Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Struktura i stratifikacija istrorumunjskoga leksika

Struktura i stratifikacija istrorumunjskoga leksika

Ratings: (0)|Views: 75|Likes:
Published by valer_crushuveanlu

More info:

Categories:Types, Research, Science
Published by: valer_crushuveanlu on Mar 10, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/10/2011

pdf

text

original

 
Croatica et Slavica Iadertina, Zadar, 2009
UDK 811.163.42'282(497.5 Istra)81-112/-114Izvorni znanstveni članakPrimljen: 4. 5. 2009.Prihvaćen za tisak: 3. 11. 2009.
Goran Filipi
Sveučilište Jurja Dobrile u PuliMatetića Ronjgova 1, HR – 52100 Pula
Struktura i stratifikacijaistrorumunjskoga leksika
U članku se pokušava sinkronijski i dijakronijski odrediti različite izvorne ialoglotske leksičke slojeve u istrorumunjskim idiomima. Svaki se sloj oprimjerujeriječima koje je autor sam prikupio tijekom terenskih istraživanja od 1985. dodanašnjih dana (autor raspolaže korpusom od preko 15.000 leksičkih jedinica –računajući dakako i sve glasovne inačice) i primjerima iz literature o istrorumunjskimgovorima. Pripadnost pojedinih riječi odgovarajućem sloju dokazuje se suvremenimetimologijskim i leksikologijskim metodama. Autor je svjestan stanovita brojamogućih pogrešnih procjena jer riječ je ipak o idiomu za koji ne postoje nikakvitekstovi iz iole starijih vremena.
Ključne riječi:
 
sinkronija, dijakronija, istrorumunjski leksik, etimologija
0
. Grafija i kratice
Za istrorumunjske oblike koje smo sami zabilježili služimo se grafijom koju smosastavili za IrLA. Riječ je o prilagođenoj hrvatskoj latinici kojoj su dodani grafemikoji izražavaju istrorumunjske posebne glasove i posebni znakovi za digrame
lj
i
nj
:å - stražnje muklo
a
ε
- jako otvoreno
e
ə
- poluglas, čuje se između
v
i
r
u hrvatskoj riječi
vrt 
- odgovara rumunjskome
a
̆
c
̋
- jako umekšano
č 
s
́
- umekšano
š 
z
́
- umekšano
ž 
3 - početni glas u tal.
zelo
g
̌
- glas između hrvatskoga
dž 
i
đ 
γ
- velarni zvučni frikativ, kao u španjolskom
lago
l
́
- hrvatsko
lj
n
́
- hrvatsko
nj
 
170
Goran Filipi,
Struktura i stratifikacija istrorumunjskoga...
Croat. Slav. Iadert. v (2009), 169-195
Naglasak u ir. riječima bilježimo podcrtavanjem naglašenoga vokala, osim
å
 koje je uvijek naglašeno. U jednosložnim riječima naglasak se ne bilježi.Ir. imenice navode se u jednini bez člana, čemu slijede nastavci za određeni član
(-u
ili
-a)
, za množinu (
-o, -e, -č itd.
), za množinu s određenim članom (
-i, -ele,…
)
 
ina kraju odrednica roda (
m., ž., n.
ili
bg.
).
 
Uz infinitiv glagola daje se i oblik za 1. l.jd. prezenta. Za pridjeve se daju sva tri (ukoliko postoji n.) jedninska i množinskaoblika.Čakavske, slovenske i istromletačke riječi koje smo sami prikupili pišemoistom grafijom (za slovenski koristimo i
w
– kao u engl. riječi
wild 
), a naglasakbilježimo kako je to uobičajeno u odgovarajućim dijalektološkim praksama, dokoblike iz literature vjerno prenosimo prema izvorniku (osim srpske ćirilice kojunajčešće transliteriramo). U citatima značenja iz raznih rumunjskih rječnika uzagradi se ponekad daje samo najnužniji prijevod radi boljega snalaženja čitateljakoji rumunjski ne razumiju (tj. kad je značenje posebno bitno za razumijevanjeonoga što se želi reći).U radu smo koristili sljedeće kratice:ar. - arumunjskibg. - srednji rod rumunjskoga tipa (dvorod)bug. – bugarskičak. – čakavskidr. – dačkorumunjskigl. – glagolgrč. – grčkihrv. – hrvatskiim. – imenicaimlet. – istromletačkiir. – istrorumunjskijuž. s. - južna sela (Šušnjevica, Nova Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, Škabići, Trkovci,Zankovci, Miheli, Kostrčan)knjiž. – književnil. – licelat. – latinskim. - muški rodmlet. – mletačkimn. – množinamr. – meglenorumunjskin. – srednji rod hrvatskoga tipanjem. – njemačkiodr. – određenipl. – pluralprid. – pridjevprslav. – praslavenskireg. – regionalnorum. – rumunjskirus. – ruski
 
171
Goran Filipi,
Struktura i stratifikacija istrorumunjskoga...
Croat. Slav. Iadert. v (2009), 169-195
sln. – slovenskisrp. – srpskist. – starotal. – talijanskitršć. – tršćanskitur. – turskiumanj. – umanjenicausp. – usporediv. – vidivlat. – vulgarnolatinskiž. – ženski rod0.1. UKRATKO O ISTRORUMUNJIMA I ISTRORUMUNJSKOMEIstrorumunji su po svoj prilici potomci balkanskih Vlaha koje kao Vlahe ili pakMorlake spominju mnogobrojni srednjovjekovni dokumenti iz Hrvatske i Bosne iHercegovine (valja imati na umu da su u povijesnim dokumentima to nazivi i zaneke druge etničke skupine - npr. pravoslavno žiteljstvo Dalmatinske zagore - takoda se ne može i ne smije svaki zapis koji govori o Vlasima ili Morlacima odmahpovezati s rumunjskim etnikumom). Prvi se put vlaški stočari u Istri spominju uXII. stoljeću, no današnji su istrorumunjofoni vjerojatno potomci onih Vlaha kojisu koncem XV. i početkom XVI. stoljeća iz unutrašnjosti Dalmacije, s područja okoDinare i južnog Velebita, valja naglasiti već potpuno dvojezični (istrorumunjsko-čakavski) došli najprije na otok Krk (Dubašnica, Poljica), a zatim i u Istru, napodručja opustošena opetovanim kugama i malarijama. Ipak, valja reći da o tomukoji su to protorumunji (ni rumunjska nacija ni država još nisu bile stvorene),odnosno Vlasi ili Morlaci, zapravo predci današnjih Istrorumunja u znanostinema jedinstvenih mišljenja, pa možemo s A. Kovačecom ustvrditi da "kako odpovlačenja rimske vojske iz Dacije (271.) o 'Rumunjima' nema gotovo nikakvihvijesti sve do 10. st. na Balkanu i sve do 12. st. sjeverno od Dunava, a i kasnijesve do 16. st. šture (prvi tekstovi na dakorumunjskom potječu s početka 16. st.),razrješenju toga problema teško se nadati." (IrHR: 243). Istraživači nisu jedinstvenini oko toga jesu li srednjovjekovni balkanski Vlasi Srbije, Bosne i Hrvatske tvorilijednu ili dvije skupine. Sextil Pus
̧
cariu je držao da su Vlasi iz srednjovjekovne Srbije,Bosne i Hrvatske autohtono rumunjsko stanovništvo sjeverozapadnoga Balkanakoje se pred turskim osvajanjima pomicalo prema zapadu sve do Jadranskoga morai da među njima valja tražiti predke današnjih Istrorumunja. Popovici je pak misliodrukčije. Po njemu bi Istrorumunji potjecali sa zapada dačkorumunjskoga teritorijaiz čega slijedi zaključak da je istrorumunjski zapravo dačkorumunjski dijalekat kojije u Istri nastavio vlastiti razvitak bez kontakata s matičnim govorom (to je i našemišljenje). Bilo kako bilo, Istrorumunji su se relativno rano izdvojili iz rumunjskogakorpusa, svakako prije pojave turcizama i neogrecizama, ali nakon što je dobar dioslavenskoga leksika već bio postao rumunjskim jezičnim blagom.
1
1
Prema IrHR, DIr1, SIr2 i vlastitim razmišljanjima i spoznajama.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->