You are on page 1of 10

Važne godine...

Ova hronologija grada, a u izvesnoj meri i opštine Kraljevo, samo pobraja i vrem
enski određuje dogadaje koji su bili, ili su mogli da budu, sudbonosni za ovaj kra
j i njegove stanovnike, ali i na izgled nevažne događaje, koji su - posebno za stare
Kraljevčane - u jednom trenutku prošlosti, bili važni...
4. vek - Od ovoga veka se na podrucju okoline današnjeg Kraljeva razvijaju znacajn
a rimska naselja, od kojih su najpoznatija: Rajanovac (Trajanovac), na levoj oba
li r. Ribnice, na kosi Strmeniku (oko 7 km od današnjeg Kraljeva) i Janok, na mest
u na kome se danas nalaze Mesna kancelarija i OŠ u Konarevu.
1183. godina - Počela izgradnja manastira Studenice.
oko 1215. - Građen manastir Žiča. Kasnije su u Žiči krunisani srpski kraljevi: Stefan Dečan
ki (prvo i drugo krunisanje), Radoslav, Vladislav, Uroš i Dragutin (dva puta). Za
svako krunisanje su probijana nova vrata, kroz koja je prolazio samo krunisani v
ladar. Ta vrata su odmah zatim zaziđivana, ali je u narodu ostao popularni naziv S
edmovrata Žica.
1219. - Nakon sticanja samostalnosti srpske pravoslavne crkve Sv. Sava određuje Žiču z
a sedište prve srpske Arhiepiskopije.
13. vek - U Ibarskoj klisuri, oko 20 km. od Kraljeva, sazidan je srednjevekovni
grad - tvrdava Maglič.
1457 - 1459. - Područje Rudo Polja definitivno palo pod tursku vlast.
1476. - Prvi popis stanovnika Rudo Polja.
1570. - Prvi put se pominje Karanovac.
1690. - Velika seoba Srba pod Arsenijem Čarnojevićem, koja je zahvatila i Karanovac.
1699. - Austro-turski rat završen Karlovačkim mirom, posle koga su se Turci svirepo
svetili srpskom narodu, koji je u tom ratu učestvovao na strani Austrije. Izmedu o
stalih srpskih manastira Turci su opljačkali Studenicu i posekli tamo zatecene kal
uđere.
1718. - Izmedu Turske i Austrije zaključen je, na 24 godine, Požarevacki mir, kojim
je Austrija dobila Srbiju severno od Zapadne Morave, na čijoj je levoj obali bila
granica. Tako je Karanovac, i u tom periodu, ostao na turskoj teritoriji.
1737. - Nastala je austrijska geografska karta na kojoj je ucrtan minijaturni pl
an Karanovca. Nedaleko od njega, na samoj desnoj obali Zapadne Morave, označeno je
(istim tipom slova, ali manjim) selo Karanovac.
1739. - Beogradskim mirom završio se Austro-turski rat (1737-1739). Turska je pono
vo ovladala Srbijom, a u današnjem kraljevačkom kraju opustela su i bila - izvesno v
reme -potpuno nenaseljena mesta: Vitanovac, Vitkovac, Gledić, Drlupa, Karanovac, L
eševo, Milavčić, Oplanići, Pečenog, Čukujevac i Bokčinovici (danas Petropolje)...
1789. - Za vreme Kocine krajine, odnosno za vreme Austrijsko-turskog rata 1788-1
791, mošti Sv. kralja (Stefana Prvovenčanog) su posle sklanjanja iz manastira Studen
ice 8 dana bile sakrivene u Karanovcu.
1789. 21, novembra - Austrijska vojska ušla u Karanovac.
1792 - 98. - Kuga pokosila stanovništvo Karanovca, Beograda, Smedereva, Valjeva, Šap
ca i drugih gradova.
kraj 18. veka - Karanovac, u ovo vreme - pre Prvog srpskog ustanka ima školu, u ko
joj je učitelj neki Todor Rapa.
1804. - Boj na Rudniku u kome je Antonije Ristić, potonji zapovednik oslobođenog Kar
anovca ranio Turčina Pljakica, te od tada i poneo njegovo ime, pa se zvao: Antonij
e Ristic Pljakić, vojvoda Pljaka.
1805. - Kapetan Radić Petrović, prvi zapovednik Karanovca posle oslobodenja toga gra
da od Turaka, započeo izgradnju utvrđenja, koje je docnije, nazvano Pljakin šanac, po
sledećem zapovedniku Karanovca, koji je izgradnju tog utvrđenja završio. (Na tom mestu
je, sada, park “Pljakin šanac” i zgrada “Lesnine”, sa okolnim kućama.)
1805. 29. juna (po starom kalendaru) - Vožd Karađorđe, na čelu oko 6000 ustanika, medu k
ojima su bile sve znatnije ustaničke starešine, oslobodio Karanovac. Zatim su ustani
ci ceo Karanovac, oko 700 kuca spalili, a džamiju - zidanu od kamena - srušili.
1806. - U bici kod Deževe Turci su pod komandom Sulejman-paše Skopljaka pobedili srp
ske ustanike (koji su bili pod komandom Radića Petrovića), i prodreše do Studenice, ko
ju su opljačkali i zapalili.
1811. - Osnovan prvi sud - magistrat u Karanovcu.
1812. - U Karanovcu se nalazila nahijska škola. (Škola koju je izdržavala cela nahija.
)
1813. - Karanovac je glavno sedište srpske ustaničke “južne vojske”, koja je broji preko 1
0.000 ustanika, a pod komandom je Antonija Ristića Pljakića.
1815. (oko) - U Kraljevu, na česmi na obali Ibra kod "Ženeve" po legendi devojka Mir
a je natočila testiju i ibrik vode, ali dok se Mira još nije ni odmakla od česme, naiđe,
na konjima, grupa Turaka, koji su već bili kivni na Srbe zbog novog ustanka i zbo
g toga što moraju da napuste Karanovac. Jedan od njih, ne silazeći sa konja, osorno
zatraži od devojke Mire krčag, da se napije vode. Mira odlučno odbi da mu da krčag. Turc
i, kivni na Srbe, povadiše sablje i tu, pored same česme, sasekoše je. Od tada se ta čes
ma zove Mirina česma.
1815. oko polovine jula - Turci predali Karanovac knezu Milošu, te je ovaj grad ko
načno oslobođen od Turaka.
1815. - Karanovac postaje sedište požeške nahije.
1815. (28. decembra) - Kaluđeri manastira Studenice vratili su se sa telom Sv. Kra
lja u Studenicu.
1823. - U Karanovcu radi škola sa 10 učenika.
1824. - Staranjem kneza Miloša, po čijem naređenju je u tu svrhu izdvojen deo poreskih
prihoda, u Karanovcu je podignuta pravoslavna crkva (bez zvonare).
1826. - Uz karanovačku crkvu je podignuta zvonara od kamena.
1817. - Prva ambulanta (Simeona Kneževića) u Karanovcu.
1830. - Gospodar Vasa Popović, starešina požeške nahije je, uz dozvolu kneza Miloša, podig
ao u Karanovcu, nedaleko od crkve, gospodar Vasin-konak, koji je danas najstarij
a građevina u Kraljevu.
1831. - Pošto je hatišerifom od 1830. priznato slobodno bogosluženje, knez Miloš je još u
jesen iste godine - preko posrednika Jovana Atanackovića - poručio u Somboru 38 zvon
a. Prva partija od 4 zvona (za beogradsku staru crkvu) prispela je polovinom nov
embra iste (1830.) godine. Druga partija od 34 zvona prispela je početkom 1831. go
dine, od kojih su tri zvona (izlivena u Libeku, u Nemačkoj) poslata crkvi karanovačk
oj. Ova zvona su, za vreme okupacije Kraljeva u Prvom svetskom ratu odneta u Aus
trougarsku, te su kasnije pribavljena nova zvona.
1837. - U Karanovačkom garnizonu je osnovana bolnica u zgradi blizu Pljakinog šanca.
1839. - Uredbom od 13. jula te godine u Karanovcu je dozvoljen trodnevni panadur
o letnjem Sv. Jovanu. Na ovom panaduru je prodavana samo stoka i "otačestveni pro
izvodi".
1840 - 1850. - Polovinom prošloga veka sazidana je zgrada Okružnog načelstva u Karanov
cu (u kojoj se danas nalazi Okružni sud u Kraljevu).
1841. - U kragujevackoj školi prvi put proslavljen Sv. Sava. A knez Mihajlo potpis
ao uredbu kojom je ozvaničena školska slava, tako da se od iduće godine Sv. Sava slavi
u svim školama, pa i Karanovačkim.
1846. - Karanovac ima 1.125 stanovnika.
1848. - Kosta Cukić, rodeni Karanovčanin, otac našeg dinara, prvi doktor nauka iz ovih
krajeva, postavljen za prof. Velike škole, te je tako postao prvi profesor te Škole
rođen u Srbiji.
1854. - Preseljena stolica episkopa užickog iz Čačka u Karanovac.
1854. - Preselio se iz Čačka u Karanovac sud i Načelništvo za okrug čačanski, a 1859. godin
vraćeni su, ponovo, u Čačak.
1855. - U Karanovcu je osnovana prva pošta, koja je imala pet konja, dva službenika
i jednog poštonošu.
1860. - Otvorena pošta i telegrafska stanica u Karanovcu.
1861. - Prva građanska bolnica u Karanovcu.
1866. - Oko 50% domaćinstava Karanovca bavi se poljoprivredom i ratarstvom, te u v
aroši ima: 539 goveda, 577 ovaca, 275 svinja, 186 konja, 31 koza, 30 košnica, 47 kon
jskih i 54 volovskih kola, tr i pluga i 46 ralica.
1880. - U srezu Karanovačkom ima pet muških škola (Vrba, Vrdila, Kamenica, Karanovac i
Studenica) sa tri ucitelja i 290 đaka. A u Karanovcu je bila i ženska škola.
1881. - Osnovana je prva čitaonica u Karanovcu, koja je bila pretplaćena na 12 listo
va.
1886. - Pušten je u saobraćaj savremeni kolski drum Kraljevo - Raška.
1882. - U Kraljevu je, ukazom kralja Milana, osnovana Poljoprivredna škola (u to v
reme jedina u Srbiji) koja je radila u novopodignutoj zgradi (sada: ugao ulica O
lge Jovičić i Vojvode Stepe), u kojoj je danas smešten Muzej. Prvi direktor te škole bio
je poznati stručnjak dr Đorđe Radić.
1882. 19. aprila - Karanovac je ukazom kralja Milana Obrenovića promenio ime u Kra
ljevo kao uspomena na proglašenje Kraljevine Srbije i dolazak prvog krunisanog vla
dara posle kosovske tragedije u ovu varošicu.
Oko 1883. - Svršeni pitomci Vojnotehničkog zavoda iz Kragujevca Srećko Vasic i Antonij
e Bogdanović su u Kraljevu (izmedu ulica Jug-Bogdanove i Obilićeve), u krugu uređenom
raznim rastinjem i cvecem, otvorili Fabriku poljoprivrednih sprava. Ova prva fab
rika je pala pod stečaj 1886. godine.
1885. - U Kraljevu je osnovana prva akcionarska štedionica.
1887. - Mihailo M. Čebinac, preduzimač iz Kraljeva, dobio je ukazom kralja Milana pr
avo isključive proizvodnje mermernih proizvoda, u trajanju od 10 godina, a na podr
učju okruga čačanskoga, te tako postao prvi kraljevački industrijalac.
1892. - U Ribnici (kod Kraljeva) je osnovano preduzeće industrijalaca Kneževica (Nik
ole) i Radovanovića (Isidora). Oni su, u Ribnici, kod današnje Kisekane, imali strug
aru i parni mlin, i još dve strugare (na Gvozdacu i u Sokolji). Mlin je imao kapac
itet od oko 500 tona žita godišnje.
1892. - Mihajlo M. Čebinac, trgovac iz Kraljeva, je u samom Kraljevu podigao parni
mlin za prostu meljavu.
1893. - U Kraljevu je osnovano Društvo fonda zanatlijsko-radničkog uduruženja za pomoc
u bolesti, iznemoglosti i smrti.
1890. - Kraljevo ima 3.599 stanovnika.
1897. - Poplava Ibra otkriva u Mataruškom polju (8 km. jugozapadno od Kraljeva) iz
dan tople sumporovite vode, koja se od naredne (1898.) godine koristi za lečenje i
postaje osnov razvoja Mataruške Banje.
Kraj 19. veka - Stevan Matić iz Čačka je u Kraljevu osnovao prvu štampariju. Štamparija je
bila snabdevena jednim nožnim tiglom i sa nekoliko sanduka slova.
1900. - U Kraljevu je pocela sa radom Građanska škola.
1902. - Na reci Ribnici (kod Kraljeva) industrijalci Knežević i Radovanović podižu prvu
hidroelektranu (snage 58,9 KWh), koja je napajala električnom energijom njihov mli
n, a i osvetljavala centralni gradski trg, nekoliko okolnih ulica i neka nadleštva
i stambene zgrade.
1902. Puštena je u saobraćaj železnička pruga uzanog koloseka (0,76 m.) Stalać - Kruševac -
Kraljevo.
1906. - U Kraljevu je osnovano Društvo za suzbijanje tuberkuloze.
1907. - U Kraljevu je otvorena četvorogodišnja trgovacka škola.
1909. - Osnovana niža gimnazija, koja 1935/36. prerasta u višu gimnaziju.
1910. - Puštena je u saobraćaj železnička pruga uskog koloseka (0,76 m.) Stalać - Kruševac
Kraljevo - Čačak, u dužini od 106 km.
1910. - Kraljevački trgovci: Petar Bogavac, Isidor Radovanović i sinovi, Živko Bunjak
i sinovi, i Milan Savić (vlasnik Rudnika kamenog uglja u Baljevcu) osnovali su kon
zorcijum za izgradnju hidrocentrale na Ibru, na mestu Lakat. Već je, za ovu invest
iciju, bio angažovan i strani kapital (preko firmi “Simens” i “Šuker” iz Nemačke), ali je r
sa Turcima omeo ovu izgradnju. Prosecanjem novog puta kroz Ibarsku dolinu i prob
ijanjem železnickog tunela na “Laktu” (posle Prvog svetskog rata), ova ideja je konačno
onemogućena.
1912. - U Ribnici (kod Kraljeva) su industrijalci Kneževic i Radovanovic podigli m
lin na elektro-pogon. Mlin je, u to vreme, bio najveci u Srbiji: imao je šest spra
tova i kapacitet od oko 500 tona žita godišnje.
1914. - U Kraljevu su postojala 22 ugostiteljska objekta. Sedam gostionica (Sara
jevo, Evropa, London, Studenica, Zlatan prag, Bosna i Zanatska kasina), četrnaest
krčmi (Central, Talpara, Car Dušan, Balkan, Ženeva, Zeleni venac, Kneževići, Makedonija, Šu
adija, Proleće, Top, Skolomerija i Todor Tošić) i jedan hotel sa restoranom - Pariz.
1915. 6. novembra - Austrougarska vojska ušla u Kraljevo.
1917. - Okupatorske austrougarske vlasti su prinudnim radom talijanskih zaroblje
nika i naših seljaka izgradile industrijsku železnicu koloseka 0,60 m. u dužini od oko
18 km za Kamenicu - Jelenac (vezanu s prugom Užice - Stalać, a kasnije produžena do S
okolja). Iako nesolidno građena pruga je korišcena za teretni, čak i putnički saobraćaj, d
o 1959. godine, kada je ukinuta.
Stariji Kraljevčani su ovu šumsku železnicu zvali Rižina pruga, po nekadašnjem kraljevačkom
industrijalcu Miljku Petroviću Riži.
1918. 23. oktobra - Oslobođeno Kraljevo.
1920. - Osnovano Diletantsko pozorište "Budućnost" koje je u sezoni 1920/21. dalo 43
pozorišne predstave, a koristilo je salu hotela "Pariz".
1925. - U Kraljevu započela izgradnja Fabrike vagona.
1925. - U Kraljevu je osnovana kulturno-umetnička grupa “Abrašević”.
1926. - Milenko Mitrovič je, u Kraljevu, otvorio drugu štampariju.
1926. 12. septembra - U Kraljevu započeta izgradnja Fabrike aviona.
1928. - Kraljevo dobija veću električnu centralu sa tri trafo stanice, snage oko 100
KS od 73,6 KWh, koja je zadovoljavala potrebe tadašnjeg grada sa oko 7.000 stanov
nika.
1929. - U Kraljevu je podignut i pušten u saobraćaj čelično - rešetkasti most preko Ibra (
Kraljevo - Ribnica), na mestu na kome se i danas nalazi most izmedu ta dva nasel
ja. Ovaj most je srušen 12. aprila 1941. godine, prilikom povlačenja Jugoslovenske v
ojske iz Kraljeva.
1929. - Puštena u saobraćaj železnička pruga normalnog koloseka Kragujevac - Kraljevo -
Kosovska Mitrovica, u dužini od 186 km.
1932 - Počela izgradnja spomenika srpskom vojniku u centru Kraljeva.
1932. - Osnovana stolarska radionica "Jedinstvo", danas FEIN "Stari jasen"
1933. - Završena je izgradnja (po projektu arhitekte Katušica) i osvećena je katolička c
rkva u Kraljevu.
1933. - Na kraljevačkom aerodromu je održan prvi aeromiting, koji je organizovao Aer
oklub Kraljevo, na kome je izveden i skok (prvi u Kraljevu) padobranom.
1936. - Izgrađena je u selu Sirča (kod Kraljeva) Topionica olova AD Beograd "Rudar",
za koju je ruda olova dovožena železnicom iz Trepče do Kraljeva, a odatle do Sirce vo
lovskim kolima i kamionima. Izliveno u kokilama od 50 kg olovo je voženo iz Sirče u
VTZ Kragujevac.
1936. 21. maja - Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve izabrao je za
episkopa Žicke eparhije episkopa ohridsko-bitoljskog Nikolaja Velimirovića.
1936. - U Kraljevu gostuje prva strana sportska ekipa. (Fudbaleri bečkog BAK-a su
odigrali prijateljsku utakmicu sa SK "Ibar" iz Kraljeva, koji je izvojevao pobed
u sa 2:1.)
1937/38. - Fabrika aviona u Kraljevu preorijentiše svoju proizvodnju sa francuskih
aviona tipa Brege, na nemačke avione tipa Dornijer.
1937. - U Kraljevu je osnovana Vojna bolnica.
1937. - U Kraljevu je organizovan veliki štrajk građevinara, u kome učestvuje preko 30
0 radnika. Iste godine u štrajk stupaju krojači, abadžije i drvodelje.
1938. - Prva likovna izložba u Kraljevu.
1941. 1. april - Po naredbi Str. pov. Đ br. 2535. "Sedište štaba četničke komande" prebačen
je u Kraljevo.
1941. 14. aprila - Okupirano Kraljevo.
1941. septembar - Prilikom opsade Kraljeva, četnički ustanici po prvi put upotrebili
organizovanu tenkovsku jedinicu pod komandom poručnika Sime Uzelca, opevanog u pe
smi "Nad Kraljevom živa vatra seva..."
1941. 27. septembra - Bleh-muzika Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Kraljeva (nj
ih 17) su, marširajući uz nemacki marš Lili Marlen, izašli iz grada pored nemačkih stražara
koji su čuvali izlaze iz grada na Ibarskom mostu i otišli u Kraljevacki partizanski
odred. (Po ovom događaju slavi se Dan vatrogasaca Srbije.)
1941. - početkom oktobra - Četnički Kapetan Miljević sa brda zvanog "Čukara" u Sirči ispred
kuće Mide Vučetića ispalio prvi ustanički artiljerijski metak na Nemce i drugom granatom
pogodio nemački "Fizler 151 Cl štorh".
1941. - 10. oktobar - Šest nemačkih aviona (štuke) je bombardovalo manastir Žiču, od čega s
uništene ili teško oštećene mnoge freske i porušene manastirske zgrade, među kojima i vlad
n konak.
1941. - 14-20. oktobra - U znak odmazde za ubijene i ranjene nemačke vojnike u okuša
ju oslobađanja grada, okupator je streljao nekoliko hiljada građana Kraljeva podno G
rdičke kose, kod železničke stanice. Danas, na toj lokaciji nalazi se groblje streljan
ih.
1944. 11. avgust - Saveznički avioni su u toku noći bombardovali Kraljevo i selo Grd
icu, a nekoliko bombi je palo i na selo Ribnicu. U toku bombardovanja, koje je t
rajalo oko pola časa, nisu pogođeni značajniji vojni objekti, niti su ozbiljnije oštećene
saobraćajnice, izuzev što je u selu Grdici zapaljeno skladište benzinskih buradi. Pogi
nulo je više građana, porušeno je dosta kuća, a pogođena je i rimokatolička crkva.
U ovom periodu Kraljevo je bombardovano više puta. Pri tim bombardovanjima je nast
radalo nekoliko desetina ljudi.
1944. 28/29. novembar - U toku ove noći završene su borbe i partizanske snage i snag
e Crvene armije oslobodile su Kraljevo. U toku ovih borbi ubijeno je preko 100 N
emaca, a više desetina je ranjeno. Zaplenjeno je ili uništeno 11 topova, dva tenka,
200 pušaka, 15 puškomitraljeza, 250 vozila raznih vrsta, 600 vagona i dve kompozicij
e ratne opreme.
1945. - Demontiran i odnet most na Moravi dug 120 metara koji je povezivao Kralj
evo sa Sirčom.
1945. - Pošto je Komanda mesta u Kraljevu mobilisala stručnjake i formirala radni ba
taljon (a angažovala i nemačke ratne zarobljenike), izgrađen je drveni most na Ibru, i
zmedu Kraljeva i Ribnice. Jednovremeno je osposobljen za saobraćaj i most na Kamidžo
ri.
1946. - Izgrađena je prva pumpna stanica “Đeriz” na sprudu reke Ibra i postavljeni su pr
vi metri razvodne vodovodne mreže u gradu. (Do tada su se Kraljevčani snabdevali vod
om sa ulične česme kod Hotela "Pariz", "Mirine česme" u Staroj čaršiji, privatnih bunara i
pumpi za vodu, a još uvek su i sakadžije razvozile vodu po gradu.)
1948. - U Kraljevu je započela izgradnja Industrije Magnohrom.
1950. - U Fabrici vagona u Kraljevu je formiran savetodavni radnički savet (jedan
od 214. u tadašnjoj Jugoslaviji). “Bio je to pionirski posao samoupravljača, koji su o
dlučili da predaju na upravljanje Fabriku radnicima.”
1951. - Kraljevo je posetio predsednik tadašnje Socijalističke Federativne Republike
Jugoslavije Josip Broz Tito.
1951. - U Kraljevu (naselje Ribnica) je puštena u rad Fabrika za proizvodnju kiseo
nika i acetilena "Goč".
1953. - Izašao prvi broj "Ibarskih novosti"
1953. - U Kraljevu, preko Ibra, izmedu grada i Ribnice, izgrađen novi most ("jedan
od najvećih mostova u NR Srbiji"). Za izgradnju ovog mosta korišćeni su delovi porušeno
g Savskog mosta u Beogradu.
1953. - U Kraljevu, na Grdičkoj kosi, na mestu zvanom Dilberova livada, odmah iza
vinograda Poljoprivredne škole, podignut je Higijenski zavod, današnji Zavod za zaštit
u zdravlja.
1953. - U Mataruškoj Banji, na Ibru, je podignut viseći most. Do tada je namernike,
sa jedne na drugu stranu, prevozila skela.
1954. - U Kraljevu, na uglu današnjih ulica Cara Dušana i Oktobarskih žrtava sazidana
je zgrada Narodne banke Jugoslavije ("sadašnja zgrada Delta banke").
1955. - Dotadašnje opštine: Adrani, Žiča, Kamenica, Mataruge, Ribnica i Sirča su ukinute,
te su ušle u sastav opštine Kraljevo.
Žicki i Studenički srez su se spojili u novi srez Kraljevo, sa sedištem u Kraljevu. No
voformiranom srezu je pripojen i deo bivšeg trsteničkog sreza (Vrnjačka Banja, Vrnjci,
Novo Selo, Popina, Dublje i još neka sela).
1955. - Usvojen je idejni projekat generalnog urbanističkog plana grada Kraljeva z
a period od 1955. do 1985. godine.
1957. - Spajanjem Stolarskog preduzeća Jasen - Kraljevo i Drvnog kombinata u Kralj
evu je osnovan Drvno-Industrijski kombinat Jasen - Kraljevo.
1957. - U Kraljevu su asfaltirane Omladinska i Ulica Miloša Velikog. Do tada je u
većini kraljevačkih ulica bila turska kaldrma.
1959. - Iznad užeg gradskog jezgra Kraljeva, na Ratarskom imanju, podignut je vodo
toranj - rezervoar za vodu kapaciteta 1000 kvm.
1959. 29. novembra - Opštinsko veće Narodnog odbora opštine Kraljevo donelo je odluku
da se spomenik srpskom vojniku sa trga u centru grada izmesti na kraljevačko grobl
je. Uzgred je donji deo koplja zastave, liven od bronze, dužine 3.30m netragom nes
tao. Ni dan danas nije pronađen, te još uvek nedostaje na spomeniku.
1960. - Sa kraljevačkim srezom se spaja novopazarski srez, tako da novoformirani s
rez Kraljevo čini osam opština: Vitanovac, Vrnjačka Banja, Kraljevo, Novi Pazar, Raška,
Sjenica, Tutin i Ušće.
1960. 27. decembar - Rešenjem Narodnog odbora sreza Kraljevo osnovan je u Kraljevu
Istorijski arhiv.
1962. - Kraljevačkoj opštini je pripojena opština Vitanovac, a 11 sela iz opštine Kralje
vo (Bukovica, Bapsko Polje, Lađevci, Lazac, Miločaj, Mrsać, Musina Reka, Obrva, Samail
a, Tavnik i Cvetke) je priključeno novoformiranoj opštini Mrčajevci.
1963. - Formiran je novi srez Kraljevo, nastao spajanjem srezova Kraljevo, Kruševa
c i Čačak. U okviru tog novog sreza je 19 opština: Aleksandrovac, Brus, Čačak, Ćićevac, Gor
Milanovac, Kraljevo, Kruševac, Lučani, Mrčajevci, Novi Pazar, Sjenica, Trstenik, Ušce,
Varvarin, Velika Drenova, Veliki Šiljegovac i Vrnjačka Banja.
1965. - Na tri raskrsnice (ugao ulica Omladinska i Olga Jovičić Rita, kod “Zadužbine” i ko
d Auto-moto društva) u Kraljevu su postavljeni automatski semafori.
1966. - U Kraljevu, na obali Ibra, u Ulici 4. kraljevački bataljon, izgraden je ke
j.
1966. - Kraljevo je posetio tadašnji predsednik Jugoslavije Josip Broz Tito.
1967. - U Srbiji su ukinuti srezovi, pa je ukinut i kraljevački srez. Tada je form
irana opština Kraljevo sa današnjim područjem.
1967. - Na inicijativu i staranjem tadašnjeg predsednika SO Kraljevo mr Miodraga J
anića, sredstvima opštinskog budžeta je otkupljena i postavljena u fontani, u parku Ma
taruške Banje, figura žene, rad kragujevačkog vajara Dušana Panića.
1969. - U Kraljevu je počeo da se gradi Dom tehnike.
1969. 25. maj - Puštena u saobraćaj Autobuska stanica.
1970. 17. jul - U Kraljevu je otvorena Robna kuća Beograd.
1970. - U Kraljevu je počela izgradnja Radio-stanice (Radio Kraljevo).
1970. - Mašinski fakultet Beogradskog univerziteta i Fabrika vagona otvaraju u Kra
ljevu, pri ovoj Fabrici, Centar za vanredne studije mašinstva.
1971. - U nekadašnjem krugu Fabrike vagona u Kraljevu, na mestu gde su nemački fašisti
streljali oktobra 1941. godine nekoliko hiljada ljudi, počela je izgradnja monume
natalnog memorijalnog spomenika po projektu (dobijenom na anonimnom jugoslovensk
om konkursu) arhitekata Spasoja Krunića Paje i Dragutina Kovačevića Šilje.
1972. - Na Spomen-parku u Kraljevu Josipu Brozu je dodeljena Povelja protiv nasi
lja i rata - za mir u svetu. Od tada do 1994. godine (sa prekidom od tri godine)
Povelja je dodeljena još devetnaestorici Jugoslovena, uglavnom funkcionera ondašnje
SFRJ.
1973. - U Kraljevu je završen i otpočeo je da radi novi ambulatno-poliklinički blok Me
dicinskog centra Studenica.
1973. - Kraljevo je posetio tadašnji predsednik Jugoslavije Josip Broz.
1974. - U Mataruškoj Banji kod Kraljeva je otvoren Hotel Termal, u čijim prostorijam
a je izloženo oko 130 umetnickih slika.
1975. - U Kraljevu počinje sa radom Redovno odeljenje Mašinskog fakulteta Beogradsko
g univerziteta.
1975. - U Kraljevu je snimljen celovečernji igrani film autora Tori Jankovića Crvena
zemlja, o događajima odigranim u Kraljevu oktobra 1941.
1980. - U Kraljevu, na Gradskoj plaži, otvoren je prvi bazen.
1981 - U železnickom čvoru Kraljevo parne lokomotive su zamenjene savremenim dizel-l
okomotivama.
1982. 13. oktobra - Spomenik srpskom vojniku vraćen je na centralni gradski trg, o
ko 13 časova, u okviru uređenja trga. Podignuto je rekonstruisano podnožje visine 10.5
5m na kome je postavljena originalna figura vojnika, visine 4.10m.
1987. - Formiran je Mašinski fakultet u Kraljevu, koji samostalno organizuje nasta
vno-obrazovnu i naučno-istraživačku delatnost, a Skupština Univerziteta “Svetozar Markovic”
u Kragujevcu donosi odluku o učlanjenju ovog fakulteta u taj Univerzitet.
1995. - U najstarijoj školskoj zgradi u Kraljevu (ugao ulica Olge Jovičić i Vojvode St
epe) otvoren je Muzej, sa savremenom galerijom slika.
1996. 19. novembra - Posle pola veka, kraljevčani na lokalnim izborima odlučuju da i
m je dosta komunističke vlasti. Kako lokalna vlast ne priznaje rezultate izbora već
ih falsifikuje u svoju korist, građani Kraljeva počinju tromesečne proteste u cilju pr
iznavanja izbornih rezultata - pobede koalicije Zajedno.
1997. 21. februara. Održana konstitutivna sednica SO Kraljevo u kojoj je većinu imal
a koalicija Zajedno. Za predsednika SO Kraljevo izabran je dr Radoslav Jović (SPO)
, za potpredsednik prof. dr Predsrag Stojanović (DHSS), a za predsednika Izvršnog od
bora Miodrag Sretović (DS).
1997. - Postavljena prva Internet prezentacija Kraljeva - www.kraljevo.com.
1999. 24. marta - Eksplozijom jednog projektila na Lađevce kod Kraljeva, oko 19:30
sati, počeo je napad NATO na Jugoslaviju.
2003. 30. novembra - Na lokalnim izborima, Kraljevo je dobilo prvog predsednika
opštine. To je dr Radoslav Jović, kandidat Srpskog pokreta obnove.
2006. 18. jula - Otvoreni su radovi na izgradnji novog mosta na Ibru koji će biti
paralelan sa postojećim, neposredno i uzvodno od njega. Prema projektu, biće dug 190
i širok 12,5 metara, sa dve trake kolovoza i trotoarima.
2007. 19. novembar - Novoizgrađeni paralelni most na Ibru otvoren je za saobraćaj. I
z pravca centra grada se izlazi novim mostom, a za ulazak u grad iz Ribnice kori
sti se stari most. Oba mosta koriste se za saobraćaj u po dve trake.
2007. 29. decembar - Donošenjem novog Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republi
ke, Kraljevo je danas, sa još 22 opštine u Srbiji, dobilo status grada, što bi, kako s
e procenjuje, trebalo da mu donese brojne prednosti u političkom, društvenom, ekonom
skom i ukupnom razvoju u narednom periodu.
2008. 13-16. jun - Prvi predsednik Skupštine grada Kraljeva postao je radikal Bran
ko Kaplarević, a prvi gradonačelnik Kraljeva dr Miloš Babić iz Nove Srbije.
2009. 19. mart - Ljubiša Simović iz Demokratske stranke postao je gradonačelnik Kralje
va, a predsednik Skupštine grada Kraljeva je član SPO Milomir Šljivić.
Literatura:
R. Jovetić - Price iz starog Kraljeva, Kraljevo, 1999.
dr Slobodan Ristanovic - Kroz Srbiju i Crnu Goru
Grupa autora - Kraljevo i okolina, Beograd, 1966.
dr Miladin Stevanovic - Prvi srpski ustanak, G. Milanovac, 1994.
Miroslav Filipović - Kraljevski avioni, Kraljevo 1995.
Mala enciklopedija Prosveta, Beograd, 1978.
Dušan J. Popovic Srbija i Beograd 1718 - 1739, Beograd, 1950.
M.Đ. Milicevic Manastiri u Srbiji, Glasnik SUD, IV, Beograd, 1867.
dr Dragoljub Milanovic - Kraljevo i njegovo uže gravitac. područje, Beograd, 1973.
R. Jovetić - Hronika kraljevačkog groblja, Kraljevo, 1994.
D. Draškovic, V. Filipovic i R. Ristic - Matar. Banja 1898 - 1998, M. Banja, 1998.
Arhiva nedeljnika "Ibarske novosti", Kraljevo

You might also like