Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
7Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Ivan Jurković – Osmanska ugroza, plemeniti raseljenici i hrvatski identitet

Ivan Jurković – Osmanska ugroza, plemeniti raseljenici i hrvatski identitet

Ratings:

1.0

(1)
|Views: 278|Likes:
Published by Maja

More info:

Published by: Maja on Mar 03, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/12/2014

pdf

text

original

 
UDK 99.7 (497.) “14/17”94 (497.) “14/17”Izorni znansteni radPrimljeno: 10. tranja 006.Prihaćeno za tisak: 1. prosina 006.
Osmanska ugroza, plemeniti raseljenici i hrvatskiidentitet
Ivan Jurković 
Odsjek za poijest Filozofskog fakultetaI. M. Ronjgoa 1, PulaRepublika Hratska
Raznolike strategije koje su za trajanja osmanske ugroze primjenjiali raseljeniplemići, obično kombinirajući nekoliko njih istoremeno, nisu nuno osiguraalepostignuće eljenog ilja: očuanje društenoga poloaja i izbjegnuće izumiranjaobitelji po muškoj lozi. Tako je djeloanje plemsta ipak rezultiralo pozitinimučinkom pojačane soijalne
vertikalne
i
horizontalne mobilnosti
, što je, neprijeporno, pridonijelo očuanju teritorijalnog, a time i političkog, društenog, gospodarskog, jerskog i kulturnog “kontinuiteta” Kraljesta. Plemsto je ondašnje Hratske i Ugarske primarno funkioniralo na osnoi sojega društenoga poloaja ukojemu su išestruki identiteti uprao njima i sojsteni. Stoga su prihaćali noeosobne identitete, ali istoremeno su čuali kulturna i politička naslijeđa Hratskete ih implementirali u nooj domoini.Ključne riječi: Hratska, osmanska ugroza, nedobrooljni (prisilni, iznuđeni)raseljenii, plemsto, hratski identitet
Uvod
U hratskoj je janosti gotoo nepoznata činjenia da je područje srednjojekonih hratskih zemalja u razdoblju od pada Bosne (1463.) do Sisačke bitke (193.)pretrpjelo starni demografski gubitak za iše od 60 % starosjedilačkoga iteljsta.
1
 Dugotrajno je ratno stanje iz temelja promjenilo ne samo demografsku sliku, negoi političke, gospodarske, društene, jerske i kulturne obrase ponašanja i odnose u
1
Pregled historiografske i demografske literature o depopulaiji hratskih zemalja u tom razdoblju .Loorka ČORALIĆ,
U gradu svetoga Marka. Povijest hrvatske zajednice u Mlecima
, Zagreb, 001., 1.67.; Anđelko AKRAP,
Stanovništvo u Hrvatskoj kroz stoljeća
, Zagreb, 006. [u tisku].
 
40
I. JurkoviÊ,
 
Osmanska ugroza, plemeniti raseljenici i hrvatski identitet
tim zemaljama.
U sim je tim promjenama neprijeporno odeću ulogu u tadašnjimhratskim zemljama imalo plemsto, iako je trpjelo raseljeničku sudbinu s ećimdijelom podaničkoga stanoništa. Ono je, ipak, sojom upornošću u pokušajimaopstanka na domiilnom području u konačnii zaustailo napredoanje Osmanlija prema Zapadnoj Europi.
3
U ooj će se rasprai, dakle, pokušati predočiti rezultati istraianja analizom sudbina onih plemenitih hratskih branitelja, koji su biliprisiljeni poući se pred neprijateljima i koji su potom nastojali sačuati identitetegrađene i baštinjene u starom zaičaju.Osnona je karakteristika naedenog razdoblja radikalna promjena političkihodnosa u kraljestima formiranim tijekom srednjeg ijeka na hratskom etničkompodručju. Politički jasno definirane hratske teritorijalne jeline nestale su sa zemljoida tadašnje Europe.
4
U početnom je stadiju borbe za opstanak (osobito u rijeme ladaine dinastije Jageloića) ladajuća elita (isoko i srednje plemsto tesećensto) se iše samostalno djeloala u oba praa; na unutarnjoj seni i naanjskoj političkoj seni.
Ta se činjenia jasno potrdila i u odojenim izborimanoih ladajućih dinastija; Habsburgoaa i Zapolja (Zpolai). K tomu, na anostisu dobile i ladajuće instituije (banska, saborska) te su kao take postale instrumentima organiziranoga djeloanja udruenoga plemsta. Raseljeni su plemići spodručja srednjojekone Kraljeine Hratske uprao takim djeloanjem pridoni
Popis temeljnih studija o temama političkih, gospodarskih, društenih, jerskih i kulturnih promjena za trajanja najteega osmanskog pritiska na hratske zemlje idi u: Ian JURKOvIĆ, “Hratskoraseljeno plemsto u korespondeniji Antuna vrančića”,
Zbornik o Antunu Vrančiću: zbornik radova saZnanstvenoga skupa o Antunu Vrančiću
(ur. vilijam Lakić), Šibenik, 00., 4.43., bilj. 3.
3
Detaljnije u: vjekosla KLAIĆ,
Povijest Hrvata
, knj. 4.., Zagreb, 1981.; Stjepan PAvIČIĆ,
Seobe inaselja u Lici
, Zagreb, 196., 118; Nada KLAIĆ, “‘Ostai ostataka.’ Hratska i Slaonija u 16. st.(od mohačke bitke do seljačke bune 173.)”,
Arhivski vjesnik
,
 
16., 1973., 3.3.; Milan KRUHEK,
Krajiške utvrde i obrana hrvatskog kraljevstva tijekom 16. stoljeća
, Zagreb, 199., 4.96.; Tomisla RA-UKAR,
Hrvatsko srednjovjekovlje; prostor, ljudi, ideje
, Zagreb, 1997., 476.49.; Ie MAžURAN,
Hrvati iOsmansko Carstvo
, Zagreb, 1998.; Ian JURKOvIĆ, “Turska opasnost i hratski elikaši – Knez Bernardin Frankapan i njegoo doba”,
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društveneznanosti HAZU 
[dalje:
Zbornik OPZ HAZU 
] 17., 1999., 7.81.; Borisla GRGIN,
Počeci rasapa: KraljMatijaš Korvin i srednjovjekovna Hrvatska
, Zagreb, 00., 11.1.; Ian JURKOvIĆ, “Das Shiksaldes kroatishen Kleinadels unter dem Druk des Osmanenreihs”,
East Central Europe /ECE
9/, 1..,00., 3.48.; Aleander BUcZyNSKI, “Hratske granie i vojna krajina”,
Hrvatska i Europa; kultu-ra, znanost i umjetnost 
, III. (ur. Ian Golub),
Barok i prosvjetiteljstvo (XVII-XVIII. stoljeće)
, Zagreb, 003.,43.60.; Anđelko MIJATOvIĆ, “Hrati i Osmanlijsko carsto”,
isto
, 9.108. i u tim djelima naedenaliteratura. Usp. također u oom godištu
Povijesnih priloga
i studiju: Marija KARBIĆ, “Hratsko plemsto u borbi proti Osmanlija. Primjer Berislaića Grabarskih iz Slaonije”.
4
Štoiše, s remenom su se jaili dupliirani nazii za te jeline; usp. vjekosla KLAIĆ, “croatia superior et inferior”,
VHAD
,
 
NS, 1., 189., 137.138.; Mirko MARKOvIĆ,
Descriptio Croatiae: hrvatske zemljena geografskim kartama od najstarijih vremena do pojave prvih topografskih karata
, Zagreb, 1993., 11.,16., 3., 6.9.
Usp. Rudolf HORvAT,
Stari hrvatski sabori
, Zagreb, 194.; vj. KLAIĆ,
Povijest Hrvata
, ., 60.; vedranGLIGO,
Govori protiv Turaka – Orationes contra Turcas
, Split, 1983.; željko SABOL,
Hrvatski sabor 
, knj.., Zagreb, 199.; Tomisla RAUKAR, “Hratska diplomaija u razijenom i kasnom srednjem ijeku”,
Zbornik Diplomatske akademije
, ., 1999., 119.130.; Ian JURKOvIĆ, “Diplomatska aktinost hratskog plemsta u rijeme turskog pritiska na Hratsku”,
isto
, 43.6.
 
41
Povijesni prilozi 31., 39.-69. (2006)
jeli širenju lastitoga političkog imena na područje ondašnje Slaonije.
6
Kao rezultattih migraija i središte se Hratske pomialo prema sjeeru, u Slaoniju (Zagreb), auporaba je hratskog imena postala tijekom 16. st. uobičajena na području ostatakaSlaonije (na još uijek slobodnim dijeloima Krieačke, varadinske i Zagrebačkeupanije). Taj je proes kulminirao ujedinjenjem ostataka srednjojekonih hratskih zemalja u jednu teritorijalnu političku jelinu, nikada nakon toga razdojenu.
7
No, ponajprije alja objasniti pojmoe koji će biti rabljeni u ooj rasprai. O pojmu
identitet 
u odnosu prema
etničkoj skupini
goori se kao o
etničkom identitetu
usmislu pripadnosti ili sijesti o pripadnosti pojedina (ili skupine pojedinaa)
etniji
,odnosno samosijesti šire zajednie o sojoj osobitoj
etničnosti
.
8
Soioantropološkaistraianja pokazala su da se za dugotrajnih proesa društenog raslojaanja i tajsklop moe promijeniti. Naime,
etnički identitet 
utemeljen je na objektinim poijesnim čimbeniima (što će reći
etnodiferencijskim čimbenicima
), ali ujedno je i rezultat proimanja
slobodnog izbora
(u psihologiji poznatiji pod pojmom
identifikacije
),
razvoja svijesti
(posredoane
obrazovanjem
) i sega onoga što su pojedini prihatili i usojili za trajanja soje
rane socijalizacije
.
9
U ooj se skupini terminološkihodrednia mora upozoriti i na izraz
politika identiteta
, pod kojim se podrazumijeastrategija ili iljna djeloanja koja pripadnii etničkih skupina razijaju radi identifikaije lastitih etničkih interesa i obiljeja. Premda se
politika identiteta
odija ina razini pojedina, ona se prensteno očituje u djeloanju zajednie, što uključujeorganizirane pothate, tenju za stjeanjem društene i političke moći i legitimnosti.
10
Na kraju se, uz naedene, mora spomenuti i izraz
religijski identitet 
– izraz ko
6
Kao što su postupno hratski plemeniti prognanii doseljaali u Slaoniju, tako su postupno i dijeloiSlaonije preuzimali hratsko ime, pa je kasnih 10.tih i ranih 130.tih godina čitao područje juno od rijeke Kupe (
partes transcolapiane que Croatia dicitur 
) bilo tretirano kao dio Hratske (usp. FerdoŠIŠIĆ (prir.),
Acta comitialia Regni Croatiae Dalmatiae Slavoniae
, ol. 3. [dalje: Ac RcDS, 3.],
Monumen-ta spectantia historiam Slavorum meridionalium
[dalje:
MSHSM 
], 39., Zagreb, 1916., 63., dok. 31). većje god. 144. i slubeno osnaen taka odnos hratskoga i slaonskog plemsta prema Pokuplju administratinom podjelom Zagrebačke upanije na slaonski i hratski dio, razdijeljen rijekom Kupom, apostojeće stanje prihatili su i stalei Ugarskog sabora, što se idi iz izjaa da je
pars illa Sclauoniae, queest ultra Colapim, queque hodie Croatia appellatur 
(usp. vilmos FRAKNóI (prir.),
Monumenta Comiti-alia Regni Hungariae (1537-1545.)
,
Monumenta Hungariae historica
, ser. III., ol. ., Budimpešta, 1877.,18., dok. ;
isto
, 337., dok. 6;
isto
, 440., dok. ). Na široj, pak, razini, šesnaestostoljetni dokumenti raznihproenijenija sjedoče da je političko ime Slaonije kontinuirano gubilo soje značenje, nekoć istorijedno imenu Hratske. Sličan se proes tijekom 16. st. jalja i u slučajeima pojaa termina Hrat kaoetnonima, pa nije neuobičajeno da su se iz tih remena osobe podrijetlom iz Slaonije predstaljale, ilisu prepoznaane, kao Hrati; usp. Ian JURKOvIĆ,
The Fate of the Croatian Noble Families in the Faceof Ottoman Advance
, doktorska disertaija na central European Uniersit, Budimpešta, 004., 6.60.;Neen BUDAK, “Der Einfluss der Migrationen auf die veränderung der etnishen Selbstidentifikationim Raum des mittelalterlihen Slawoniens,”
Internationales Kulturhistorisches Symposion Mogersdorf 1997 
, Bd. 8., 000., .1.; Gza PáLFFy, “Jedan od temeljnih izora hratske poijesti: pozinia zajedničkog HratskoSlaonskog Sabora iz 18. godine”,
Zbornik OPZ HAZU 
, 3., 00., 47.61.
7
Usp. i saetak referata: Milan KRUHEK, “Borba hratskoga plemsta u Hratskom saboru za opstojnost i dranu samobitnost Hratske”,
Glasnik Hrvatskog plemićkog zbora
, 4. (006.), 3.37.
8
Emil HERŠAK (ur.),
Leksikon migracijskoga i etničkoga nazivlja
, Zagreb, 1998., 4.8. i 79.80.
9
 
Isto
, 8.9. i 79.
10
 
Isto
, 80.

Activity (7)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
banben liked this
Nikica Uroda liked this
Billy Nik liked this
asong_soekamti liked this
konac liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->