Klasifikacija

 Odjel – Magnoliophyta

 Klasa – Magnoliopsida

 Potklasa – Rosidae

 Red – Fabales

 Porodica – Fabaceae
Klasifikacija

 obuhvata 727 rodova sa 19325 vrsta

 Monospecifični rodovi = 192 (26%)

 Rodovi sa 2-10 vrsta = 304 (42%)

 Rodovi sa 11-19 vrsta = 190 (26%)

 Rodovi sa 100 ili više vrsta = 41 (6%)

Klasifikacija
 Fabaceae se dijele na 3 potporodice

 Potporodica Caesalpinioideae obuhvata 2250 vrsta

 Potporodica Mimosoideae obuhvata 3270 vrsta

 Potporodica Papilionoideae obuhvata 13800 vrsta

Najznačajniji
rodovi
 Astragalus 2400 vrsta

 Acacia sensu lato 1450 vrsta

 Indigofera 700 vrsta

 Crotolaria 690 vrsta

 Mimosa 500 vrsta

 Više od ¼ svih vrsta u porodici se nalazi u 4
najveća roda

 oko 500 rodova leguminoza (68%) su mali, ili

monospecijski ili sadrže do 10 vrsta

 Danas je generalno prihvaćeno da su

Leguminosae srodnije Polygalaceae,
Suriniaceae, i Quillajaceae, koje čine red Fabales

 Smatralo se da su srodne porodicama

Connaraceae i Sapindaceae
Fabaceae
 Vrlo velika porodica biljaka koja obuhvata
zeljaste biljke, šibove, lijane i drveće koje
nasljavaju različita staništa uključujući
akvatična i aridna

 Brojne ekonomski značajne vrste

 Treća po veličini pordica cvjetnica nakon

orhideja (Orchidaceae) i glavočika
(Asteraceae)
 Distribucija – kosmopolitska distribucija u
tropskim, suptropskim i umjerenim zonama

 Jedna od najznačajnijih komponenti većine

tipova vegetacije širom svijeta a brojne vrste
imaju sposobnost da koloniziraju golo tlo
zahvaljujući kapacitetu za fiksaciju
atmosferskog nitrogena pomoću nodula na
korijenju
Diagnostičke odlike
 Listovi – alterniraju, perasti sa palistićima

 Ulex ima jednostavne i sitne listove.

 Acacia ima peteljke koje su spljoštene u modificirane
filode
 Stipularne bodlje kod nekih vrsta rodova Acacia i
Robinia
 Vrtni grašak ima velike palistiće nalik na listove
 Listovi mogu biti trodijelni: Trifolium i Medicago
 Listovi mogu alternirati položaj savijanjem u toku noći
 Listovi vrste Mimosa pudica se mogu otvoriti usljed
dodira (pulvinus)
 Vitice su modificirane grančice, listovi ili listići
Potporodica
Caesalpinioideae
 Drveta, šibovi i lijane

 Cvjetovi relativno veliki, generalno zigomorfni

 Peteljke se prepokrivaju u pupovima, sepale su slobodne,

peteljke su vrlo razvijene
 Listovi rasperani
 prašnika 10, ponekad dimorfni ili heteromorfni

 Nodule na korijenju nisu uobičajene

 Cassia

Delonix regia
 Potporodica Mimosoideae
 Drveće, šibovi, lijane,rijetko akvatične zeljaste
biljke
 Sitni pravilni cvjetovi skupljeni u glavice ili klipove,
altinomorfni
 Peteljke zbijene u pupu, sepale i petale generalno
ujedinjene pri osnovici
 Listovi su uglavnom dvostruko perasti i često sa
specijaliziranim žljezdama; Australske akacije sa
filodima
 Prašnika mnogo (ponekad preko 100), svi isti, vrlo
izraženi
 Nodule na korijenju generalno prisune
Albizia
Potporodica Papilionoideae
 zeljaste biljke, šibovi, drveće, lijane
 Cvjetovi nalik na leptira (papilionaceae
vjenčić), zigomorfni
 Cvijet nalik na leptira - Papilion
 Listovi jednostsvni ili jednostruko perasti,
nekolicina ima dlanolike listovima, neke sa
viticama, samo jedna rijetka vrsta
dvostruko perasta
 prašnika 9-10-ili više (ponekad dimorfni)
 Nodule na korijenju generalno prisutne
Wisteria floribunda
Laburnum anagyroides
Dijagnostičke odlike
 Gynoecium – sve leguminoze imaju jednu karpelu,
superiornu plodnicu

 Plod – jednokomorna mahuna (legumen) ili uvrnuta u

sredni (lomentum / loment)
 Ponekad se ne otvara kao kod kikirikija, Arachis
 Može se eksplozivno otvarati kao kod Ulex i Lupinus
 Legumen može biti suh ili mesnat, napuhan ili
kompresovan, sa krilcima ili bez, zelenkasto obojen i
može biti od nekoliko mm do 30cm
Desmodium Tamarindus

Caesalpinia

Entada
Ekonomski značaj
 Jednako značajne kao i trave ali imaju širi rang
upotrebe

 Proizvodi od mahunarki imaju veliki značaj u

globalnoj ekonomiji:
 Hrana (životinje i ljudi), pića
 Farmacija, medicina
 Biodizel goriva, biotehnologija
 Građevinarstvo, tekstil, namještaj, zanatstvo
 Rudarstvo, papir i celuloza, proizvodni proces
 Hemikalije i đubriva, reciklaža otpada
 Hortikultura, kontrola nametnika, ekoturizam
 Ceratonia siliqua (rogač) se koristio kao originalni karat –
standardna težina u draguljarstvu), korišten je i kao zamjena
za čokoladu i kafu; rogačeva guma se koristila u ishrani i
kozmetici, bojama, tinti, sredstvima za poliranje, itd.
 40 do 60 miliona metričkih tona nitrogena
fiksiraju svake godine poljoprivredno
značajne leguminoze i 3-5 miliona metričkih
tona leguminoze u prirodnim ekosistemima
 Mahunarke i krmno bilje se uzgajaju na oko
180 miliona hektara (12 do15%) od obradive
površine na Zemlji i na njih otpada oko 27%
globalne proizvodnje usjeva
 33% hranidbenih protenina potrebnih čovjeku
potiču iz leguminoza

 Većina leguminoza koje se koriste u ishrani

uključuje nekoliko vrsta roda grah (Phaeseolus),
grašak (Pisum sativum), slanutak (Cicer
arietinum), bob (Vicia faba), i leća (Lens
culinaris)

 Leguminoze kao soja (Glycine max) i kikiriki

(Arachis hypogaea) daju više od 35% od ukupne
globalne proizvodnje biljnih ulja
 Mahunarke se koriste u umjerenim i tropskim
biomima kao krmno bilje: Medicago sativa
(lucerka) i Lotus corniculatus (kokotić) u Evropi
i Sjevernoj Americi