau~i da koristi kompjuter prije nego da ve`e pertle
^esto }ete ~uti mi{ljenje kako se danas
djeca bolje snalaze u virtuelnom nego u
stvarnom svijetu. Ve}ina njih nau~i da
koristi smartphone, kompjuter i druga
“~uda“ tehnologije prije nego {to nau~e da
ve`u pertle!
Internet kompanija AVG nedavno je
provela istra`ivanje u kojem je u~estvovalo
2.200 roditelja koji imaju djecu dobi
od dvije do pet godina, na podru~ju
Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, Kanade i
nekih evropskih dr`ava, kao i Japana,
Australije i Novog Zelanda.
Istra`ivanje je pokazalo da se dana{nji
klinci bolje snalaze sa kompjuterskim
mi{em, u igranju igrica na kompjuteru i
upravljanju “pametnim“ telefonima nego
{to plivaju, ve`u pertle ili pripremaju sebi
doru~ak.
^ak 19 odsto ispitane djece starosti
izme|u dvije i pet godina znaju kako da
koriste aplikacije na smartphoneu, dok
samo devet odsto njih zna da ve`e cipele.
Ne{to manji procenat djece te dobi zna
koristiti aplikacije - 17 odsto, dok se 21
odsto mali{ana starosti od ~etiri do pet go-
dina tako|er odli~no snalazi s aplikacijama.
Spol ne ~ini bitnu razliku kada je u pitanju
tehnologija, pa tako 58 odsto dje~aka i 59
odsto djevoj~ica te dobi zna da igra igrice
na kompjuteru, ili da obavi poziv mobilnim
telefonom. Dok 20 odsto djece zna da pliva,
njih 25 % zna otvoriti web pregled.
Razvojem tehnologije i uloga roditelja znat-
no je izmijenjena. Djeca danas odrastaju u
okru`enju koje je starijim generacijama
te{ko zamislivo, pa im sasvim druga~ije
stvari okupiraju pa`nju u odnosu na vrijeme
kada su njihovi roditelji `ivjeli svoje dje~ije
dane. Upravo zbog toga, upozoravaju
stru~njaci, roditelji moraju biti ti koji }e
djeci ograni~iti sate provedene ispred
ekrana i motivirati ih za druge aktivnosti u
“realnom“ svijetu.
Tako|er, ra{ireno je poimanje da kom-
pjuteri otvaraju djeci bolje perspektive u
`ivotu. Me|utim, neke nau~ne studije
pokazuju suprotno - naprimjer, djeca koji-
ma je rumunska vlada omogu}ila kupovinu
kompjutera popustila su u ve}ini predmeta
u {koli. Osim toga, djeca koja igraju agre-
sivne kompjuterske igre i sama postaju
sklonija agresivnom pona{anju, upozorava-
ju psiholozi. (M. Radevi})
SRBIJA
Alkohol
Svaki peti u~enik
prvog razreda srednje
{kole redovno konzu-
mira alkohol, a devet
od deset adolescena-
ta je bar jednom
tokom `ivota popilo jedno ili vi{e alkoholnih
pi}a, rezultati su istra`ivanja Instituta za
javno zdravlje Srbije. Istra`ivanje provede-
no na uzorku od 6.553 u~enika pokazuje
da srednjo{kolci iz ve}ih gradova ~e{}e
probaju alkohol i nastavljaju da piju u odno-
su na u~enike iz manjih sredina. Tinejd`eri
koji su pili alkohol 40 ili vi{e puta smatraju
se redovnim korisnicima, a djevojke su u
tome ne{to umjerenije.
HOLANDIJA
“Velike“ bebe
@ene koje se kasnije odlu~e
na ra|anje imaju ve}e
{anse da im bebe budu
ve}e, dok su manje bebe
~e{}e kod mla|ih majki,
ka`u holandski nau~nici.
Prve studije pokazale su da
postoji veza izme|u godi{ta
majke i te`ine bebe, a uzete su u obzir i
potencijalne posljedice po zdravlje. Bebe
koje se rode prije termina ~e{}e boluju od
dijabetesa i sr~anih bolesti u odrasloj dobi,
dok oni koji su bili veoma velike bebe
~e{}e pate od pretilosti.

10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 71

KULT MARKET
@UTO NEBO KINO KRITIKA
Film ”True Grit” (SAD, 2010.), scenarista i
William A. reditelja Joela i Ethana Coena
Wellman
Skupina plja~ka{a
Adaptacija knjige, a ne remake
banaka u bijegu
zavr{i u pustinji. NOVA
NOVA ADAPTACIJA
ADAPTACIJA
Ve} na izmaku Novi
Novi film
film vrijedne
vrijedne
snaga domognu bra}e
bra}e Coen
Coen
se gradi}a koji se
na prvi pogled
doima napu{tenim.
Jedini stanovnici ostarjeli su kopa~ zlata i
njegova lijepa unuka. Uvjereni da njih
dvoje skrivaju zlato, plja~ka{i odlu~e ubiti i
oplja~kati starca. No, njihov vo|a Stretch
zaljubi se u unuku...Ocjena: 4

@IVOT SA STRICEM
Krsto Papi}
Suvremeni
Zagreb.
Onemo}ali
Stjepan, starac
na samrti, biv{i
partizan i part-
ijski mo}nik,
tra`i od svog
ne}aka
Martina Kujund`i}a, uglednoga pisca s
kojim godinama nije komunicirao, da mu
priredi sprovod sa sve}enikom. Pri~a filma
vra}a se unazad, u Knin 1951., kad je
tada{nji srednjo{kolac Martin zatra`io od
strica da mu pomogne, po{to su mu
lokalni partijski predstavnici odbili daljnju
stipendiju.Ocjena: 5
@IVOT JE SLADAK
Mike Leigh
Mladi roditelji Wendy i
Andy `ive s k}erima
blizankama Nicol i
Natalie. Blizanke su
razli~ite kao dan i
no} - Natalie je
optimisti~na, a Nicol
nezadovoljni cinik.
K}eri se suo~avaju s
opsesivno vedrom
majkom i bezvoljnim
ocem, te s uspje{nim prijateljima i susjedi-
ma. Britka komedija nagra|ena nagradom
FIPRESCI na festivalu u Veneciji.
Ocjena: 5
Vrijedna bra}a Coen, Joel i Ethan napra-
vili su novi film. Za njega oboje potpisuju
scenario i re`iju. Rije~ je o filmu True Grit,
koji nije remake istoimenog westerna iz
1989., ve} nova adaptacija romana.
Mattie Ross (~etrnaest godina) ostala je
bez oca kojeg je hladno ubio Tom Chaney.
Ljuta je zbog toga i strasno `eli da se ubojica
uhvati. Povezuje se s Roosterom Cogbur-
nom, biv{im mar{alom, sada alkoholi~arem.
S njim kre}e u potragu u indijanski teritorij.
Istovremeno tu je i teksa{ki rend`er LaBoeuf,
koji ga nastoji uhaviti i privesti licu pravde
radi drugog zlo~ina.
Djevoj~ica `eli da odgovara zbog njenog
oca. Pravda pomije{ana s osvetom je ono {to
ju poti~e u njenom htijenju. Djevoj~icu
tuma~i Hailee Steinfeld. Bra}a Coen su je,
kad je imala trinaest godina, odabrali za ovu
ulogu. To joj je prva filmska uloga.
Oskarovac Jeff Bridges glumi Roostera,
~ovjeka kojemu je sedlo ugodnije od stolice,
a pi{tolj u ruci smrtonosno pomagalo.
Bridges ka`e da mu je nekad davno bilo
divno kad bi njegov otac glumio u westerni-
ma i pojavio se na vratima sav odjeven u
kaubojsku odje}u.
Njegov otac Lloyd Bridges mnogo je puta
glumio uloge boraca za pravdu sa zna~kama,
no, na~in na koji Jeff Bridges glumi Roostera
~ini ovaj lik ~isto druga~ijom vrstom ”~ovje-
ka od zakona”. Ve}ina westerna ima glavnog
junaka koji je sna`an, {utljiv... Ovaj ovdje je
neljubazan grubijan i sirovina! U prethodnoj
ekranizaciji istog romana, 1969., John
Wayne je bio nagra|en Oscarom za svoju
interpretaciju jednookog, pijanog Roostera.
Bridges tvrdi da se nije uspore|ivao s
Wayneom, da nije na to ni mislio, nego je
radio svoje kako je najbolje umio. Ethan, pak,
tvrdi da ne bi film nazvao pravim wester-
nom, tipa pri~a Zane Greya, nego vi{e mlade-
na~kom avanturom, koja je, ustvari, `anr za
sebe.
Bandita Lucky Neda glumi Barry Pepper,
dok Matt Damon tuma~i napuhanog
teksa{kog rend`era LaBoeufa, koji se
pridru`i Mattieu i Roosteru u njihovoj potrazi
za ubojicom Tomom Chaneyjem, koga igra
Josh Brolin. Za kinematografski do`ivljaj
Divljeg zapada zaslu`an je Roger Deakins,
~esti suradnik bra}e Coen, kao {to je i skla-
datelj filmske glazbe Carter Burwell.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Roommate (Christian E.
Christiansen)
2. Sanctum (Alister Grierson)
3. No Strings Attached (Ivan Reitman)
4. The King’s Speech (Tom Hooper)
5. The Green Hornet (Michel Gondry)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Odlasci (Yojiro Takita, Amuse Soft
Entertainment/Discovery Film)
2. Alien: Antologija (Ridley Scott - Alien,
James Cameron - Aliens, David
Fincher - Alien 3, Jean-Pierre Jeunet -
Alien: Uskrsnu}e, 20th Century
Fox/Continental Film)
3. Ravnica u plamenu (Guillermo Arriaga,
2929 Productions/Blitz)
4. Salt (Phillip Noyce, Columbia
Pictures/Blitz)
5. Avatar (James Cameron, Twentieth
Century-Fox Film
Corporation/Continental Film)

72 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.


CRVENI FENJER
Razuzdane zabave srbijanskih biznismena
Beogradske bahanalije
TAJNE VILA
SA DEDINJA
Orgije za
poslovne
partnere
Bahanalije sa skupim pi}ima, kavijarom
i “eskort” devojkama organizuju se u pot-
puno privatnim varijantama, u skrovitim
ku}ama i stanovima u glavnom gradu
Srbije. To su vile na Dedinju, na Be`anijskoj
Kosi, kao i apartmani u Vrnja~koj Banji, na
Kopaoniku i Fru{koj gori, ka`e sagovornik
lista Press iz beogradske policije.
Biv{i obavje{tajac DB-a Bo`a Spasi}
pri~a da srpski biznismeni svoje strane
poslovne partnere ~esto ~a{}avaju zabava-
ma na kojima se organizuju orgije. “U
Beogradu postoje objekti koji su napravlj-
eni isklju~ivo u te svrhe, a izdvojeni su od
ostalih stambenih zgrada i ku}a kako bi ti
ljudi imali potpunu privatnost. U pitanju su
vile i manje zgrade koje su luksuzno
opremljene, a za jednu no} bahanalija
potro{i se po nekoliko desetina hiljada eura.
Za tu priliku donose se najskuplja pi}a i
kavijar iz inostranstva, a po djevojke koje
ovoj klijenteli pru`aju seksualne usluge
{alju se i privatni avioni u Njema~ku,
Austriju i Rusiju.“
Spasi} navodi da su Srbima naj~e{}i
poslovni gosti Slovenci koji najvi{e i vole
ovakve zabave. “Zanimljivo je da te zabave
naj~e{}e pla}a neko sasvim tre}e lice, i to
opranim novcem, dok sitni ra~uni sti`u na
10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
ENGLESKA
India Reynolds
Seksi India snimila je goli{avi editorijal za
~asopis Loaded, poznat po editorijalima
prsatih ljepotica. India je slavna zahvalju-
ju}i svojim grudima, koje rado pokazuje a
~esto je na stranama magazina Nuts.
JU@NA AFRIKA
Jenna Pietersen
Zanosna 24-godi{nja manekenka osvanu-
adrese firmi koje su u~estvovale, a pravda-
la je u donjem rublju u jo{ jednom seksi
ju se poslovnim tro{kovima. Svi ovi editorijalu. Jenna se osim manekenstvom,
doga|aji maskiraju se pri~ama da su u bavi kolekcioniranjem fotografija i antiknog
pitanju veliki poslovi i zaklju~ivanja nakita, a voli i putovati po safarijima.
ugovora, a na njima je naj~e{}e jedna te ista
ekipa poslovnih ljudi. To su mahom
menad`eri, ali i politi~ari, i to ona druga SAD
garnitura, odnosno zamjenici ministara, nji-
hovi savjetnici i sli~no.“
On navodi primjer kada se za potrebe
Alyssa Miller
jedne ovakve zabave dovozila i posebna Manekenka je snimila seksi kampanju za
voda za bazen. “Znam za slu~aj kada je proljetnu kolekciju Intimissimi donjeg rub-
dovezena ~itava cisterna mineralne vode lja. Alissu, koja je krajem pro{le godine
Knjaz Milo{ kako bi se njom napunio bazen postala novo za{titno lice Guessa, mnogi
za jedno ve~e. Bio je slu~aj i sa morskom upore|uju sa Sophijom Loren.
vodom, koja je dovezena iz Crne Gore“,
pri~a Spasi}. Prema njegovim rije~ima, na
ovim zabavama je bukvalno sve dozvoljeno
i podre|eno zadovoljstvu, a jedino je strogo
zabranjeno slikanje. “Obezbje|enje je dok
traju zabave ve}e nego ispred predsjedni~ke
rezidencije. U Crnoj Gori ovakve orgije
organizuju se ~ak i u dr`avnim vilama“,
ka`e Spasi}. Dobro upu}eni sagovornici
ka`u da su ~esti gosti ovih zabava ~ak i
policijski i vojni generali i istaknuti
sportisti, a me|u pla}enim djevojkama neri-
jetko se nalaze i poznate estradne li~nosti.
(N. Hasi})
73
KULT MARKET
BLOODBOUND MUZIKA

Unholy Cross ”Battle Hymns MMXI”, deseti studijski album grupe ”Manowar”

[vedska
te{kometalna
atrakcija Bloodbound
Žestoke himne s bojišta
idu}eg }e mjeseca
objaviti svoj ~etvrti po
redu studijski album
pod nazivom Unholly
Cross. Nakon albu-
ma Tabula Rasa iz 2009., jedanaest novih
pjesama izlazi pod etiketom njema~ke
izdava~ke ku}e AFM Records. Prema
najavama, [ve|ani bi uskoro trebali kon-
certirati i na na{im prostorima.

MY FIRST AND THE

GIMME GIMMES AMERI^KA METALURGIJA
Manowar je ve} odavno pre{ao magi~nu
Go Down Under granicu boli

Ameri~ki heavy metalci Manowar krajem
Nakon albuma pro{le godine objavili su svoj deseti album:
Have Another Battle Hymns MMXI Nakon izdanja
Ball, punkeri Me
Hammer of Gods iz 2009., Himne s boji{ta
First and the
Gimme Gimmes
2011. obradovat }e sve poklonike `estokog
izdali su novi zvuka. Njujor~ani su se dosjetili proku{anog
album: Go Down recepta, napravili reizdanje svog prvog
Under. Na albumu nosa~a zvuka Battle Hymns iz 1982. i uz
je svega pet pje- nekoliko live dodataka to dobro produkcijski
sama. S obzirom da sviraju samo obrade, zapakirali.
ne ~udi da su se na albumu na{le Od osnutka i poveznice sa legendarnim
skladbe: Have You Never Been Mellow Black Sabbathom i pokojnim Ronnijem
Olivije Newton John, kao i All Out of Jamesom Diom, pa do novijih dana, oko
Love dua Air Supplyja. benda su uvijek kru`ile zanimljive pri~e. Ve}
na prvom nastupu Manowar je barem po jed-
SCRITTI POLITTI nom postao poseban. U dvorani u kojoj su
nastupili, od siline zvuka popucali su svi pro-
zori. Manowar je vlasnik i Guinnessovog
Absolute - A rekorda za najglasniji bend na svijetu.
Tako su na koncertu u Hannoveru postigli
Collection Of nevjerojatnih 130 decibela, te time pre{li
magi~nu granicu boli, koriste}i pri tome
Worlds & Music desetak tona opreme. Manowar zapravo
nikad nije uspio na ameri~kom kontinentu,
Prva best of kom- ali su ih zato Europljani jako dobro prihvatili.
pilacija kultne bri- Bend je zanimljiv i zbog toga {to je u svojim
tanske novovalne skladbama ~esto provla~io epski zvuk,
grupe Scritti Politti oslanjaju}i se, tekstualno, na prapovijesnu
trebala bi se na}i mitologiju. Novi album Manowar otvara na
na tr`i{tu koncem neobi~an na~in. Zvuci paljenja Harley
velja~e. Davidsona i turiranje motora stapaju se u
Kompilaciju ~ine uvodne riffove u stvari Death Tone.
najve}i hitovi Slijedi isto tako `estoka Metal Daze, u
benda od osnutka do danas, kao i dvije kojoj u jo{ br`em bitu, dominiraju gitarske
nove skladbe: A Day Late & A Dollar Short dionice. Da su Manowar istinski majstori
i A Place We Both Belong. Kompilaciju,
uvodnih riffova svjedo~i Fast Taker, gdje
koja je ujedno i njihov {esti album po
redu, potpisuju Virgin Records i Emi
pored genijalnih starinskih sola u novom
ruhu, ponovno o`ivljavaju dobro znane
Music.
gitarske tehnike iz vremena Black Sabbatha.
Schell Schok je skladba u kojoj Manowar
obra|uje tematiku iz vijetnamskog rata.
Solidna, s vidljivim produkcijskim pobolj{a-
njima, zasjenila je original iz 1982. godine.
Nakon pete, Manowar, slijedi stvar Dark, u
kojoj glavnu rije~ vodi frontmen Eric Adams,
uz genijalne narativne dijelove koje je
izvrsno recitirao poznati hollywoodski
glumac Christofer Lee.
Posebne pohvale idu bubnjaru Donnie
Hamziku, na izvrsnoj kombinaciji kontra rit-
mova potpomognutim brzim pedaliranjem
bas bubnjeva. Album bukvalno dobiva drugu
dimenziju nakon stvari William’s Tale. Radi
se o akusti~noj instrumentali u trajanju od
svega dva minuta. Nakon nje slijedi naslovna
skladba Battle Hymns MMXI, s nezaobilazn-
im prate}im chorusom. Na kraju, kao bonus
track dodane su Fast Taken i Death Tone u
live izvedbi, ~isto da na albumu ne{to ne bi
nedostajalo. @estoko, nema {to!
(M. Ili~i})
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1. The Black Keys: Howling for you
2. Underworld: Bird 1
3. Lykke Li: Get some
4. Everything, Everything: Photoshop
handsome
5. Cherry Ghost: We sleep on stones
6. Skream & Example: Shot yourself in
the foot again
7. Crystal Castles ft. Robert Smith: Not
in love
8. OK Go: White Knuckles
9. Ra Ra Riot: Boy
10. Aeroplane: Without Lies

74 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.


SPORT
Najkontroverzniji “sportski radnik” istoka Evrope
Rumunski šerif
GHEORGHE
GHEORGHE
BECALI
BECALI
Kontroverzni
Kontroverzni
vlasnik
vlasnik Steaue
Steaue
iz
iz Bukure{ta
Bukure{ta
Od kraja devedesetih godina pro{log
stolje}a Gheorghe Becali je po~eo ulaziti u
vlasni~ku strukturu Steaue, najmo}nijeg
rumunskog kluba i biv{eg evropskog prva-
ka. U februaru 2003. uspio se domo}i 51
posto dionica, a do kraja iste godine je
kupio jo{ 15 posto. Becalijev je otac, pastir
iz isto~ne Rumunije, pripadao zloglasnoj
@eljeznoj gardi, koja je prije i za vrijeme
Drugog svjetskog rata koketirala s
fa{izmom. I sam Becali usmjeren je krajnje
desno te je ~elnik sve popularnije
desni~arske Stranke nove generacije -
kr{}anski demokrati (PNG CD) i
poduzetnik koji se obogatio nikad
razja{njenim {pekulacijama s nekretnina-
ma.
Temelj njegovog bogatstva procijenj-
enog na 750 miliona eura bila je razmjena
zemlji{ta s rumunskom vojskom 1998.
godine, posao koji su mediji nazvali „sum-
njivim“. Naime, vojsci uop}e nije trebalo
zemlji{te pokraj Bukure{ta koje joj je dao
Becali, dok je ovaj od vojske dobio mnogo
vrednije parcele u samom Bukure{tu.
Kad su narasle cijene nekretnina u
glavnom gradu, Becali je uz golem profit
prodao zemlju gra|evinskim kompanijama.
Osobito je zanimljivo da je 2007. otkriveno
da uop}e nije bio vlasnik terena koje je
nudio vojsci, ve} da ga je kupio tek kad je
bilo izvjesno da }e ugovor biti potpisan.
10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Chevrolet Cruze
Chevrolet }e u @enevi predstaviti Cruze u
hatchback varijanti, {to bi trebalo da dodat-
no poja~a prodaju i onako popularnog
kompakta. Cruze }e biti ponu|en u kombi-
naciji sa aktuelnim Chevrolet motorima, a
top varijanta }e biti 2.0 dizel sa 163 KS.
MOTOCIKLI
Moto FGR
Midalu
Tako|er, vojska njemu nije smjela dati
zemlji{te u Bukure{tu, jer su na njega pravo
polagali raniji vlasnici. O tom su slu~aju
vo|ene istrage, od kojih nijedna nije
zaklju~ena na Becalijevu {tetu. ^e{ka kompanija FGR Moto je poslije
Mnogo je bizarnih podataka vezano za nekoliko godina rada uspjela predstaviti
njega. Mediji su 2005. objavili da je od finalni proizvod – Midalu. U pitanju je
jednog slikara naru~io platno po uzoru na naked sa 2,5 litarskim V6 agregatom a
proizvodnja ovog motocikla }e biti koope-
Leonardovu Posljednju ve~eru, u kojoj on
racija ~ak 44 kompanije iz ^e{ke,
zauzima mjesto Isusa, a nogometa{i i trener Njema~ke i Italije.
mjesta u~enika. On odgovara da je autor
sam smislio kompoziciju slike. Fanati~ni
pravoslavac agresivno se postavlja prema
homoseksualcima, nazivaju}i ih gre{nicima DESIGN
i pozivaju}i vlasti da zabrane Paradu
ponosa. Njegovi su stavovi nagla{eno
konzervativni i reakcionarni, neprijateljski
VW Tiguan
nastrojeni prema rumunskim nacionalnim
VW je
manjinama poput ma|arske i romske te
objavio
prema `enama, za koje smatra da “nakon prve
{to rode, vi{e nemaju vrijednost“. fotografi-
U junu 2009. godine, kao kandidat je nove
Stranke velike Rumunije, osvojio je mjesto gene-
u Evropskom parlamentu. U isto je vrijeme racije
proveo 15 dana u pritvoru zbog navodne Tiguana,
otmice troje ljudi za koje je sumnjao da su kojeg }e
mu ukrali auto. Prije tri godine je predao predstaviti na predstoje}em Salonu u
dionice Steaue ne}acima Victoru i Ionu @enevi. Zbog izuzetne potra`nje za
Becaliju, no i dalje povla~i klju~ne poteze i prethodnom generacijom na skoro svim
rumunski ga mediji nastavljaju nazivati evropskim tr`i{tima VW je ve} po~eo da
prima narud`be za novi model.
stvarnim vlasnikom i finansijerom kluba.
(N. Hasi})
75
 U ^ETIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO ATILA AKSOJ, gitarista grupe “Zoster” iz Mostara

Izdava~ka ku}a Dobra knjiga iz “Ima~i kada” u maju

Sarajeva objavila je desetak novih naslova.  Nedavno je Zoster objavio pjes-

Foto: Mario Ili~i}

Me|u njima je i tre}a knjiga poezije mu BiH, prvi singl sa va{eg tre}eg
novinarke i knji`evne kriti~arke Slobodne studijskog albuma. Ima li ne{to
Bosne Adise Ba{i}: Promotivni spot za posebno {to ste ovom pjesmom htjeli
moju domovinu. Promocija “Spota” bi}e poru~iti stanovnicima ove napa}ene
odr`ana u 17. februara u 19 sati, a mjesto dr`ave?
doga|aja je Multimedijalni centar Mak, u Htjeli smo samo skrenuti pa`nju
ulici Alipa{ina 6a u Sarajevu. ljudima gdje smo i u kakvom se sta-
nju nalazimo, a pouku neka svako
Bosanskohercegova~koj umjetnici [ejli izvu~e za sebe i poku{a mijenjati i uti-
Kameri} i video i filmskom umjetniku iz cati.
Turske Kutlugu Atmanu holandska
princeza Margriet uru~ila je 8. februara  Kada sam Vas kontaktirao i
nagradu Princess Margriet Routes. zamolio za ovaj kratki razgovor,
Sve~ana ceremonija odr`ana je u kazali ste mi da je bend u studiju i da
Kraljevskom flamanskom teatru u aktivno radi. U kojem, dakle, studiju
Bruxellesu, a laureati su bogatiji za po snimate pjesme za album Ima~i kada?
25.000 eura. Bend je u studiju, gdje pripremamo
deset pjesama koje }e biti i snimljene u
U Umjetni~koj galeriji BiH 10. februara Studiju Baraka u Mostaru. Ja produci-
}e biti otvorena izlo`ba slika Victora ram album, a autor svih pjesama je na{
Vasarelyja, pionira op-arta. Izlo`ba }e biti pjeva~ Mario Knezovi}. Ima~i kada }e
postavljena kao dio programa 27. festivala biti spreman za izdavanje u maju.
Sarajevo Sarajevska zima. “Vi{e od 100 Na na{em posljednjem koncertu u
slika i objekata Victora Vasarelyja za Amsterdamu odsvirali smo BiH i jo{
razgledanje }e biti dostupni do 20. februara”. nekoliko pjesama sa novog albu-
ma, ~isto da osjetimo kako ljudi reagu-
U Srebreniku se svake godine, u ju, jer se radi o “novom” Zosteru.
drugom mjesecu, odr`ava kulturna
manifestacija Dani povelje. U petak, 11.
februara, u 18.30 sati }e, u tamo{njem
Domu kulture, biti otvorena izlo`ba slika i
fotografija na temu Majevice i Starog LJUBICA ŽIKIĆ, urednica u redakciji časopisa
grada. “Kombinirana izlo`ba obuhvatit }e
slike nastale na Likovnoj koloniji Majevica “Bosanska vila” iz Sarajeva
2010.”

“Mediacentar Sarajevo, u suradnji sa

Frontlineom iz Londona, 14. februara
organizira drugu u ciklusu od ~etiri javne
debate o temi Medijski vremeplov:
Novinarski integritet vs. patriotsko
novinarstvo”. Gosti su Carlotta Gall,
novinarka The New York Timesa, Timothy
Golden, novinar sa dva Pulitzera, i
Mustafa Ait Idir, stanovnik Sarajeva, koji
je kao ~lan tzv. al`irske grupe iz BiH
izru~en u Guantanamo. LJUBICA
@IKI]
Grupa Gregorian, koju je osnovao idejni “Prve stranice
tvorac Enigme Frank Peterson, trenutno je jubilarnog broja
na svjetskoj turneji koja je naslovljena: The Bosanske vile
Dark Side of Chant. Svrati}e i u Sarajevo, posve}ene su
te 8. marta odr`ati koncert u Skenderiji. savremenoj nauci i
“Cijena ulaznice za koncert }e biti 15 KM problemima kojima
savremeni svijet
za tribine i 20 KM za parter dvorane Mirza
mora najhitnije da
Deliba{i}”. se pozabavi”

76 SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

 ALEN DRLJEVIĆ, reditelj iz Sarajeva

Pozitivna poruka sa “Male scene”

 U nedjelju, 6. februara, po~ele su ~ita}e probe za

Foto: Mario Ili~i}

predstavu Dvojica na mostu, koju re`irate na Maloj
sceni EnFace Narodnog pozori{ta Sarajevo. [ta je to {to
filmskog reditelja natjera u pozori{te? Teatarski izazov,
dobar tekst, golema ambicija... Finansije nisu sigurno!
Hahaha... Pa zna{ {ta. Nije ba{ da sam ja isklju~ivo
filmski reditelj. Studirao sam i filmsku i pozori{nu
re`iju u Sarajevu, mada su me potkraj Akademije okol-
nosti vodile ka stvarima vezanim za film. Ali, `elja da
se radi u pozori{tu uvijek je postojala. Tako da, kada
sam dobio poziv iz NPS-a i pro~itao tekst, vrlo rado
sam pristao da re`iram svoju prvu profesionalnu
pozori{nu predstavu.

 Tekst je napisao sarajevski knji`evnik Sead

Trhulj...
Da, a to je pri~a o dvojici ljudi u ratu: Srbinu i
Bo{njaku. Tekst nosi jednu pozitivnu poruku i govori o
uzaludnosti rata i dvojici likova koji, na odre|eni na~in,
promijene jedan drugog. Ovaj prvi ovom drugom
pomogne da pre`ivi, a ovaj drugi ovom prvom da promi-
jeni svoje `ivotne svjetonazore. U predstavi igraju
Izudin Bajrovi} i Ermin Sijamija, scenografiju potpisuje
Josip Lovrenovi}, a kostimograf }e biti Lejla Graho.
Radi}emo pet sedmica, tako da }e predstava Dvojica na
mostu premijerno biti izvedena sredinom marta.

Pedeseta “Vila” za vjerne ~itaoce

Promocija 50. broja ~asopisa za knji`evnost, kulturu i Proza je zastupljena
dru{tvena pitanja Bosanska vila bi}e odr`ana 10. februara, u odlomkom Patuljci broje do
prostorijama SPKD “Prosvjeta” u Sarajevu, u 18.30 sati. U tim sedam iz rukopisa novog
ranim ve~ernjim satima obilje`i}e se i 125 godina od izlaska romana Vojislava Ra-
prvog broja ovog ~asopisa. dojkovi}a, Posao je pri~a
“Prve stranice pedesetog jubilarnog broja Bosanske vile Igora Maroevi}a, najml-
posve}ene su savremenoj nauci i problemima kojima savremeni a|eg zastupljenog autora
svijet mora najhitnije da se pozabavi, o ~emu govori tekst u Kratkoj istoriji srpske
akademika Ljubomira Berberovi}a Godina biodiverziteta. knji`evnosti Jovana De-
Rubrika Poezija otvara se sjajnom poemom Milana Gari}a: Put u reti}a. “Rubrika Prikazi i
[arlvil, a posve}ena je slavnom francuskom pjesniku @an-Arturu osvrti sadr`i tekstove o
Rembou, predstavniku pokreta dekadencije, koji je izvr{io najnovijim izdanjima.
sna`an uticaj na savremenu knji`evnost, muziku i umjetnost. @eljko Grahovac pred-
Ljubiteljima poezije prezentirana su i najnovija pjesni~ka ost- stavlja knjigu Vojislava
varenja pjesnika respektabilnih biografija, iz Slovenije, Radojkovi}a Poslednji
Hrvatske, BiH i Srbije. Iz knjige Govor slova - O ~emu sanjaju dani bioskopa Delo,
slike Drage Te{evi}a izdvojene su pjesme @ - Lopatar, O - Adisa Ba{i} vi{estru-
Razno, C - Ze~i}i, a ovu nesvakida{nju zbirku i njenu originalnu ko nagra|eni roman Mirja-
poetiku, kojom }e se tek zabaviti mnogi teoreti~ari knji`evnosti, ne \ur|evi} Kaja, Beograd i dobri Amerikanac, a
u popratnom tekstu Svemir u kapi rose - pedago{ka recenzija Atif Kujund`i} pi{e o studiji Vojislava Vujanovi}a Zato~nik svjet-
rukopisa analizira Ludwig Jager, profesor Univerziteta u losti, posve}enoj ukupnom pjesni~kom opusu Velimira
Aachenu”, najavljuje Ljubica @iki}, urednica u redakciji Milo{evi}a”, predstavlja, izme|u ostalih sadr`aja, Ljubica @iki}.
Bosanske vile. Uostalom, kupite Vilu i pro~itajte.

10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 77

 PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}
Posljednji faraon
Bezmalo tri decenije predstavljao je ameri~ku uzdanicu u suzbi-
janju islamskog fundamentalizma u arapskom svijetu i jednog od
klju~nih igra~a na Bliskom istoku. Me|utim, ni bezrezervna podr{ka
ameri~koj vanjskoj politici u regionu nije mu pomogla da mu
Washington proteklih dana okrene le|a ne mogav{i da zatvori o~i
zbog bijesa Egip}ana koji vi{e ne `ele faraona na vlasti. ^etvrti pred-
sjednik Arapske Republike Egipat Hosni Mubarak (83) osta}e
upam}en kao jedan od lidera s najdu`im vladarskim sta`om u Africi,
koji je iz skromne porodice iz jednog sela u delti Nila stigao do vrha
egipatske politi~ke piramide. Sin inspektora u Ministarstvu pravde
uspjeva da 1949. godine diplomira na Vojnoj akademiji u Kairu, a
godinu dana kasnije i na Vazduhoplovnoj akademiji u Bulbeisu, kada
odlazi na specijalizaciju u SSSR. Kao odli~an pilot postaje na~elnik
Vazduhoplovne akademije (1966. – 1969.) da bi ga egipatski pred-
sjednik Anvar el Sadat 1972. imenovao za glavnokomanduju}eg
egipatske avijacije. Svoje liderstvo pokazao je u izraelsko-egi-
patskom ratu 1973. kada sti~e slavu me|u Egip}anima i velike sim-
78
patije Sadata koji ga najprije unapre|uje u mar{ala vazduhoplovstva
a 1975. ga imenuje za svog potpredsjednika. Poput pilotskih bor-
benih vje{tina u vazduhu, Mubarak je i u politici brzo stekao dobre
diplomatske vje{tine tako da mu Sadat povjerava va`nu diplomatsku
ulogu u bliskoisto~nom mirovnom procesu, ali i posredni{tvo u sporu
Maroka, Al`ira i Mauritanije oko Zapadne ([panske) Sahare. Vjerno
je slijedio Sadatovu politiku zbli`avanja sa Izraelom i SAD-om, ali je
uspio da izbjegne smrt 6. oktobra 1981. kada su islamski ekstremisti
pucali na vojnoj paradi i ubili predsjednika Sadata i jo{ sedmero ljudi.
Premda je sjedio tik uz Sadata, Mubarak je pro{ao s manjim
povredama ruke, a osam dana kasnije postao je predsjednik dr`ave
i lider vladaju}e Nacionalne demokratske partije. Procjenjuje se da je
Mubarak u posljednje tri decenije vladavine pre`ivio najmanje {est
poku{aja ubistava, a najpoznatiji je atentat iz 1995. godine kada su na
njega iz kala{njikova pucali u Etiopiji. Ipak, Mubarak je bio
nepovrije|en jer se nalazio u svom blindiranom mercedesu, koji je
dovezen u Adis Abebu na insistiranje njegovog bliskog saveznika
Omara Sulejmana, kojeg je prije nekoliko dana imenovao za potpred-
sjednika Egipta. Vanredno stanje zavedeno poslije atentata na Sadata
nije uop{te ukinuo tako da je do danas sebi ostavio odrije{ene ruke u
spre~avanju bilo kakvih opasnosti po njegovu vlast. Ipak, poseb-
nu popularnost stekao je kada je oslobodio oko 1.500 politi~ara,
novinara i vjerskih lidera, zarobljenih za vrijeme Sadatove vla-
davine. Ne mo`e se osporiti da je znatno doprinio miru na
Bliskom istoku, kao i da je, uprkos tome {to je bio njihov
saveznik, Amerikance upozorio da }e invazija na Irak
2003. samo iznjedriti “stotinu Bin Ladena”.
Naspram toga {to su ga po{tovali na
me|unarodnom planu, Mubarak
kao da nije primijetio da Egip}ani
sve manje vjeruju u njegova
obe}anja o reformama. Iako je s godi-
nama postao povu~eniji, pa`ljivo smi{ljaju}i
svoje javne nastupe i poteze, korupcija,
nepotizam i neuspjeh da pro{iri blagostanje u
zemlji u kojoj ve}ina ljudi smatra da nije dobila
po{teni udio u nacionalnom bogatstvu, prema
svemu sude}i, ko{ta}e ga odlaska s vlasti. 
SLOBODNA BOSNA I 10.2.2011.

Minhenska tragedija “Busbyjevih beba”
Veliku utakmicu odigrali su Crvena zvez-
da i Manchester United 5. februara 1958.
godine na stadionu Marakana u Beogradu.
Bio je to revan{ ~etvrtfinala Kupa evropskih
{ampiona, koji je zavr{en rezultatom 3:3. S
obzirom da su Englezi prvu utakmicu dobili
na svom terenu, rezultatom 2:1, plasirali su
se u polufinale, gdje ih je ~ekao Milan. Ali...
Dru`enje igra~a Zvezde i Manchester
Uniteda, kao i jugoslovenskih i engleskih
novinara, nastavljeno je tokom ve~eri u
beogradskom hotelu Ma`estik, ali i na
Skadarliji. A sutradan su doma}ini na
Sur~inu ispratili Busbyjeve bebe na put...
STRIP ARTIST
10.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
Koji se tragi~no zavr{io u Münchenu!
Avion je sletio na pistu tamo{njeg aero-
droma kako bi se opskrbio gorivom. Iako je
vrijeme tog 6. februara bilo lo{e, a pista
zale|ena, kapetan je odlu~io da se 43 putni-
ka ukrcaju u avion i u 15 sati polete prema
Manchesteru. “Tokom tre}eg, kobnog poku-
{aja avion se uspio odvojiti od piste,
me|utim, zaka~io je ogradu pored piste koja
ga je oborila na tlo i prilikom toga zabio se u
zgrade u blizini”, izvje{tavale su svjetske
agencije nekoliko sati nakon nesre}e.
Na licu mjesta poginula je dvadeset i
jedna osoba, me|u kojima i sedam igra~a
PATINASTA KUTIJA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

U@ASAN PRIZOR NA
MJESTU NESRE]E
Spomen-plo~a `rtvama
tragedije u Münchenu na
stadionu Old Trafford (gore)
velikog trenera Matta Busbyja: Roger
Byrne, Billy Whelan, Eddie Colman,
Geoff Bent, David Pegg, Tommy Taylor i
Mark Jones. Petnaest dana kasnije premi-
nuo je i, ka`u najtalentovaniji me|u njima,
Duncan Edwards, a ukupan broj stradalih u
Münchenu zaustavio se na brojci - 23.
Busby je pre`ivio, pa uspio stvoriti i drugi
veliki tim u istoriji Manchester Uniteda.
Pre`ivio je i Bobby Charlton, koji }e samo
osam godina kasnije podi}i pehar Julesa
Rimeta, kada je Engleska prvi i jedini put do
sada osvojila titulu svjetskog {ampiona u
fudbalu. 
79
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i

prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!