Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
39Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
RENESANSA (Italija) - predavanja

RENESANSA (Italija) - predavanja

Ratings: (0)|Views: 8,917|Likes:
Published by zecorog
predavanja + slike: arhitektura, skulptura, slikarstvo
predavanja + slike: arhitektura, skulptura, slikarstvo

More info:

Published by: zecorog on Mar 01, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, DOC, TXT or read online from Scribd
See More
See less

09/26/2013

pdf

text

original

 
U M J E T N O S T R E N E S A N S E
FIRENCA U 15. STOLJEĆU
U Toskani jaka antička tendencija – posebno u arhitekturi. Rim je propao, on je selo – bez političke iekonomske snage, vraća je već sredinom 15.st.Firenca kao središte, i već u to doba određuje ta svijest o antici, te njeno političko i ekonomsko stanje.Već tijekom 14.st firentinske obitelji razvijaju novi sustav potreban za trgovinom: bankarstvo., svojepodružnice otvarali su diljem Europe, time se određene firentinske obitelji jako obogaćuju, posebno
Medici 
u 15.st, te bogate obitelji mogle su ulagati u vrhunsku umjetnost.Kao politički faktor jakosti javlja se jaka republikanska tradicija, Firentinci us po legendi smatrali da sunjihov grad osnovali republikanski bjegunci iz Rima. Tako su smatrali da je
Republikanski ustroj
 jedini pravedan, a osim
Firence
još je samo
Venecija
imala republikanski ustroj u to doba.Druga važna industrija u Firenci je tkaninarska, vuna, svila.U 15.st javlja se nova ideja o čovjeku, nova umjetnost koja je odraz nečeg dubljeg, ideja
antropocentričnosti 
 
čovjek kao središte svega…to je početak modernog sustava razmišljanja,korijen modernoga doba
. Čovjek je mjera svih stvari!
Tijekom 15.st je i jako popularna Platonova
1
ideja: neoplatonizam (otvara se i „Platonova“ akademija)Umjetnici počinju pisati traktate, počinju razmišljati filozofski, matematički, o svojoj umjetnosti, a ovitraktati pridonose širenju tih ideja.U arhitekturi se počinje razmišljati u kanonima.
Francesci di Giorgio Martini 
usporedio je jonski stup sa ženskim tijelom. Usporedbe muškog tijela satlocrtom crkve. Svaki najmanji dio stoji u odnosu sa cjelinom.
FILIPPO BRUNELLESCHI (1377 1446)
On je jedan od prvih koji se ugledao na dekorativne i strukturalne motive antike i koji u njih unosi svojadjela. Osim toga na njega utječe i toskanska tradicija.
1
PLATON
Aristoklo (Platon nadimak, platos=široko…imao je široka leđa) (427 –347.gpr.n.e.) tvorac je
idealizma
. Materija i tijelo donje su stepenice u odnosu na duh, ado prave spoznaje ne dolazi se iskustvom i razumom, nego s pomoću mistične ekstaze.
1
 
Bio je rođen u dobrostojećoj obitelji, otac mu je bio jedan od notara, te je mogao steći vrhunskoobrazovanje. Školovao se za
zlatara
. (zlatarski ceh u Firenci bio je jako važan, 1404., mnogi umjetnicisu tu započeli)Uz to se bavio i znastvenom granom: teorijom optike, koja ga je jako zaokupila (ona je bila aktualna i usrednjem vijeku), kasnije je često primjenjuje u umjetnosti.Perspektiva se u renesansi također jako proučava, osvajanje prostora oko čovjeka ključan je ne samou umjetnosti nego i šire (Gutenbergov izum također je dio tog osvajanja)Zlatari se često bave i skulpturom (npr 
. Lorezo Ghiberti 1381 – 1455)
-
Nakon školovanja javlja se na natječaj za izradu 2. vratnica firentisnke krstionice
2
- za glavniulaz, tj. onaj koji ide prema katedrali. Posao je dobio vještiji majstor, Lorenzo Ghiberti:Abraham žrtvuje Izaka.Nakon tog neuspjeha zajedno sa
Donatellom
odlazi u Rim, tada napušta kiparsku i zlatarsku aktivnosti posvećuje se arhitekturi. U Rimu su proučavali antičke ruševine, a posebno ih je zanimalagrađevinska struktura tih ruševia.Počinje razmišljati skulpturalno, a ne samo o primjeni antikizirajućih detalja. Razmišlja o principuantičkog kanona gradnje.1404 – 1415.g Brunelleschi se ne spominje u nijednom dokumentu, pa se samo pretpostavlja da jeputovao i u druge krajeve i tako sakupio veliko iskustvo i upio razne utjecaje.U to doba se u Firenci javlja velik problem - radi se o dovršenju KUPOLE na katedrali. Bio je izgrađenvelik tambur promjera 43m (slično jedino Panteonu). Ta veličina bila je rezultat republikanskesamosvijesti i želje da budu iznad drugih. 1416 bio je konzultiran u vezi tog problema, a 1418.graspisan je natječaj, i Ghiberti se javio!1420 F. Brunelleschi i L. Ghiberti zajedno su proglašeni protomajstorima gradnje.Iza katedrale nalazi se Museo del 'opera del Duomo, gdje se čuva drveni model ideje za tu kupolu,koju je Brunelleschi izradio zajedno sa Donatellom.
Firenca,kupola Katedrale S. Maria del Fiore, 1420 – 36Značajna je zbog više činjenica:OBLIK KUPOLE: odstupa se od polukružnog oblika, jer šiljastilakše podnosi bočne potiske
2
Prve vratnice glavnoga ulaza načinio je ANDREA PISANO 1330.g, koje supremještene na južnu stranu krstionice.
2
 
DVIJE LJUSKE kupole (u unutrašnjosti dakle nije jedinstvena), praznima između tih dviju ljuska ju činipuno lakšom.OSNOVNI POTISCI se preko rebara (kao u gotici lebdeći kontrafori) prenose na pilone, između rebaras unutarnje strane postoje još rebara, a segmenti između rebara ima i poprečno postavljene vijence.OPUS SPICATUM preuzeto od starih Rimljana
polaganje opeke u riblju kost, čime ona bolje podnositežinu.U galeriji Uffizi postoji opus i crtež „opusa spicatum“ ispod kojeg piše: „ovako su gradili naši stari.“Postavlja se pitanje kako je B. došao do tih spoznaja (dvostruka ljuska, riblja kost) i gdje, jer su to čestielementi orijentalne umjetnosti, ali to je još otvoreno pitanje.. 1436.g dovršena je kupola do bazelanterne (oko 1425.g Ghiberti napušta rad na kupoli zbog svađe). Opće oduševljenje građana nakontoga. Sad se pojavio problem u vezi
lanterne
, novi natječaj je raspisan. Opet pobjeđuje B., ali jegradnja kasnila – tako je započeta tek
1446
.g, nakon Brunelleschijieve smrti, ali po njegovomemodelu.Lanterna ima osim dekorativne i konstruktivnu ulogu: ona je ishodišna točka silnica potisaka koja ihraspoređuje. A na LANTERNI su radili:
Michelozzo, B. Rosselino, Manetti.
Oko 1439 na dno kupole je B. dodao egzedre (polukupole), koje se stilom razlikuju od njegovih djela(jedno od posljednjih djela po njegova života).
Firenca, Opsedale degli innocenti 141 9 – 24. B. radi na prvoj ranorenesansnojgrađevini u Italiji: prihvatilište zanapuštenu djecu. Na njoj postavljatemelje toskanske renesanse, koja će sekasnije širiti. Pod njegovim nadzoromizgrađen je TRIJEM: vitki stupovi saprofiliranim lukovima, te nad njimavijenac koji odvaja dva registra. Ugornjem registru su otvoreni kvadratniprozori sa trokutastim zabatima. U trokutastim poljima iznad lukova javljaju se tonde iz radionice
 A. della Robbia
sa prikazima beba. Trijem je nadsvođen malim plitkim kupolama (ideja vjerojatnoiz Venecije). S desne strane je trijem iz 16.st. koji imitira B. stil, sa lijeve strane je CrkvaSanctissima Annunziata, također sa trijemom, u toj crkvi čuvala se čudotvorna slika – ciljhodočasnika, zbog čega je upravo takav urbanizam trga (slično s Venecijom).
3

Activity (39)

You've already reviewed this. Edit your review.
Art liked this
1 thousand reads
1 hundred reads
Melita Basic liked this
Melita Basic liked this
Davor Krištić liked this
mujicz liked this
koicha liked this
koicha liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->