Sarajevo

Džanan Ganić
 Sadržaj prezentacije
 Općenito o Sarajevu
 Historija Sarajeva
 Promet
 Odgoj i obrazovanje
 Građevine Sarajeva
 Općenito o Sarajevu
 Sarajevo je glavni grad Bosne i
Hercegovine te je smješten na obali
Miljacke, a sa tri strane je okružen
planinama: Igman, Bjelašnica i Trebević.
 Površina mu je 142 km², a na njegovom se
području nastanjuje oko 421.289
stanovnika
SARAJEVSKA VIJEĆNICA

Gradska vijećnica se nalazi u Sarajevu nedaleko od Baščaršije na Mustaj-pašinom mejdanu i predstavlja

najljepši i najreprezentativniji objekat iz austrougarskog perioda građen u pseudo-maurskom stilu.
 Povijest Sarajeva
 Vrlo bitan čimbenik u povijesti Sarajeva jest
njegov smještaj. Kako je smješten u području
rijeke, a okružen je trima planinama vrlo je dobro
mjesto za formiranje utvrđenih naselja
 U srednjem vijeku se uz postojeća, formiraju
naselja u samoj dolini sa svrhom brže i efikasnije
trgovine
 Povijest Sarajeva
 Nakon Berlinskog kongresa, Austro-Ugarska dobiva mandat za
preuzimanje uprave nad Bosnom i Hercegovinom. Nakon
jednodnevnih borbi austrougarska vojska ulazi u Sarajevo 19.
kolovoza 1878. godine i formira upravu koja će potrajati sve do
okončanja Prvog svjetskog rata.
 Poslije Drugog svjetskog rata grad se ubrzano industrijalizirao i
širio s izgradnjom novih stambenih naselja na zapadu i sjeveru.
 Od 1992. do 1995. godine, tijekom rata u Bosni i Hercegovini,
grad je bio pod najdužom opsadom u povijesti modernog
ratovanja, za vrijeme koje je oko 12.000 ljudi izgubilo živote.
BEGOVA DŽAMIJA 1900. GODINE

Begova džamija je zbog svoje veličine i privlačnosti jedan od najznačajnijih spomenika sakralne islamske
arhitekture na Balkanu. Izgrađena je 1530.To je prva džamija u svijetu koja je dobila električno osvjetljenje
1898. godine.
Stanovništvo Sarajeva
 Prema Stanovništvo grada Sarajeva

podacima iz Godina popisa 1991. 1981. 1971.

1991., 1981., i Muslimani 259.470 189.139 161.088
1971. Srbi 157.143 132.646 130.138
stanovništvo Hrvati 34.873 36.714 41.354
izgleda ovako Jugoslaveni 56.470 75.563 13.551
Ostali i nepoznato 19.093 14.457 13.321
ukupno 527.049 448.519 359.452
 Promet
 Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam
magistralnih cesta povezuje grad s ostalim dijelovima
zemlje.
 U vrijeme Olimpijskih igara, grad je dobio dio
zaobilaznice, što je djelomice olakšalo prometnu
situaciju, no 2,6 km i dva tunela koja su trebala povezati
naselja Ciglane i Pofalići, zbog nedostatka novca, još nisu
u potpunosti završeni.
 Glavna željeznička postaja u Sarajevu se nalazi u
sjevernom dijelu grada. Grad je dnevno željeznicom
povezan sa Zagrebom, Beogradom i Pločama.
 Odgoj i obrazovanje
 Kako su obrti i trgovina bili u vrhu
gospodarskih prioriteta grada od
njegova osnutka, tako se i početci
školstva moraju vezati za ta područja
života. Obrazovanje budućih
obrtnika i trgovaca, odvijalo se kod
istaknutih i dokazanih majstora, a
znanja su uglavnom prenošena i
testirana u praksi.
 Devedesetih godina dvadesetog Akademija likovnih umjetnosti
stoljeća Sarajevo je imalo zaokružen
školski sustav, od pučkoškolske do
sveučilišne razine.
Građevine Sarajeva
INAT KUĆA

Inat kuća je objekat u Sarajevu nedaleko od Baščaršije koji je prvobitno izgrađen na mjestu gdje je trebala
biti izgrađena Gradska vijećnica a trenutno stoji na drugoj strani rijeke Miljacke. Danas inat kuća se koristi
kao restoran sa tradicionalnom bosanskom kuhinjom.
NARODNO POZORIŠTE SARAJEVO

Narodno pozorište Sarajevo najveća je pozorišna kuća u Bosni i Hercegovini i jedna od najznačajnijih u
Jugoistočnoj Evropi. Otvoreno je u novembru 1921. godine. Tri večeri za redom izvođeni su muzičko-
dramski programi i tako je ozvaničen početak rada kuće.
GAZI HUSREV-BEGOVA MEDRESA

Gazi Husrev-begova medresa je najstarija odgojno-obrazovna institucija u Bosni i Hercegovini i jedna od

rijetkih u svijetu koja u kontinuitetu radi nepunih 470 godina. Osnovana je 26. redžeba 943. godine po Hidžri.
Njen osnivač je unuk turskog sultana Bajazida II, najznamenitiji namjesnik i dobrotvor Bosne Gazi Husrev-beg
DOM ARMIJE U SARAJEVU

Dom Armije u Sarajevu je sagrađen 1881. godine. Prvobitno objekat je sagrađen kao oficirski kasino. Objekat se podiže na
neizgrađenom prostoru na kome je bilo manje groblje. Još 1870. godine ta površina je otkupljena od austrougarskog generalnog
konzulata za gradnju katoličke crkve, ali po naređenju poglavara vojvode Württenberga, 1880. počinje izgradnja oficirskog kasina
ZEMALJSKI MUZEJ

Zemaljski Muzej u Sarajevu je najstarija muzejska institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1888. godine, za vrijeme Austro-
Ugarske vladavine. U početku je muzej bio smješten u neuslovnim prostorijama, da bi regulacionim planom iz 1909. godine
načinjena skica muzeja i predviđena njegova izgradnja u središnjem dijelu grada Sarajeva, na današnjem Trgu Bosne i Hercegovine.
AŠKENAŠKA SINAGOGA U SARAJEVU

Aškenaška sinagoga je sinagoga u Sarajevu i treća po veličini u Evropi. Izgrađena je 1902. godine. Oblik tog
hrama je izgrađen sa ugaonim kupolama na visokim tamburima, a presvučen je plitkom pseudomaurskom
dekorativnom plastikom. Nalazi se nedaleko od Latinske ćuprije i Drvenije, na lijevoj obali Miljacke.
SKENDERIJA

Skenderija je sportsko-kulturno-poslovni centar u Sarajevu, sagrađen 1969. godine. Smješten je na lijevoj

obali Miljacke. Ukupna površina centra iznosi 70.000 m2.
U sklopu Skenderije se nalaze dvorana Mirza Delibašić i Dom mladih.
GRADSKA TRŽNICA MARKALE

Markale je naziv za gradsku tržnicu u Sarajevu. Markale su proglašene nacionalnim spomenikom Bosne i
Hercegovine. Obližnja zelena pijaca također nosi naziv Markale. Projekat je izrađen 1894. godine pod
imenom "Markthalle fur Sarajevo", a zgrada je bila gotova godinu dana kasnije.
MARIJIN DVOR

Marijin dvor je naziv za zgradu u Sarajevu smještenu u istoimenom naselju.

To je stambeno poslovna zgrada Augusta i Marije Braun i najistaknutiji je primjer velike najamne poslovno-stambene
zgrade blokovskog tipa i sa unutrašnjim dvorištem. Građena je u dva navrata, 1885. i 1895. godine, a 1897. je završena.
SARAJEVSKA SAHAT-KULA

Sarajevska sahat-kula se nalazi u blizini Gazi Husrev-begove džamije i jedna je od najvećih u Bosni i Hercegovini. Sagrađena je u
17. vijeku. Poslije požara 1697. godine kada je spaljena pod naletom Eugena Savojskog, sahat kula je obnovljena, kao i 1762.
Poslije austrougarske okupacije dograđen je gornji dio objekta, a sat su donijela dva sarajevska trgovca iz Londona 1874.
 Kraj
Hvala Vam na Vašoj pažnji!