PERUTNINA PTUJ - PIPO

d.o.o. za proizvodnju i trgovinu ČAKOVEC

Rudolfa Steinera 7.

Temeljni kapital uplaćen u cijelosti, iznosi 73.777.200,00 kuna Matični broj - porezni broj: 1335197
Društvo je registrirano pri Trgovačkom sudu u Varaždinu MBS 070048646
direktor Predrag Šegović dr.vet.med.; prokurist Nada Krajnc univ. dipl.oec. Status poreznog obveznika R 1

Tel. +385 40 37 28 52
Fax. +385 40 37 28 59
E-mail: ljubo.sasko@perutnina.hr

PREDMET: Izvješće sa službenog puta 23.01.2007., posjet Bioplinskom

postrojenju na svinjogojskoj farmi Nemščak, kod Murske
Sobote

Iza projekta i tehnološkog rješenja bioplinskog postrojenja farme Nemščak stoji

firma INTERING Holding (čijoj smo prezentaciji rješenja za Perutninu Ptuj bili
prisutni u Ptuju 08.11.2006.).
Bioplinsko postrojenje je firma kćerka u grupi PANVITA, koja objedinjava
sektore poljoprivrede (ratarstvo, intenzivni uzgoj prasadi i brojlera, vrtlarstvo i
vinogradarstvo), mesno-prerađivačku industriju i u novije vrijeme energetiku

Objavljeno na www.panvita.si :
Bioplinarna Nemščak je največja bioplinarna v Sloveniji z
nazivno električno močjo 1,5 MW. V fermentorjih bioplinarne z
dnevnim vnosom 240 ton snovi živalskega in rastlinskega izvora
(svinjska gnojevka 70 %, koruzna silaža 20 % in 10 % ostali
organski substrati) proizvaja bioplin, ki se uporablja za
proizvodnjo toplotne energije, s katero se ogrevajo objekti
bioplinarne in farmskega kompleksa Prašičereje Nemščak, ter za proizvodnjo »zelene«
električne energije, ki se prenaša v javno elektro omrežje. Letna proizvodnja električne
energije znaša 10,2 GWh, kar zadostuje potrebam po dobavi električne energije za okrog
2.500 gospodinjstev.

Bioplinarna je s svojim delovanjem pripomogla k zmanjševanju emisij CO2 v okolje za 9.000

ton letno.

S to investicijo je družba Panvita Ekoteh postala največji proizvajalec električne energije iz

bioplina v Sloveniji in spada med večje v Evropi. Investicija se bo naročniku povrnila v manj
kot osmih letih.

Ostali podatki o bioplinarni:

 enostopenjska fermentacija v mezofilnemu temperaturnemu režimu
 sterilizacija SŽP-jev
 dehidracija prevretega blata
 aerobno čiščenje centrata pred izpustom očiščene vode v okolje
 pridelava organskega gnojila v količini 13.000 t/leto
Energetika
Ekologija postaja v današnjem svetu vse pomembnejša, saj varuje okolje pred nadaljnjim
onesnaževanjem, obenem pa ga ohranja za naše potomce. Skupina Panvita je v skrbi za
ohranitev naravnega okolja vzpostavila celovite ekološke rešitve.

Integriran proces predelave hrane je v celoti ekološko obvladan. V naravo se vračajo hranilne
snovi, pridobljena električna energija pa upravičeno nosi naziv "zelena" energija. V sklop
ekoloških aktivnosti štejemo čiščenje odpadnih vod, predelavo stranskih živalski proizvodov
(SŽP) in v pridobivanje »zelene« električne energije iz bioplina. Skupina Panvita celovito
rešuje postavljene izzive. Vzpostavila je čiščenje odpadnih vod na čistilnih napravah
Nemščak in Mir ter predelavo stranskih živalskih proizvodov podjetij znotraj Skupine
Panvita. Leta 2006 smo postavili svojo prvo bioplinarno pri prašičereji Nemščak ter s tem
začeli nov ciklus investicijskih vlaganj v pridobivanje »zelene« električne energije iz
živalskih odpadkov. Z zgrajeno bioplinarno vstopamo na področje, ki v mednarodnem okolju
pridobiva vse večji pomen. Istočasno se Skupina s tem zavezuje k spoštovanju mednarodnih
smernic o ohranjanju okolja ter zmanjšanju emisij CO2.

Načrtujemo nadaljnje širjenje bioplinarn znotraj Skupine kot integralni del celotnega
proizvodnega procesa vzreje in predelave. Smo vodilni strokovnjaki na področju postavitve
tehnologij bioplinarn, zato je naša strateška usmeritev tudi ponudba znanja izven Skupine.
Proizvodnja zelene električne energije je naš osrednji strateški cilj. Do leta 2011 bomo
proizvodnjo "zelene" električne energije potrojili s sedanjih 10.000 kWh na 27.000 kWh.

Nazivni kapacitet kogeneracije je 1,5 MW, od čega se proizvodi 1,5 MW el.

energije i 1,65 MW toplinske energije.
U funkciji su dva generatora iz razloga sigurnosti proizvodnje (u slučaju
ispadanja jednog), mogućnosti servisa i nastavka proizvodnje, obzirom da je
proces kontinuiran. Generatori su u najmu od proizvođača (svojevrsni leasing),
koji ima obavezu tehničkog održavanja, Panvita plaća paušal za korištenje (4 €/kW).
Sve potrebe za vodom (tehnološke, sanitarne, protupožarna
zaštita)zadovoljavaju iz vlastitih izvora-bunara.
Toplinsku energiju troše uglavnom za grijanje objekata na farmi (izlazna temp.
78,5 ° C, temp. na povratku 75,8 ° C) i objekata bioplinskog postrojenja.
Objekti na farmi, ovisno o namjeni, se zagrijavaju na 25 – 28 ° C.
Cijena 1 MW „zelene energije“ u Sloveniji je 131 €, dok je prema tarifnom
pravilniku u RH 164 €.
Bioplinsko postrojenje se nalazi uz samu svinjogojsku farmu, te ujedno kao
sirovinu koristi znatne količine gnojnice, kukuruzne silaže i klaoničkog otpada
(cca 10 t/dan, omjer 70%:20%:10%) iz firme MIR G. Radgona, u manjim
količinama koriste se i otpadci hrane iz restorana i kuhinja, ukupno prerađuju
30-40 t sirovina/dan, godišnje oko 12.000 t.
U razmatranju je i korištenje mesno-koštanog brašna (iz firme KOTA) kao
sirovine, jer je energetski vrlo iskoristivo kao sirovina (pitanje cijene ?!)
Klaonički otpad prolazi preko usipnog koša pužnim transportom do stroja za
usitnjavanje, i nakon toga u destruktor gdje se zagrijava direktno parom na oko
130 ° C, nakon toga slijedi hlađenje (hladnjak se nalazi izvan objekta i
konstrukcijski je vrlo sličan destruktoru) na temp. fermentacije.
Za testiranje sirovine raznih sastava i kombinacije istih montirali su pilot
fermentor volumena 2,5 m³, sa predgrijavanjem i mogućnošću simulacije
mezofilnog ili termofilnog procesa.
Pilot fermentor je opremljen sa mjernim instrumentima i armaturama za
uzorkovanje, a koriste i mobilni uređaj za mjerenje količine nastalog bioplina,
čiji sastav se laboratorijski analizira (gnojnica sadrži preko 70 % metana).
Probe na pilot fermentoru radi znanstveni novak u okviru znanstvenog projekta
(magisterija), koji financijski prati ministarstvo, a rezultate koristi vlasnik
bioplinskog postrojenja za svoje tehnološke potrebe.
Dio gnojnice, koji se ne koristi kao sirovina za bioplin, pročišćava se na
pročistaču otpadnih voda koji je u neposrednoj blizini.
Silažni kukuruz se skladišti na „pistama“.

Planiraju izgradnju bioplinskog postrojenja na peradskoj farmi kod Mađarske

granice, gdje će uz pileći gnoj koristiti gnojnicu sa svinjogojske farme Nemščak
i kukuruznu silažu, suvišak toplinske energije koju neće iskoristiti za potrebe
bioplinskog postrojenja i farme, planiraju iskoristiti za plastenički uzgoj bilja ili
plemenitih gljiva.
Organsko gnojivo, kao ostatak fermentacije je vrlo tražen proizvod od strane
poljoprivrednika, zasada ga prodaju u rinfuzi, po simboličnoj cijeni, a veći dio
koriste na vlastitim poljoprivrednim površinama.
Završna faza obrade organskog gnoja je odstranjivanje vode putem preše.
Gnoj se skladišti u laguni.
Planirano postrojenje je za dva mjeseca u funkciji.
Nekoliko stotina metara od bioplinskog postrojenja nalazi se naselje farmera,
desetak obitelji, koji reagiraju na svaku veću emisiju neugodnih mirisa
(sumporovodik i amonijak), koji se šire unatoč ugrađenom UV sistemu za
tretman zraka iz destruktora i objekata, posebno tamo gdje ulazi i istovaruje se
sirovina.
Slika 1 i 2 – UV uređaj za obradu zraka (deodorizaciju) iz destruktora, uz dodatak gela za
poboljšanje mirisa
Slika 3 - ulaz u prostor za prijem sirovine, rolo-vrata, sprječavaju ulaz štetočina

Slika 4 - prostor za prijem sirovine, pod ja gladak (epoksidne smole), visoki nivo higijene
Slika 5 – usipni koš za sirovinu u nivou poda, u taj prostor ulaze cijeli kamioni i istovaruju
sirovinu u potpuno zatvorenom prostoru

Slika 6 – istovareni klaonički otpad sa perjem(nije potrebno odvajanje) i puževi za transport

mase
Slika 7 – pužni transporter za sirovinu iz usipnog koša do stroja za usitnjavanje na veličinu do
cca 30 mm

Slika 8 – destruktor za termičku obradu klaoničkog otpada (indirektno zagrijavanje parom

pritiska 10 bar-a, 170 ºC; za pripremu pare koristi se kotao na zemni plin) na 130-133 ºC/20
minuta
Slika 9 – betonski fermentor potpuno izoliran panelima, parametri procesa: pri 38 ºC
fermentacija traje 38-40 dana

Slika 10 – u fermentorima se vrši odsumporavanje aeracijom, tako da u nastavku procesa

nemaju problema sa agresivnim djelovanjem sumpora na instalacije, armature i pumpe

Slika 11 – baklja za izgaranje suviška bioplina u vrijeme servisa kogeneracijskog postrojenja

Slika 12 – agregati za kogeneraciju

Slika 13 – gnojivo koje nastaje separacijom (centrifuge HILLER) ostatka nakon fermentacije,
kruti dio (30-35 % suhe tvari) odlaže se na poljoprivredno zemljište, a tekući dio odlazi u
lagune na biološki proces pročišćavanja otpadnih voda
Slika 14 – mjere i oznake upozorenja opasnosti u zoni eksplozivnosti

Svi procesi su vođeni iz komandne sobe, u velikoj mjeri automatizirani, koriste

se svim alatima i softwear-skim rješenjima za prikaz procesa i praćenje
parametara.
Ukupni dojam je da postrojenje vrlo dobro funkcionira, te da su rukovoditelji i
djelatnici dobro organizirani.
Zajedno sa pročistačem otpadnih voda ukupno je zaposlenih 10 djelatnika.
Rukovoditelj bioplinskog postrojenja i predstavnik INTERING-a smatraju da bi,
obzirom na dosadašnja iskustva i planirane projekte, te na količine biološkog
otpada (sirovine za proizvodnju bioplina) koje se mogu naći na slovenskom
tržištu, bilo dobro surađivati u projektu bioplinskog postrojenja za Perutninu
Ptuj i zajednički nastupiti na tržištu.
Ističu da je isplativost projekta osigurana samo u slučaju da vlasnik bioplinskog
postrojenja ima osigurane količine sirovina na duže razdoblje (5 godina i više).
U Sloveniji je, obzirom na tržište organskim materijalom, realno instalirati 5-6
bioplinskih postrojenja.

U Čakovcu, 30.10.2007.

Predstavnik menadžmenta za okoliš:

Ljubomir Šaško, dipl.ing.