Celpak Prijedor Analiza

Vožda Karađorđa 14 Prijedor
Tel/faks : 052 232 045
e‐mail: inp@poen.net

STRUČNA ANALIZA
ZA PROSTOR U SKLOPU INDUSTRIJSKE ZONE „CELPAK“
BROJ:04‐ 288/09

INVESTITOR : OPŠTINA PRIJEDOR
ADMINISTRATIVNA SLUŽBA
ODJELJENJE ZA PROSTORNO UREĐENJE

PRIJEDOR , JANUAR , 2010. god.

1

2
STRUČNA ANALIZA
ZA PROSTOR U SKLOPU INDUSTRIJSKE ZONE „CELPAK“

BROJ : 04‐288/09
DATUM : januar , 2010. god.

INVESTITOR : OPŠTINA PRIJEDOR
ADMINISTRATIVNA SLUŽBA
ODJELJENJE ZA PROSTORNO UREĐENJE

K.O. : Prijedor I
Naselje : industrijska zona „Celpak“
Ulica : Aleja Kozarskog Odreda , Ulica Save Kovačevića
Parcele:
VRSTA ZEMLJIŠTA : građevinsko zemljište ‐ III zona
POSTOJEĆA NAMJENA : izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište

UČESNICI U IZRADI:

Pavičić Rada ,dipl.ing.arh.
Miljuš Dušan , dipl.ing.građ.
Anušić Branko , dipl.ing.mašinstva
Ećim Stojanka , elektroteh
Krivić Goran , građ.teh.

DIREKTOR:

Bursać Dragan ,dipl. ing . građ.

3

SADRŽAJ

A) TEKSTUALNI DIO
1.UVOD
2.PLANSKI OKVIR
3.POSTOJEĆE STANJE
4.POTREBE I MOGUĆNOSTI UREĐENJA I KORIŠĆENJA PROSTORA
5.PLAN PROSTORNE ORGANIZACIJE
6.BILANS POVRŠINA I URBANISTIČKI POKAZATELJI
6.ZAŠTITA OD POŽARA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE
7.INFRASTRUKTURA
8.ORJENTACIONI TROŠKOVI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
DJELIMIČNO UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
POTPUNO UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
9.KOORDINATE LOMNIH TAČAKA OSOVINA SAOBRAĆAJNICA I GRANIČNIH LINIJA PARCELA

A) GRAFIČKI DIO

1. POSTOJEĆE STANJE R 1:1000
2. IZVOD IZ VAŽEĆE PLANSKE DOKUMENTACIJE PREDMETNOG
PODRUČJA
3. PLAN PROSTORNE ORGANIZACIJE R 1:1000
4. PLAN SAOBRAĆAJA R 1:1000
5. PLAN GRAĐEVINSKIH I REGULACIONIH LINIJA R 1:1000
6. PLAN PARCELACIJE R 1:1000
7. PLAN HIDROTEHNIČKE INFRASTRUKTURE R 1:1000
8. PLAN ELEKTROENERGETSKE INFRASTRUKTURE R 1:1000
9. PLAN TERMOTEHNIČKE INFRASTRUKTURE R 1:1000

4
1.UVOD

Odjeljenje za prostorno uređenje obratilo se AD ,,Industroprojekt" ‐ URb Prijedor sa zahtjevom za
izradu Stručne analize ZA PROSTOR INDUSTRIJSKE ZONE »CELPAK« u Prijedoru (zahtjev br. 06‐sl/09
od 11.01.2010. god.)

2.PLANSKI OKVIR (grafički prilog br.2)

Predmetno područje se nalazi u obuhvatu Regulacionog plana bivšeg pogona »Celpak« ‐ Sekcija 1
i 2 (Sl.Glasnik OP br. 9/06).
Regulacionim planom , prilog : Plan prostorne organizacije , prostor industrijske zone organizovan
u više modula a u skladu sa Planom reorganizacije sačinjenim od strane Stečajnog upravnika .
U tekstualnom dijelu Plana ostavljena je mogućnost fleksibilnije organizacije prostora a u skladu sa
stvarnim potrebama investitora .
Kako se u proteklom periodu prostor industrijske zone u imovinskom pogledu bitno transformisao (
Opština Prijedor je postala vlasnik neizgrađenog građevinskog zemljišta u sklopu pogona) , provedene
su opsežne aktivnosti na iznalaženju potencijalnih kupaca za neizgrađeno zemljište.
Anketom za utvrđivanje interesa preduzetnika za uključivanje u Industrijske zone na području
opštine Prijedor , provedenom od strane Agencije za ekonomski razvoj opštine Prijedor »Preda«
identifikovani su potencijalni investitori i njihove orjentacione investicione namjere .

Sekcija 1, modularni plan‐izvod iz Regulacionog plana
5

Sekcija 2, modularni plan‐izvod iz Regulacionog plana

3.PODACI O POSTOJEĆEM STANJU (grafički prilog br.1)

Industrijska zona Celpak se nalazi u jugozapadnom dijelu urbanog područja grada. Zahvata
površinu od 47 ha.Veći dio područja je izgrađen ali se u sklopu industrijske zone nalaze i znatne
površine neizgrađenog građevinskog zemljišta.
Udaljena je od centra grada oko cca 1000 m. Nalazi se na nadmorskoj visini od od 145.80 na
sjeveru i istoku do 146.40 u centralnom dijelu.
Ovom analizom je obuhvaćeno područje u južnom i sjevernom dijelu industrijskog kompleksa
korisne površine1 Pcca 18.2 ha

Centar grada

6

INŽENJERSKO GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE TLA

Navedeno područje se može okarakterisati kao uslovno ravan teren, sa manjim odstupanjima reda
veličine do 1,0 m.
Na površini terena je evidentan nasip od najrazličitijih materijala promjenljive debljine od 0,30 do
0,50 m, koji je rezultat raspada i trulenja organskih tvari iz prirode, kao i nasipanja različitih otpadnih
materijala.
Dakle, navedeni prostor obiluje različitim mikrolokacijskim potezima, koji su uglavnom na površini,
rezultat različitih intervencija u prostoru ‐ ljudski faktor.
Ovdje u prvom redu mislim na naslage otpadnih tvari od izgaranja uglja iz ranije kotlovnice ‐ energane, koji
je deponovan u neposrednoj blizini.
Pored toga, evidentno je i veće prisustvo različitih otpadnih i raspadnutih organskih tvari na većem dijelu
tzv. Drvenog prostora, pa i do 1,0 m.
Očigledno se radi opet o ljudskom faktoru i aktivnostima kroz vrijeme sa najrazličitijim drvenim
sortimentima i otpatcima kao rezultat pripreme i prerade istih, koji su kao nus produkt odlagani na
navedenom prostoru.
Radi se praktično o uslojenom otpadnom materijalu : kora i strugotina različitih vrsta drveta, nanošenih u
slojevima različite debljine i starosti.
Ovo je karakteristično na potezu bivšeg tzv. "Drvenog prostora", do granice bivše uzane pruge i do ušća
Miloševice prema Gomjenici.
Ispod navedenog površinskog sloja, na čitavom prostoru je registravno prisustvo teško gnječive ilovače ‐
gline smeđe boje u promjenljivoj debljini 2,00÷3,00 m.

Na navedenom potezu je registrovano prisustvo podzemnih voda na promjenljivoj dubini i to B‐15,
d=2,50 m i B‐17 d=2,80 m sa površine terena.
Navedene dubine podzemne vode su rezultat geomehaničkih bušenja, provednih još 1979. godine i odnose
se na predmetni lokalitet.

Sejzmičke karakteristike

Seizmičnost terena je utvrđena seizmičkim istraživanjima provedenim takođe 1979. godine u okviru
izrade Urbanističkog plana Prijedora.
Mjerenjem mikrotremora i seizmičkom mikrorejonizacijom, utvrđeno je da je seizmičnosti na predmetnoj
lokaciji : 7o MCS‐skale.
Međutim, prema važećim propisima i u to ime privremenoj seizmičkoj karti za povratni period od T≈500
godinina, Prijedor je stvrstan u 8o MCS‐skale.
Shodno tome i objekti stalnog ‐ trajnog karaktera na predmetnoj lokaciji moraju biti računati i
dimenzionirani na 8o MCS‐skale.

GEOTEHNIČKI USLOVI

Obzirom na gore date karakteristike predmetnog područja, može se zaključiti, da je lokacija povoljna za
izgradnju različitih nadzemnih objekata, ali ne i podzemnih iz razloga visokog nivoa podzemnih voda.
Međutim, stepen istraženosti terena nije dovoljan, da bi se mogli propisati detaljniji geotehnički uslovi
projektovanja i izgradnje objekata.
Zbog toga je potrebno, da se prije projektovanja i izgradnje objekata, urade detaljna geomehanička
ispitivanja, predviđena važećom zakonskom regulativom.

- Zakon o uređenju prostora (Sl. Gl. RS 84/02)
- Zakon o geološkim istraživanjima (Sl. Gl. RS 51/04)
- Pravilnik o tehničkim normativima za projektovanje i izvođenje radova na temeljenju građevinskih
objekata (Sl. list SFRJ 15/90).
7

Za objekte sa složenim i specifičnim konstruktivnim sistemima, seizmičke parametre treba odrediti na
osnovu detaljnih ispitivanja, dinamičkih karakteristika lokacije, temeljnog tla i objekata.
- Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (Sl.
list SFRJ 31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90);
- Zakon o privremenim tehničkim propisima za građenje u seizmički aktivnim područjima (Sl. list SFRJ
39/64).

Kao što je već rečeno, predmetni prostor obuhata je ocjenjen kao povoljan za izgradnju objekata
raznovrsne namjene, izuzev objekata sa podzemnim etažama (podrumskim) jer je registrovan relativno
visok nivo podzemnih voda, na dubinama već ispod 2,50 m.

Zbog slabe vodopropusnosti temeljnog tla ‐ glina, dakle vodonosni slojevi, a isti su praktično i osnova za
projektovanje i temeljenje budućih objekata, potrebno je i adekvatno rješenje površinske odvodnje.
O ovom posebno voditi računa i putem različitih drenaža i mrežom površinskih odvodnih kanala, kavlitetno
rješavati odvodnju do obližnjih otvorenih recipijenata, jer zato postoje svi uslovi (Miloševica i Gomjenica).

Napomena :
Opseg i vrstu geotehničkih i istražnih radova potrebno je prilagoditi i karakteru budućih objekata i
temeljnom tlu sa kojim će objekti biti u sadejstvu ‐ interaktivno.

Vodotoci
Istočnim obodom industrijske zone , a dijelom kroz industrijsku zonu pšrotiče Rijeka Miloševica.
Sa zapadne strane kompleksa na udaljenosti 300‐320m protiče Rijeka Sana.

Izgrađenost terena I saobraćaj

Predmetno područje‐dio sekcije 1 („drveni prostor“) se naslanja na postojeću stambenu zonu sa
zapadne i južne strane a područje u sekciji 2 takođe na stambenu zonu – naselje Nova Orlovača sa
istočne strane. Sa ostalih strana okruženo je industrijskom zonom (Centralna radionica , MIP , Toplana
). U sklopu industrijske zone nalaze se objekti koji su ranije bili u sklopu fabrike papira a danas su
u najvećoj mjeri devastirani i nisu u upotrebi izuzev manjeg broja istih. Na nekim od postojećih
objekta u toku su radovi na sanaciji i rekonstrukciji .
Područje u južnom dijelu obuhvata, tzv „drveni prostor“ je neizgrađen i neuređen . Infrastruktura koja
je postojala od ranije je uništena ili devastirana a novi kapaciteti nisu izgrađeni.
Područje koje se nalazi u sekciji 2 je takođe neizgrađeno .

1.Saobraćaj:
Industrijska zona je trenutno povežana na primarnu saobraćajnu mrežu preko Ulice Save Kovačevića,
Aleje Kozarskog Odreda i makadamskim putem koji prolazi sa istočne strane kompleksa .
Na ovom području postoji industrijska pruga koja je dijelom uništena.

2.Ostala infrastruktura

2.1.Vodovod i kanalizacija
Vodovod
Područje bivšeg pogona „Celpak“ snabdijeva se vodom sa gradske vodovodne mreže iz više
cjevovoda. Pritisak u mreži je nedovoljan za nesmetano snabdjevanje vodom u većem dijelu ovog
8
područja ( posljedica stanja vodosnabdjevanja cijelog grada).Postojeći cjevovodi su nedovoljnog
kapaciteta da bi snabdijevali vodom novoplanirane kapacitete.
Vodovodnu mrežu ovog područja čine slijedeći cjevovodi:
- lijevano‐željezni cjevovod ND 100 mm u Ulici Aleja Kozarskog Odreda
- PEHD cjevovod d/dn=225/184 mm, koji prolazi duž stare pruge Sanski Most ‐ Prijedor
- i ostali cjevovodi različitih profila i materijala od ND 100 mm do ND 25 mm, koji se ne mogu
koristiti, jer su predstavljali mrežu nekadašnjeg kompleksa "Celpak" i prolaze iz objekta u
objekat.

Iz gore navadenog je vidljivo da je i sekundarna mreža iz koje se većina postojećih potrošača
snabdijeva vodom nedovoljnih presjeka, tako da ne može obezbijediti maksimalnu satnu
potrošnju.

2.2.K a n a l i z a c i j a

Sva kanalizaciona mreža grada Prijedora je mješovitog tipa, istim kolektorom se odvode kišne i
fekalne otpadne vode.
U ovom kompleksu postoji jedan kolektor koji je većeg profila, a to je kolektor koji u Ulici Save
Kovačevića prelazi u gradski mješoviti kolektor. Dijelovi kolektora koji prolaze kroz krug su zatrpani
ili devastirani , tako da se moraju izmjestiti, odnosno ostaju van funkcije.
Kolektor većeg profila ND 800 mm je i kolektor koji ide iz pravca novih naselja Orlovača, Vrbice,
Topolik. Osim toga, Ulicom Aleja Kozarskog Odreda prolazi mješoviti kolektor ND 500 mm.
Ostala kanalizaciona mreža‐ sekundarna je relativno malih profila od ND 250 mm do ND 400 mm i
plića i ide iz objekta u objekat, tako da se mora staviti van funkcije.

2.3.Energetska infrastruktura i telekomunikacije

Elektroenergetika

Postojeće stanje

Napajanje bivše fabrike «CELPAK» električnom energijom vršilo se preko 110 kV dalekovoda od
trafostanice PRIJEDOR I do «CELPAKA» u dužini 1300 m. U trafostanici PRIJEDOR I postojao je
rastavljač u vlasništvu «CELPAKA» sa mjernom garniturom. Dalekovod je također, bio vlasništvo
«CELPAKA». U «CELPAKU» se nalazila glavna trafostanica 110/6 kV sa svom opremom, dok se
preko 6 kV rasklopnog postrojenja napajalo 16 trafostanica.
Snaga transformatora 110/6 kV iznosila je 16000 kVA.
U svim trafostanicama naponski nivo je iznosio 6000/380/220 V i taj napon je bio prisutan u
pogonima bivše fabrike. Sve trafostanice su mogle dobiti energiju iz elektroenergetskog sistema
samo preko rasklopnog postrojenja 6 kV iz energane.
Nije postojala zaobilazna veza mimo energane i elektroenergetskog sistema.
U pogonu energane postojalo je 40 visokonaponskih polja i 50 niskonaponskih polja. U pogonu
energane postojala su i dva transformatora po 1000 kVA za vlastitu potrošnju.
Na 6 kV sistemu bila su prikopčana dva turbogeneratora snage 17 MW, gdje je postojala
mogućnost davanja energije u mrežu elektroprenosa.
Energana i trafostanice su devastirane i iste nisu u funkciji.

9
RASVJETA

Područje bivše fabrike «CELPAK» bilo je osvjetljeno duž ograde, skladišta drveta, skladišta mazuta,
područja filter stanice, mazutno istakalište, područje oko energane i fabrike papira i dijela
fabričkog kruga na slijedeći način:

1. Sladište drveta sa 4 reflektora od kojih su dva napajana iz TS «STARI BUBANJ», a dva iz iz
TS « NIVI BUBANJ».
2. Skladište mazuta sa 5 reflektora, a napajani su iz mazutne pumpne stanice.
3. Rasvjeta na poručju filter stanice napajana je iz TS «VODOOPSKRBA»
4. Mazutno istakalište osvjetljavano je sa 4 reflektora koji su napajani iz ENERGANE.
5. Područje oko ENERGANE i FABRIKE PAPIRA osvjetljeno je iz samih pogona.
6. Dio fabričkog kruga osvjetljavan je sa N.N. mreže koja je bila postavljena na betonskim
stubovima.
Kako su trafostanice iz kojih je napajana pomenuta rasvjeta devastirane i nisu u funkciji, a
također, i sama instalacija rasvjete i reflektori (ostećeni i demontirani) nisu
u funkciji.

2.4.PTT INSTALACIJE

Postojeće stanje

Na prostoru obuhvata Regulacionog plana BIVŠEG POGONA «CELPAK» SEKCIJA 1 i 2 postojala je
jedna interna telefonska centrala ( Tesla ACK‐K –800/80), sa 200 lokalnih i 20 direktnih linija koja
je vezana na ATC PRIJEDOR sa kablom TK 10 25x4x04 mm i TK 10 5x4x04 mm koji su dovedeni
do uvodnog ormarića kod UPRAVNE ZGRADE bivšeg «CELPAKA».
Telefonska centrala nije u funkciji kao i druge biv[e telefonske instalacije.

2.5.Termotehnička infrastruktura

Predmet ove stručne analize je prostor u sklopu industrijske zone “CELPAK” na kome je egzistirao
nekadašnji industrijski pogon Fabrike celuloze i papira “ CELPAK” Prijedor. Energana RO "CELPAK"
sa kotlovima kapaciteta 2 x 75 t/h pare i turbinama 1 x 12 MW i 1 x 5 MW, koja je imala
kombinovanu proizvodnju tehnološke pare i električne energije i podmirivala pored svojih potreba
i kompletne potrebe još nekih radnih organizacija, kao i dio potreba grada u toplotnoj energiji, jer
je raspolagala viškom pare, nije više u funkciji.

10
M4 magistralni put Prijedor – Banja luka
ŽRS
Prijedor‐Banja luka
M 15 magistralni put S.Most –
Prijedor –K.Dubica

4.POTREBE I MOGUĆNOSTI UREĐENJA I KORIŠĆENJA PROSTORA

Krajem novembra i u decembru 2009. Godine, od strane Agencije za ekonomski razvoj
opštine Prijedor provedena je Anketa za utvrđivanje interesa preduzetnika za uključivanje u
industrijske zone na području opštine Prijedor. Nakon analize ankete sačinjen je spisak
potencijalnih investitora i definisane njihove orjentacione investicione namjere kad je u
pitanju potrebna površina parcele i GBP objekta, kao i iskazane potrebe za energentima.

Ovako iskazanim potrebama bio bi zauzet prostor površine 3.8 ha .
Za ostali prostor , još uvijek nisu evidentirani zainteresovani investitori i isti će biti
predmet javne licitacije.

Za dio prostora industrijske zone koji je predmet obrade , je potrebno planirati neophodnu
infrastrukturu koja će u I fazi obezbjediti izgradnju objekta u sklopu industrijske zone
(djelimično uređenje građevinskog zemljišta ) , a u II fazi potpuno opremanje koje će
obezbjediti potreban nivo urbanog standarda i zaštite životne sredine.
11
Osnovni cilj rješavanja saobraćajne infrastrukture je uz što kraće saobraćajnice omogućiti
dostupnost čitavog prostora te takvu mrežu kvalitetno povezati s postojećim saobraćajnim
pravcima.
Saobraćajnice tehnički opremiti za što sigurniji saobraćaj putničkih i teretnih vozila te pješaka i
biciklista.

5.PLAN PROSTORNE ORGANIZACIJE

Na osnovu iskazanih okvirnih potreba investitora dostavljenih od strane Odjeljenja za
prostorno uređenje i Agencije za ekonomski razvoj , planirane su izmjene u obliku i veličini
regulacionim planom predviđenih parcela za izgradnju pogona i prateće infrastrukture :
saobraćajne , hidrotehničke , elektroenergetske i termoenergetske.

Ovim izmjenama su obuhvaćene površine u vlasništvu Opštine Prijedor.

U skladu sa opštinskim odlukama i osnovnim planom definisani su i urbanistički parametri
za građevinske cjeline ili pojedinačno za svaku građevinsku parcelu.

Rezultati Ankete za utvrđivanje interesa preduzetnika za uključivanje u Industrijske zone na
području Opštine Prijedor

PODRUČJE “DRVENI PROSTOR‐1” SA PARCELAMA OZNAČENIM REDNIM BROJEVIMA OD 1‐10

12

Parcele
Površina Planirani
Investitor/firma Djelatnost zemljišta objekat
u m2 u m2
1 HS – Invest d.o.o. Dio kp.br.2985/1,
Proiz. 3.500‐
hs_invest@yahoo.com 10.007 kp.br.2985/44, dio
briketa 5.000
kp.br.2985/43
2 Nuti Due d.o.o. Proiz. Dio kp.br.2985/1,
nuti.due.bosnia@gmail.com donjih 4.000‐ kp.br.2985/40, dio
12.035
dijelova 6.000 kp.br.2985/46
obuće
3 SLOBODNA PARCELA Dio kp.br.2985/1,
Proiz. 700‐
2.018 kp.br.2985/48, dio
djelatnost 1.400
kp.br.2985/46
4 Pilana Zorić d.o.o. Finalna Dio kp.br. 2985/1, dio
1.000‐
SLOBODNA PARCELA prerada 3.001 kp.br.2985/47
1.500
drveta
5 Robustoks d.o.o. Dio kp.br. 2985/1, dio
Proiz. 900‐
robustox@live.dk 2.948 kp.br.2985/42
namještaja 1.400
6 Topić Kompani d.o.o. Proiz. Dio kp.br. 2985/1, dio
700‐
topic‐ metalnih 2.111 kp.br.2985/42
1000
company@prijedor.com proizvoda
7 CIMSS d.o.o. Proiz. Dio kp.br. 2985/1, dio
info.cimss@gmail.com presvlaka 1.000‐ kp.br.2985/47
3.021
za 1.500
namještaj
8 M&M Plastik d.o.o. Proiz. Dio kp.br. 2985/1, dio
700‐
office@piprijedor.com plastične 2.017 kp.br.2985/46
1000
galanterije
9 TRSS Commerce Proiz. Dio kp.br. 2985/1
700‐
trss‐ metalnih 2109
1000
commerce@prijedor.com proizvoda
10 IMI Tranzit d.o.o. Proiz. Kp.br. 2985/26
800‐
stočne 2.388
1.400
hrane
14.900‐
UKUPNO: 41.654
21.500

Ostatak neizgrađenog građevinskog zemljišta organizovan je u više parcela veće i manje površine
koje se mogu međusobno spajati ili dijeliti .

13
PODRUČJE »DRVENI PROSTOR ‐2« SA PARCELAMA NUMERISANIM BROJEVIMA OD 11‐21

Na ovom području je planirano 11 novih parcela . U sklopu ove prostorne cjeline postoji
parcela sa poznatim vlasnikom i ista neće biti predmet licitacije .
Planirane parcele su različite površine. Moguće je spajanje 2 ili više manjih parcela u jednu
veću parcelu , kao i podjela većih parcela na manje dijelove – funkcionalne cjeline.

14
Planirani
Planirani objekat (BGP
objekat (BGP sa sa
Površina koeficijentom koeficijentom
zemljišta u izgrađenosto izgrađenosto
Djelatnost m2 0.3) m2 0.5) m2 Parcele
11 zanatsko‐ dio Kp.br. 2985/42
proizvodni
pogon 2702 901 1351
12 industrijski dio Kp.br. 2985/1, dio
pogon 4915 1638 2458 kp.br.2985/43
13 zanatsko‐
proizvodni
pogon 2430 810 1215 dio kp.br. 2985/1
14 zanatsko‐
proizvodni
pogon 1266 422 633 dio kp.br. 2985/47
15 zanatsko‐
proizvodni dio kp.br.2985/51, dio
pogon 2730 910 1365 kp.br. 2985/42
16 industrijski dio kp.br. 2985/1, dio
pogon 4876 1625 2438 kp.br. 2985/51
17 zanatsko‐ kp.br. 2985/50, dio
proizvodni kp.br. 2985/1, dio kp.br.
pogon 2381 794 1191 2985/51
18 zanatsko‐
proizvodni dio kp.br. 2985/51, dio
pogon 2055 685 1028 kp.br. 2985/1
19 zanatsko‐
pogon 3005 1002 1503 kp.br. 2985/1
20 zanatsko‐
pogon 2027 676 1014 kp.br. 2985/1
21 zanatsko‐
pogon 3067 1022 1534 kp.br. 2985/1

31 454 10 484 15 727

15

PODRUČJE »SJEVER – KRATKA OBILAZNICA« SA PARCELAMA OZNAČENIM BROJEVIMA OD 22‐
26

Na ovom području se zadržava 5 parcela definisanih osnovnim Planom .
Parcela označena brojem 24 pretrpjela je manje korecije u obliku ali ne i u ukoupnoj
površini zbog usklađivanja sa izvedbenim projektom »kratke obilaznice«.

16
Planirani
objekat (BGP Planirani
sa objekat (BGP
koeficijento sa
m koeficijentom
Površina izgrađenosto izgrađenosto
Djelatnost zemljišta u m2 0.3) m2 0.5) m2 Parcele
22 industrijski pogon
7595 2531 3798 kp.br. 2985/11
9193 3064 4597 kp.br. 2985/16
24 industrijski pogon dio kp.br. 2985/18,
5341 1780 2671 dio kp.br. 2985/10
4475 1492 2238 kp.br. 2985/19
26 zanat‐proiz.
pogon 2741 914 1371 kp.br. 2985/21

29 345 9 781 14 673

Planirani objekat Planirani
(BGP sa objekat (BGP sa
koeficijentom koeficijentom
Površina zemljišta izgrađenosto 0.3) izgrađenosto
Područje Broj parcela u m2 m2 0.5) m2
Drveni Prostor ‐1 10 41654 14930 21555
Drveni Prostor ‐2 11 31454 10484 15727
Sjever ‐kratka
obilaznica 5 29345 9781 14673
UKUPNO 26 102453 35194 51955

Osnovni cilj prostorne organizacije je postizanje skladne polifunkcionalne strukture, te
izbjegavanje prenaglašenog funkcionalnog usmjeravanja ili specijalizacije na samo određene
djelatnosti , tako da se u sklopu planirane industrijske zone mogu pojavitri I drugi sadržaji
koji će ukupni proctor učiniti kvalitetnijim I ekonomski vrednijim.
Stanovanje u sklopu industrijskih zona se može planirati samo za potrebe firmi – poslovni
apartmani , stan za domara I sl.
Kad su u pitanju proizvodne djelatnosti, zbog blizine stambenih zona i centralne zone
grada ,tehnološki procesi koji se mogu odvijati u istim ne smiju proizvoditi pretjerane
negativne uticaje po okruženje u smislu emisije štetnih gasova , prašine , buke , otpadnih
voda , čvrstog otpada , zračenja i ugrožavati zdravlje ljudi.dr.

U sklopu industrijske zone propisane su slijedeće obaveze :
17

‐ najmanja veličina parcele za izgradnju industrijskih pogona iznosi 4.000 m2, a za izgradnju
zanatsko‐proizvodnih pogona 2.000 m2,

‐ najmanja udaljenost objekta od susjednih parcela mora biti veća ili jednaka visini objekta ,
ali ne manja od 6,0 m,

‐ maksimalna spratnost objekta je P+2 , a izuzetno i više za pojedine objekte ili dijelova
objekta u kojima proizvodno‐tehnološki proces to zahtijeva

‐ Koeficijent izgrađenosti parcele treba da se kreće između 0.3 i 0.5 a izuzetno I više
(max. 0.7)

‐ najveći koeficijent iskorištenosti građevinske parcele (objekti I saobraćajne I
manipulativne površine ) iznosi 0,8,

‐ najmanje 20% od ukupne površine građevinske parcele mora biti uređeno kao parkovno
zelenilo,

Planirana izgradnja , građevinske i regulacione linije , parcelacija

Planirani objekti
Na prostoru u obuhvatu Plana predviđena je izgradnja industrijskih ili zanatsko‐
proizvodnih pogona ali i objekta druge namjene prema iskazanim potrebama .
U okviru ovih objekata može se planirati stanovanje manjeg obima‐poslovni
apartman .

Objekti saobraćajne infrastrukture

Osnovni cilj rješavanja saobraćajne infrastrukture je uz što kraće saobraćajnice omogućiti
dostupnost čitavog prostora te takvu mrežu kvalitetno povezati s postojećim saobraćajnim
pravcima.
Saobraćajnice je potrebno tehnički opremiti za što sigurniji promet putničkih i teretnih
vozila te pješaka i biciklista.

Građevinske i regulacione linije

Regulaciona linija utvrđuje liniju razgraničenja javnih površina od površina druge namjene .
Planirani položaj zgrade na parceli se definiše građevinskom linijom. Građevinsk a linija je
horizontalna projekcija građevinskih ravni u okviru kojih se gradi objekat iznad i ispod tla.

Građevinska linija daje maksimalnu granicu gradnje , u koju se upisuje osnova objekta .
Osnova objekta može biti manja od maksimalne granice gradnje.
Građevinska linija planiranih objekata je definisana u odnosu na planirane regulacione linije a
predstavljaju granicu koju naistureniji zid objekta ne smije preći .

Plan parcelacije

18
Parcela je definisana pristupom na javnu površinu , granicama prema susjednimm parcelama
i lomnim tačkama koje su određene geodetskim elementima.
Dvije i više definisanih građevinskih parcela se mogu spajati u jednu parcelu . Takođe
, veće parcele se mogu podijeliti na manje funkcionalne cjeline .

Ukupno , planirano je 26 parcela . Parcele koje se nalaze na području ”Sjever‐kratka
obilaznica” se zadržavaju u postojećim katastarskim granicama izuzev parcele br. 24 kod koje
je izmjenjena pozicija granične linije prema kratkoj obilaznici zbog usklađivanja sa glavnim
projektom obilaznice.

”Sjever‐kratka obilaznica”

Broj Površina
parcele parcela u
m2 Parcela se formira od:
22
7595 kp.br. 2985/11
23
9193 kp.br. 2985/16

24 dio kp.br. 2985/18, dio kp.br.
5341 2985/10
25
4475 kp.br. 2985/19
26

2741 kp.br. 2985/21

„Drveni Prostor 1“

Broj Parcela se formira od:
parcele Površina parcela
u m2
1 Dio kp.br.2985/1,
10.007 kp.br.2985/44, dio
kp.br.2985/43
2 Dio kp.br.2985/1,
12.035 kp.br.2985/40, dio
kp.br.2985/46
3 Dio kp.br.2985/1,
2.018 kp.br.2985/48, dio
kp.br.2985/46
4 Dio kp.br. 2985/1, dio
3.001 kp.br.2985/47
2.948 kp.br.2985/42
2.111 kp.br.2985/42
3.021 kp.br.2985/47
19
2.017
kp.br.2985/46
9 Dio kp.br. 2985/1
2109
10 Kp.br. 2985/26
2.388

„Drveni Prostor 2“

Broj
Površina parcela Parcela se formira od:
parcele 2
u m
11 2702 dio Kp.br. 2985/42
12 dio Kp.br. 2985/1, dio
4915 kp.br.2985/43

13 2430 dio kp.br. 2985/1
14 1266 dio kp.br. 2985/47
15 dio kp.br.2985/51, dio
2730 kp.br. 2985/42
16 dio kp.br. 2985/1, dio kp.br.
4876 2985/51
17 kp.br. 2985/50, dio kp.br.
2381 2985/1, dio kp.br. 2985/51

18 dio kp.br. 2985/51, dio

2055 kp.br. 2985/1
19
dio kp.br. 2985/51, dio
3005 kp.br. 2985/1

20
dio kp.br. 2985/51, dio
2027 kp.br. 2985/1
21 dio kp.br. 2985/51, dio
3067 kp.br. 2985/1

Uređenje zelenih površina

Na području koje je predmet obrade planirane su zelene površine u sklopu saobraćajnih
koridora –linijsko zelenilo i zelene površine u sklopu pojedinačnih parcela . Obodom parcela
je potrebno formirati zelene površine čija min. Površina treba da iznosi 20% od površine
pripadajuće parcele.

20
Opšti urbanističko ‐ tehnički uslovi

Ovim urbanističko‐tehničkim uslovima definisani su osnovni elementi za uređenje
javnih površina i izgradnju novih , uslovi za izgradnju privremenih objekata i uslovi za
uređenje građevinskog zemljišta .

‐Na grafičkom prilogu : Plan prostorne organizacie definisane su površine u okviru
kojih se mogu locirati objekti .
‐ Građevinske i regulacione linije naznačene na grafičkom prilogu ‐ Plan građevinskih i
regulacionih linija
‐Spratnost objekata , označena na grafičkom prilogu Plan prostorne organizacije je
orjentaciona. Maksimalna spratnost je P+2 a ukoliko za to postoji potreba ( ttehnološki
procesi) dijelovi objekta ili cijeli objekti mogu imati višu spratnost.

Uslovi za izgradnju ograda oko parcela
Građevinske parcele mogu se ograđivati funkcionalnom‐industrijskom i estetskom ogradom čija
visina može biti do 2.2 m.
Ulična ograda može se postaviti na regulacionoj liniji ili unutar regulacione linije .
U slučajevima kada se ograde postavljaju na regulacionoj liniji, a građevinska linija je povučena u
dubinu parcele ograde treba da su transparentne (prozračne) maksimalne visine od 1,0 m, s tim da
parapet ograde do visine 0,40 m (računajući od kote trotoara) može biti zidan (opeka, beton).

Zidane i druge vrste ograda postavljaju se na regulacionu liniju tako da ograda, stubovi ograde i
kapije budu na građevinskoj parceli koja se ograđuje.
Vrata i kapije na uličnoj ogradi ne mogu se otvarati van regulacione linije već isključivo prema
dvorištu.
Ograde parcele na uglu moraju se projektovati i izvoditi kao transparentne .

Uslovi za uređenje pristupa parceli i prostoru za parkiranje vozila
Uslovi za obezbeđenje prostora za parkiranje vozila na sopstvenoj građevinskoj parceli, izvan
površine javnog puta utvrdit će se UTU , a na osnovu detaljne namjene objekta .

Uslovi za utvrđivanje kote prizemlja
Kota prizemlja objekata određuje se u odnosu na kotu nivelete javnog ili pristupnog puta,
odnsono prema nultoj koti objekta.
Kota prizemlja objekata ne može biti niža od kote nivelete javnog ili pristupnog puta, odnosno
treba da je u odnosu na nultu kotu objekta viša za min. 15 cm. Ukoliko hidrotehnički uslovi
dozvoljavaju u sklopu objekta se može graditi podrum ili suteren.

Uslovi za zaštitu susednih objekata
Prilikom izgradnje novih objekata, neovisno od njihove namene, voditi računa o zaštiti susednih
objekata u konstruktivnom smislu, i u smislu ne ugrožavanja uslova življenja i rada na susednim
parcelama, i parcelama u neposrednom okruženju.
Građenje novih objekata svih vrsta i namena planirati na udaljenostima od susednih objekata
kojima se ne ugrožava njihova funkcija, zatečeni način i uslovi korišćenja.
21
U cilju zaštite susednih objekata, gledano i kroz odnos prema prostoru susednih parcela, planirani
objekti, niti njihovi najistureniji delovi svojim položajem (računajući i vazdušni i podzemni prostor)
ne smeju prelaziti granicu susednih parcela.

Uslovi za arhitektonsko i estetsko oblikovanje elemenata objekata
Građenje objekata u zoni u pogledu arhitektonskog oblikovanja vršiti u skladu sa planiranom
namjenom, uz primenu boja, arhitektonskih i dekorativnih elemenata u oblikovanju fasada na
način kojim će objekat u prostoru i okruženju obrazovati usaglašenu, estetski oblikovanu celinu.
Za građenje objekata koristiti atestirane građevinske materijale.
Odjeljenje za prostorno uređenje može zatražiti izradu najmanje jednog idejnog rješenja
planiranih objekta prije izrade glavnog projekta .

Opšti uslovi za izgradnju objekata

Objekti svih vrsta i namena treba da su funkcionalni, statički stabilni, hidro i termički propisno
izolovani i opremljeni svim savremenim instalacijama u skladu sa važećim normativma i propisima
za objekte određene namene.
Prilikom projektovanja i izgradnje objekata ispoštovati važeće tehničke propise za građenje
objekata određene namene. Objekte projektovati u skladu sa propisima o izgradnji na seizmičkom
području, imajući u vidu da se gradi na području koje prema intenzitetu zemljotresa spada VIII
stepen za povratni period od 500 godina..
Krovne ravni svih objekata u pogledu nagiba krovnih ravni treba da su riješene tako da se
odvođenje atmosferskih voda sa površina krova riješi u sopstveno dvorište, odnosno usmjeri na
uličnu kanalizaciju.
Površinske vode sa jedne građevinske parcele ne mogu se usmeriti prema drugoj parceli, odnosno
objektima na susednim parcelama.
Saobraćajne površine ‐ pristupni putevi, platoi treba da su izvedeni sa savremenim kolovozni
zastorom: beton, asfalt beton i popločanje raznim tipskim elementima.
Javni prostor ulice se ne može koristiti za obavljanje delatnosti (skladištenje materijala i sl.) niti za
parkiranje teških vozila i mašina, već se u tu svrhu mora organizovati i urediti prostor u okviru
parcele .
Odlaganje smeća vrši se u odgovarajuće posude‐kontejnere smeštene na pogodnim lokacijama u
sklopu parcele a u skladu sa propisima za objekte određene namene, sa odvoženjem na gradsku
deponiju, organizovano i putem nadležnog komunalnog preduzeća.

Posebni uslovi za izgradnju objekata

U odnosu na namenu objekata čije je građenje dozvoljeno , potrebno je za pojedinačnu gradnju
pribaviti uslove od nadležnih organa i organizacija koje su zakonom ovlaštene da ih donose,
odnosno propisuju.
U skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine, za građenje poslovnih objekta sa vrstom delatnosti
čiji proces može biti sa negativnim uticajem na životnu sredinu, obavezno je pribavljanje ekološke
dozvole .

U skladu sa Zakonom o vodama (sl.Glasnik RS br. 50/06) za izgradnju novih objekta potrebno
je pribaviti Vodoprivrednu saglasnost.
Građenje objekata u skladu sa vrstom i namenom vršiti uz poštovanje svih važećih propisa iz
oblasti zaštite životne sredine, zaštite od požara,zaštite na radu, sanitarne zaštite, bezbednosnim
i drugim propisanim uslovima i posebnim uslovima u skladu sa specifičnošću objekta.

22

Pravila i uslovi komunalnog i urbanog reda

U oblasti urbanog reda i održavanja utvrđuje se obaveza vlasnika i korisnika zemljišta i građevina
da o svom trošku, a prema utvrđenoj nameni i propisanim uslovima održava i uređuje
pojedinačnu građevinu, pripadajući prostor i javnu površinu.

Takođe se utvrđuje obaveza investitora da o svom trošku uz objekte planira, uređuje i gradi
propisani broj mesta za parkiranje.

6.BILANS POVRŠINA I URBANISTIČKI POKAZATELJI

DRVENI PROSTOR
Ukupna GBP pod
površina objektima m2 Razvijena
Površina parcela za (visokogradnja GBP objekta
kompleksa izgradnju i niskogradnja visokogradnje koeficijent Procenat Zelene
ha objekta ) m2 izgrađenosti zauzetosti površine
12.2 73108 58486 37282 0.3‐0.5 80% 20%

SJEVER ‐KRATKA OBILAZNICA
Ukupna GBP pod
površina objektima m2 Razvijena
Površina parcela za (visokogradnja GBP objekta
kompleksa izgradnju i niskogradnja visokogradnje koeficijent Procenat Zelene
ha objekta ) m2 izgrađenosti zauzetosti površine
6 29345 23476 14673 0.3‐0.5 80% 20%

7.ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE I ZAŠTITA OD POŽARA

Saobraćajna koncepcija obezbjeđuje pristup vatrogasnom vozilu iz svih pravaca, do svake planirane
parcele .
Zaštitom životne sredine obezbjeđuje se očuvanje kvaliteta životne sredine.
Sprovodi se u cilju :
‐Zaštite podzemnih i površinskih voda
‐Zaštite zemljišta od zagađenja
‐Zaštite vazduha od zagađenja
‐Zaštite od buke
‐Zaštite prirodnih i radom stvorenih vrijednosti.

Da bi se kompleks priveo planskoj funkciji potrebno je sve aktivnosti u toku izgradnje i
eksploatacije objekata uskladiti sa :
‐ Zakonom o zaštiti životne sredine (Sl.Glasnik RS br. 53/02 i 28/07)
23
‐Zakonom o vodama (Sl.Glasnik RS br. 50/06)
‐Zakonom o zaštiti vazduha (Sl.Glasnik RS br. 53/02)
‐Zakon o upravljanju otpadom (Sl. Glasnik RS br. 53/02)
‐ Zakonom o zaštiti prirode (Sl.Glasnik RS br. 50/02 i 34/08)
Prostor dijela industrijske zone bio je djelimično izgrađen ,ali su postojeći objekti
devastirani,te je sam prostor u potpunosti zapušten i može se tretirati kao neizgrađen.
Prostor je lociran u postojećoj industrijskoj zoni ali je u kontaktu sa stambenim zonama
u okruženju, bez odgovarajućeg tampona urbanog i zaštitnog zelenila što znači da se
negativni uticaji iz svakog pogona moraju svesti u okvire dopuštenih u okviru pripadajuće
parcele.
U skladu sa Uredbom o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu
i kriterijumima za odlučivanje o obavezi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnu
sredinu (Sl. Glasnik RS br. 7/06) , za one pogone za koje je propisana takva obaveza
potrebno je pribavljanje procjene uticaja na životnu sredinu.

8.INFRASTRUKTURA

Saobraćaj

Na području obuhvaćenom analizom prisutne su kolske saobraćajne površine i industrijska
pruga.
Na površinama koje su predmet obrade ne postoje uređene kolske površine ali na rubu
zona postoji javna saobraćajna mreža koju čine Ulice Save Kovačevića i Aleja Kozarskog
Odreda . Preko makadamskog puta izgrađenog na nasipu bivše uskotračne pruge kompleks je
povezan sa Ulicama Rudničkom na istoku i Srpskih Velikana na zapadu.
U sklopu predmetnog obuhvata planirane su nove saobraćajnice koje ovo područje povezuju
sa saobraćajnom mrežom grada .
U odnosu na regulacioni plan saobraćajna mreža je optimalizovana , odnosno smanjena je
dužina saobraćajnica koje opskrbljuju područje .
Kroz središte područja Sjever –Kratka obilaznica , planirana je primarna gradska saobraćajnica
koja će industrijsku zonu povezati sa magistralnim pravcem M4‐Prijedor – Banja Luka.
Planirana saobraćajna mreža je postavljena prstenasto.
Saobraćajni koridori dimenzionirani su prema očekivanom prometu unutar zone.

Unutar koridora predviđene su dvosmjerne kolske površine u širini 8 m (2 x 3,75 m), pješačke staze
obostrano (2 x 1,6 m), biciklističke staze (2x 0.8) te obostrano zaštitno zelenilo (2.5-3m).
24

25

Sa svih saobraćajnih površina potrebno je prikupiti atmosferski talog i nakon tretmana
upustiti u vodotok . Kvalitet vode mora biti usklađen sa Pravilnikom o uslovima ispuštanja
otpadnih voda u površinske vode (Sl.Glasnik RS br. 44/01)

Urbanističko‐tehnički uslovi za saobraćaj

• Nivelaciju rekonstruisanih saobraćajnica i novoplaniranih saobraćajnih površina
uskladiti sa okolnim prostorom i sadržajima uz zadovoljavanje uslova efikasnog
odvodnjavanja atmosferskih voda.

• Odvodnjavanje atmosferskih voda izvršiti putem sistema slivnika i cjevovoda sa
odvodom do oborinske kanalizacije,
• Kolovozne zastore svih novoplaniranih saobraćajnica raditi sa asfaltnim materijalima.
Površinsku obradu trotoara izvesti savremenim materijalima. Oivičenje kolovoza izvesti
ugradnjom betonskih prefabrikovanih ivičnjaka a oivičenje pješačkih površina izvesti
(po mogućnosti) u boji prilagođeno boji pješačke površine.
• Parking mjesta izvesti u kombinaciji elemenata beton‐trava.

• Sve saobraćajnice i saobraćajne površine obavezno osvijetliti adekvatnom rasvjetom.

26
ŠEME POSTAVLJANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U KORIDORU SAOBRAĆAJNICA

27

2.Hidrotehnička infrastruktura

Na dijelu industrijske zone Celpak („Drveni prostor i Sjever‐Kratka obilaznica) u sklopu
potrebno je napraviti stručnu analizu vodosnabdjevanja i odvođenja fekalnih i oborinskih
voda .

VODOSNABDJEVANJE

Predviđa se snabdjevanje pitkom vodom sa postojećeg gradskog sistema.

Potrebne količine pitke vode sa ovoga sistema predviđaju se uklopiti u posojeću i
buduću gradsku mrežu. To su uglavnom poluetilenski cijvovodi profila od Ø 100 do Ø
150mm. Ostali razvodni cijevovodi su lokalnog karaktera i promenljivih prečnika. Pritisak u
ovim cjevovodima je 10 bara.

Razvod pitke vode treba rešiti prstenasto i uglavnom voditi po saobraćajnicama i rezervnim
platoima. Revizioni šahtovi se uglavnom ostavljaju na svim odvojcima i priključcima sa
obaveznim ostavljanjem ugradnih garnitura i mernih uređaja. Svi šahtovi su predviđeni od
armiranog betona MB 30 sa obaveznim ugađivanjem ljevano‐željeznih poklopaca
propisanim za ovu vrstu saobraćaja, jer se šahtovi nalaze u saobraćajnicama.

U analizi su dati predpostavljeni detalji svih potrebnih elemenata za šahtove na odvojcima i
razvodim mjestima. Glavno spajanje polietilenskog cjevovoda ptike vode su Ø150mm
nominalnog pritiska 10 bara. Cijevovodi će biti spajani varenjem i to u neposrednoj blizini
objekata gradske toplane na razvodnom čvoru ČV 38 st. 9+798.70 PE DN 560/493.60 PN 10
bara.

Ovaj cjevovod je od polietilena i osjetljiv je na uzdužne deformacije te se mora voditi
računa kod iskopavanja nivelete i polaganja cjevovoda. Ona mora biti rađena bez vecih
vertikalnih deformacija tako da ne postoji mogućnost stvaranja zračnih jastuka. Zbog toga
se prije polaganja cijevovoda u zemlju ručno uredi niveleta, postavlja sitni pjesak ispod
cijevi 10 cm, a odozgo 20 cm čime se moraju konpezirati gore navedene ne namjerne
deformacije. Nakon polaganja predviđenog cijvovoda potrebno je bezprekorno zatrpati
iskopani rov, propisno nabiti i odesti višak zemlje na deponiju. Sav okoliš mora biti uređen i
28
naknadno snimljen u geodetskom katastru izgrađeni cijevovod čime bi se izvršila
registracija u opštinskoj kartoteci.

KANALIZACIJA

Kanalizacija sekcije I u zoni novoprojektovane površine „Celpaka“ u principu zadovoljava
gradske norme Prijedora, predviđena je separatna. Posebno je odvojena fekalna od
oborinske kanalizacije.

Oborinska kanalizacija se skuplja preko ravnih površina i slivnika cestovne kanalizacije i
kanalizacije ravnih platoa. Uzdužni glavni vodovi su u obronku saobraćajnice i saobraćajnih
platoa, vode se u glavnom u glavni gradski kolektor koji se nalazi u blizini kapije „Centalne
radione“ rudnika željezne rude Ljubija. Istom trasom predviđena je da se vodi i fekalna
kanalizacija koja bi se preko uređaja za prečišćavanje spojila u glavni kolektor. Drugi dio
kanalizacije naljeze na površine sektora II i time omogućuje direktno uljevanje u kolektor.
Ovaj dio kanalizacije povezan je po sredini sa parcelama tako da se tertira kao nanalizacija
parcela. Obzirom da kanalizacija ima neravnomjerni pad – nagib to se niveleta mora voditi
precizno sa poravnavanjem dna kanala i svi kanali zato moraju biti bez prekorno izvedeni sa
vrlo malim tolerancijama odstupanja od zadatog pada I=0.5%. Zato se kanal mora dovesti u
tako stanje da omogućuje neometano otjecanje.

Što se tiče kontrolnih šahtova oni po mogućnosti dolaze na 60m razmaka jedan od drugoga
tako da se njima najlakše kontroliše uzdužni pad i odnos visina između šahtova. U
šahtovima treba ispoštovati nivoe „kinete“ koja hidraulički daje uslove za brzo otjecanje.
Svi šahtovi su tipskog karaktera od armiranog betona MB 30 obostarno armirani po
vertikali sa završetkom na dijelu gdje je ljevan željezni poklopac. Poklopci se odabiraju za
teški saobraćaj.

3. Elektronergetska infrastruktura
Planirano stanje

Kako je već naprijed nanedeno na prostoru obuhvata Regulacionog plana BIVŠEG POGONA
«CELPAK» SEKCIJA 1 i 2 bilo 16 trafostanica koje su bile snabdjevane električnom energijom iz vlastite
energane. Postojeće trafostanice i energana su devastirane i nisu u funkciji.

Ako uzmemo u obzir predviđeni maksimalni capacitet i maksimalnu izgrađenost na području ovog
dijela DRVENOG PROSTORA 1 i 2 i dio prodtora oko SJEVERNE KRATKE ZAOBILAZNICE imaćemo ukupnu
bruto površinu planiranih objekata u iznosu od cca 51 955 m2 .

Na osnovu dobivenih iskustvenih podataka potrošnje električne energje po m2 od 0,0607 kVA/m2
dobijemo potrebnu količinu energije

51 955 x 0,0607 kVA/m2 = 3 153,67 kVA
Statistički podatak da potrošnja električne energije raste godišnje za cca 3,5 % u konačnoj relaciji ovog
plana mora se i ovaj elemenat uzeti u obzir. Da bi se obezbjedila gore navedena energija uvećana za rast
potrošnje za slijedećih 5 godina (110,4 kVA) što ukupno iznosi 3 264,07 kVA.

29
S obzirom na gore navedeno stanje, te dosta novoplaniranih objekata, a tim i velikog broja novih potrošača
potrebno je planirati oko 7 novih transformatorskih stanica koje će biti raspoređene (locirane) u centrima
buduće potrošnje. Novoplanirane trafostanice bit će vezane na novi pravac 20 kV kablovskog voda koji
polaze iz postojeće TS “PRIJEDOR 1‐ tačnija vod polazi od postojeće MBTS ”VRBICE”.

Od postojeće trafostanice MBTS ”VRBICE” položiti sve novoplanirane 20 kV kablovske vodove polagati
podzemno, a trafostanice će biti tipske tipa MBTS 2x630 kVA.

Sve novoplanirane trafostanice treba da su sa 2 transformatora snage 2x630 kVA , gdje ne moraju
oba transformatora biti ugrađena istovremeno, ali sva ostala oprema treba da omogućava naknadnu
ugradnju drugog transformatora bez bitnih prepravki u samoj TS. Trafostanice, također, treba da imaju
ugrađenu rezervnu vodnu ćeliju.

N.N. priključni vodovi

Sve N.N. priključne vodove izvesti podzemno kablovima tipa PP OO. Trase napojnih N.N. kablova usagasiti
sa trasama ostale infrastrukture u krugu predmetne analize predviđenog lokaliteta.
Javna rasvjeta

Planiranu javnu rasvjetu napojiti električnom energijom iz planiranih trafostanica kablovskim putem
kablovima tipa PP OO.
Osvjetljenje saobraćajnica izvesti svjetiljkama sa izvorom svjetlosti – visokotlačna živina sijalica ili metal‐
halogena sijalica na metalnim okruglim ili osmougaonim stubovima visine 6‐8 m.
Osvjetljenje parkinga izvesti svjetiljkama sa istim izvorima svjetlosti samo na stubovima visine 4,5–6 m.

3.2.PTT instalacije
Planirano stanje

Imajući gore navedeno u vidu kao i dogovore sa nadležnom organizacijom “TELEKOMA” predviđeno
je da se kapacitet postojećeg kabla (koji ptolazi ulicomKozarskog odreda) iskoristi za priključke novih
korisnika u PTT saobraćaju i da se sa postojećeg kablovskog voda ( TK 10 400x0,4x0,6 mm) koji je ranije
povezivao korisnike Gomjenice sa ATC Prijedor ( a sad je slobodan) odvoji potreban broj slobodnih parica i
izradi nova TF mreža u INDUSTRIJSKOJ ZONI –CELPAK. Svi telefonski pravci trebaju biti izvedeni
telefonskim kablovima potrebnog kapaciteta podzemno.

Termoenergetske instalacije

Planirano stanje

Studijom toplifikacije Prijedora nije bila predviđena toplifikacija ovog područja, što je i logično s
obzirom da se radi o industrijskom pogonu koji je imao sopstvene izvore napajanja toplotnom
energijom. Izvor u RO “CELPAK” je služio za snabdijevanje tehnologije parom, sopstvenu
proizvodnju električne energije i snabdijevanje grada toplotnom energijom u kombinaciji sa
Gradskom Toplanom. S obzirom na novonastalu situaciju, potrebno je izvršiti određene
modulacije i prilagođavanje novoj situaciji.
Predviđeno je da se svi objekti snabdijevaju toplotnom energijom iz gradske toplane.
Za primarne cijevne razvode predviđa se kanalski podzemni razvod, a za sekundarne i priključne
podzemni razvod izveden predizoliranim ili cijevima položenim u "plubit" masu.
Ukoliko bi dobava gasa bila izvjesna u narednom periodu, onda bi bilo poželjno da se i individualni
sistemi grijanja u vlastitim kotlovnicama orjentišu na ovu vrstu goriva.
30
To bi značilo da nije potrebno proširivati toplotne kapacitete Toplane za nove konzumente.
Ali, ako ovo nije izvjesno , onda je potrebno vršiti toplifikaciju predmetnog područja prema
prijedlogu mašinskog dijela regulacionog plana.
Toplifikacija i gasifikacija
Zbog boravka ljudi u ovim prostorijama iste je potrebno zagrijavati u zimskom periodu.
Pojedinačno grijanje po prostorijama je nepovoljno i sa ekonomskog i sa stanovišta zagađenja
životne sredine.
Cilj ovog plana je da predloženo rješenje za snabdijevanje objekata toplotnom energijom za
zagrijavanje prostorija bude racionalno, tehnički optimalno i prilagodljivo promjenama.
Predviđeno je da se svi objekti priključe na sistem daljinskog grijanja. U slučaju da trenutno ne
postoje mogućnosti priključenja kao prelazno rješenje toplotnu energiju za zagrijavanje novo
izgrađenih objekata moguće je obezbjeđivati iz kotlovnica za centralno grijanje ( koje mogu
koristiti čvrsto, tečno ili gasovito gorivo ili lokalnim izvorima toplote po prostorijama). Koji sistem
će biti izabran zavisi od veličine i namjene objekta. Ukoliko je investitoru prihvatljivo moguća je i
gradnja jedne kotlovnice za više objekata.
Hlađenje, ventilaciju ili klimatizaciju prostorija u objektima vršiti pojedinačno za svaki objekat
ovisno o namjeni. Vrstu opreme kao i ostale uslove za hlađenje, ventilaciju ili klimatizaciju birati po
želji investitora.
Planom su predviđene trase magistralnog vrelovoda kao i ogranci do pojedinih objekata, što će se
detaljnije rješavati izvedbenim projektima.

Bilans potrebne toplotne snage
Ukupna potrebna snaga za toplotnom energijom za zagrijavanje objekata u obuhvatu je
procijenjena na osnovu bruto građevinske površine i iznosi 7225 kW. Ukupna potrošnja toplotne
energije zavisiće i od potrošnje tople vode.
Tabela 1. Procijenjena toplotna snaga potrebna za zagrijavanje objekata
PODRUČJE »DRVENI PROSTOR‐1«
stanovanje poslovanje
Broj bloka 2 Topl.snaga 2 Topl.snaga
BGP (m ) BGP (m )
(kW) (kW)
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
1 plan 0,0 0,0 5.000,0 700,0
ukupno 0,0 0,0 5.000,0 700,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
2 plan 0,0 0,0 6.000,0 840,0
ukupno 0,0 0,0 6.000,0 840,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
3 plan 0,0 0,0 1.400,0 196,0
ukupno 0,0 0,0 1.400,0 196,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
4 plan 0,0 0,0 1.500,0 210,0
ukupno 0,0 0,0 1.500,0 210,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
5 plan 0,0 0,0 1.400,0 196,0
ukupno 0,0 0,0 1.400,0 196,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
6 plan 0,0 0,0 1.000,0 140,0
ukupno 0,0 0,0 1.400,0 140,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
7
plan 0,0 0,0 1.500,0 210,0
31
ukupno 0,0 0,0 1.500,0 210,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
8 plan 0,0 0,0 1.000,0 140,0
ukupno 0,0 0,0 1.400,0 140,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
9 plan 0,0 0,0 1.000,0 140,0
ukupno 0,0 0,0 1.400,0 140,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
10 plan 0,0 0,0 1.400,0 196,0
ukupno 0,0 0,0 1.400,0 196,0

PODRUČJE »DRVENI PROSTOR‐2«
BGP (m ) BGP (m )
(kW) (kW)
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
11 plan 0,0 0,0 1.351,0 189,0
ukupno 0,0 0,0 1.351,0 189,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
12 plan 0,0 0,0 2.458,0 344,0
ukupno 0,0 0,0 2.458,0 344,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
13 plan 0,0 0,0 1.215,0 170,0
ukupno 0,0 0,0 1.215,0 170,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
14 plan 0,0 0,0 633,0 89,0
ukupno 0,0 0,0 1.500,0 89,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
15 plan 0,0 0,0 1.365,0 191,0
ukupno 0,0 0,0 1.365,0 191,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
16 plan 0,0 0,0 2.438,0 341,0
ukupno 0,0 0,0 2.438,0 341,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
17 plan 0,0 0,0 1.191,0 167,0
ukupno 0,0 0,0 1.191,0 167,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
18 plan 0,0 0,0 1.028,0 144,0
ukupno 0,0 0,0 1.028,0 144,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
19 plan 0,0 0,0 1.503,0 210,0
ukupno 0,0 0,0 1.503,0 210,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
20 plan 0,0 0,0 1.014,0 142,0
ukupno 0,0 0,0 1.400,0 142,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
21 plan 0,0 0,0 1.534,0 215,0
ukupno 0,0 0,0 1.534,0 215,0

32

PODRUČJE »SJEVER ‐ KRATKA OBILAZNICA«
BGP (m ) BGP (m )
(kW) (kW)
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
22 plan 0,0 0,0 3.798,0 532,0
ukupno 0,0 0,0 3.798,0 532,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
23 plan 0,0 0,0 4.597,0 644,0
ukupno 0,0 0,0 4.597,0 644,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
24 plan 0,0 0,0 2.671,0 170,0
ukupno 0,0 0,0 2.671,0 374,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
25 plan 0,0 0,0 2.238,0 313,0
ukupno 0,0 0,0 2.238,0 313,0
stanje 0,0 0,0 0,0 0,0
26 plan 0,0 0,0 1.371,0 192,0
ukupno 0,0 0,0 1.371,0 192,0

33

ORJENTACIONI TROŠKOVI UREĐENJA

Uvod
Svakoj izgradnji treba da predhodi izgradnja saobraćajne , hidrotehničke , energetske i
elektroenergetske infrastrukture i TT veza , odnosno uređenje građevinskog zemljišta po
fazama i u cjelini .
Uređenje građevinskog zemljišta na predmetnom području planirano je u dvije faze .

Planirano je da se u I fazi izvrši samo djelimično uređenje građevinskog zemljišta koje
obuhvata :
1.Izgradnju saobraćajne infrastructure – kolovoz sa makadamskim završnim zastorom
2.Izgradnja elektroenergetske infrastructure
3.Izgradnja hidrotehničke infrastrukture (vodovod , fekalna kanalizacija I djelimično kišna
kanalizacija)
4.Izgradnja TF instalacija

U II fazi planirano je da se izvrši kompletno uređenje

Prema planiranim fazama urađen je troškovnik za djelimično uređenje građevinskog
zemljišta I potpuno uređenje građevinskog zemljišta.

Troškovnik za potpuno uređenje građevinskog zemljišta obuhvata sve troškove koji se mogu
pojaviti pri pripremanju I opremanju građevinskog zemljišta, a troškovnik za djelimično
uređenje samo troškove koji su u fazi izrade Analize dogovoreni sa opštinskom
administracijom I agencijom “Preda”.

ORJENTACIONI TROŠKOVI DJELIMIČNOG UREĐENOG
GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
1.PRIPREMANJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
U fazi pripreme građevinskog zemljišta utvrđuju se sve
neophodne aktivnosti na propremanju građevinskog zemljišta kao
i troškovi njihove realizacije podrazumjevajući STRUČNE ANALIZE ,
PROVOĐENJE PLANA PARCELACIJE , izradu odgovarajuće tehničke
dokumentacije , kao i vođenje operativne koordinacije u
pripremanju građevinskog zemljišta .
TROŠKOVI PRIPREME GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
1.1.Urbanističko planska dokumentacija
Opis posla
Cijena KM
34
Izrada Analize 11,878.23
Čišćenje terena i 4,000.00
ruševina
Provođenje plana 4,410.00
parcelacije
UKUPNO 20,288.23
1.2. Izrada tehničke dokumentacije
1.2.1.Saobraćajnice
Troškovi izrade tehničke dokumetacije određeni su na bazi
investicione vrijednosti za predmetne radove i odgovarajućeg
procenta za izradu navedene dokumentacije koji je određen u skladu
sa preporukama iz Priručnika za obavljanje konsalting usluga u
investicionoj izgradnji.

Opis posla Investiciona cijena KM
vrijednost %
Tehnička 342,580.00 2.5% 8,564.50
dokumentacija
UKUPNO 8,564.50

1.2.3.Vodovod I kanalizacijaIzrada tehničke dokumentacijeTroškovi
izrade tehničke dokumentacije određeni su na bazi investicione
vrijednosti za predmetne radove i odgovarajućeg procenta za izradu
navedene dokumentacije koji je određen u skladu sa preporukama iz
Priručnika za obavljanje konsalting usluga u investicionoj izgradnji

vrijednost %
Tehnička 729,714.10 2.5% 18,242.85
dokumentacija
UKUPNO 18,242.85
35
1.2.4. Elektroenergetika i TF
Elektroenergetika
Izrada tehničke dokumentacije
Troškovi izrade tehničke dokumentacije određeni su na bazi
investicionih vrijednosti za predmetne radove i odgovarajućeg
procenta za izradu navedene dokumentacije koji se određuje u skladu
sa preporukama iz priručnika za obavljanje konzalting usluga u
investicionoj izrgadnji.

vrijednost %
Tehnička 948,500.00 2.5% 23,712.50
dokumentacija
UKUPNO 23,712.50
TF instalacije

vrijednost %
Tehnička 92,800.00 2.5% 2,320.00
dokumentacija
UKUPNO 2,320.00

1.2.6.Operativna koordinacija u pripremanju
Građevinskog zemljišta je koordinacija svih aktivnosti na pripremi
i izradi tehničke dokumentacije za izvođenje saobraćaja ,
hidrotehničke , energetske , elektroenergetske infrastrukture, TT
veza i uređenje zelenih površina.
Ovi troškovi su dati aproksimativno ( 2% od ukupne vrijednosti
navedenih troškova)

Ukupna vrijednost
svih troškova na
izradi teh. Troškovi operativne
Dokumentacije procenat koordinacije KM
52,839.85 2.0% 1,056.80

1.3.Rekapitulacija troškova pripremanja građevinskog zemljišta
Urbanističko 20,288.23
planska
dokumentacija
Izrada tehničke 52,839.85
dokumentacije
36
Operativna 1,056.80
koordinacija
U K U P N O 74,184.88

2.TROŠKOVI DJELIMIČNOG OPREMANJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
2.1.Saobraćajnice
Izrada novih saobraćajnica do nivoa makadamskog zastora (kolovozne površine sa
bankinama
Opis radova količina jedinična ukupno KM

m3 cijena KM
izgradnja novoplaniranih 8,036.00 35.00 281,260.00
saobraćajnica širina
kolovoza 8m
kolovoza 7m ‐kratka
obilaznica
izgradnja novoplaniranih 387.00 35.00 13,545.00
kolovoza 6m
9,788.00
Ukupno 342,580.00
2.3. Vodovod i kanalizacija
Opis radova količina m jedinična ukupno

cijena KM
Vodovod 1,220.00 67.24 82,038.05
Fekalna i atmosferska 2,250.00 218.63 491,926.05
kanalizacija
Prečistač otpadnih voda‐ 1 155,750.00
BIO DISK 1000 ES
Ukupno 729,714.10

37
2.4. Elektroenergetika I TT veze
Opis radova količina jedinična ukupno

cijena
Trafostanice ‐tip MBTS 7 120,000.00 840,000.00
2x630‐kom.
20kV kablovski vodovi ‐m 1550 70.00 108,500.00
Ukupno 948,500.00

cijena
Telefonska mreža 2320 40.00 92,800.00
2.6. Stručni nadzor nad opremanjem građevinskog zemljišta
Stručni nadzor nad opremanjem građevinskog zemljišta‐izgradnjom saobraćajne ,
hidrotehničke i elektroenergetske infrastrukture obuhvata kontrolu odgovarajuće
primjene tehničke dokumentacije, kontrolu i provjeru kvaliteta izvođenja svih
vrsta radova i primjenu propisa , standarda , tehničkih normativa i normi
kvaliteta radova , kontrolu kvaliteta materijala , opreme i instalacija koje se
ugrađuju , davanje uputstava izvođaču radova i po potrebi obezbjeđenje detalja
za izvođenje radova.Troškovi vršenja stručnog nadzora obračunati su primjenom
koeficijenta 2% na ukupnu investicionu vrijednost opremanja građevinskog
zemljišta
Ukupna investiciona Procenat
vrijednost 2% UKUPNO
2,113,594.10 2.0% 42,271.88
2.7.Rekapitulacija troškova DJELIMIČNOG opremanja građevinskog zemljišta
Saobraćajnice 342,580.00
Zelene površine 0
Vodovod i kanalizacija 729,714.10
Elektroenergetika 948,500.00
PTT veze 92,800.00
Termotehničke instalacije 0
Stručni nadzor 42,271.88
U K U P N O 2,155,865.98
38
3.INVESTICIONA ULAGANJA U DJELIMIČNO UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Troškovi pripremanja 74,184.88
građevinskog zemljišta
KM
Troškovi opremanja 2,155,865.98
građevinskog zemljištam
KM
U K U P N O KM 2,230,050.86
NAKNADA ZA DJELIMIČNO UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Prosječna visina naknade za uređenje građevinskog zemljišta obračunata je
dijeljenjem ukupnih troškova uređenja građevinskog zemljišta sa ukupnom
planiranom bruto građevinskom površinom objekata utvrđenog Analizom.

Troškovi naknade za uređenje građevinskog zemljišta po 1 m2 bruto građevinske
površine
Planirana
Ukupni troškovi uređenja GBP Naknada po 1 m2 građevinske
građevinskog zemljišta KM objekta površđine KM/m2
2,230,050.86 51955 42.92

39

ORJENTACIONI TROŠKOVI POTPUNOG UREĐENOG
GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

1.PRIPREMANJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
U fazi pripreme građevinskog zemljišta utvrđuju se sve neophodne
aktivnosti na pripremanju građevinskog zemljišta kao i troškovi njihove
realizacije podrazumjevajući izradu STRUČNE ANALIZE , PROVOĐENJE PLANA
PARCELACIJE , izradu odgovarajuće tehničke dokumentacije , kao i vođenje
operativne koordinacije u pripremanju građevinskog zemljišta .
TROŠKOVI PRIPREME GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
1.1.Urbanističko planska dokumentacija
Opis posla
Cijena KM
Izrada Analize 11,878.23
Čišćenje terena i ruševina 4,000.00
Provođenje plana parcelacije 4,410.00
UKUPNO 20,288.23
1.2. Izrada tehničke dokumentacije
1.2.1.Saobraćajnice
Troškovi izrade tehničke dokumetacije određeni su na bazi investicione
vrijednosti za predmetne radove i odgovarajućeg procenta za izradu navedene
dokumentacije koji je određen u skladu sa preporukama iz Priručnika za
obavljanje konsalting usluga u investicionoj izgradnji.
vrijednost %
Tehnička dokumentacija 1,870,055.00 2.5% 46,751.38
UKUPNO 46,751.38
1.2.2.Uređenje zelenih površina

Tehnička dokumentacija
vrijednost %
Tehnička dokumentacija 15,805.00 7.0% 1,106.35
UKUPNO 1,106.35

40
1.2.3.Vodovod I kanalizacija
Troškovi izrade tehničke dokumentacije određeni su na bazi investicione
dokumentacije koji je određen u skladu sa preporukama iz Priručnika za
obavljanje konsalting usluga u investicionoj izgradnji

vrijednost %
UKUPNO 21,756.58
1.2.4. Elektroenergetika i TF
Elektroenergetika
Izrada tehničke dokumentacije
Troškovi izrade tehničke dokumentacije određeni su na bazi investicionih
dokumentacije koji se određuje u skladu sa preporukama iz priručnika za
obavljanje konzalting usluga u investicionoj izrgadnji.
Elektroenergetika
vrijednost %
Tehnička dokumentacija 1,145,300.00 2.5% 28,632.50
UKUPNO 28,632.50
TF instalacije
vrijednost %
UKUPNO 2,320.00

1.2.5.Toplifikacija i gasifikacija

Izrada tehničke dokumentacijeTroškovi izrade tehničke dokumentacije
određeni su na bazi investicionih vrijednosti za predmetne radove i
odgovarajućeg procenta za izradu navedene dokumentacije koji se određuje u
skladu sa preporukama iz priručnika za obavljanje konzalting usluga u
investicionoj izgradnji.
41
vrijednost %
UKUPNO 24,482.50

1.2.6.Operativna koordinacija u pripremanju
Građevinskog zemljišta je koordinacija svih aktivnosti na pripremi i izradi
tehničke dokumentacije za izvođenje saobraćaja , hidrotehničke ,
energetske , elektroenergetske infrastrukture, TT veza i uređenje zelenih
površina.
Ovi troškovi su dati aproksimativno ( 2% od ukupne vrijednosti
navedenih troškova)

Ukupna vrijednost svih troškova Troškovi operativne
na izradi tehničke dokumentacije procenat koordinacije KM
125,049.30 2.0% 2,500.99
1.3.Rekapitulacija troškova pripremanja građevinskog zemljišta
Urbanističko planska 20,288.23
dokumentacija
Izrada tehničke dokumentacije 125,049.30
Operativna koordinacija 2,500.99
U K U P N O 147,838.52

42
2.TROŠKOVI POTPUNOG OPREMANJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
2.1.Saobraćajnice
Izrada novih saobraćajnica sa asfaltnim zastorom (U troškovnik nisu uključene cijene
izgradnje dijela dionice "kratke obilaznice " )
Opis radova količina jedinična ukupno KM

m2 cijena KM
kolovoza 8m, 7 i 6m
Rekonstrukcija postojeće 12,817.00 65.00 833,105.00

saobraćajnice izgrađene na
nasipu uskotračne pruge
Izgradnja trotoara od 4,746.00 50.00 237,300.00
prefabrikovanih elemenata
Izgradnja biciklističkih 2,875.00 50.00 143,750.00
traka
Rekonstrukcija industrijske 10,000.00
pruge
29,050.00
Ukupno 1,870,055.00
2.2. Uređenje zelenih površina
jedinična
Količina cijena
PEJZAŽNO UREĐENJE I (površina KM/m2,
OZELENJAVANJE ili komada) KM/kom Ukupno
Pripremni radovi (iskolčenje
terena) paušal. 1,000.00
Zemljani radovi (podizanje
travnjaka) 3684 1.25 4,605.00
Podizanje drvoreda u
ulicama ‐kom 220 40.00 8,800.00
Sadnja ukrasnog drveća
(četinari)‐kom 50 20.00 1,000.00
Sadnja dekorativnog žbunja‐
kom 20 20.00 400.00
Ukupno 15,805.00

43
2.3. Vodovod i kanalizacija
Opis radova količina m jedinična ukupno

cijena KM
Vodovod 1,220.00 67.24 82,038.05
Fekalna i atmosferska 2,250.00 281.10 632,475.00
kanalizacija
Prečistač otpadnih voda‐ 1 155,750.00
BIO DISK 1000 ES
Ukupno 870,263.05

2.4. Elektroenergetika I TT veze
Elektroenergetika
cijena KM
Trafostanice ‐tip MBTS 7 120,000.00 840,000.00
2x630‐kom.
20kV kablovski vodovi ‐m 1550 70.00 108,500.00
Rasvjeta 2460 80.00 196,800.00
Ukupno 1,145,300.00
TF instalacije
cijena KM
Telefonska mreža‐m 2320 40.00 92,800.00
2.5.Toplifikacija i gasifikacija
Za toplifikaciju ovog dijela gradskog područja (izuzimajući proširenje toplane
izgradnju vrelovodnog prstena i sl.) potrebno je izgraditi sljedeće investicione
objekte :
Opis radova količina m jedinična ukupno KM

cijena KM
Izgradnja vrelovodne mreže 4874 150 731,100.00
Izgradnja gasovodne mreže 2482 100 248,200.00
Ukupno 979,300.00
44
2.6. Stručni nadzor nad opremanjem građevinskog zemljišta

Stručni nadzor nad opremanjem građevinskog zemljišta‐izgradnjom saobraćajne
, hidrotehničke i elektroenergetske infrastrukture obuhvata kontrolu
odgovarajuće primjene tehničke dokumentacije, kontrolu i provjeru kvaliteta
izvođenja svih vrsta radova i primjenu propisa , standarda , tehničkih
normativa i normi kvaliteta radova , kontrolu kvaliteta materijala , opreme i
instalacija koje se ugrađuju , davanje uputstava izvođaču radova i po potrebi
obezbjeđenje detalja za izvođenje radova.
Troškovi vršenja stručnog nadzora obračunati su primjenom koeficijenta 2%
na ukupnu investicionu vrijednost opremanja građevinskog zemljišta .
Ukupna investiciona Procenat
vrijednost 2% UKUPNO
4,973,523.05 2.0% 99,470.46
2.7.Rekapitulacija troškova opremanja građevinskog zemljišta
Saobraćajnice 1,870,055.00
Zelene površine 15,805.00
Vodovod i kanalizacija 870,263.05
Elektroenergetika 1,145,300.00
PTT veze 92,800.00
Termotehničke instalacije 979,300.00
Stručni nadzor 99,470.46
U K U P N O 5,072,993.51
3.INVESTICIONA ULAGANJA U UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Troškovi pripremanja 147,838.52
građevinskog zemljišta
KM
Troškovi opremanja 5,072,993.51
građevinskog zemljišta KM
U K U P N O KM 5,220,832.02
45
NAKNADA ZA UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Prosječna visina naknade za uređenje građevinskog zemljišta obračunata je dijeljenjem
ukupnih troškova uređenja građevinskog zemljišta sa ukupnom planiranom bruto
građevinskom površinom objekata utvrđenom Analizom

Troškovi naknade za uređenje građevinskog zemljišta po 1 m2 bruto građevinske
površine
Planirana
Ukupni troškovi uređenja GBP Naknada po 1 m2 građevinske
građevinskog zemljišta KIM objekta m2 površđine KM/m2
5,220,832.02 51955 100.49

46

SPISAK KOORDINATA LOMNIH TAČAKA OSOVINA SAOBRAĆAJNICA

Koordinate lomnih tačaka saobraćajnica ‐»Drveni prostor«

_* Position X Position Y
1 6,398,717.25 4,981,133.86
2 6,398,722.45 4,981,100.94
3 6,398,723.73 4,981,092.87
4 6,398,719.81 4,981,085.69
5 6,398,729.19 4,981,058.32
6 6,398,754.05 4,981,007.58
7 6,398,778.38 4,980,988.86
8 6,398,987.92 4,980,875.72
9 6,398,912.94 4,980,738.81
10 6,398,617.30 4,980,897.99
11 6,398,550.81 4,980,776.24
12 6,398,536.43 4,980,749.91
13 6,398,562.74 4,980,735.54
14 6,398,830.75 4,980,589.02
15 6,399,115.18 4,981,292.81
16 6,399,191.68 4,981,254.63

Koordinate lomnih tačaka na dijelu dione »kratke obilaznice«

1 6,399,328.62 4,981,492.24
2 6,399,299.77 4,981,494.32
3 6,399,254.33 4,981,498.07
4 6,399,228.09 4,981,500.98
5 6,399,204.34 4,981,504.42
6 6,399,180.76 4,981,508.86
7 6,399,152.81 4,981,515.80
8 6,399,125.48 4,981,524.85
9 6,399,102.32 4,981,534.75
10 6,399,071.14 4,981,552.36
11 6,399,049.09 4,981,568.87

47

SPISAK KOORDINATA LOMNIH TAČAKA GRANIČNIH LINIJA PARCELA

1 6,398,707.89 4,981,042.59
2 6,398,720.96 4,981,035.02
3 6,398,740.03 4,981,002.07
4 6,398,737.70 4,980,997.82
5 6,398,733.47 4,980,990.08
6 6398740.996 4980986.017
7 6398745.021 4980993.773
8 6,398,805.05 4,980,951.41
9 6,398,891.56 4,980,904.59
10 6,398,920.79 4,980,888.75
11 6,398,935.63 4,980,811.98
12 6,398,892.15 4,980,835.32
13 6,398,862.90 4,980,851.02
14 6,398,863.03 4,980,781.01
15 6,398,835.40 4,980,795.35
16 6,398,843.30 4,980,810.27
17 6,398,841.59 4,980,811.18
18 6,398,836.22 4,980,814.00
19 6,398,828.20 4,980,799.15
20 6,398,746.58 4,980,842.30
21 6,398,754.21 4,980,856.55
22 6,398,746.89 4,980,860.56
23 6,398,739.17 4,980,846.27
24 6,398,674.00 4,980,881.48
25 6,398,703.87 4,980,936.02
26 6,398,725.11 4,980,974.79
27 6,398,683.20 4,980,997.44
28 6,398,661.85 4,980,958.54
29 6,398,634.64 4,980,908.86
30 6,398,636.34 4,980,901.81
31 6,398,625.47 4,980,879.27
32 6,398,655.08 4,980,863.28
33 6,398,714.51 4,980,831.20
34 6,398,892.85 4,980,734.54
35 6,398,823.24 4,980,605.84
36 6,398,778.17 4,980,630.25
37 6,398,807.02 4,980,682.96
38 6,398,777.47 4,980,699.13
39 6,398,748.53 4,980,646.30
40 6,398,707.01 4,980,668.78
41 6,398,715.13 4,980,682.95
42 6,398,711.70 4,980,684.98
43 6,398,708.25 4,980,686.96
48
44 6,398,699.94 4,980,672.61
45 6,398,732.82 4,980,723.57
46 6,398,672.92 4,980,687.23
47 6,398,708.27 4,980,751.43
48 6,398,679.59 4,980,767.04
49 6,398,644.53 4,980,702.61
50 6,398,586.26 4,980,734.16
51 6,398,566.57 4,980,744.81
52 6,398,620.66 4,980,798.70
53 6,398,559.53 4,980,771.73
54 6,398,582.64 4,980,813.96
55 6,398,587.03 4,980,821.93
56 6,398,601.75 4,980,813.93
57 6,398,599.61 4,980,809.99
58 6,398,597.37 4,980,805.85
59 6,398,617.65 4,980,877.85
60 6,399,203.56 4,981,489.77
61 6,399,294.92 4,981,480.64

49

Celpak Prijedor Analiza

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Celpak Prijedor Analiza

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Opis posla Investiciona cijena KM

Opis posla Investiciona cijena KM

Opis posla Investiciona cijena KM

Opis radova količina jedinična ukupno KM

Opis radova količina m jedinična ukupno

Opis radova količina jedinična ukupno

Opis radova količina jedinična ukupno

Opis posla Investiciona cijena KM

Opis radova količina jedinična ukupno KM

Rekonstrukcija postojeće 12,817.00 65.00 833,105.00

Opis radova količina m jedinična ukupno

Opis radova količina m jedinična ukupno KM

You might also like