Professional Documents
Culture Documents
ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE
(Knjiga 3: zoonimi: šumske i poljske životinje; mikonimi;
bačvarska terminologija)
Ova je knjiga nastala kao posljedak rada na projektu
Istrorumunjske etimologije (140-0000000-1320)
Goran Filipi
ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE
(Knjiga 3: zoonimi: poljske i šumske
životinje; mikonimi; bačvarska
terminologija)
FILIPI, Goran
Istrorumunjske etimologije / Goran Filipi
. - Pula : Znanstvena udruga Mediteran, 2006-.
SADRŽAJ
393
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
394
Sadržaj
395
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
Čabar 468
Vjedro 469
Vjedro s jednom ručicom 470
Kabao (maštel) 471
Metlica za čišćenje posuda 472
Potporanj na kojemu leži bačva 473
Grede ispod bačve 474
Dijelovi bačve 474
Dno bačve 474
Trbuh (trup) bačve 475
Polukružni dio bačve 476
Obruč oko bačve 476
Duga 477
Čepovi i otvori na bačvi 478
Vranj (čep i rupa za nj) 478
Čep na vranju 479
Omotati tkaninom (o vranju) 480
Stupa, kudjelja 481
Čep na dnu bačve 482
Pipa na bačvi (samo cjevčica) 482
Pipa na bačvi (naprava s dijelom za zatvaranje mlaza) 483
Čepić na pipi 483
Otvor na dnu bačve 484
Osobine bačava i radnje s njima 485
Oplaknuti (o bačvi) 485
Uvarak od dunja i breskvina lišća 486
Oplaknuti uvarkom od dunja (o bačvi) 489
Rasušiti se (o bačvi) 489
Rasušen (o bačvi) 490
Puštati (o bačvi) 491
Nepropustan (o bačvi) 492
Nabrekao (o bačvi) 494
Utor (žlijeb na dnu bačve) 494
396
Sadržaj
Utoriti 495
Drveni čekić za bačve 496
Zaključak 498
KAZALA 499
KAZALO POJMOVA 501
KAZALO SUSTAVNIH NAZIVA 507
KAZALO ZABILJEŽENIH IR. OBLIKA 511
KAZALO OBLIKA IZ LITERATURE I NEIR.
OBLIKA KOJE SMO SAMI ZABILJEŽILI 523
Rumunjski idiomi 523
Istrorumunjski 523
Knjiž. rumunjski i dačkorumunjski 529
Arumunjski 530
Meglenorumunjski 532
Italski idiomi i istriotski 533
(Istro)mletački 533
Istriotski 534
Furlanski 534
Knjiž. talijanski 535
Ini italski idiomi 535
Istarski slavenski idiomi 535
Čakavski 535
Istroslovenski 539
Ini slavenski idiomi 539
Hrvatski (književni i neistarski idiomi) 539
Slovenski (književni i neistarski idiomi) 540
Srpski 540
Bugarski 541
Češki 541
Ruski 541
Ini idiomi 541
Latinski 541
Grčki 541
397
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
Indoeuropski 542
Staroindijski 542
Engleski 542
Njemački 542
Francuski 542
Mađarski 542
KAZALO KRAJNJIH ETIMONA 543
Indoeuropski 543
Latinski 543
Starogrčki 544
Praslavenski 544
Germanski 546
Srednjevisokonjemački 546
Starovisokonjemački 546
Galski 547
Franački 547
Langobardski 547
Njemački 547
Mađarski 547
Turski 547
Perzijski 547
BIBLIOGRAFIJA 549
SAŽETAK/REZUMAT/RIASSUNTO/POVZETEK 557
Sažetak 559
Rezumat 562
Riassunto 565
Povzetek 568
398
Uvodne napomene
UVODNE NAPOMENE
399
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
281
Isto vrijedi i za građu iz drugih idioma (furlanski, talijanski, nje-
mački, španjolski...).
400
Uvodne napomene
401
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
402
Uvodne napomene
403
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
404
Istrorumunjska ornitonimija
283
Vjerojatno pogrešno unijeto. Trebalo bi lisiţă ili lişiţă.
284
Slavensku posuđenicu imaju i Meglenorumunji: lísitsă, posuđenica
iz bugarskoga (DMr 171).
405
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
285
Na istoj stranici ima i oblik za ženku ľepuríţę, -a u Šušnjevici i Br-
du i ľepuríţa u Žejanama te umanjenicu ľepuríć, -u; ľepuríţ, -u za Šuš-
njevicu.
406
Zoonimi (šumske i poljske životinje)
> dr. porc (DEX 825); ar. pórcu (DDAr 872); mr. porc
(DMr 229).
Sintagme su zapravo kalkovi prema čakavskome: npr.
d„vĺi pr‚sac u Brgudu, d„vĺi pras‚c u Čepiću (IrLA 731);
d„bĺi pras‚ts u Svetvinčentu, Čabrunićima i Valturi, dîmĺi
pras‚ts u Ližnjanu (ILA 731)286.
26.4.1. Medvjedica
U Žejanama smo zapisali úrsa, -a, -e, -ele ž, Šušnjevici i
286
Usp. mr. porc-dif (DMr 229, s. v. porc) , također slavenski kalk:
mr. dif = div „divlji” < bug. div (DMr 113).
407
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
26.5.1. Vučica
U Šušnjevici i Novoj Vasi lupε, -a, -e, -ele ž, u ostalim
mjestima lupa, -a, -e, -ele ž, u Šušnjevici još i lupicε, -a,
-e, -ele ž, u Jesenoviku još i lupica, -a, -e, -ele ž.
Maiorescu bilježi lupă, mn, lupe (VIr 132), Popovici
lup, -a, -e (DRI 121), Kovačec lupóńe, -a za Žejane288 i
lupíţę, -a za Šušnjevicu i Novu Vas (IrHR 108). Za etimol.
v. 26.5.
287
Usp. dr. (Banat) ursåńe, mr. ursåńĭă (DRI 162, s. v. ursońa).
288
Usp. ar. lupoán'e (DDAr 644), mr. lupoáńă (DMr 176).
408
Zoonimi (šumske i poljske životinje)
26.6.1. Srndać
U Žejanama i svim juž. s. osim u Šušnjevici s[rńåk, -u,
s[rńåč, -i m, u Šušnjevici s[rńåk, -u, s[rńåc, -i m.
Za srndaća oblik imaju samo Sârbu i Frăţilă: sârńac mn.
sârńač (sârńaţ) (DIr 271).
Čak. *s[rńak, izvedenica od s[rna (v. 26.6.). A možda i
posuđenica iz nekog slovenskog govora u Istri, bilo izrav-
na, bilo čakvskim posredovanjem: s[rńák (slov. Istra).
26.7.1. Košuta
U Šušnjevici i Novoj Vasi košutε, -a, -e, -ele ž, a u svim
289
Navodi se značenje „košuta” što i ne mora biti netočno.
409
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
290
Republika je Hrvatska ubrzo nakon osamostaljenja uvela vlastitu
novčanu jedinicu imenom kuna što su preuzeli i Istrorumunji: u Šuš-
njevici i Novoj Vasi zapisali smo kunε, -a, -e, -ele ž, u ostalim mjesti-
ma kuna, -a, -e, -ele ž.
410
Zoonimi (šumske i poljske životinje)
411
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
2, -i m.
jež, -u, -2
Od autora ir. repertoara koji su nam na raspolaganju sa-
mo je Popovici zapisao +eu (DRI 117).
Posuđenica iz čakavskih govora: npr. jêž u Čepiću
(IrLA 732), Svetvinčentu, Čabrunićima, Valturi i Ližnjanu
(ILA 732), jƒž u Brgudu (IrLA 732) i jêš u Svetvinčentu
(ILA 732) < prslav. *ežь (SES 203).
412
Zoonimi (šumske i poljske životinje)
413
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
291
Iste je etimologije i istriotski u Fažani b'rajda (ILA 1194), no u
značenju „vinograd” termin je tamo mogao dospjeti preko čakavskih
govora; naime, u drugim se istriotskim mjestima za vinograd kaže
pjan'tada (Bale, Vodnjan, Galićana, Šišan – ILA 1194).
414
Zoonimi (šumske i poljske životinje)
292
„Latinska zveza vsebuje izposojenko iz gr. Pontikós 'pontski', prid.
od Póntos, kar je označevalo južno obalo Črnega morja in tamkajšnje
ozemlje. Podgane so v Evropo namreč prišle z ladijskim prometom z
vzhoda.” (SES 459, s. v. podgána).
415
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
293
V. i IrLA 195a.
294
U čakavskom govoru južnoga dijela otoka Krka zabilježili smo ir.
posuđenicu puĺ„ć „ptica”.
416
Zoonimi (šumske i poljske životinje)
295
Rumunjski književni jezik također poznaje zastarjelicu slavenskoga
podrijetla pol (DEX 816; DER 297), no ir. oblik o kojem raspravljamo
vjerojatno nije s njom u svezi.
417
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
296
Tvor luči izuzetno oštar i neugodan miris.
297
Isti su glasovni razvitak, pьl- > pu-, imali i oblici za tu životinju u
slovenskim istarskim govorima: npr. u Svetom Antonu kod Kopra puh
(NSSA 101).
418
Zoonimi (šumske i poljske životinje)
419
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
420
Zoonimi (šumske i poljske životinje)
298
V. SKOK I/542, s. v. g‚‚d.
299
Usp. gujet„na (ČL 259).
421
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
422
Zoonimi (šumske i poljske životinje)
300
Mi smo za pauka zabilježili entomonime tipa pavužina, paucinε,
paučina, pavulin, paulinčić, pauk i pauči} (IrLA 892a, 893). Do
miješanja tih oblika s oblicima za poskoka može doći, pa nije nužno
da je Popovici pogriješio u atribuiranju termina.
301
Riječ postoji i u dr.: ciuf (DEX 182; DER 2076), no ne možemo sa
sigurnošću tvrditi da je ir. oblik izvorni jer je u dr. najvjerojatnije ušao
preko talijanskoga, a utjecaj talijanskoga na rum. dolazi svakako pos-
423
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
424
Zoonimi (šumske i poljske životinje)
303
Skok na istome mjestu za Dalmaciju navodi izvedenice od vuž tipa
vuška.
304
Isti oblik, mlikar, mlekar, u značenju „mljekar” poznat je diljem
čakavskoga područja.
425
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
305
Gujina nu m-a muckåt. = Zmija me nije ugrizla.
306
Isti glagol znači i „svrbjeti”: v. IrLA 274.
426
Zoonimi (šumske i poljske životinje)
427
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
308
Slični oblici, slavenske posuđenice (iz srp., odn. bug.), postoje i u
drugim rum. dijalektima: dr. gúşter „Lacerta viridis” (DEX 439), ar.
gúştir „lézard vert”, gúştur „id.”, guştiríţă „petit lézard” (DDAr 509),
mr. gúştir, guştiríţă (DMr 148).
428
Zoonimi (šumske i poljske životinje)
429
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
430
Zoonimi (šumske i poljske životinje)
431
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
go, golę (SIr 311); gol, golă, mn. goli310, gole (VIr 126);
go, góle, mn. goľ, góle (TIr 166); go, gola; goľ, gole (DIr
215). Pridjev postoji u svim rumunjskim dijalektima kao
slavenska posuđenica: dr., ar., mr. gol, goálă (DEX 428,
DDAr 497, DMr 142) < prslav. *golъ (SES 148). Bilo ka-
ko bilo, sintagme tipa gol(i) puž vjerojatno su preuzete kao
takve iz čakavskoga: npr. u Brgudu g…li pûž, u Čepiću gôli
pûž (IrLA 755).
Šušnjevska sintagma pužu cela golu znači „onaj goli
puž„: dio koji nismo objasnili jest muški rod pokazne za-
mjenice i pridjeva311 cela (Šušnjevica), čela (ostala mjes-
ta) koji bilježe svi istrorumunjski repertoari kojima se slu-
žimo, a uz ovaj odjeljak navodimo samo Kovačeca, koji je
riječ najbolje i najpreciznije objasnio: čéla, čå (ča), čéľi,
čale (čåle) (IrHR 61). S natuknice upućuje na oblike ţela i
ačela. Uz drugi oblik daje cjelovitu i iscrpnu informaciju o
svim oblicima pridjeva (zamjenice) o kojem razglabamo
pa je prenosimo u cijelosti: „ačéla, ačå (ačá, ača), ačéľ,
ačåle [čéla, čå (ča), čeľ, čåle (čale)] (Ž); čấấla (čéla), ča
(čå), čeľ, čale (čåle, čấấle) (J); ţấấla (ţéla) ţa (ţå), ţéľi, ţale
(ţåle, ţấấle) (S) pokaz. zamj. (pokaz. pridj.) – onaj, ona,
ono (često sa službom odr. člana, odnosno radi izražavanja
roda i broja ili pak radi poimeničenja pridjeva, bez pravo-
ga pokaznog značenja: čela betấru čå+e (Ž) – djed, ‚stari
ćaća’; ţéla betấru (S) – stari, starac; ţeľi betấri – stari, star-
ci).” (IrHR 21). Dr. acel, acela (DEX 6, DER 43); ar. aţel,
mr. ţela (DER 43) < lat. *ecce-illu (DEX 6).
Novovaški zoonim pužu far de kåsε znači „puž bez ku-
će”: posebna je sintagma unutar samoga zoonima vezni
310
Uz napomenu „con la l palatalizzata”, dakle goĺ.
311
U našem slučaju pridjeva.
432
Zoonimi (šumske i poljske životinje)
433
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
30.1.1. Punoglavac
U Žejanama smo čuli žabič, -u, -2 2, -i m, u Šušnjevici
zabic, -u, -22, -i m, u Novoj Vasi mikε žåbicε, u Jesenovi-
ku, Letaju, Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima i
Kostrčanu žabić, -u, -2 2, -i m, u Jesenoviku još i ğirin, -u,
2, -i m i u Mihelima f[rĺ, -u, -2
-2 2, -i m.
Prva su dva zoonima posuđena iz čakavskih govora:
npr. u Ližnjanu žab„ć (ILA 746), umanjenica na -ić od
žaba (v. 30.1.).
Zoonim mikε žåbicε hibridna je sintagma. Prvi je ele-
menat domaći: u Šušnjevici smo zabilježili mik, mic; mikε,
mič, prid., u Novoj Vasi mik, mikε; mič, mič, prid., u os-
talim mjestima mik, mika; mič, mič, prid.; u literaturi By-
han je zabilježio mik, míkę, mits, míke (IrG 276), Puşcariu
mic, mikę SIr 315), Popovici mic, -ę (DRI 125), Maiorescu
mic, mică, mn. mici, mice (VIr 134), Cantemir mic, che
(TIr 171), Sârbu i Frăţilă mic, -a (DIr 228), Kovačec mic,
míkę, mič za Jesenovik, mic, míkę, miţ za Šušnjevicu i mic
(mícu), míca, mič za Žejane (IrHR 116) < lat. *miccus,
DER 5252 > dr., mr. mic, -ă (DEX 628; DMr 189), ar.
n'ic, n'ícă (DDAr 796).
Oblik f[rĺ ekspresivan je – mogao je biti preuzet iz
čakavskoga, a mogao je nastati i u ir. Ne nalazimo paralela
u rječnicima s kojima se služimo.
Za ğirin također ne nalazimo sličnih oblika ni za čak. ni
za ir. Možda jedna od rijetkih izravnih posuđenica iz istro-
mletačkoga, npr. u Puli ği'rin (ILA 746), gdje je učena
434
Zoonimi (šumske i poljske životinje)
435
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
(DEX 231), ar. cusíţă (DDAr 342), mr. cusítsă (DMr 90).
Ir. riječi za pletenicu naslanjaju se na čakvske gdje oblici
tipa kose, kosice diljem čakavskih područja znače također
pletenice: npr. u Brgudu k…sica (IrLA 174), u Čabrunićima
k…sitsa (ILA 174), u Čabrunićima i Valturi k…sa, u Liž-
njanu kõsa (ILA 174), u Čepiću k…sa (IrLA 174). Etimon
je prslav. *kosa (HER 335).
436
Zoonimi (šumske i poljske životinje)
312
U čak. je govorima u Istri česta zamjena -k- s -h-: npr. hartòn „kar-
ton” (PI 40), harta „papir” (osobne ankete).
437
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
438
Zoonimi (šumske i poljske životinje)
439
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
440
Mikonimi
MIKONIMI
313
„L'idioma ciacavo invece riporta i tre agarici (sc. Agaricus arven-
sis, campestris et macroscopus) come gˆkalj, kostîš, kračũn o pečûrka
(podebljanje naše).” (MI 286).
441
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
314
Usp. i gùbina „vrsta gljive” (PI 39).
442
Mikonimi
315
Usp. 'fonzo de san mar'tin u Rovinju, 'śfonźo de śan mar'tejn u
Vodnjanu, 'fonźo de śan mar'tin u Galižani i 'fungo de san mar'tin u
Fažani i Puli (ILA 1894 – potonji je naziv istromletački, ostali istriot-
ski).
443
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
-ele.
Za mikonim nemamo potvrda u ir. i čak. repertoarima
kojima se služimo. Što se postanja naziva tiče, metafora je
jasna, tj. zvonoliki klobuk i duguljasti stručak podsjećaju
na gljivu o kojoj razglabamo: „Klobuk: zvonolik, kasnije
otvoren (...)”; „Stručak: cilindričan, dug, na dnu bez za-
debljanja, ispod klobuka nešto tanji, šupalj, sjajan i gladak,
nema vjenčića; na dnu je redovito visok ostatak bijelog
ovoja.” (Gmst 14).
Metafora je nastala u čak. idiomima i kao takva preuzeta
u ir.: npr. preslica (RLG 178), prƒšlica (ČDO 529), prƒs-
lica (RGS277) – izvedenice od presti < prslav. *pręsti
(SES 493).316
316
Usp. prƒslica „biljka Equisetum arvense" (ARJ XI/710 – s naz-
nakom da se tako govori u Istri): npr. u Čepiću prslica (IrLA 1826) >
ir. preslica, -a, -e, -ele u Žejanama, Mihelima i Kostrčanu.
444
Mikonimi
317
Usp. i istriotski 'fonźo vele'noź u Balama i Galižani, ś'fonźo
vele'noź u Vodnjanu (ILA 1885).
318
Slično bez navođenja izvora piše i Luisa Punis: „Tale spiegazione
vale però per l'Amanita caesarea che, ricordiamo, ha la denominazione
di (z)žjordana o đordana negli idiomi romanzi e slavi (MI 288).
445
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
319
Čakavizam je i istriotski u Vodnjanu kar'śejn i u Fažani kar'šin
(ILA 1811).
320
Navedeni čak. fitonimi izvedeni su od oblika tipa k[rš.
321
Oblici tipa kras mediteranski su relikti: „Prvotno *korsъ je verjetno
prevzeto iz ilir., latinizirano carsus 'kras', kar utegne biti sredozemske-
ga izvora.” (SES 268, s. v. krâs); „Iliro-dačka riječ carsus mediterans-
kog je podrijetla.” (SKOK II/179, 180, s. v. kr‚‚s).
446
Mikonimi
447
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
323
Utjecaj hrvatskoga što se ove gljive tiče, vjerojatno je toliko jak da
žejanski govornici koje smo ispitali prije nekoliko godina za IrLA nisu
prilagodili g > γ. Podatak s γ dobili smo nedavno od dvoje govornika
448
Mikonimi
449
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
326
Greška u prepisivanju, treba lişiţă ili lisiţă.
327
Čakavski je oblik preuzet i u istromletački: prstà(è)ci (MI 290).
450
Mikonimi
328
Usp. istr. u Galižani ko'rali (ILA 1893).
329
Istu stvarnost uobličuju i imlet. 'ditola u Puli i istr. 'dituli u Šišanu
(ILA 1893), izvedenice od dito „prst” < lat. dĭgĭtus, REW 2638.
330
U Žejanama smo zapisali m[klen, -u, -e, -ele m, vjerojatno posuđe-
nica iz nekog okolnog čakavskog idioma [nalazimo m‚kjēn „Acer
monspessulanum” u Rukavcu (RČGR 151) i u Čabru m'aklejn, -a „vr-
sta javora, klen” (GČP 124)] prije nego iz slovenskih govora blizu
451
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
452
Mikonimi
332
Oblik je preuzet i u pulskomletački: paz'dats (ILA 1895).
333
Za čak. zapravo imamo u Svetvinčentu sunč‚rica ali u značenju
„Morchella esculenta” (v. 49.) što je vjerojatno pogrešno, pa taj svet-
vinčentski oblik valja držati za sunčanicu.
453
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
334
Čakavizam je i imlet. sùnčica (MI 287).
335
Mikonim postoji i u slovenskom: smrček (Plet. II/522). Slavenski
su mikonim posudili i Rumunji: zbârciog (DEX 1182): „Rumunji po-
sudiše zbîrciog (Moldavija) »morchella esculenta«, s promjenom zb-
umjesto sm- zbog unakrštenja sa a zbîrci »runzeln (= smežurati – op.
autora)«.” (SKOK III/294).
454
Mikonimi
336
Usp. češ. okamžik „trenutak” (SKOK II/419, s. v. m„„gati).
455
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
456
Mikonimi
54. Zaključak
Istrorumunjski je gotovo sve mikonime preuzeo iz ča-
kavskih idioma. Ti su čakavski mikonimi uglavnom doma-
ćeg podrijetla, uz minimalan broj posuđenica iz istro-
mletačkoga. Samo su dva mikonima nastala u ir. (guba de
klen, guba de topolε), no i oni su vjerojatno kalkirani pre-
ma klenovka, topolovka. Ipak, neki su mikonimi za koje
smo u članku ustvrdili da su iz čakavskoga mogli nastati i
unutar ir. idioma, pogotovo oni za koje nismo našli čakav-
skih paralela pa smo čakavske oblike samo pretpostavili –
sastavnice iz kojih su takvi mikonimi izvedeni postoje
naime u ir. kao posuđenice iz čakavskoga.
457
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
458
Terminologija bačvarstva
TERMINOLOGIJA BAČVARSTVA
55.1.1. Bačvar
U Žejanama smo čuli pinter, -u, -2 2, -i m., u Šušnjevici
2, -i m., u ostalim juž. s. b[čvar, -u, -2
b[cvar, -u, -2 2, -i m.
Oblike koji odgovaraju terminima tipa b[čvar daju sa-
mo Popovici i Radu Flora: băčvár (DRI 92), báčvar i sl.
(MALGI 115). Riječ je o čakavskim posuđenicama: npr.
b‚čvar u Brgudu i Čepiću (IrLA 1252), u Svetvinčentu i
Čabrunićima (ILA 1252), bačvãr u Ližnjanu (ibidem), iz-
vedenice na –ar od b‚čva (v. 55.1.).
459
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
339
Paun S. Durlić u Rudnoj je Glavi (mjesto u istočnoj Srbiji s pretežito
rumunjskim žiteljima) zapisao pintarj (IrLA 1552), no to s ir. nema
veze, nego je preuzeto iz srpskog: p„ntār, pìnter (RSKJ 4/425).
340
Prvi oblik s odr. članom.
460
Terminologija bačvarstva
lat. mās, mărem, DER 5091341 > dr., ar. máre (DEX 599;
DDAr 656), mr. mári (DMr 183)], ča mare „ona velika”
[ča pokaz. prid. i zam.342 ž. r. (u Šušnjevici smo zapisali
ca, u Žejanama čå, u ostalim mjestima ča) koji bilježe svi
istrorumunjski repertoari kojima se služimo, a uz ovaj od-
jeljak navodimo samo Kovačeca: čéla, čå (ča), čéľi, čale
(čåle) (IrHR 61). S natuknice upućuje na oblike ţela i
ačela. Uz drugi oblik daje cjelovitu i iscrpnu informaciju o
svim oblicima pridjeva (zamjenice) pa je prenosimo u cije-
losti: „ačéla, ačå (ačá, ača), ačéľ, ačåle [čéla, čå (ča),
čeľ, čåle (čale)] (Ž); čấla (čéla), ča (čå), čeľ, čale (čåle,
čấle) (J); ţấla (ţéla) ţa (ţå), ţéľi, ţale (ţåle, ţấle) (S) pokaz.
zamj. (pokaz. pridj.) – onaj, ona, ono (često sa službom
odr. člana, odnosno radi izražavanja roda i broja ili pak ra-
di poimeničenja pridjeva, bez pravoga pokaznog značenja
(IrHR 21). Dr. acel, acela (DEX 6, DER 43); ar. aţel, mr.
ţela (DER 43) < lat. *ecce-illu (DEX 6)]. Za osnovicu sin-
tagme v. 55.1. U Kovačeca nalazimo o måre bấčvę de åpę
„velika bačva vode” (IrHR 36, s. v. bấấčvę). Usp. u Brgudu
vƒlika b‚čva, u Čepiću vƒla b‚čva (IrLA 1272).
Oblik kastelåna posuđen je iz nekog istarskog mlet. go-
vora, zasigurno posredstvom čakavskoga – u čak. reperto-
arima kojima se služimo u Čabrunićima i Svetvinčentu na-
lazimo kaštelâda (ILA 1272), u Labinu kastelda „drvena
posuda za vodu” (RLC 123) i s drugim dočetkom (v. niže).
Od mlet. repertoara koji su nam na raspolaganju samo Ro-
samani ima castelana „va™o carrario, botte (con un'aper-
341
Etimologija je problematična: „El cambio de sentido ha sido
explica-do por Tiktin, por medio de un cruce, poco probable, con
magnus (...)” (DER 5091).
342
U našem slučaju pridjeva.
461
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
343
Za značenje usp. jedno od značenja tal. castello „negli antichi
acquedotti romani, grande vasca, coperta, di distribuzione dell'acqua,
provvista di uno sfioratore per mantenere costante il livello” (DELI-
cd).
462
Terminologija bačvarstva
463
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
464
Terminologija bačvarstva
348
Oblici tipa buča postoje i u hrvatskim govorima: u Dubrovniku
b†ča „stakleni okrugao sud za piće”, u Dalmaciji „mjedeni sud, kao
pola bukare” (SKOK I/177, s. v. b… …ca).
349
Za etimol. v. i SKOK I/177, s. v. b…
…ca.
465
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
350
Radu Flora navodi brente (SPuIr 74) što tumači kao posuđenicu iz
slovenskoga s čime se ne možemo složiti.
351
Naziv postoji i u svim istriotskim govorima: b'renta (ILA 1289).
352
„Vc. sett. (...) di prob. orig. preromana (...)” (DELI-cd). Prema
Skoku „brenta je predrimska alpinska riječ, posuđena na čakavskom,
slov. i hrv-kajk. teritoriju u novije doba iz furl.” (SKOK I/207) –
držimo da je u sjevernočakavskim idiomima ekonomičnije pretposta-
viti mletačko podrijetlo termina.
466
Terminologija bačvarstva
353
Mi smo u Žejanama zapisali vir, -u, -ure, -urle m., u svim juž. s.
vir, -u, -ure, -urle bg. (IrLA 1244).
354
U Žejanama smo zabilježili urekĺe, -a, -i, -ile ž., u Šušnjevici i
Novoj Vasi urekĺε, -a, -i, -ile ž., u Šušnjevici mn. još i urekĺe, -ele, u
Jesenoviku, Brdu, Trkovcima i Kostrčanu urekĺe, -a, -i, -ile ž., u Leta-
ju, Zankovcima i Mihelima urekĺe, -a, urekĺe, -ele ž. i u Škabićima
urekĺa, -a, -i, -ile ž.
467
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
55.8. Čabar
U Žejanama smo zabilježeli č[b[r, -u, č[bri, č[bri m., u
Šušnjevici, Jesenoviku, Brdu, Škabićima, i Trkovcima
k[b[l, -u, k[bli, k[bli m., u Novoj Vasi, Letaju, Kostrčanu
i Mihelima maštel, -u, -2 2, -i m., u Zankovcima m[štē,
m[štelu, m[štel, -i m.
Za č[b[r odgovarajući oblik nalazimo samo u Cantemi-
ra: ceabắr, -ure „vjedro” (TIr 161). Termin bi mogao biti
domaći: dr. ciubắr (DEX 181355) – za ostale rum. dijalekte
ne nalazimo potvrda. Bilo kako bilo, oblik je svakako nas-
lonjen na čakavske likove rasprostranjene i u Istri i u Dal-
maciji: npr. u Brgudu čabãr (IrLA 1292), u Orbanićima is-
to (ČDO 426), u Pićnu čabòr „sud za luženje rublja” (PI
19), u Labinu cabor (RLG 33), u Smokvici na Korčuli
čàbar (RS 85) < prslav. *čьbьrъ (SES 67).
Za k[b[l nalazimo cabắl, -ure „vjedro” (TIr 159) i căbăl
(DIr 194). Čakavizam: npr. u Čepiću kabôl (IrLA 1292), u
Pićnu kabòl (PI 45), na Braču kabôl (ČL 389) < prslav.
*kъbьlъ (HER 308)356. Za istarske primjere v. i 55.11.
I oblici tipa maštel posuđeni su iz čakavskih govora. U
Byhana nalazimo maŝtél „kabao” (IrG 273), u Popovicia
355
< bug. čebăr.
356
„Praslavenska je riječ posuđena iz germanskog *kubil (...)
Germanska je pak riječ posuđenica iz lat. cupellus, cupellum «vrč», a
to je umanjenica od riječi cūpa, cuppa «kaca, bačva, bure», koja je po-
suđena iz semitskog.” (HER 309).
468
Terminologija bačvarstva
55.9. Vjedro
U Šušnjevici i Novoj Vasi lodricε, -a, -e, -ele ž., u svim
ostalim anketiranim mjestrima lodrica, -a, -e, -ele ž.
Od ir. repertoara kojima se služimo samo u Kovačeca
nalazimo lodríţa „drvena posuda s ručkama (ušima) sa
strane”358 (IrHR 106 – za Žejane). Čakavizam: npr. u Br-
gudu i Čepiću lodr„ca (IrLA 1293) – u čakavskim reper-
toarima kojima raspolažemo ne nalzimo oblika. Riječ je
rasprostranjena po Sloveniji: lodríca „vrsta soda, brenta,
meh, posoda za vino” (ESSJ II/147 – za Kras i Belu Kra-
jinu) i od XVI. st. po sjeverozapadnim hrvatskim krajevi-
ma (v. ARJ VI/134 i SKOK II/313). Etimon nalazimo u
lat. ŭter „mijeh”, REW 9102 > mlet. ludro (BOE 376, VG
357
„La voce (...) è di antica area veneto-emiliana, per cui una prove-
nienza greca è pienamente giustificata.”
358
Dakle isto što i putrih (v. 55.5.) kako Kovačec navodi na citiranom
mjestu. Telefonskim provjerama uz pisanje ovoga rada i sami smo
potvrdili i ovo značenje oblika kojim se bavimo, također samo u Žeja-
nama.
469
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
359
Za detaljniju etimologiju v. ESSJ II/147 i SKOK II/313.
360
Naglasak vjerojatno pogrešno zabilježen, trebao bi biti na u.
470
Terminologija bačvarstva
361
Za etimol. v. i SKOK I/112, s. v. barîl i, puno opsežnije u JEti
I/42, s. v. bàrilo.
362
Pogrešno zapisano, treba luži.
471
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
363
U Žejanama samo metla, -a, -e, -ele ž. (Sârbu i Frăţilă imaju samo
metla – DIr 228, dok ostali ir. repertoari kojima se služimo nemaju to-
ga oblika), posuđenica iz čakavskih govora: npr. mƒtla u Brgudu, Če-
piću (IrLA 1431), Valturi i Ližnjanu (ILA 1431) < prslav. *metъla
(SES 338).
364
Potonji je oblik nastao križanjem s čak. metla.
472
Terminologija bačvarstva
365
Lat. matta, REW 5424.
366
Za pomorsko značenje i distribuciju termina v. BB 248, s. v.
škvér).
367
Semantičke je promjene objasnio Angelico Prati: „In origine i can-
tieri erano i cavalletti di sostegno delle navi in costruzione o riparazio-
ne.” (VEI 217).
473
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
368
Odgovor smo dobili samo od jednoga ispitanika koji gotovo redo-
vito umjesto [γ] realizira [g].
369
Iste su etimologije dr. i mr. grindă i ar. grendă (DER 3882), pa bis-
mo našu riječ mogli tumačiti i kao domaću (*grendε) koja je pod utje-
cajem čakavskoga izgubila n.
474
Terminologija bačvarstva
370
Usp. u Brgudu t[rbûh b‚čve (IrLA 1259).
371
Oblik znači i „mijeh” – u ostalim ir. idiomima slični oblici označu-
ju isključivo mijeh (v. IrLA 582, 1212, 1297).
475
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
372
Što se značenja „trbuh” tiče ono je metaforično, dakle sekundarno:
usp. čak. u Dalmaciji miš„na „veliki trbuh”.
373
Rumunjski književni jezik također poznaje zastarjelicu slavenskoga
podrijetla pol (DEX 816; DAR 297), no ir. oblik o kojem raspravlja-
mo vjerojatno nije s tim u svezi.
476
Terminologija bačvarstva
56.5. Duga
U Žejanama duγa, -a, duž, -ile ž i duγa, -a, -e, -ele ž., u
Šušnjevici i Novoj Vasi dugε, -a, -e, -ele ž., u ostalim juž.
s. duga, -a, -e, -ele ž.
Byhan je zapisao dúgę (IrG 210), Popovici dug, -ge
(DRI 108), Kovačec dúga, -ele za Brdo i dúγa, duž, -ile i
-e, -ele za Žejane (IrHR 72). U ostalim rum. dijalektima
postoje oblici s oa umjesto u – dr., ar. doágă (DEX 312,
DDAr 410), mr. doagă (DER 2988)374 < lat. dọga, REW
2714.2 – pa nije jasno je li i u ir. postojao neki stariji oblik
tipa *dogε, koji se pod utjecajem čakavskih termina obli-
kovao u današnje oblike: npr. u Brgudu i Čepiću dûga
(IrLA 1255), u Pićnu dùga (PI 28), u Senju d†ga (SR 25)
374
U Rudnoj Glavi dauag[ (IrLA 1255).
477
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
375
„It. doga 'doga pri sodu' je verjetno le slučajno podobno tej slovan.
besedi (BE [= ESSJ – op. autora] I, 106 [isto i SKOK I/453 – op. au-
tora]), čeprav vpliva te besede na sloven. pomen (dakle ni na čakavski
– op. autora) ni mogoče izključiti.” (SES 96, s. v. dóga).
376
Meyer-Lübke (tj. Puşcariu) ne dovodi u pitanje latinsko podrijetlo
termina (značenje lat. etimona „kolac, graničnik” bi se i moglo oprav-
dati), no osobno smo više za Miklošičevo tumačenje [zbog razlike u
značenjima nastavljača latinskoga („čvor; klada”) odnosno slavensko-
ga etimona („čep”)] koje prenosimo prema Cioranescuu: „Probab. re-
sultado del encuentro del lat. cippus con bg. čep.” (DER 1654), a do
riječi je svakako moglo doći i izravno iz slavenskoga kako je mislio
Popovici: „vbulg. (= praslavenski, op. a.) чепъ” (DRI 105, . v. ćep) – i
u tom bi slučaju u ir. riječ bila domaća. I na koncu: u knjiž. rum. oblici
tipa cep znače „čep; čvor (drveni)”, a u ar. i mr. samo „čep”.
478
Terminologija bačvarstva
377
Isti oblik, calcun navodi i Rosamani za okolicu Labina, tj. Hrvate
na Labinštini (VG 145).
378
O problematici tumačenja predmletačkih romanizama u istarskim
govorima koji se često (ali ne uvijek!) podudaraju s furlanskima (u na-
šem su slučaju furlanski oblici s č- a ne k-!: cialcón, cjalcón – DFVC
85, s. v. tappo del cocchiume) pisali smo u više navrata, nedavno u IE
343, s. v. istriotski. Ukratko, držimo da takve riječi valja izvoditi iz
romanskih jezičnih slojeva koji su vremenski barem na istoj razini s
dalmatskim.
379
Usp. i: „Cfr. la forma colcon diffusa un tempo in tutta l'Italia set-
tentrion. (...) di cui è un riflesso anche il friul. cialcon e il croato
kalkun dei bilingui di Albona (ovo potonje prema Rosamaniju – op.
a.) (GDDT 162, s. v. cocon2).
479
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
380
Usp. U Brgudu om…tati čƒp, u Čepiću zamot‚t čƒp (IrLA 1262).
480
Terminologija bačvarstva
381
Rum. robă francuzizam je. (DEX 930).
481
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
Vasi štupε, -a, -e, -ele ž., u ostalim juž. s. štupa, -a, -e, -ele
ž.
Ir. repertoari kojima se služimo nemaju ni oblike tipa
stupa ni oblike tipa kučina.
Oblici tipa stupa čakavizmi su mlet. podrijetla: npr. št†-
pa u Brgudu, Čepiću (IrLA 1263), u Svetvinčentu, Čabru-
nićima, Valturi i Ližnjanu (ILA 1263), st†pa u Senju (SR
138), Betini i Korčuli (BB 226) < mlet. stopa (BOE 706) <
lat. stŭpa, REW 8332.
Termin kučina učena je podrijetla: hrv. kùčina (RHJ
515) – „augmentativ na –ina od kuk (...) Sufiks je dodan
zbog uklanjanja homonimije sa kuk (...) Sveslav. i praslav.
(*klъkъ) termin je iz kulture konoplje” (SKOK II/220, s. v.
kùčine). U ir. je mogao ući ili izravno iz hrvatskoga, ili iz
nekog čakavskog govora.
482
Terminologija bačvarstva
382
Prijenos značenja „trn” → „slavina” nije problematičan.
383
Cepic i čepić umanjenice su na –ić koje su mogle nastati i unutar ir.
483
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
384
I u Žejanama smo zabilježili škuĺe, -a, -e, -ele ž., ali samo u znače-
nju „rupa općenito”.
385
Ir. oblik pretpostavlja lat. *rescludere.
484
Terminologija bačvarstva
386
Isti je oblik u uporabi i u drugim selima, no nismo ga dobili pri is-
pitivanju terminologije bačvarstva, nego samo općenito „prati, oprati,
isprati, oplaknuti”.
485
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
486
Terminologija bačvarstva
387
Ovdje ne objašnjava sastojke uvarka (pampanata), no vjerojatno
misli na isto.
388
U našem značenju termin je poznat i u istriotskim govorima: u Ši-
šanu b'rombo i b'rombolo, u Vodnjanu b'rombo, u Balama źb'romba
(ILA 1250).
487
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
389
U Selcima na Braču i za imenicu i za glagol oblikovala su se zna-
čenja kojih u mlet. dijalektima nema: brûmbul „metež, strka, galama;
mrdanje čime, tresenje”; brumbul‚t „praviti metež, galamiti, bučati;
mrdati čime, tresti” – pod istom natuknicom nalazimo i sintagmu
brumbul‚t barîl „tresti bačvom koja je ispunjena tekućinom u svrhu
pranja” što bi odgovaralo i našem značenju (RSG 50, s. v. brum-
bul‚‚t).
488
Terminologija bačvarstva
489
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
391
Za sažimanje usp. čak. raspla憚a (ČL 1018 – za Komižu),
rasplaćùša (LVJ 454), „raspolovljena riba; rasporak” (u manje-više is-
tim značenjima oblik donose i većina drugih autora navedenih rječ-
nika), a sami smo u Komiži na Visu zapisali i raspli憚a u izrazu sar-
dƒle na raspli憚u „prepolovljene srdele s izvađenim kostima za poha-
nje”.
490
Terminologija bačvarstva
392
Dačkorumunjske istozvučnice. curá „liječiti” i curá „kruniti (o ku-
kuruzu)” nisu ista postanja kao i naš glagol. Prvi je germanizam (kurie-
ren), a drugi potječe od lat. curare (DEX 251).
491
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
393
Kositar se upotrebljava(o) za učiniti što vodonepropusnim.
492
Terminologija bačvarstva
394
Za običnu smo negaciju u svim selima zabilježili ne. U literaturi
nalazimo ne (IrG 286, SIr 316, VIr 135, DRI 128, TIr 172, DIr 236),
né (IrHR 125). Posuđenica iz čakavskoga: čak. ne < prslav. *ne (SES
376). Za potvrdnu smo pak česticu u Žejanama zapisali jå, a u juž. s. ja.
U ir. repertoarima kojima se služimo nalazimo: +a (SIr 312, DRI 115),
ia (VIr 127, TIr 168), iå (DIr 217), +å (IrHR 94 – za Žejane), +a (IrHR,
loc. cit. – za sva mjesta). Čakavizam: npr. u Pićnu, Labinu ja (PI 43,
RLG 79), u Orbaničima j‚ (ČDO 456) – germanizam, kao i sln. ja <
srvnjem. ja (SES 193), koji se ne prostire južnije od Rijeke (za Rijeku
smo j‚ osobno potvrdili), pa nije moguće isključiti preuzimanje iz slo-
venskih govora. Drukčijeg su postanja dr. ia (DEX 468), ar. ĭa (DDAr
569), mr. +a (DMr 152) „evo, eto” – za etimol. v. DER 4221.
493
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
494
Terminologija bačvarstva
taju utor, -u, -22, -i m., u Šušnjevici i utor, -u, -e, -ele bg., u
Novoj Vasi otorε, -a, -e, -ele ž., u Zankovcima otora, -a,
-e, -ele ž., u ostalim juž. s. utora, -a, -e, -ele ž.
Ir. repertoari kojima se služimo nemaju sličnih oblika.
Posuđenice iz čakavskoga: na primjer †tor u Brgudu (IrLA
1256) i Svetvinčentu (ILA 1256), ut…ra u Čepiću (IrLA
1256), ut…r u Čabrunićima i Ližnjanu (ILA 1256), ùtor u
Pićnu (PI 124), †tara (prvo a mjesto o u položaju iza ak-
centa) „dio dugā (dužicā) na bačvi koji strši preko dna”
(ID 222), ūtuõr „rim, groove (on a barrel, where the bot-
tom is to be placed” u Orbanićima (ČDO 578), ūtr u Dra-
čevici na Braču (ČL 1302)396 < prslav. *utorъ, *ôtorъ
(SES 701).
58.6.1. Utoriti
U Letaju se kaže zedni, zednes gl., u Žejanama utori,
utores gl., u Šušnjevici otori, otoreśk gl., u Novoj Vasi
otori, otores gl., u Brdu, Trkovcima i Škabićima utori,
utorvez gl., u Škabićima i utoru, u Mihelima i Kostrčanu
priotori, priotores gl., u Zankovcima preotori, preotores
gl. – u Šušnjevici još i preotori, preotoreśk gl. u značenju
„ponovo utoriti”.
Ne nalazimo odgovarajućih oblika u ir. repertoarima ko-
jima se služimo.
Glagoli tipa utori čakavskog su podrijetla: npr. u Brgu-
du i Ližnjanu ut…riti (IrLA 1257, ILA 1257), u Pićnu utò-
riti (bačvu) (PI 124), izvedenice od utor (v. 58.6.). Oblici
396
Iz primjera se vidi da je riječ i o našem znečenju: „Izdũb mãlo
d†bji ûtr da dn… ol bãčve stojĩ šôldo i da ne protaponõje vin….”
495
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
496
Terminologija bačvarstva
397
= u Valturi dFveni b‚t (ILA 1253)
398
Skok drži da je riječ o posuđenici iz balkanskog latiniteta „zbog to-
ga što se u hrv.-srp. govori više na istoku nego na zapadu (...)”
(SKOK, loc. cit.).
399
> istr. u Rovinju, Balama i Šišanu 'majo (ILA 1253).
497
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
59. Zaključak
U terminologiji bačvarstva prevladavaju posuđenice iz
čakavskih govora, od kojih je dobar dio (istro)mletačkog
podrijetla. Domaćih je izraza malo, no za neke (npr. čep)
ne možemo sa sigurnošću tvrditi da su domaći jer u potpu-
nosti odgovaraju čak. oblicima (držimo da su njima samo
poduprti). U Žejanama ima nešto i mogućih posuđenica iz
slovenskih govora koje opet ne možemo sa sigurnošću de-
finirati takvima (npr. pinter). I na koncu, jedan smo oblik
(kalkun) odredili kao čakavizam predmletačkog podrijetla.
498
KAZALA
Kazalo pojmova
KAZALO POJMOVA
501
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
502
Kazalo pojmova
503
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
504
Kazalo pojmova
505
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
506
Kazalo sustavnih naziva
507
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
508
Kazalo sustavnih naziva
509
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
510
Kazalo zabilježenih ir. oblika
511
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
512
Kazalo zabilježenih ir. oblika
513
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
514
Kazalo zabilježenih ir. oblika
515
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
516
Kazalo zabilježenih ir. oblika
517
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
518
Kazalo zabilježenih ir. oblika
519
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
520
Kazalo zabilježenih ir. oblika
521
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
522
Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili
I. Rumunjski idiomi
A. Istrorumunjski
523
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
524
Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili
525
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
526
Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili
527
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
528
Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili
529
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
C. Arumunjski
530
Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili
531
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
D. Meglenorumunjski
532
Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili
A. (Istro)mletački
533
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
B. Istriotski
C. Furlanski
534
Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili
D. Knjiž. talijanski
A. Čakavski
535
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
536
Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili
537
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
B. Istroslovenski
539
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
C. Srpski
540
Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili
D. Bugarski
E. Češki
F. Ruski
V. Ini idiomi
A. Latinski
B. Grčki
541
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
C. Indoeuropski
D. Staroindijski
aŋká – 28.1.4.
E. Engleski
blind-worm – 28.2.1.
F. Njemački
Blindschleiche – 28.2.1.
G. Francuski
stellage – 55.13.
H. Mađarski
Varganya – 41.
542
Kazalo krajnjih etimona
A. Indoeuropski
B. Latinski
543
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
C. Starogrčki
D. Praslavenski
544
Kazalo krajnjih etimona
545
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
E. Germanski
F. Srednjevisokonjemački
G. Starovisokonjemački
louge – 55.11.
546
Kazalo krajnjih etimona
H. Galski
carrum – 55.4.
I. Franački
J. Langobardski
K. Njemački
L. Mađarski
varganya – 41.
M. Turski
N. Perzijski
547
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
548
BIBLIOGRAFIJA S KRATICAMA
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
550
Bibliografija (s kraticama)
551
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
552
Bibliografija (s kraticama)
553
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
554
Bibliografija (s kraticama)
555
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
556
SAŽETAK
REZUMAT
RIASSUNTO
POVZETEK
Sažetak
ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE
(Knjiga 3: zoonimi: šumske i poljske životinje;
mikonimi; bačvarska terminologija)
sažetak
559
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
560
Sažetak
561
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
ETIMOLOGII ISTROROMÂNE
(Vol. 3: Zoonime: animale de pădure şi de câmpie;
miconime; terminologia dogăritului)
Rezumat
562
Rezumat
563
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
564
Riassunto
ETIMOLOGIE ISTRORUMENE
(Vol. 3: zoonimi: animali selvatici; miconimi;
terminologia del bottaio)
riassunto
565
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
566
Riassunto
567
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
ISTROROMUNSKE ETIMOLOGIJE
(Knjiga 3: zoonimi: gozdne in poljske živali;
mikonimi; sodarska terminologija)
povzetek
568
Povzetek
569
Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)
570