Boje

Plava boja
-plava boja za tkanine se od davnina dobivala iz četiri vrste biljaka:
1.sač ili vitrum, Isatis tinctoria-jači pigment plave boje od indiga,dobiva se iz listova,raste u
stepskim i polustepskim područjima,Kelti vitrumom boje kožu prije bitke da bi izgledali
zastrašujuće....
2.indigo, Indigofera tinctoria-petelke+listovi+H2O=pasta koja fermentira=leuko
indigo(reduciran,topiv u vodi)=>filtracija+izlaganje zraku=> umakanje tkanine(oksidacija)=>
indigo »oblaže tkaninu«,ne ulazi u samu strukturu tkanine!!
3.Polygonum tinctorium(Japan,Koreja)
4.Strobilanthes flaccidofolius (JI Azija)
5. Janthina contorta-vrsta puža,dovoljno ga je zdrobiti

Purpur
1.kraljevski (tirski) purpur: supstanca koju izlučuje volak (Murex sp.) postaje purpurna
kada se uroni u vruću morsku vodu
2.puž vrste: Purpura patula pansa

Purpurna i plava boja

1.Lišaj Roccellaceae tinctoria-fermentacijom
2.Alizarinski purpur-biljka alizarin, broć (Rubia tinctorum)-boja se dobiva od korijena biljke
+ljubičasta boja=smokva

Hanov purpur (BaCuSi2O6 )-nusprodukt umjetne proizvodnje žada!

Hanovo modrilo (BaCuSi4O)
Egipatsko modrilo (CaCuSi4O10)

*Napuljsko žutilo -blijedo žuti pigment

*Minij –”crveno olovo”

Žuta boja
1.Žuta rezeda Reseda luteola
2.Kamenjarska krkavina (Rhamnus saxatilis)
3.Šafranika, cartam (Carthamus tinctorius )-uz dodatak octa
4.Kurkuma, turmeric (Curcuma longa)
5.šafran (Crocus sativus)
6.žutica (Genista tinctoria)
7.lišaj Letharia vulpina

Zlatnožuta boja
1.Rosopas obični, trava od žutice (Chelidonium maius)
2.Žutica, šimšir divlji (Berberis vulgaris)

Smeđa boja
lišajevi: Gyrophora pustulata i Sticta pulmonaria
+Divlji Kesten
Crvena boja
1.Kana (Lawsonia inermis)-antibakterijska i antigljivična svojstva,iz petaljki biljke,veže se za
proteine!
2.Kermes (Ker"mes) (Kermococcus vermilia Planch)uši koje rastu na hrastu-„karmin
crvena“- Cochineal srebrni-kukac od kojeg se prvobitno dobivala boja
3.Oštrika, prnar, komorovac(Quercus coccifera)
4.Štitaste uši (Coccidae) -Amerika
5.Štitaste uši (Kerria lacca) -južna Azija
6.Štitaste uši (Kerria lacca)
7.Šafranika(Carthamus tinctorius)- u kipućoj vodi
8.Rogač
9.Orah
10.Joha

Sir William Henry Perkin-1870. godina -sintetičke anilinske boje,prva boja Mauveine-
„anilinski purpur“
Mauveove boje-skala različitih nijansi prljavo roza do tamno ljubičasto/crvene boje.Po boji
sljeza(Eng.mallow).

Neki (većinom metalni) fiksatori(dodaju se reakciji bojenaj u bilo kojem stupnju da bi

„fiksirali“ boju- kiseline(sadrže tanin) i metali) mjenjaju boju uslijed dodavanja reakciji:
Al=crvena/ružićasta
Fe=purpurna/crna
Al+Fe=smeđa
Ca=plava/crvena
Sn=plava/žuta
„žuta rezeda“=žuta boja
+Fe=maslinasto žuta
+Al=limun žuta
+Sn=zeleno žuta
Cr= posvjetljuje boje na tkaninama

Bojanje stakla (O=oksidacijski uvjeti, R=reduktivni uvjeti)

Prozirno/bezbojno staklo-imitiranje prozirca,“Bergkristal“

Mangan(Mn)-manganov oksid, Antimon(Sb)- antimonov trioksid(koristi se i danas),
Kositar(Sn)=>>neutralizacija primjesi u staklu!

Neprozirno staklo
Dodaje se kalcijev antimonat (KSb(OH)6)- staklo „bijele“ boje uz poseban postupak
zagrijavanja, kositreni oksidi(ruda-kasiterit), dodaju se i usitnjene životinjske kosti, Antimon-
spajanje sa osnovnim pigmentom u gotovoj posudi uz postepeno
zagrijavanje=neprozirno,obojeno staklo(nedefinirana boja)

Zelena
O: Cu2+,Cr
R: Fe2+(može ići do jantarno-smeđe boje)
Plava
R:Cu2+(„kapri plava“), Co2+,Fe
+lapis lazuli,ponekad i Pb

Crvena-vrlo rijetka i atraktivna

R:Cu+(„kupro crvena“), Au,Pb

Ružićasta/Ljubičasta
R: Mn3+,Mn4+

Žuta
O:U (?)
R:Ag,Fe
+dodavanje Pb i raznih antimonata

Smeđa
željezo kao nečistoća u kvarcnom pijesku uz dodatak kobalta i/ili bakra

Crna
R: Mn2+,Cu+
+dodavanje slonovače pržene na visokim temperaturama, smjesa pigmenata bakra,
mangana i kobalta(sivo-crno)