Professional Documents
Culture Documents
ŠTA J E P H OTO S H O P
Kada pretražujete Internet na skoro svakom sajtu nailazite na dugmiće koje tre-
bate da kliknete, meni sajta na kome su poređane sekcije odnosno ponuda sajta,
ikonice, lepe tekstualne poruke i sve je to napravljeno uglavnom u Photoshop pro-
gramu. Možete ga koristiti i za kreiranje Internet stranica. Osim za praktične svrhe
možete ga koristiti za zabavu i nacrtati ili ukomponovati sve što vam mašta i veština
u radu sa ovim programom dozvole. Kada smo već kod veštine, još niko nije izraču-
nao koliko vam je vremena potrebno da biste uradili šta zamislite u Photoshop, ali
je jedno sigurno: ako hoćete da radite sve što ovaj program može da ponudi, tre-
baće vam dosta vremena da sve to naučite i savladate. Verovatno vam ništa nisam
rekao prethodnom rečenicom, da budem konkretan: 1-2 godine vežbanja. To je što
se tiče svih mogućnosti u ovom programu, sa druge strane Photoshop je jedno-
stavno najbolji u svojoj kategoriji i jedna od bitnih stavki je da imate na Internetu
sigurno više od 1ooo sajtova i blogova sa objašnjenjima i obukama za Photoshop.
Ako niste zainteresovani da vežbate i učite već samo za osnovne radnje sa slikama,
i tu je Photoshop ubedljivo najbolji na svetu i za osnovne tehnike menjanja slike
neće vam trebati mnogo vremena da ih savladate. Ne mogu da vam kažem tačno
koliko vremena konkretno i to zavisi od vas i vaših potreba i angažovanosti. Za naj-
osnovnije radnje kao što su menjanje dimenzija, rezolucije, formata, vam je potre-
ban sajt ili blog sa dobrim objašnjenjem i Photoshop, lako ćete to uraditi i verovat-
no lako zapamtiti. Kada su u pitanju osnovne korekcije boja i tu vam neće trebati
mnogo vremena da savladate a osim toga imate Auto (Automatsko podešavanje
boja) opciju koja radi izvanredo i koja je odličan start a u velikom broju slučaja i re-
šenje. Izoštravanje slike i uklanjane šumova, odsecanje viška, uklanjanje neželjenih
delova sa slike su takođe osnovne potrebe i za to vam je takođe potrebno dobro
objašnjenje i dobra volja.
Za one koji planiraju da se profesionalno bave evo linka do sajta gde možete sazna-
ti kako da dobijete sertifikat za rad sa ovim programom http://www.it-akademija.
com/ITakademija-Adobe-sertifikat_549 .
Ako se pitate dali vam je potreban program Adobe Photoshop i šta biste radili sa
njim ako ga imate, pokušaću da vam odgovorim na ova pitanja.
Prvo većina ljudi danas imaju digitalne fotografije koje su napravljene digitalnim
foto aparatima, neki su boljeg neki lošijeg kvaliteta. Tu nemam šta puno da vam
objašnjavam, svi znamo za izreku koliko para – toliko muzike. Koliko god da ste
para dali za aparat, vašim fotografijama treba dodatna obrada da bi sijale u punom
svetlu, odnosno da biste na njima videli približno ono što ste slikali. Photoshop je
najbolji program koji je napravljen za svaku vrstu posla sa digitalnim fotografijama,
od osnovnih korekcija do ukrašavanja i pretvaranja fotografije u umetničko delo.
Osim što možete raditi sa već slikanim fotografijama vi možete praviti i potpuno
nove slike počevši od praznog platna, imate veliki izbor četkica, pre – definisanih
stilova i efekata za tekst, figure kao i mnoštvo efekata koje možete primenjivati bilo
na fotografije bilo na grafike i crteže. Preko fotografija, crteža i grafika koje možete
napraviti u Photoshopu ili ih besplatno skinuti sa Interneta možete:
Ako se bavite nekim poslom i šaljete email svojim klijentima sa najnovijom ponu-
dom onda vam je sigurno potreban Photoshop jer jedna slika vredi hiljadu reči,
ako trebate skenirati neki dokument i poslati a on ima neki nedostatak ili fleku, u
Photoshopu je to to lako ispraviti.
Sve što možete uraditi u Photoshopu možete pretvoriti u PDF dokumenat, stan-
dard koji vam obezbeđuje da dokumenat potpuno isto bude prikazan bez obzira na
Operativni sistem i uređaj na kome se prikazuje.
Mnoge ljude odbija fama koja se stvorila oko ovog programa da on služi samo pro-
fesionalcima i da je potrebno mnogo vremena da naučite da radite sa ovim progra-
mom. Tačno je da je potrebno mnogo vremena da biste stvarali nešto novo i nešto
čega već nema na tržištu, ali da biste koristili sve povoljnosti koje nosi sa sobom
ovaj program ne treba vam ni mnogo vremena ni para.
Postoje dve vrste digitalnih slika: vektor i bitmap ili raster. Vektor slike se dekodira-
ju pomoću matematičkih formula a bitmap ili raster slike su sastavljene od pixela.
U praktičnom smislu ovo znači da vektor slike možete da povećavate i smanjujete
bez ikakvog gubitka u kvalitetu jer kada nacrtate liniju dužine 5 cm na primer u
Photoshop vi u stvari kažete programu da postavi tačke poređane jedna pored dru-
ge u toj dužini.
Program vrši kalkulaciju i postavlja tačke jednu pored druge u onolikom broju
koliko je potrebno, kada smanjite dimenzije odnosno dužinu linije vi menjate in-
strukcije i kažete programu da postavi tačke u manjoj dužini, program iskalkuliše
koliko je tačaka potrebno i promeni njihov broj. Tačke su iste kakve su i bile samo
je smanjen broj, isto se dešava i kada povećate dimenziju i nema nikakvog gubitka
u kvalitetu.
Bitmap ili raster slike su sastavljene od pixela, svaki pixel u sebi sadrži informacije
o boji i poziciji. Kada smanjujete sliku vi smanjujete broj pixela i slika će izgubiti od
svog kvaliteta ali pošto je smanjena ti gubici neće biti primetni. Kada povećavate
sliku tu nastaje problem i slika će izgubiti od svog kvaliteta i što je više povećavate
više će izgledati razvučena i mutna.
Photoshop podržava rad u sa velikim brojem formata slika: BMP, PICT, TIFF, EPS,
JPEG, GIF, PNG, i PSD koji je Photoshop Dokument. Osim što podržava rad sa ovim
formatima on daje i mogućnost optimizacije za svaku svrhu i namenu. Možete me-
njati dimenzije, rezoluciju, veličinu i prilagoditi sliku za svaku potrebu. Formati kao
što su PSD i TIFF zauzimaju više prostora na disku, ali će sačuvati sve informacije
koje je uspeo da snimi vaš digitalni aparat i podržavaju rad sa slojevima (Layer) dok
su formati GIF, JPEG i PNG namenjeni za prikazivanje na Internetu, imaju manju ve-
ličinu ali će neki kvalitet slike biti žrtvovan radi veće kompaktnosti odnosno bržeg
učitavanja na Internet stranicu.
podržani od strane drugih Adobe proizvoda kao što su Illustrator, Fireworks tako da
možete nastaviti da radite sa vektorskim obrisima to jest objektima kada ubacite
slike iz Photoshopa u neki od ovih programa. Iz photoshopa možete i da izvezete
vektorski bazirane obrise (putanje) i koristiti ih u Illustrator preko komande Export
> Paths to Illustrator.. koja se nalazi u File meniju programa.
Osim toga možete u Photoshop uvesti (ubaciti) vektorski bazirane objekte (ai, eps
datoteke) preko komande Place.
MODELI BOJA
Biranje modela boja je veoma bitna stavka u radu sa digitalnim slikama. Koji model
boja treba izabrati zavisi od svrhe i namene slike i u kom formatu planirate da sa-
čuvate sliku. Ne podržavaju svi formati svaki od modela boja zato pažljivo pročitaj-
te deo o formatima slika. Ako je namena slike ekran ili Internet onda radite u RGB
modelu boja (pročitajte i Radno okruženje - radni profil boja), ako vam je potrebna
crno-bela slika onda radite u Grayscale modelu boja. Kada hoćete da štampate
sliku radite u Adobe RGB (1998) a zatim je konvertujte u CMYK model boja. Model
boja određuje i veličinu datoteke odnosno prostora koji zauzima na disku: RGB
model ima 3 kanala (channel), CMYK četiri a Grayscale samo jedan. Svaki dodatni
kanal povećava veličinu datoteke.
Photoshop RGB model boja koristi RGB model dodeljivanjem vrednosti inteziteta
za svaki piksel. Na slikama 8 bita po kanalu intezitet vrednosti je u opsegu od 0
(crna boja) za svaki kanal (channel) do 255 (bela boja) za svaku od RGB (Red – crve-
na, Green – zelena i Blue – plava) komponenti boja. Na primer svetlo crvena boja
ima intezitet R: 246, G: 20 i B: 50. Kada su vrednosti za sve tri boje jednake rezul-
tat je neutralna nijansa sive. Kada su vrednosti za sve tri komponente 255 rezultat
je čisto bela boja, a kada su vrednosti 0 rezultat je čisto crna boja.
RGB slike koriste tri boje ili tri kanala (channel) da prikažu boje na ekranu. Na slika-
ma 8 bita po kanalu, tri kanala se prevode na 24 (8 bita X 3 kanala) bita informacija
o boji po pikselu. U ovakvim slikama tri kanala mogu da prikažu do 16.7 miliona
boja po pikselu. U 48 bitnim slikama (16 bita po kanalu) i 96 bitnim (32 bita po
kanalu) može biti prikazano više boja. Kompjuterski monitori koriste RGB model da
prikažu boje. Ovo znači da kada radite u drugom modelu boja različitom od RGB na
primer CMYK, Photoshop konvertuje CMYK slike u RGB da bi mogle biti prikazane
na ekranu.
Iako je RGB standardni model, tačan opseg boja koji je prikazan može da varira u
Koristite CMYK model boja kada pripremate sliku za štampanje koristeći procesne
boje. Konvertovanje RGB slike u CMYK stvara razdvajanje boja. Ako ste započeli sa
RGB slikom, najbolje je da izmene i prilagođavanja napravite u RGB modelu a zatim
konvertujete u CMYK kada ste završili sa prilagođavanjima slike. U RGB modelu
možete simulirati efekat konverzije slike u CMYK preko komande Proof Setup bez
stvarnih promena podataka slike. Možete takođe koristiti CMYK model da radite sa
slikama koje su skenirane ili uvežene iz sistema visoke klase.
Iako je CMYK standardan model boja, tačan opseg boja koje su prikazane može da
varira u zavisnosti od štampe i uslova štampanja. CMYK model boja varira u zavi-
snosti od toga koje ste radno okruženje naveli u Color Settings dijalogu.
CIE Lab model boja se zasniva na ljudskoj percepciji boje. Numeričke vrednosti u
Lab modelu opisuju sve boje koje osoba sa normalnom vizijom vidi. Zbog toga što
Lab opisuje boje onako kako izgledaju a ne koliko je potrebno od svake komponen-
te boja da bi uređaj mogao da ih prikaže (kao što je monitor, digitalni foto aparat ili
štampač), Lab se smatra modelom nezavisnim od uređaja.
Lab slike možete sačuvati u Photoshop, Photoshop EPS, Large Documenr Format
(PSB), Photoshop PDF, Photoshop RAW, TIFF, Photoshop DCS 1.0 ili Photoshop DCS
2.0 formatu. Možete sačuvati 48 bitne (16 bita po kanalu) Lab slike u Photoshop,
Large Document Format (PSB), Photoshop PDF, Photoshop RAW ili TIFF formatu.
Obaveštenje: DCS 1.0 i DCS 2.0 formati konverutju sliku u CMYK model kada se
otvore.
GRAYSCALE MODEL
Grayscale (sivi tonovi) režim boja koristi različite nijanse sive na slici. U 8 bitnim
slikama može biti do 256 nijansi sive. Svaki piksel slike sivih tonova (Grayscale ima-
ge) ima vrednost od 0 (crna boja) do 256 (bela boja). U 16 i 32 bitnim slikama broj
nijansi sive je mnogo veći.
Grayscale vrednosti mogu biti izražene kroz procenat crnog mastila (0% je bela,
100% crna).
Grayscale model koristi opseg definisan kroz podešavanje radnog okruženja koje je
navedeno u Color Settings dijalogu.
BITMAP MODEL
Bitmap model koristi jednu od dve vrednosti boja (crnu ili belu) da predstavi pikse-
le na slici. Slike u ovom modelu imaju dubinu boja 1.
DUOTONE MODEL
Duotone režim stvara monotone, duotone (dve boje), tritone (tri boje) ili kuadtone
(četiri boje) grayscale slike koristeći jedno do četiri prilagođenih mastila.
Indexed Color (indeksirane boje) model proizvodi 8 bitne slike do 256 boja. Kada
konvertujete u indeksirane boje, Photoshop pravi tabelu boja (CLUT) koju skladišti
i indeksira boje na slici. Ukoliko se originalna boja sa slike ne pojavi u tabeli, pro-
gram bira najbližu ili koristi dithering da simulira boju koristeći dostupne boje.
Iako je tabela boja ograničena, indeksirane boje mogu smanjiti veličinu datoteke a
ipak održati vizuelni kvalitet potreban za multimedijalne prezentacije, Web[1] stra-
nice i slično. Dostupno je limitirano prilagođavanje u ovom modelu boja. Za opsež-
no prilagođavanje slike trebalo bi privremeno konvertovati u RGB model. Datoteke
sa indeksiranim bojama mogu biti sačuvane u Photoshop, BMP, DICOM (Digital
Imaging and Communications in Medicine), GIF, Photoshop EPS, Large Document
Format (PSB), PCX, Photoshop PDF, Photoshop RAW, Photoshop 2.0, PICT, PNG,
Targa ili TIFF formatu.
MULTICHANNEL MODEL
Multichannel ili višekanalni model boja sadrži 256 nivoa sive u svakom kanalu i
koristan je za specijalizovanu štampu. Multichannel slike mogu biti sačuvane u
Photoshop, Large Document Format (PSB), Photoshop 2.0, Photoshop RAW ili Pho-
toshop DCS 2.0 formatu.
Broj kanala originalne slike postaju kanali spot boja u konvertovanoj verziji slike.
1. World Wide Web je način pristupa informacijama preko medija Interneta. To je model razmena
informacija koji je izgrađen na vrhu Interneta.
Brisanje kanala iz RGB, CMYK ili Lab slike automatski konvertuje sliku u Mul-
tichannel režim spajajući slojeve.
Razlog da podesite profil boja je jer RGB model boja može da ima Adobe RGB
(1998) profil koji sadrži većinu boja koje štampači mogu da odštampaju, sRGB
IEC61966-2.1 koji je podesan za Internet, ProPhoto profil koji sadrži više boja nego
što današnji štampači mogu da odštampaju...
Pre nego krenete da radite na projektu obavezno podesite profil radnog okruženja
za modele boja u Color Settings dijalogu. Ovaj dijalog je dostupan iz Edit > Color
Settings. Ono što vidite na ekranu dok radite vidite samo vi i razlikovaće se malo
od onoga što će moći da se vidi na ekranu to jest Internetu i onoga što će biti od-
štampano.
Ponašanje Photoshopa sa
profilima koji se razlikuju od
radnog prostora je određeno u
Color Management sekciji.
Ovaj korak je bitan jer se profili razlikuju u broju boja koje mogu da sadrže odno-
sno prikažu. sRGB je najmanji profil ali njega podržavaju većina čitača Internet stra-
nica. Kada recimo radi¬te nešto što je namenjeno za Internet i to uradite u većem
profilu boja kao što je Adobe RGB (1998) kada krenete da sačuvate rad moraćete
da ga konvertujete u manji sRGB profil i neke boje neće biti prikazane onako kako
ste ih vi videli na ekranu plus tu dolazi trka sa veličinom datoteke odnosno brzi-
nom učitavanja radi čega ćete možda morati da se odreknete kvaliteta slike i na
kraju ćete videti dosta drugačiju sliku od one koju ste videli na ekranu dok ste radili
sa njom. Ako pak radite u sRGB manjem profilu boja a slika treba da ide na štam-
panje onda ćete izgubiti neke boje koje mogu biti odštampane i sadrži ih veći profil
boja.
Za većinu potreba JPEG (.jpeg, .jpg) je najbolji tip datoteke jer u datoteke male ve-
ličine smešta slike visokog kvaliteta kompresovanjem podataka. Ovaj tip datoteka
je odličan za skladištenje i deljenje slika (slanje na email, postavljanje na Internet).
Jedno upozorenje: svaki put kada sliku u JPEG formatu ponovo sačuvate, vizuelni
kvalitet opada kao kad pravite kopiju kopije. Gubitak kvaliteta slike zavisi od ni-
voa kompresije. Obično se ovaj gubitak kvaliteta teško primećuje ali ako više puta
iznova pravite izmene i sačuvate sliku sa niskim nivoom kvaliteta, ona gubi oštrinu
i preciznost boja. Za najbolji vizuelni kvalitet sačuvajte slike u JPEG formatu sa
najvišim nivoom kvaliteta ili koristite TIFF format. Ako vam je potreban visok vizu-
elni kvalitet (na primer ako štampate u uvećanom formatu 15 x 20 cm = 425 x 567
pixel) sliku bi trebalo bi da sačuvate u TIFF (.tif) formatu ili da sačuvate JPEG sliku
sa najnižim mogućim nivoom kompresovanja. Ako želite da sačuvate sve promene
koje ste napravili onda sačuvajte kao PSD jer ovaj format podržava većinu moguć-
nosti Photoshop i čvrsto je povezan sa ostalim Adobe proizvodima.
TIFF
Tagged-Image File Format (TIFF, TIF) je format koji je u vlasništvu Adobe korpo-
racije i veoma je fleksibilan i prilagodljiv format. Koristi se za razmenu datoteka
između aplikacija i računarskih platformi. TIFF je format rasterske slike podržan od
gotovo svih aplikacija za crtanje, obradu slika i raspoređivanja elemenata na stra-
nici. Takođe gotovo svi Desktop skeneri mogu da proizvedu TIFF sliku. Maksimalna
veličina TIFF dokumenata je 4 GB. Adobe Photoshop podržava čuvanje velikih
dokumenata u TIFF formatu ali većina drugih aplikacija ne podržavaju dokumente
veće od 2 GB. TIFF format podržava CMYK, RGB, Lab, indeksirane boje (indexed
color) i Grayscale slike sa alfa[1] (alpha) kanalima i rasterski (Bitmap) modalitet bez
alfa kanala. Adobe Photoshop može sačuvati beleške, providnost i multirezolucio-
nu piramidu podataka u TIFF formatu.
1. Alfa (alpha) kanali su posebna vrsta kanala koji umesto informacija o boji sadrže informacije o
selekciji odnosno šta se vidi a šta je sakriveno. Alfa kanali su 8-bitni i sastoje se od bele, crne i nijansa
sive boje.
2. U računarskoj grafici raster ili bitmapa je struktura podataka predstavljena u pravougaonoj mreži
piksela odnosno obojenih tačaka. Svaki piksel u sebi ima informacije o boji i položaju.
BMP
JPEG
PNG
GIF
kanale.
Bitmap ili raster slike su u suštini jedna mreža sastavljena od mnogo malih kvadra-
ta (piksela) koji su popunjeni bojom.
Slika je gomila piksela bez fizičkih dimenzija. Kada je prevedete u fizički svet rezo-
lucija je broj piksela po mernoj jedinici, obično se koristi inch (2.54 cm). Rezoluciju
slike možete dobiti kada podelite njenu fizičku dimenziju (širinu ili visinu) sa bro-
jem piksela poređanih duž te fizičke dimenzije. Na primer: ako je slika širine 16 cm
a visine 7.51 cm i ima poređanih 454 piksela po širini i 201 po visini slike, onda je
rezolucija 454/ 16 ili 7.51/7.51 = 28.375 piksela po centimetru odnosno 28. 375
* 2.54 = 72 piksela po inču (inch). Broj piksela (i veličina dokumenta) u Photoshop
Image Size dijalogu je upisan u Pixel Dimensions: sekciji u poljima Width (širina)
i Height (visina) a njene fizičke dimenzije u Document Size: sekciji. Veličina doku-
menta odnosno koliko prostora zauzima na disku je upisana u produžetku naslova
sekcije Pixel Dimensions:. Dimenzije slike i rezoluciju u Adobe Photoshop možete
imati prikazane u pixels/cm ili pixels/inch u zavisnosti koju ste mernu jedinicu iza-
brali iz padajuće liste nasuprot Resolution:.
Dimenzije za širinu i visinu slike mogu vam biti prikazane u inčima, centimetrima,
milimetrima u zavisnosti šta ste izabrali iz padajuće liste koja se pojavljuje kada
kliknete na plavo dugme sa strelicom koja pokazuje na dole koje se nalazi sa desne
strane broja koji pokazuje datu dimenziju.
• BMP
• JPEG
• PNG
• PICT (Macintosh)
• PCX
• TIFF
Rezoluciju slike možete promeniti u Image Size dijalogu do koga se stiže iz Image
menija. Kliknite na Image meni da se proširi i otvori padajuću listu a zatim na Ima-
ge Size…
Kada se menja rezolucija obično se to radi zbog štampanja jer je potrebna veća
od postojeće. Kada povećavate rezoluciju slike vi povećavate količinu piksela po
mernoj jedinici. Kada povećavate broj piksela po mernoj jedinici možete doći u dve
situacijekoje su karakteristične:
za mernu jedinicu).
U situaciji kada vam treba samo jedan određeni deo slike možete ga odseći sa sli-
ke pomoću alatke za odsecanje (Crop Tool). Kada radite sa ovom altkom imate pri-
liku da unapred definišete dimenzije i rezoluciju tog dela koji ćete koristiti na traci
opcija alata (Options Bar).
Prvo izaberite Crop Tool iz kutije sa alatima ili pritisnite slovo C na tastaturi da ga
aktivirate. Pojaviće se parametri za podešavanje na traci opcija alata, kliknite u po-
lje Width i ukucajte širinu zatim pritisnite Tab na tastaturi i ukucajte visinu, pritisni-
te još jednom Tab i ukucajte rezoluciju. Na kraju pritisnite taster Enter da potvrdite
to što ste ukucali. Dimenzije možete definisati i u centrimetrima ili milimetrima,
bitno je da broj i oznaku merne jedinice (px, cm, mm) razdvojite jednim praznim
poljem (Space na tastaturi).
ukucajte dimenzije u
Height i Width i re-
zoluciju u Resolution
tekst polju.
Kliknite na sliku i ocrtajte deo koji hoćete da koristite. Dok ocrtavate, okvir koji se
pojavio kada ste kliknuli i počeli da ocrtavate uvek zadržava proporcije koje ste
definisali.
Kada ste ocrtali deo koji hoćete da koristite, pritisnite taster Enter da potvrdite i
odsečeni deo će imati dimenzije i rezoluciju koju ste ukucali na traci opcija alata.
Bit Dept ili dubina boja određuje koliko informacija o boji u svakom pikselu je do-
stupno. Jedan (1) bit sadrži dve moguće informacije u ovom slučaju boje, 2 bita 4
boje...8 – bita sadrži 256 informacija odnosno nijansi boja.
RGB slike su sastavljene od tri kanala: Red, Green i Blue. 8-bitna po kanalu slika u
RGB modelu boja sadrži 256 (8 bita informacija) x 3 kanala (256x256x256) = više
od 16 miliona mogućih kombinacija odnosno boja. 8-bitne po kanalu slike se nazi-
vaju i 24-bitne slike jer su sastavljene od tri kanala (3x8=24). U Photoshopu možete
raditi i sa slikama koje sadrže 16 ili 32 bita informacija po kanalu (32 bita po kanalu
slike su poznate kao HDR slike).
Naučnici kažu da ljudsko oko može da vidi 10 miliona boja tako da 8 bita treba da
je dovoljno za sve uobičajene radnje sa slikama.
Konverzija dubine boja se vrši iz Image menija. Idite na Image > Mode i izaberite
16 ili 32 Bits/Channel.
A D O B E P H OTO S H O P C S5 KO R I S N I Č K I I N T E R F E J S
MENI PROGRAMA
Zapazićete da neke stavke u meniju imaju … tačkice iza što znači da će se otvoriti
novi dijalog prozor u kome trebate da podesite parametre. Ovde je za primer uzet
Shadows/Highlights dijalog koji se otvara iz Image > Adjustments > Shadows/
Highlights.. i u ovom dijalogu možete prilagođavati senke (Shadows) i svetle
površine (Highlights) na fotografiji preko klizača u dijalog prozoru.
TASTATURSKE PREČICE
KONTEKST MENI
Osnovna ideja je da podelite komande na grupe kao što su: prilagođavanje boja,
selekcije, dokumenat i tako dalje. Možete grupisati komande onako kako to za vas
ima smisla.
Da biste izvršili ovakvu adaptaciju stavki u meniju radi lakše navigacije, kliknite
na Edit u meniju programa da se proširi i prikaže listu iz koje treba da izaberete
Keyboard Shortcuts stavku, a možete koristiti i tastatursku prečicu Ctrl + Shift + Alt
+ K.
U Keyboard Shortcuts and Menus dijalogu koji se otvori, kliknite na Menus karticu
da se prebacite na opcije koje ona nudi. Na ovoj
kartici imate opcije da sakrijete ili prikažete stavke
iz menija i obojite njihovu pozadinu bojom koju
vi izaberete. Stavke koje se pojavljuju u menijima
su podeljene u dve grupe: meni programa i meni
paleta. Izaberite koja grupa stavki da vam bude
prikazana iz padajuće liste Menu For:
Kada ste izabrali grupu stavki, spustite se niže i kliknite na trougao ispred nekog od
menija da se proširi i prikaže vam sve stavke koje su dostupne. Da sakrijete stavku
u meniju (neće biti vidljiva kada proširite taj meni ali će i dalje biti dostupna),
kliknite na ikonicu oka da ga zatvorite (ostaće prazana kvadrat). Da obojite
pozadinu neke stavke u meniju, kliknite na slova None i izaberite boju iz padajuće
liste.
Dok pripisujete boje stavkama u meniju, u Set: padajućoj listi sa leve strane pri
vrhu, Photoshop Defaults će se promeniti u Photoshop Defaults (modified) što
označava da su podrazumevane vrednosti (Default) promenjene i da su one na
snazi odnosno važeće. Kada završite sa pripisivanjem boja stavkama u meniju,
možete sačuvati taj set podešavanja tako što ćete kliknuti na Save ikonicu, upisati
ime za taj set i sačuvati ga a možete i kliknuti na dugme OK sa desne strane
pri vrhu da potvrdite promene i izađete iz ovog dijaloga. Sve možete vratiti na
podrazumevane vrednosti iz Set padajuće liste tako što ćete izabrati Photoshop
Defaults. Ako vam neki set nije potreban više, izaberite ga sa liste a zatim kliknite
na ikonicu kante za otpatke.
Kutija sa alatima (Window > Tools) ima razne alate za rad sa slikom i podeljena je u
nekoliko sekcija sa sličnim alatima:
Kutija sa alatima sadrži sve alate dostupne u Photoshop CS5 a neki od njih u do-
njem desnom uglu imaju crni trougao koji kada se klikne na njega otvara lebdeću
listu srodnih alata.
Ako alat nije vidljiv, navedite mišem kursor na ikonicu alata i kliknite na mali crni
trougao u donjem desnom uglu da se pojavi lebdeća lista a zatim na alat koji hoće-
te da aktivirate.
Alati u Adobe Photoshop CS5 su grupisani prema sličnosti i ispod su opisane glav-
ne grupe.
Ova grupa alata vam omogućava da klonirate deo slike, popunite izabra-
nom bojom, izbrišete deo slike ili unapredite njen izgled.
Koristeći ove alate možete se prebaciti na drugi deo slike ili je uveličati.
Zoom Tool vam omogućava da uveličate sliku do 3200% njene stvarne veli-
čine. Pomoću ruke (Hand Tool) pomerate sliku i određujete koji njen deo je
vidljiv kada je slika uveličana i ne može da se vidi u celosti na ekranu.
Jedna od stavki koja je malo obrađena na Internetu i koju mnogi pisci obuka
(tutorijala) ponekad zaborave da napomenu je traka opcija (Window > Options)
koja sadrži parametre za podešavanje alata sa kojim trenutno radite.
Blend model Screen ignoriše crno i reaguje sam ne belo čineći ga još belijim
(osvetljava).
Kada izaberete Soft Light za blend model, podesite Opacity (providnost) klizač
na recimo 40% i krenete da bojite, videćete malu razliku na delovima koje bojite.
Ova grupa blend modela u kojoj se nalazi Soft Light se naziva i kontrast grupa jer
povećavaju kontrast kada su primenjeni.
efekat i zato uvek vodite računa o parametrima. Ovo je samo jedan primer sa
četkicom, skoro svi alati imaju parametre za podešavanje koji se razlikuju u
zavisnosti od alata koji ste izabrali. Ako se alat sa kojim radite ne ponaša kao ranije
i kao što očekujete, prvo proverite parametre pre nego što preduzmete druge
korake.
regulisanje stepena
uveličanja
Kada se prebacite na drugi radni prostor promene koje ste napravili neće važiti,
za slučaj da je nešto promenjeno možete vratiti tastaturske prečice i komande u
meniju na podrazumevane vrednosti iz Edit > Keyboard Shortcuts (Alt + Shift + Ctrl
+ K i izaberite iz Set padajuće liste Photoshop Defaults) ili desnim klikom na ime
radnog prostora i izaberite Reset opciju.
Ova opcija je veoma korisna kada vam je potrebno više prostora odnosno veća
preglednost slike sa kojom radite. Da dobijete više prostora na ekranu pritisnite
taster Tab i sakrićete privremeno traku sa alatima i paletu. Da sakrijete samo pale-
tu pritisnite Shift i Tab istovremeno. Da ponovo prikažete sakriveno pritisnite istu
kombinaciju još jednom.
Recimo da imate dve verzije jedne iste fotografije i želite da ih uporedite. To mo-
žete uraditi preko Arrange Documents dugmeta koje se nalazi na traci sa opcijama
aplikacije.
Mene interesuje kako se vide detalji na kuli pa sam preko tastaturske prečice Ctrl +
+ uveličao fotografiju na levoj strani do 100%.
Kada smo već kod trake sa opcijama aplikacije nastavljamo sa režimima radnog
prostora i u ovom slučaju dajem primer i ideju kako koristiti ovu povoljnost koju
nudi Photoshop.
Photoshop CS5 je moguće raditi sa slikama u režimu punog ekrana što vam daje
najbolji mogući uvid u podešavanja i promene koje ste napravili. Prvo pokrenite
Photoshop i otvorite sliku/fotografiju sa kojom planirate da radite (ili kreirajte
novu). Pritisnite taster F dva puta da uđete u režim punog ekrana.
Svi alati su dostupni kada navedete mišem kursor na levi zid ekrana a paleta kada
ga navedete na desni zid. Paleta sa podešavanjima je dostupna i preko tastaturske
prečice Shift + Tab. Možete raditi i koristiti sve komande Photoshopa iako meni
programa nije dostupan u ovom režimu.
Ako ste recimo izabrali da radite sa nekim alatom i potrebna vam je traka opcija
alata da podesite parametre, pritisnite Enter na tastaturi da vam budu prikazana
traka sa opcijama u vrhu prozora.
U režimu punog ekrana možete pozvati dijaloge filtera preko tastaturskih prečica.
Pritisnite kombinaciju tastera za određeni filter i njegov dijalog će se pojaviti na
ekranu gde možete podesiti parametre. Ako neki filter nema tastatursku prečicu
možete je sami napraviti u Keyboard Shortcuts dijalogu (Alt + Shift + Ctrl + K).
Kada ste završili možete sačuvati vaš rad preko tastaturskih prečica (Ctrl + S, Ctrl +
Shift + S i Ctrl + Shift + Alt + S), ubaciti novu sliku direktno u ovaj režim preko Mini
Bridge ili se vratiti u standardan režim pritiskom na taster Esc (ako ste pritiskom na
taster Esc prebačeni na Full Screen Mode With Menu Bar režim pritisnite Tab na
tastaturi), pritiskom na Tab a zatim na F.
Šta je paleta?
Paleta je bitna komponenta koja vam pomaže da definišete prirodu alata iz kutije
sa alatima. Preko palete možete da podesite prilagođavanje koje ste izvršili ili
primenili. Na primer kada napišete nešto pomoću alata za tekst ( Type Tool)
možete da povećate razmak između slova, njihovu visinu, boju.. preko Character
kartice na paleti. Osim teksta preko palete možete prilagođavati boje, primenjivati
stilove i raditi najkompleksnije stvari koje sadrže po nekoliko stotina slojeva (layer).
Kada prvi put pokrenete Adobe Photoshop CS5 paleta će se pojaviti na desnoj
strani ekrana i po fabričkom podešavanju biće prikazane kartice za ESSENTIALS
radni prostor (Workspace). Koje su kartice dostupne zavisi od radnog prostora
koji je izabran. Neki radni prostori su izlistani u gornjem desnom uglu prozora
Photoshopa. Kliknite na ime radnog prostora i broj i raspored kartica na paleti će
se promeniti, biće prikazane kartice koje su podesne za izabrani radni prostor.
PRIKAŽI/SAKRIJ DOKOVE
Grupe kartica sam nazvao dokovi. Dok je dve ili više kartica grupisanih. Sve
dostupne kartice su izlistane u Window meniju. Kliknite na Window da se pojavi
padajuća lista sa imenima svih kartica. Kliknite na ime kartice i ona će biti vidljiva i
dostupna sa ostalim na paleti. Kartice se pojavljuju u grupama tako da ćete dobiti
uz izabranu još neku srodnu karticu prikazanu.
Da aktivirate i prikažete radni prostor koji ste sačuvali, kliknite na dugme u vrhu
prozora da se pojavi padajuća lista a zatim na ime radnog prostora. Imaćete kartice
na paleti prikazane i raspoređene onako kako ste ih sačuvali.
Ove tri funkcije su dostupne preko trake sa opcijama aplikacije i iz View menija
programa. Mernu jedinicu lenjira, razmak vođica koje prave mrežu kao i boje za
prikazivanje vođica i mreže možete podesiti u Preferences dijalogu na karticama
Units and Rulers odnosno Guides, Grid & Slices. Da bi lenjiri, vođice i mreža bili
vidljivi na ekranu morate imati Extras opciju u View meniju uključenu.
LENJIRI I MREŽA
Lenjiri (Rulers) služe da imate uvid u dužinu i visinu slike sa kojom radite. Vođice i
mreža su izuzetno uslužni za crtanje i raspoređivanje elemenata slike. Vođice kao
i mreža koja je u suštini sastavljena od vođica koje su raspoređene po unapred
definisanom šablonu neće biti odštampani ako planirate da štampate sliku. Vođice
i mreža odnosno njihovo pojavljivanje mogu biti sačuvane sa datotekom (JPEG,
PSD, TIFF..).
kliknite u ugao
Lenjire možete prikazati preko
i prevucite da
postavite novu Show Extras ikonice na traci
nultu tačku, sa opcijama aplikacije, iz View
dva-put kliknite > Rulers ili pomoću tastaturske
da resetujete prečice Ctrl + R. Svaki put kada
nultu tačku na aktivirate lenjire startna odnosno
podrazumevanu
nulta tačka za širinu i visinu
dokumenta odnosno slike je
gornji levi ugao dokumenta. Nultu
tačku možete postaviti na bilo
podrazumevana kom delu dokumenta, možete
nulta tačka
je prebaciti i videti širinu i visinu počevši od bilo kog dela otvorenog dokumenta.
Kliknite u levi gornji ugao lenjira i držeći taster miša pritisnut prevucite nulte tačke
na bilo koji deo dokumenta i otpustite. Da resetujete odnosno vratite nulte tačke
lenjira na podrazumevane (početne), dvaput kliknite u isti ugao. Kada radite sa
nekim od alata pojaviće se markeri u vidu isprekidane linije na lenjiru koji prate
alat. Pomoću markera možete recimo precizno započeti crtanje figure.
Lock Guides opcija u View meniju programa služi da zaključate pozicije vođica
odnosno zaštitite ih od slučajnog pomeranja i premeštanja. Da premestite vođicu
trebate imati Move Tool aktivan. Navedite kursor na vođicu i on će se pretvoriti u
dve kretke linije sa obadve strane vođice , kliknite i prevucite je na novu poziciju.
SMART GUIDES
Ova opcija je dostupna iz View > Show > Smart Guides. Smart Guides vam daje
smernice za raspoređivanje elemenata tako što prikazuje dinamičke (trenutne)
vođice dok pomerate objekte.
OPCIJA SNAP
Ova opcija se nalazi u View meniju i određuje da se objekti koje raspoređujete ili
figure koje crtate automatski zalepe za postavljene vođice ili mrežu kada budete
dovoljno blizu njih. Da uključite ovu opciju idite na View > Snap a zatim navedite
kursor na Snap to i izaberite Guides ili Grid kada se pojavi pod-meni.
Statusna traka se nalazi na dnu prozora u levom donjem uglu svakog otvorenog
dokumenta i prikazuje korisne informacije kao što je procenat uvećanja i veličina
datoteke aktivnog dokumenta (slike) i kratka uputstva za korišćenje alata koji je
aktivan.
Version Cue[1] ako imate odobren ovaj servis odaberite opciju prikaza iz pop-up
menija.
1. Version Cue je računarski program kompanije Adobe Systems dostupan samo kao deo paketa
Adobe Creative Suite. Version Cue omogućava korisnicima da prate i manipulišu verzijama datoteka i
metapodataka.
Document Profile prikazuje naziv profila boja (color profile) koji slika koristi.
2. Adobe Photoshop koristi vaš čvrsti disk kao virtuelnu memoriju kada nema dovoljno dostupne
RAM memorije za izvršenje zadate operacije.
3. Popločavanje je ponavljanje iste slike (pločice) u horizontalno/vertikalni obrazac (pattern) kako bi
se popunila pozadina Web stranice. Prednost ovakvog načina popunjavanja i dekoracije Web stranica
je da će se pozadina podeljena na pločice brže učitavati.